Professional Documents
Culture Documents
Maurice Nicoll Jednostavno Pojasnjenje Ideja Rada Na Sebi PDF
Maurice Nicoll Jednostavno Pojasnjenje Ideja Rada Na Sebi PDF
Page | 1
Jedan
Svi ljudi su podjeljeni na "dva ovjeka" - ovjek koji mislimo da
jesmo i ovjek koji stvarno jesmo. Samo uz pomod Svjesnosti moemo
ovo shvatiti i primjeniti. Mi ne moemo shvatiti da smo "dva ovjeka"
ukoliko ne Razumijemo ta se misli pod Posmatranjem Sebe.
Mi vidimo spoljanji svijet: tj. ono to nam naa ula daju da
vidimo. Ali ula su okrenuta ka spolja, od sebe, i ne mogu da vide to je
neko u sebi, ne moemo da vidimo svoju unutranjost.
Ali mi imamo jedan organ unutar sebe koji moe da posmatra tu
stvar koju zovemo "sebe". Tj. on moe da vidi nae misli, emocije,
raspoloenja. To je poetak postanka drugim ovjekom.
Na ivot ovisi o toj stvari koju zovemo "sobom". Ako elimo da
imamo drugaiji ivot, prvo to moramo jeste da shvatimo kakav ivot
imamo trenutno. Sve dok ostajemo ovo "sebe" na ivot ne moe da se
izmjeni. On de uvijek privlaiti iste situacije, nesporazume, razoarenja,
itd.
Rad poinje sa vienjem ta je ovjek sada, kakva vrsta ovjeka je
on upravo sada. Na primjer: ako tretiramo ljudi bez uvaavanja njihovih
osjedanja i ako ih uopte i ne znamo, mi demo uvijek patiti zbog njihovih
elja, i zbog toga to ne ele da budu sa nama. Ali ne vidimo nai krivicu
u tome i krivimo druge zbog toga. Ukoliko ne vidimo kakvi smo,
krividemo druge. Drugi ljudi shvataju kakvi smo: ali mi ne vidimo kakvi
smo - ukoliko ne ponemo da posmatramo sebe. Bez direktnog vienja
toga kakvi smo, mi vjerujemo da nas drugi ne tretiraju onako kako smo
zasluili ili kako mislimo da smo zasluili.
Ako posmatramo ta mislimo i osjedamo, ta govorimo, kako se
ponaamo, nakon nekog vremena pojavljuje se nova memorija,
memorija o nama kakvi jesmo. Nakon toga poinjemo uviati da mi
nismo onakvi kakvi mislimo da jesmo. Poedemo da se ponaamo
drugaije, nedemo okrivljavati druge, nedemo osjedati da nam neko
neto duguje ili da mi nekom neto dugujemo. Poedemo shvatati da
smo "dva ovjeka" i da smo to oduvijek i bili. Sve to smo o sebi
pretpostavljali bilo je imaginarno.
Kada uvidimo kontradikciju izmeu naeg imaginarnog "sebe" i
onog to stvarno jesmo, poedemo da se mjenjamo, zato to se
Page | 3
Page | 4
Dva
Cilj Posmatranja Sebe jeste da nam ono omogudi da se
promjenimo. Ali prvi Cilj je da nas uini svjesnijim nas samih. Samo ako
sebi omogudimo da postanemo Svjesniji omogudavamo poetak
promjene sebe.
U svakodnevnom ivotu mi vidimo samo ono to je izvan nas, i ne
primjedujemo ono to se zbiva u nama, kako mislimo, kako osjedamo,
govorimo, i ne primjedujemo da to sve radimo na isti nain. Ali mi
imamo unutranje ulo. Ono je nerazvijeno, ali se moe razviti, i tada
nam pokazuje kakvi smo - i pomodu njega moemo da se promjenimo.
Ne moemo da se promjenimo ukoliko ne vidimo kakvi smo.
Praktikujemo Posmatranje Sebe, Svjesnost, u cilju povedanja nae
Svjijesti, a bez povedanja Svjesti nita u nama - ili u ovjeanstvu - ne
moe da se promjeni.
Praktina strana Rada poinje Samo-Posmatranjem, a ne
pokuavanjem da promjenimo spoljanje okolnosti ili ljude; ono mora
biti nekritino Samo-Posmatranje.
