SKRIPTA IZ SOCIJALNE I KULTURNE ANTROPOLOGIJE (ispitna pitanja)

Skupina studenata: ( Anita Krei, Antonija Mari, Ivana Knez, Antonija imi, Ivan Bandi i
Josipa Crnogorac)

1. Aboridini
Karakteristini su za Australiju, te za njih je znaajno rasporeivanje zemlje za obradu. Meu
australskim Aboridinima izraena su obiljeja krajolika za koje se smatra da obituju duhovi
predaka.
2. Akulturacija
Velike promjene na koje su pripadnici kulture prisiljeni zbog intezivnog izravnog dodira meu
drutvima.
3. Amii
Amii su usred industrijalizirane Sjeverne Amerike zadrali poljoprivredni nain ivota.
Osnivajui vlastite kole kako bi u svoju djecu usadili amike vrijednosti, zabranjujui
industrijska vozila i opremu, a odijevajui se izrazito jednostavno, Amii iskazuju svoj osobni
identitet.
4. Animatizam
Vjerovanje da sav svijet nadahnjuju nadnaravne sile izvan ovjeka.
5. Animizam
Vjerovanje u duhovna bia koja udahnjuju duu prirodi.
6. Antropogeneza - (antropo- + -geneza ili -genija), dio antropologije koji istrauje
evolucijski razvoj ovjeka; pojam je u biol. znanost XIX. st. uveo evolucionist E. Haeckel.
Antropogeneza nastoji postanak i razvitak ovjeka rastumaiti filogenetskim stupnjevima
hominida i njima slinim biima u geolokoj prolosti
7. Antropogeografija- je grana geografije koja se usredotouje na sustavno prouavanje
obrazaca i procesa koji oblikuju ovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na
uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj povrini. Ona
obuhvaa humanistike, politike, kulturne, drutvene i ekonomske aspekte
8. Antropologija
Prouavanje ljudskog roda u svim vremenima i na svim mjestima, kroz svo vrijeme njegova
postojanja, nastoji pruiti pouzdanu spoznaju o ljudskim biima i njihovu ponaanju, o tome
to ih ini razliitim i to im je zajedniko.
1

9. Antroplogija vrste
Fizika antropolgija i tri grane kulturne antropologije , a to su :
1) arheologija 2) lingvistika antropologija i 3) etnologija.
Fizika : Sustavno prouavanje ljudi kao biolokih organizama, a kulturna : Usredotoena na
ljudsko ponaanje.
10. Antroplogija, znaenje rijei
Antropos = ovjek, logos =znanost. Nauka o ovjeku. Antropologija je prouavanje ljudskog
roda, na svim mjestima i kroz sve vrijeme njegova postojanja, nastoji pruiti pouzdane
spoznaje o ljudskim biima i njihovu ponaanju; o tome to ih ini razliitim i to im je svima
zajedniko.
11. Antropologija prema Kantu
Kantova pragmatika antropologija,pojam antropologiju Kant koristi da oznai studij ljudske
naravi, a filozofsku antropologiju kao nauk o ovjeku i njegovu jedinstvu due i tijela.
Njegova je antropologija aktualizirana u filozofiji poetkom 20.st. Ljudi imaju moralnu
obvezu prema pripadnicima drugih nacionalnosti, jezika, religije, trgovine i dr.
12. Antrpometrijska metoda
Antropometrija je metoda antropologije kojom se vre mjerenja ljudskog tijela, njegovih
dijelova i funkcionalnih sposobnosti.
13. Apartheid
Apartheid, koji je do sredine 1990-ih bio slubena vladina politika Juboafrike Republike,
sastoji se od programa ili mjera usmjerenih na odravanje rasne segregacije. Strukturalno, on
je sluio za ouvanje dominacije bijele manjine nad nebjelakom veinom pomou
socijalnog, gospodarskog, politikog i kulturnog ustrojstva drutva.
14. Asteci
Meksiki asteci su priznavali vrhovni par na koji se nisu mnogo obazirali. Za ta boanstva
nije bilo vjerovatno da su zainteresirani za ljudske stvari pa se inilo razumnim usmjeriti
manje nepristupana boanstva koja su bila neposrednije upletena u ovjekove teme.
15. Beduini
U beduinskom drutvu, drutvena rang-lista ili mo ne ovise o sili nego o pokazivanju
moralnih vrijednosti koje plijene potovanje drugih. Da bi se steklo potovanje drugih, treba
se pridravati ideala asti, zbrinjavati i tititi podreene te biti pravine.