Prirodno imamo malu mod Samo-Posmatranja, koje nikada ne
ide iza odreene take. Poinjemo kritikovati sebe. Tada se zaustavljamo
i stavljamo sebe u pravedniki poloaj, da bi povratili svakodnevni
osjedaj sebe samih. Moramo prodi ovu taku, i moramo stedi snage da se
suoimo sa onim to posmatramo, potpuno oputeno. Ovo je teko zato
to smo Identifikovani, zato to smo vezani za sebe i, prirodno, mi smo
uvijek zainteresovani samo da ne ispadnemo glupi ili smijeni.
Moramo se posmatrati, ne samo kada uinimo neto pogreno,
ved i ono to se zbiva unutar nas nakon toga. Ne moe da bude nikakve
promjene ukoliko ne prestanemo sa samo-kriticizmom.
Da bi zapoeli Samo-Posmatranje moramo poeti sa neim
specifinim; na primjer, prianje i ponaanje pod odreenim
okolnostima. Moramo znati te stvari istinski, objektivno i bez kriticizma.
Kada primjetimo rijei koje izlaze iz naih usta bez nae volje podinjemo
uviati kako nemamo svjesnosti, i kako u nama postoji neto to nismo
mi i to ne moemo kontrolisati.
Moramo prouavati sebe kao da smo neka druga osoba,
nezavisna od nas samih.
Page | 5
Tri
Promjena znai promjenu onog to smo sada. ovjek ne moe
vie ostati sa istim miljenjima, ili osuivanjima drugih na isti nain kao
prije. Stvar nije u tome da se neto doda na ono to je ovjek u ovom
trenutku, ved je u tome da se promjeni razina ljudskog bivanja.
Sa take gledita Rada, ovjek se smatra nesvjesnim. Povedanje
Svjesnosti moemo razviti putem istinskog znanja o sebi, putem SamoPosmatranja.
Mi zamiljamo da smo potpuno svjesni. Rad kae da ivimo u
svijetu uspavanog ovjeanstva, i mi smo sami uspavani. Svata se moe
desiti u tom svijetu, i sve se inae deava. Oduvijek je tako bilo i bide
ukoliko se ne probudimo. Ako se probudimo, novi svijet de postati
mogud.
Prvo, ovo zahtjeva potvrdu da smo uspavani, i nakon toga
zahtjeva odustajanje od iluzije i slike o sebi.
Sve nae terije o poboljanju svijeta, dok smo i dalje uspavani,
samo pojaavaju uspavnost ovjeanstva.
Ovo su etri Stanja Svijesti koja su moguda ovjeku:
4. Stanje Objektivne Svijesti,
3. Stanje Samo-svijesti, ili Svjesnosti Sebe, ili Svijesti o samom
sebi, ili Budnosti,
2. Tzv. budno stanje,
1. Duboki San.
U Prvom Stanju Svijesti mi spavamo, bukvalno, u krevetu, tj. mi
smo u Dubokom Snu. U Drugom Stanju Svijesti mi hodamo svijetom,
okupirani smo dnevnim zbivanjima, zamiljamo da smo budni, i slino.
Ali tek u Tredem Stanju Svijesti smo u Istinskom Budnom Stanju, koje je
nae Istinsko pravo. etvrto Stanje Svijesti je Svijest o Istinskom Stanju
stvari, kakve one stvarno jesu.
Ukoliko ne dospijemo u Trede Stanje Svijesti ne moemo primiti
Pomod. Pomod nas moe desegnuti samo ako shvatimo da smo
Uspavani. Uspavani ovjek ne moe dobiti Pomod.
Page | 7
Pomod moemo primiti samo ako Radimo na Sebi, i kroz SamoPamdenje raste nivo Svijesti u nama samima u Vie Stanje Svijesti. Tada
nas Pomod moe dosegnuti. Kada ovjek shvati da je Uspavan, on shvata
da mora imati Pomod.
Postoji parabola u Radu koja ilustruje situaciju ovjeka u
sadanjosti. ovjeanstvo je vrsto Uspavano, i hoda rubom ambisa ali
to ne vidi. Ali ovjek kao individua moe da se probudi i shvati da se
nalazi na rubu ambisa; i ako je otvori oi vidjede da iznad njegove glave
postoji konopac uz koji se moe popeti: ali da bi uhvatio konopac on
mora skoiti. Ali sve dok smo na nivou na kojem zamiljamo da nam se
moe pomodi ovakvima kakvi sada jesmo, Pomod ne moe da nas
dosegne.
Za bolji nivo Postojanja moramo da se promjenimo. Samopopustljivost, samo zadovoljstvo, sujeta, neznanje - sve to, i mnoge
druge stvari, spreavaju Pomod da stigne do nas.
Molitva je izvorno stvorena da traimo Pomod da nas se podigne
na vii nivo Svjesti. "Oe na" je stvorena, dizajnirana da ovjek moe da
pamti sebe, za promjenu njegovog Bida, tako da se Pomod moe spustiti
na nas.
Priroda Pomodi je, prvo, da nam pokae gdje smo "pogreni".
Rad ui da postoji Pomod, ali ona dosee ovjeka samo ako on promjeni
svoje stanje i podigne sebe u Trede Stanje Svijesti. Ako zaista osjedamo
nau situaciju, pokuademo da se podignemo na novi nivo Svijesti.
Page | 8
etri
Pomod postoji, ali ona moe samo da dosegne Trede Stanje
Svijesti - zvano Samo-Svijest ili Budnost. To je prvo istinsko Stanje
Budnosti.
Da bi postali Svjesni mi moramo da posmatramo sebe; moramo
posmatrati ta govorimo, ta mislimo, ta osjedamo, koje senzacije
imamo, kakvi su nam pokreti i slino.
Moramo posmatrati sebe na Ispravan nain, sa jasne poetne
take, u jasnom pravcu. Prvo, mi nismo Jedno, ved Mnotvo. Mi smo
Misaoni ovjek, Emotivni ovjek, ovjek Akcije (Motoriki ovjek),
Instiktivni ovjek koji osjeda glad, e, vrudinu, hladnodu, napredak ili
bolest.
Sve ovo je kontrlisano onim to Rad zove Centri. Intelektualni
Centar kontrolie nae miljenje, Emotivni Centar kontrolie nae
Emocije koje osjedamo, Motoriki Centar kontrolie nae pokrete tijela,
Instiktivni Centar kontrolie unutranji rad tijela, npr. probavu,
cirkulaciju krvi, disanje i senzacije.
esto puta mi mislimo jednu stvar a osjedamo drugu zato to
razliiti Centri ne rade u harmoniji. Ako ovjek Posmatra Sebe samo u
relaciji Intelektualnog Centra i Emotivnog Cetra on de uvidjeti da je on
Mnotven, da je on "dva ovjeka" ne Jedan.
Um Motorikog Centra radi drugaije od Uma Intelektualnog
Centra - naprimjer, Motoriki aktivira ruke kada sviramo klavir, a
Intelektualni aktivira Um kada mislimo i razgovaramo.
Rad tijela kontrolisan je putem Instiktivnog Centra. Cijeli
unutranji rad organizma odvija se bez "znanja" Intelektualnog Centra.
Ako elimo da znamo sebe na Ispravan nain, da budemo mnogo
Svjesniji samih sebe, prvo moramo Posmatrati ove Centre, ili razliite
Umove u nama samima. Na primjer, posmatramo ranojutarnje ustajanje
i sve tekode koje ono izaziva, te na taj nain uviamo da nismo Jedno.
To pokazuje kako Intelektualni Centar ne moe sam po sebi da
kontrolie rad ostalih Centara. Dva Centra moraju biti u saradnji kako bi
mogli kontrolisati tredi.
Page | 9
Page | 10
Pet
Svi ljudi imaju Intelektualni, Emotivni, i Instiktivno-Motoriki
Centar, ali u razliitim ljudima ti Centri su razliito razvijeni.
Na primjer: Uzmimo ovjeka koji voli fiziku aktivnost i ovjeka
koji voli da razmilja - ovjeka br. 1 i ovjeka br. 3. Ako se oni sastanu i
pokuaju da priaju oni de priati iz njihovih dominantnih Centara.