16. Berberi
(od lat. barbari), naziv za rasprene ostatke staroga, predarap. stanovnitva sjev. Afrike, koje govori
berberski; oko 11 mil. pripadnika, najvie u Maroku i Aliru. Oni su preuzeli arapske obiaje,kulturu i
vjeru.

17. Brak
Veza jednog ili vie mueva (mukog ili enskog roda) ili jedne ili vie ena (enskog ili
mukog roda) koji drutvo shvaa kao trajno dodjeljeno pravo na uzajamni seksualni pristup.
18. Bumani
Starosjedilako stanovnitvo june Afrike. Potiskivali su ih i unitavali Buri. Lovci i sakupljai.
Stanovali su u piljama, pod vjetrobranom ili u jednostavnim kolibama, odijevali se u ivotinjske
koe, kitili nakitom od ljuski nojeva jaja.

19. Difuzija
irenje obiaja ili postupaka iz jedne u drugu kulturu.
20. Dijalekt/narijeja
Razliiti oblici nekog jezika koji odraavaju posebne regije ili drutvene klase a dovoljno su
slini da budu uzajamno razumljivi.
21. Drutvo
Grupa ljudi koji imaju zajedniku domovinu, meusobno su ovisni i dijele zajedniku kulturu.
Oblike njihove meusobne ovisnosti ine ekonomski sustavi ili njihove obiteljske veze, ali ih
dri zajedno i osjeaj zajednikog identiteta.
22. Drava
U antropologiji, centralizirani politiki sustav s pravom primjene sile.
23. Ebonika
Ono to pod ebonikom podrazumijeva Oaklandski kolski odbor poznato je ve otprije pod
nazivom crnaki materinski ili crnaki engleski. To je glasovna varijanta s vlastitom du gom
povijeu, loginim gramatikim pravilima i ivom usmenom knjievnou vrijednom
potovanja.
24. Egzogamija
Brak izvan neke grupe.
25. Ekologija (kulturna)
Prouavanje interakcija odreenih ljudskih kultura s okolinom.

26. Ekosustav
Sustav ili funkcionirajua cjelina sastavljena od fizikog okolia i organizma koji u njem ivi.
27. Endogamija
Brak unutar odreene grupe ili kategorije pojedinaca.
28. Enkulturacija
Proces kojim se kultura nekog drutva prenosi s jednog narataja na drugi.
29. Ep
Drugi usmeni prikazi u stihu ili rimatiziranoj prozi koji opisuju slavne dogaaje iz ivota
stvarnih ili izmiljenih osoba.
30. Etno (lingvistika, muzikologija, povijest)
Etnolingvistika- prouavanje odnosa izmeu jezika i kulture.
Etnomuzikologija- prouavanje glazbe nekog drutva u njegovu kulturnom okruenju.
Etnopovijest- prouavanje kultura novije prolosti na temelju usmene predaje, opisa
istraivaa, misionara i trgovca te analize podataka kao to su zemljopisni nazivi, podaci o
roenima i umrlima te drugi arhivski materijali.
31. Etnocentrizam
Uvjerenje da je vlastita kultura iznad svih ostalih.
32. Etnografija
Sustavni opis odreene kulture temeljen na neposrednom opaanju.
33. Etnologija
Etnologija se bavi postojeom kulturom. Prouava ljudsko ponaanje onakvo kakvo se moe
vidjeti, doivjeti i kako se o ponaanju moe razgovarati sa pripadnicima zajednice.
34. Evolucija (konvergentna, paralelna)
Konvergentna- U kulturnoj evoluciji to je razvoj slinih oblika prilagodbe na sline ekoloke
uvjete onih naroda ije su kulture predaka bile potpuno razliite. Paralelna- U kulturnoj
evoluciji to je razvoj slinih oblika prilagodbe na sline ekoloke uvjete onih naroda ije su
kulture predaka bile sline.