Obojica imaju iste Centre, ali su razliiti Centri dominantni u njima, tj. u
jednom je dominantan Motiriki Centar a u drugom Intelektualni Centar.
ovjeanstvo je podjeljeno na tri tipa ovjeka - ovjek br. 1,
ovjek br. 2, ovjek br. 3.
ovjek br. 1 moe biti dodatno podjeljen na:
ovjek br. 1 - Motoriki ovjek - koji je orijentisan na Akciju, ili
pokretaki dio, ili fiziki dio i rad.
ovjek br. 1 - Instiktivni - koji je orijentisan za fiziki komfor,
fiziku rasko i koji je ljen i neaktivan.
Vedina ovjeanstva je ovjek br. 1 - Instiktivni ovjek - kao i
Motoriki ovjek.
Broj 2 je Emotivni ovjek, ovjek koji sve osjeda. U jednom
trenutku on je ushiden i uzbuen, a u drugom on je depresivan i
neraspoloen. On je zainteresovan za svianje i nesvianje. Njegov ivot
se okrede oko nade i oaja, entizijazma i utuenosti, ljubavi i mrnje,
svianja i nesvianja.
Broj 3 je Intlektualni ovjek. Njegov centar gravitacije lei u
Intelektualnom Centru, on je teoretiar (filozof), on ima teoriju o svemu.
Njegove misli i misli drugih ljudi ga vie interesuju od neeg drugog.
Svakog od ova tri ovjeka karakterie pojaani rad jednog Centra
u odnosu na druge. Obrazovan ovjek, izmeu ostalog, nije samo ovjek
1, 2 ili 3; ostali Centri su razvijeni do odreene mjere i rade u njemu.
Prvi primjer: Uzmimo ovjeka u kojem Centri rade na ovaj nain:
1 (Motoriki) 2, 3 - Vojnik. Njegove Emocije ine ga mrzovoljnim ili
Page | 11
Page | 13
est
Vidjeli smo da ovjek nije Jedan, ved da je etri, tj. svaki Centar u
njemu je drugaiji Um. U stvari on je Mnotven. Nakon dugog perioda
Samo-Posmatranje de nam pokazati nau Mnogobrojnost, i svakom od
njih mi kaemo "ja".
Svakog momenta ta "ja" se mjenjaju: as jedno, as drugo, jedan
pria a drugi mu moe biti u kontradikciji, ili da jedno "ja" nema pojma o
onom to je neko drugo "ja" reklo.
Mi sebi pripisujemo mnotvo stvari koje ne posjedujemo, kao
npr. punu svjesnost, volju, Istinsko, stalno Ja koje se nikada ne mjenja.
To je iluzija. ovjek nema jednu Volju ved mnotvo
kontradiktornih volja. ovjek nije Svjestan, ved ivi svoj ivot u Snu. On
nema Stalno Ja ved mnotvo "ja". U Radu, ovjek se uporeuje sa
"kudom u neredu". Gospodar je odsutan, i sluge ine to ele. Kada
telefon zazvoni, oni se pretvaraju i govore kao da su Gospodari, i daju
mnoga obedanja i naredbe pod uticajem tog pretvaranja. Neki od tih
sluga osjedaju da je mogude bolje stanje. Oni jasno vide to se zbiva, i
udruuju se sa namjerom da dovedu kudu u red, u nadi da de to privudi
Gospodara da se vrati.
Svako "ja" u ovjeku je steeno nekim iskustvom u ivotu, iz
imitacije, iz okruenja, iz neeg stvarnog, iz fantaziranja, iz profesije i
slino.
ovjek nije roen sa Personalnodu, ved sa Esencijom. Linost
poinje da stjee formu veoma rano u naem ivotu, im dijete krene da
imitira. U tim trenutcima ona skuplja prenemaganje, usiljenost,
izvjetaenost i slino. Konano, dijete to uzima kao samog sebe i na taj
nain Linost biva steena.
Posmatranje sebe sa take gledita mnogih "ja" mi poinjemo da
shvatamo da uvijek ne pria ista osoba i da svaku zovemo sa "ja".
Primjedujemo razliita "ja" koja priaju u razliitim momentima u toku
dana, i koja nas preuzimaju u potpunosti. Mi se mjenjamo svaki
trenutak. Neka "ja" su budna, neka "ja" idu da spavaju. Jedno "ja" da
obedanje dok drugo "ja" o tome ne zna nita. Neka "ja" su veoma
opasna, i ako elimo da se razvijemo moramo ih spreiti da preuzimaju
kontrolu nad nama. Posebno mislim na "ja" koja izvru stvari, koja lau o
svemu, koja su osvetoljubljiva, koja su puna samosaaljenja ili mrnje.
Page | 14
Page | 15
Sedam
Sve dok ne vidimo koji tekode, u nama samima, stoje na naem
putu ne moemo da se promjenimo, ne moemo idi dublje u
Unutranjem razvoju. Ako elimo da se razvijemo moramo biti sposobni
da posmatramo sebe.
Uobiajeno je vidjeti potekode koje imamo na osnovu
spoljanjih uzroka, jer to tako svi ostali primjeduju. Ali ako ponemo
shvatati da je to u nama samima, da na nivo Bida privlai na ivot, i ako
razumijemo neophodnost Rada na Sebi, jer nai problemi lee u nama
samima, moemo poeti da se mjenjamo. Ako moemo dodi do take u
kojoj shvatamo da nai problemi lee u nama samima, tada mi znamo da
sve ovisi o naem naporu da promjenimo sebe. I ukoliko ne doemo do
ove take Svijesti, sve de ostati, ne uvijek isto, ved ak mnogo gore.
Moramo se potruditi da otkrijemo, putem Svijesnosti ili SamoPosmatranja, ta je to u nama samima to nas dri na istom mjestu.
Promjeniti ivot znai promjeniti same sebe. Ali prije svega, mi
imamo iluziju da poboljanje naeg ivota lei u spoljanjim okolnostima
i da je to ono to mora biti drugaije. To je ono to nas ini nesretnima.
Prva stvar koju moramo uiniti, da bi se promjenili, jeste
odricanje od sopstvene Patnje. Ali ljudi ne ele to - oni se bore da je
zadre.
Rad kae da je svijet kontrolisan, ne seksom ili modi, ved
Negativnim Emocijama - tj. odreenim stanjem Emotivnog Centra, koji
zovemo Negativne Emocije. To se odnosi na Patnju. Sve dok se ne
odreknemo Patnje, ne moemo da se promjenimo. Prvi znak pogrenog
Stava u ivotu, prva iluzija, je Nepotrebna Patnja. Ovo se deava jer
ivotu prilazimo kroz nae ideje kako bi neto trebalo biti, i zamiljamo
da je ono to nam se deava izuzetak. Sve to proizvodi Patnju, jer ne
razumijemo prirodu ivota, i ne elimo da je znamo. Mi se borimo sa
tekodama - naravno - ali o ivotu mislimo na pogrean nain.
Sada smo doli do novog stajalia: da je na ivot pogrean zbog
bespotrebne Patnje, i da moramo da se oslobodimo nepotrebnog samosaaljenja, i osjedaja nepravde i potitenosti. Moramo da osjetimo da
nam ivot nita ne duguje, i da nas drugi ljudi ne posjeduju. Naprotiv, mi
osjedamo da mi posjedujemo druge i ivot mnogo vie nego to moemo
Page | 16
Page | 18
Osam
Sa stanovita Rada, ovjek nije Jedno - on nije Cjelovit, nije
Jedinstvo. Sa take gledita Centara on je "troje": Intelektualni ovjek,
Emotivni ovjek i Instiktivno-Motoriki ovjek.
Rad takoer pria o ovjeku sa stanovita Znanja i Bivanja (Bida).
Ovo su dvije strane ovjeka - on je oboje, ne samo Znanje ili samo
Bivanje.
Prvo, da uzmemo Bide. Razliite vrste ivotinja imaju razliito
Bide. Bide zmije je drugaije od Bida skakavca; a Bide skakavca je
drugaije od Bida svinje; Bide svinje je drugaije od Bida tigra. Stolar
odabire drvo prema prikladnosti za posao koji namjerava da uini. Ako
neke zalihe drveta nisu dobro sazrijele on de redi neto u stilu "da
priroda drveta nije dovoljno sazrijela". On u stvari govori o Bidu.
Nije teko shvatiti da ljudi imaju razliito znanje, ali nije lako
shvatiti da oni imaju i razliito Bide. Koncept Bida je istaknut u Radu, i
moramo se potruditi shvatiti to je to Bide, i zato je taj koncept tako
naglaen.