35. Filozofska antroplogija

Antropologija se moze nazvati filozofskom ukoliko joj je metoda filozofska i trazi sustinu covjeka. U
tom slucaju ona treba da razgranici covjeka od biljaka i zivotinja i od ostalih vrsta bia i da time
pokaze specificnu sustinsku strukturu tih podruja.

36. Fisija
Cijepanje porodine skupine u 2 ili vie novih porodinih skupina.
37. Folklor
Stvaralatvo utemeljeno na tradiciji neke kult. zajednice, koje pojedinci ili skupine ue i reproduciraju
preteno usmeno, oponaanjem ili na neki drugi (nekolovani) nain, a njime se izraava kult. i soc.
identitet te zajednice. U irem smislu folklor oznaava narodnu (puku) kulturu.

38. Fonetika/fonemi
Fonetika prouavanje proizvodnje, prijeme i prijenosa glasova govora.
Fonemi najmanji glasovni elementi koji nose razliku u znaenju.
39. Genocid
Istrebljenje jednog naroda od strane drugog esto u ime napretka bilo namjernim inom ili
kao sluajni ishod aktivnosti koje poduzima jedan narod vodei malo rauuna o njihovu
utjecaju na druge.
40. Geste i znakovi
ovjekov jezik je popraen sustavom gesta i znakova. Razliiti zvukovi i geste dodatno
pojanjavaju govor pribavljajui sluatalju odgovarajui okvir za interpretaciju onoga to
govornik kazuje.
41.Glotokronologija
(gloto- + kronologija), u lingvistici, metoda izraunavanja vremena koje je proteklo od doba kada su
se genetski srodni jezici odijelili od zajednikog izvora. Glotokronologija se oslanja na prouavanje
postotka rijei u tzv. temeljnom leksiku koji je zajedniki genetski srodnim jezicima.

42. Gramatika
Cjelokupna formalna struktura jezika sastavljena od svih opaanja o morfemima i sinataksi.
43. Grupni brak
Brak u kojem nekoliko mukaraca i ena imaju seksualni pristup jedni drugima.

44. Incest
Spolni odnos izmeu odreenih osoba , obino roditelja i djece, brae i sestara.
45. Inka
(keuanski: gospodin, knez, kralj), pleme koje je pripadalo junoamerikoj etnikoj skupini Indijanaca
Keua i vladalo carstvom koje se protezalo u doba panjolskih osvajanja (prva etvrtina XVI. st.) na
prostoru dananjega Perua.
46. Inkulturacija
Proces uenja, spremanja kulture.

47. Inovacija
Svaki novi postupak, orue ili naelo koji postigne iroku prihvaenost unutar skupine. Dvije
su vrste inovacije: PRIMARNA-ukljuuje sluajno otkrie novog naela, koje nema znaenja
ukoliko nitko ne zamjeni njegovu primjenjivost. SEKUNDARNA-neto novo nastalo
namjernom primjenom poznatih naela.
48. Integracija (kultura)
Tendencija da svi aspekti neke kulture funkcioniraju kao uzajamno povezana cjelina.
49. Jezini nacionalizam
Pokuaj etnikih manjina pa ak i zemalja u cijelosti da proglase nezavisnost ienjem jezika
od stranih izraza/tuica ili oivljavanjem nekog nekoritenog jezika.
50. Jezik
Sva normalna ljudska bia imaju sposobnost govora i u mnogim drutvenim zajednicama ljudi
svakodnevno provode velik dio vremena govorei. Jezik je sustav za priopavanje upotrebom
glasova ili gesta spajanih na smislene naine prema odreenim pravilima.
51. Kasta
Poseban oblik drutvene klase u kojem se pripadnost odreuje roenjem i ostaje
nepromijenjena itavog ivota. Kaste su strogo endogamne i potomci automatski postaju
lanovima kaste svojih roditelja.
52. Kineza
Sustav biljeenja i analiziranja tjelesnih poloaja, izraza lica i tjelesnih pokreta koji prenose
poruke. esto kinezike poruke dopunjavaju govorne poruke, kao to su kimanje glavom dok
neto verbalno potvrujemo.

53. Klan
Nekorporativna porodina skupina u kojoj lanovi tvrde da potjeu od zajednikog pretka a
zapravo nisu sigurni u svoje rodoslovne veze sa tim pretkom.
54. Klasa
Kategorija pojedinaca koji prema sustavu procijenjivanja uivaju jednak ili gotovo jednak
ugled. Odreivanje gotovo jednakog vano je jer se stanovita nejednakost moe pojaviti ak
i unutar odreene klase.
55. Konsangvinalno
Roaci po roenju, tj. krvno srodstvo.
56. Kontrakultura
(kontra- + kultura), skup initelja i senzibiliteta, nazivanih u socijalnoj teoriji i drutvenim pokretima,
koji se radikalno suprotstavljaju dominantnoj kulturi, vladajuemu poretku i sustavu vrijednosti.

57. Kuanstvo
Osnovna jedinica stanovanja u kojoj se organizira i provodi gospodarska proizvodnja,
potronja, nasljeivanje, podizanje djece te koja prua sklonite. Moe, ali ne mora biti
sinonim za obitelj.
58. Kultura
Ideali, vrijednosti i uvjerenja koje dijele pripadnici nekog dutva kako bi interpretirali
iskustvo i razvili ponaanje, a odraavaju se u njihovom ponaanju. Kako dijele istu kulturu,
ljudi mogu predvidjeti najvjerovatnije ponaanje drugih u odreenim okolnostima te u skladu
s tim reagirati.
59. Kulturni relativizam
Teza da se treba suzdrati od suda sa obiajima drugih naroda kako bi ih se shvatilo na nain
njihove kulture.
60. Legenda
Prie pripovijedane kao da su stvarne , smjetene u svijet nakon stvaranja.
61. Levirat/sorotat
a) oblik braka u kojem se udovica udaje za brata svog umrlog
b) oblik braka u kojm se udovac eni sestrom svoje umrle ene

62. Linost- nain razmiljanja, osjeanja, ponaanja karakteristian za neku osobu. Iskustva
ranog djetinjstva snano utjeu na linost odrasle osobe.
Modalna linost -Linost tipina za neko drutvo prema centralnoj tendenciji i definirane
frekvencije distribucije.
Grupna linost nain razmiljanja, osjeanja i ponaanja karakteristian za neku osobu,
npr.odgoj djece nekog drutva.
63. Lingvistika
Suvremeno znanstveno prouavanje svih aspekata jezika.
64. Loza
Korporativna porodina skupina u kojoj lanovi prate podrijetlo po svojim rodoslovnim
vezama sa zajednikim pretkom.
65. Magija
Mnoga drutva imaju magijske rituale kojima osiguravaju dobre etve, osiguravaju ulov
divljai, plodnost domaih ivotinja i izbjegavanje bolesti ili lijeenja ljudi. Magija igra vaan
dio u britanskim sveanostima porinua brodova, ukljuujui simbolinu klasifikaciju broda,
reinkarnirajui mo imena broda i odnos ene i broda.
66. Maja (narod)
Skupina srodnih indijanskih naroda nastanjenih na nekim podrujima Meksika, Gvatemale,
Hondurasa. civilizacije Maya trajalo je od 500. pr. Kr. do 300. Poznavali su vigezimalni brojevni
sustav (baza mu je broj 20), a imali su i astronomski toan kalendar.

67. Miraz
Isplata djevojina nasljedstva u trenutku sklapanja braka njoj ili njezinu muu.
68. Mit
Svete prie koje objanjavaju kako je svijet postao takvim kakav je upravo danas.
69. Modernizacija
Proces kulturne i drutvenogospodarske promjene, pri emu drutva u razvoju prihvaaju
neke karakteristike zapadnih industrijaliziranih drutava.
70. Monoteizam/politeizam
Monoteizam- vjerovanje u jednog boga.
Politeizam- vjerovanje u vie bogova i/ili boica.