Prvi primjer: Uzmimo ovjeka sa vrhunskim znanjem u svom polju
djelatnosti, no s druge strane on pun prosjenih i bezvrijednih dijela, pun
zavisti, prevara, krade informacija bez da iste poznaje. Iako je ovo oito
nama, on ne razumije zato je to tako i zapanjen je kako mu ljudi ne
slie. Bez Razumijevanja da taj ovjek ima dvije strane - znanje i bide bidemo zbunjeni u vezi njega. On nam se ne svia i opisujemo njegov
nivo bida na neki odreen nain.
Drugi primjer: Uzmimo sada ovjeka koji nema neko odreeno
znanje, ali on nije zloban, pakostan, nije prosjean i bezvrijedan, ne vara,
dri do svojih obedanja i onog to kae. Iako njegovo znanje nije
razvijeno, njegov nivo bida je mnogo vii nego kod prvog primjera.
Ako vrijednujemo samo znanje, mi se divimo prvom ovjeku, ta
god da on ini, zbog njegovog znanja; i prezirademo drugog zato to je
neznalica.
Ovo produivanje de nas definisati, jer de nam ono pokazati da
mi sami imamo slabo, siromano i nerazvijeno bide.
Page | 19
Page | 20
Devet
ovjek je nedovren, nekompletan, nesavren. On ima
mogudnost da promjeni sebe, da sebe usavri, i sve to mu je potrebno
za to lei u njemu.
ovjek je eksperiment u samo-evoluciji. Sve dok je mehanian,
on je nekompletan i nedovren, ali on je sposoban za unutranji razvoj.
Iz tog razloga se kae da je ovjek samo-razvijajudi organizam.
U Novom Zavjetu ovjek se usporeuje sa sjemenom. Reeno je
da sve dok ovjek, kakav je sada, ne umre on ne moe da evoluira u
mogudnost koju ima. Konana trasformacija njegovog bida je ono na to
se misli da bi eksperiment bio kompletan. Ideja da je ovjek samorazvijajudi organizam znai da se on ne moe razviti na osnovu nasilja.
ovjek se moe razviti samo uz pomod Razumijevanja.
Ako je ovjek specijalni eksperiment na zemlji, koji je razliit od
ivotinja koje nemaju individualnu evoluciju, ta bi to trebalo da znai?
To znai da se ovjek moe razviti samo kroz svoju Unutranjost ako
Razumije neophodnost unutranjeg razvoja, i pone da trai svoj
Unutranji smisao. Samo kroz Unutranju Slobodu, koja je ovjekovo
Razumijevanje, on moe da evoluira. Spoljanja prinuda ne moe da ga
razvije. Kada uvidimo da smo pogreni i kada shvatimo na to liimo i
kako se ponaamo, tada sa tog temelja samo-evolucija postaje moguda.
Podinjemo da se mjenjamo onda kada Razumijemo sami sebe, i vidimo
to nam je potrebno.
ovjek je slobodan da se promjeni kroz svoje sopstveno
Razumijevanje. To je jedini smisao kroz koji je on slobodan - i tu slobodu
mu niko ne moe oduzeti. Niko ne moe da promjeni ivot, ili da
promjeni drugog ovjeka; ali svaka osoba moe da promjeni samu sebe.
Ovaj Sistem poinje sa ovjekom, sa samim sobom - i njegov Cilj je da
promjeni ovjeka samog.
Nikakvi rituali, pravila, ceremonije, ak i ako je njihov Cilj razvoj
ovjeka, ne moe da promjeni ovjeka ukoliko on ne pone da Razumije
sam za sebe.
Rad stoga poinje sa uenjem da mi moramo pokuati udi u nas
same, da moramo zapoeti gledati u sebe. Molitve, hodoada, i slino
Page | 21
Page | 22
Page | 23
Deset
ovjek postoji u dva dijela, Esenciji i Linosti. Esencija je dio koji
moe da raste.
Nakon roenja osoba je Esencija, ali nerazvijena Esencija. Dijete
mora da raste, i svaki Centar mora da razvije svoj Um i Inteligenciju.