71. Morfemi/morfologija
Morfemi, u lingvistici, su najmanje jezine jedinice koje imaju znaenje.
Morfologija- postupak izrade i prouavanja popisa glasova moe biti dugotrajan posao
tijekom kojega jezikoslovac moe poeti razabirati sve skupine glasova ili njihove
kombinacije koje imaju znaenje.
72. Nacija
Zajednice ljudi koje sebe smatraju jednim narodom na temelju zajednikog podrijetla,
povijesti, drutva, institucija, ideologije, jezika, teritorija i (esto) religije.
73. Nastanjivanje ( matrilokalno/ patrolokalno/ ambilokalno/ neolokalno/avunkolokalno)

Patrilokalno naseljavanje, pri emu ena odlazi ivjeti sa svojim muem u kuanstvo u kojemu je on
odrastao.
Matrilokalno nastanjivanje pri kojem mukarac naputa obitelj u kojoj je odrastao i odlazi ivjeti sa
svojom enom u kui njezinih roditelja.
Ambilokalno nastanjivanje- osobito pogoduje situacijama u kojima je potrebna ekonomska suradnja
veeg broja ljudi nego to ih ima na raspolaganju u uoj obitelji, ali izvori su na neki nain ogranieni
Neolokalno nastanjivanje podrazumijeva da brani par zasnuje kuanstvo na nezavisnoj lokaciji.
Javlja se tamo gdje postoji izrazita nezavisnost ue obitelji
Avunkulokalno nastanjivanje znai da brani par odlazi ivjeti s bratom mladoenjine majke.

74. Novac
Bilo to ime se plaa roba ili rad, a slui i kao mjera njihove vrijednosti. Moe imati posebnu
ili vie namjena.
75. Obiaji
Tradicijom ustaljeni obrasci ponaanja s normativnim, ceremonijalnim i simbolikim
znaajkama, svojstveni odreenoj drutvenoj zajednici. Termin obiaj obuhvaa reguliranu
drutv. praksu te prihvaena pravila ponaanja koja se reguliraju neformalno i koja razlikuju
jednu drutv. grupu od druge.
76. Obitelj
Rodbinska skupina koja ivi zajedno a ini je ene, njezina djeca i barem jedan mukarac
pridruen brakom ili krvnim srodstvom.

77. Paleoantroplogija
Dio biol. antropologije koji prouava evoluciju ovjeka i njegove biol. prilagodbe te promjene kroz
vrijeme, poevi od pojave prvih hominida pa sve do pojave i geogr. irenja modernih ljudi (Homo
sapiens sapiens), kao i promjene i odnose populacija sve do zavretka pleistocena. Svoje spoznaje i
analize paleoantropologija prije svega temelji na fosilnim nalazima.

78. Parajezik
Izvanjezini zvukovi koji prate jezik kao to je pla ili smijeh. O znaenju parajezika govori
ova opaska Nije vano to je reeno, nego kako je reeno.
79. Pleme
Skupina po nazivu nezavisnih zajednica koje zauzimaju odreeno podruje, imaju zajedniki
jezik i kulturu, a u cjelinu ih sjedinjuje neko obiljeje.
80. Podrijetlo (unilinearno/ matrilinearno/patrilinearno/)
Unilinearno podrijetlo (unilateralno podrijetlo):
- podrijetlo pri kojem se pripadnost grupi odreuje iskljuivo prema majinoj ili oevoj liniji srodstva
- u patrilinearnom (vrsta podrijetla pri kojem se pripadnost grupi odreuje iskljuivo po mukoj liniji)
drutvu mukarci su mnogo znaajniji, a u matrilinearnom (pripadnost grupi se odreuje po enskoj
liniji) znaajnije su ene

Patrilinearno podrijetlo (agnacijsko/male descent):

- rairenije
- podrijetlo se prati po mukoj liniji
- odgovornost za uenje djece pripada ocu ili starijem bratu
- ena pripada istoj descedentnoj skupini kao i njezin otac i njegova braa, ali njezina djeca ne mogu
pratiti svoje podrijetlo preko njih
- tradicionalna Kina

Matrilinearno podrijetlo:
- podrijetlo se prati po mukoj liniji
- odgovornost za uenje djece pripada ocu ili starijem bratu
- ena pripada istoj descedentnoj skupini kao i njezin otac i njegova braa, ali njezina djeca ne mogu
pratiti svoje podrijetlo preko njih
- tradicionalna Kina
10

Matrilinearno podrijetlo:
- podrijetlo ne donosi autorska prava, to bi znailo da, iako su patrilinearna drutva patrijahalna,
matrilinearna drutva nisu matrijahalna
- iskljuiva prava u descedentnoj skupini ne dre ene, ve braa
- matrilinearni sustavi obino se nalaze u farmerskim drutvima
- enin brat, a ne otac/mu raspodjeljuje dobra, organizira posao, rjeava razmirice, odreuje pravila i
provodi rituale
- mu ima zakonsko pravo ne u kui svoje ene, ve u kui svoje sestre
- Hopi Indijanci

81. Poliandrija
Oblik braka u kojem ena ima istodobno dva ili vie mueva. To je vrsta poligamije.
82. Poliginija
Oblik braka u kojem mu ima dvije ili vie ena istodobno. To je vrsta poligamije.
83. Politiki sustav
Sredstvo kojim se slui drutvo kako bi odralo drutveni poredak i smanjilo drutvene nepravilnosti.
etiri su tipa politikih sustava, prema stupnju sloenosti obuhvaaju necentralizirane druine i
plemena, te centralizirane poglavarstva i drave.
DRUINA-mala skupina rodbinskih vezanih kuanstava, koji zauzimaju odreeno podruje i sastaju
se povremeno za odreene prigode.
PLEME-sastoji se od odvojenih druina ili drugih drutvenih zajednica koje zajedno povezuju
porodine skupine, dobni razredi ili zajedniki interesi.
POGLAVARSTVO-regionalna politika zajednica u kojoj su dva ili vie lokalnih grupa organizirane
pod jednim poglavarom koji je na elu rangirane hijerarhije.
DRAVA-centralizirani politiki sustav s pravom primjene sile.

84. Prilagodba, adaptacija

Proces uzajamnog djelovanja promjene koje organizam/ivo bie izazove u svojoj okolini i
promjena koju okolina izazove u organizmu.
85. Prirodni odabir (selekcija)
Evolucijski mehanizam prema kojem pojedinci s obiljjima koja najbolje odgovaraju
odreenoj okolini preivljavaju i razmnoavaju se uestalije od pojedinaca koji nemaju ta
obiljeja.

11

86. Proricanje
Magijski postupa odreivanja uzoraka nekog dogaaja kao to je bolest ili pretkazivanje
budunosti.
87. Razvod
Sve je manje spremnosti da se ostane uz nekog pod svaku cijenu ili bez obzira koliko je
situacija neizdriva. Stoga je razvod sve ei izlaz kao logina reakcija na brakove koji nisu
uspjeni. Razvod je mogu u svim drutvima, iako se razlozi razvoda i njegova uestalost
veoma razlikuju.
88. Reciprocitet (generalni, uravnoteeni, negativni)
Reciprocitet- razmjena dobara i usluga priblino jednake vrijednosti izmeu dvije strane.
Generalizirani- oblik razmjene u kojem se ne vodi rauna o vrijednosti dara niti se odreuje
trenutak kada e darivanje biti utvreno.
Uravnoteeni- nain razmjene u kojem davanje i primanje imaju specifina obiljeja glede
vrijednosti robe i trenutka njezina preuzimanja.
Negativni- oblik razmjene u kojem davatelj pokuava izvui vie.
89. Religija
Skup obreda objanjenih mitom koji pokreu nadnaravne sile kako bi se izazvale ili sprijeile
promjene stanja ljudi i prirode.
90. Ritual
Osim to se ritualom pojaavaju socijalne veze unutar grupe i oslobaa napetost, njime se
proslavljuju mnogi znaajni dogaaji, a krize poput smrti ine manje drutveno razornim te
lake podnoljivim za pojedinca.
91. Sankcije
Ekstrenalizirane drutvene kontrole smiljene za poticanje ponaanja u skladu sa drutvenim
normama.
92. Signal
Zvukovi ili gese koji imaju prirodno ili sami po sebi oigledno znaenje
93. Simbol
Zvukovi ili geste koji za neku skupinu ljudi imaju odreeno znaenje.
94. Sinkretizam
Mijeanje uroenikih i stranih obiljeja u akulturaciji i nastanak novog sustava.
12

95. Sintaksa
U lingvistici, pravila ili naela sastavljanja dijelova reenica i reenica.
96. Sociolingvistika
Prouavanje strukture i koritenje jezika u smislu njegovog odnosa prema drutvenom
okruenju.
97. Spol
(latinski sexus), skup biokemijskih, genetikih, anatomskih, fiziolokih (u ljudi i psihikih) obiljeja
po kojima se organizmi neke vrste dijele na muke i enske. Spol je odreen naslijeem, tj.
kromosomskim sastavom.
98. Stratifikacija
Drutvena hijerarhija. Podjela drutva na dvije ili vie kategorija ljudi koji ne sudjeluju u jednakoj
mjeri u osnovnim ivotnim sredstvima, utjecaju i prestiu.
99. Strukturalna diferencijacija
Podjela jedinstvenih i tradicionalnih uloga koje obuhvaaju dvije ili vie funkcija, npr : politiku,
gospodarski ili vjersku, u dvije ili vie uloga od kojih svaka ima jednu specijaliziranu funkciju

100. Supkultura
Spesifian niz pravila i obrazaca ponaanja kojih se pridrava ua skupina u drutvu.
102. Svojta
Skupina krvnih srodnika povezanih sa jednom ivuom osobom i ukljuuje srodnike po
majinoj i oevoj liniji.
101. Svjetonazor
Poimanja, eksplicitna i implicitna, koje ima podjedinac ili drutvo o granicama i djelovanju
njihova svijeta.
103. Tabu
Moe ukljuivati izbjegavanje odreenih osoba, mjesta, objekata (predmeta, ivotinja,
biljaka), postupaka koji se smatraju ili svetima ili opasnima, neistima. Pojam tabua
pojavljuje se u gotovo svim kulturama, a osobito je razvijen u tradicijskim polinezijskim
drutvima, u kojima je bio usko vezan uz pojam mane. Smatralo se da e prekritelja tabua
ili cijelu zajednicu snai neka nesrea.
104. Tehnologija
Orue i druga materijalna sredstva uz znanje kako ih koristiti i izraivati.

13

105. Teoloka antropologija

Teoloka antropologija poinje sa crkvenim ocima. Istoni crkveni oci: Irinej Lionski,
Klement Aleksandrijski Zapadni crkveni oci: Tertulijan, Grgur Veliki, sveti Augustin, sveti
Ambrozije, Jeronim StridonskiTemelji se na tvrdnjama objave o postanku ovosvjetskom i
eshatololom stanju ovjeka.
Bogoslovna znanstvena disciplina koja potuje doprinose drugih antropologija: bioloka,
filozofska, kulturoloka, religijska, socioloka , ima svoju viziju koja se ne podudara uvijek
s prethodnim. Cilj joj je preko ostalih bogoslovnih spoznaja- poimanje i vrednovanje ovjeka
kao slike Boje, kao jedinoga Onoga koji jest.
106. Totem/totemizam
Vjerovanje da su ljudi u odreenom srodstvu sa ivotinjama , biljkama ili dijelovima prirode
jer potjeu od zajednikih nadnaravnih bia.
107. Tradicija
U drutvu koje se osuvremenjuje to su stari kulturni obiaji koji se mogu suprostavljati novim
silama diferencijacije i integracije.
108. Trampa
Oblik negativnog reciprociteta pri emu jedna grupa predmete kojima oskudijeva mijenja za
robu poeljnu drugoj grupi.
109. Trgovina
Razmjena koja se ostvaruje unutar neke grupe i ima oblik generaliziranog ili balansiranog
reciprociteta.

110. Umjetnost
Stvaralako koritenje ovjekove imaginacije kako bi se protumaio i shvatio ivot te u njemu
nali zadovoljstvo.
111. Vraanje
Objanjenje dogaaja temeljenih na vjerovanju da odreene osobe posjeduju uroene psihike
moi koje mogu nanijet zlo, ukljuivajui bolest i smrt. U to su ukljueni obiaji i vjerovanje
dobronamjerne magije.
112. Zakon
Formalne sankcije koje su organizirane jer nastoje precizno i nedvosmisleno odredit ljudsko
ponaanje.
113. Zloin Zloin se odnosi na krenje ili povredu javnog prava i dunosti koje takvima
smatra itava zajednica, te njezine drutvene i kolektivne funkcije.
14