Dijete ivi u Instiktivnom Centru: polako ono poinje da razvija Motoriki
Centar - hodanje. Ono jedva da neto razumije. ivot je na velikoj
distanci od njega, i ono ivi u svom svijetu. Kada pone da pria i
razumije neto od onoga to ljudi govore, ivot mu prilazi blie. Linost
poinje da se razvija.
ivot dolazi u vidu Impresija, koje padaju na razliite Centre i
razliite rolne (u smislu memorije). Impresije se zapisuju na rolne u
razliitim Centrima. Prilikom roenja Centri su prazni, isti, osim
Instiktivnog Centra, i jako malog dijela Motorikog Centra.
Sve to smo nauili je spremljeno, snimljeno u ovim Centrima.
Sve nae navike - mentalne, emotivne i fizike - su snimljene na ovim
rolnama. I na osnovu tih rolni razvija se Linost.
Ljudi sa slinim rolnama osjedaju se povezanima, a oni sa
drugaijim rolnama osjdaju se manje povezani sa drugima. Ali ljudi koji
imaju drugaije rolne, koji su razliiti po Linosti, mogu biti privueni
jedni drugima: i u tom sluaju oni su slini u Esenciji.
Moramo razumjeti da Esencija biva veoma brzo okruena
Linodu. Ono s im smo roeni veoma brzo biva okrueno sa steenim vjerovanjima, miljenjima, stavovima i slino. Sve to smo nauili je oblik
Linosti. Ono to je Esencija, ono to je ona Istinski, ostane nerazvijeno.
Ali ovjek moe jedino da raste kroz rast Esencije.
Ako u ivotu elimo da budemo voa, istaknuti u nekom smislu, i
uimo da to postanemo, mi pojaavamo Linost. Ako neto inimo
iskljuivo radi toga da budemo neko i neto, sav na napor vodi razvoju
Linosti - i to de biti na utrb Esencije.
U Ezoterinom Uenju, ovjek je sjeme sposobno za individualni
razvoj. Dio ovjeka koji moe da raste kao sjeme jeste Esencija. Ali
tokom naeg obrazovanja, osjedaj nas samih, nae osjedaj "ja", polako se
odmie od onoga to istinski jesmo ka onom to smo skupili tokom
Page | 24
Page | 26
Jedanaest
Pitanje razvoja Esencije ne lei u pokuaju pronalaska onog u to
se Esencija treba razviti.
Niti je stvar u tome da se Esencija razvije na silu, ved da joj se
omogudi razvoj. Esencija se ne moe razviti jer je okruena Linodu.
Odreena strana Linosti je Lana Linost. Reeno je da se Lana
Linost gradi od zamiljanja, imaginacije. Zamiljanje, Imaginacija je
jedna od naih najjaih sila koje djeluju na na Unutranji ivot, na na
unutranji svijet realnosti u kojem ivimo. Uzmimo na primjer ranije
godine ivota u kojima smo itajudi knjige zamiljali sebe kao heroja te
knjige - mi smo vjerovali da smo ono to nam fantazija kae da jesmo.
Kada je imaginacija usaglaena, lani osjedaj sebe je stvoren, stvoren je
lani osjedaj "ja". Ovo je osnova Lane Linosti.
Kako rastemo i Linost se formirala, umjesto da budemo ono to
jesmo, mi teimo tome da postanemo izmiljena osoba, izmiljena
linost. Centar gravitacije naeg osjedaja sebe pada na vjetaki osjedaj
"ja" koji je sastavljen od fantazije, imaginacije.
Esencijalni osjedaj sebe zamjenjen je iluziornim osjedajem "ja".
To je izmiljena strana, lana strana nas, Lana "ja", Lana Linost koja
spreava Esenciju od kasnijeg rasta.
Lana Linost je nae samo-svianje, ljubav prema sebi, nae
divljenje prema samima sebi, i izvor samo-saaljenja i Negativnih
Emocija.
Razvoj Esencije, nakon to je Linost stvorena, ovisi o injenju
Lane Linosti i Iluziornih "ja", pasivnima. To znai da moramo otkriti
Samo-Posmatranjem ta je u nama Stvarno a ta Lano. U Linosti se
nalazi mnogo toga to je korisno i mnogo onog to je beskorisno. Ali
prije svega, moramo vidjeti da mi samo zamiljamo da smo neko i neto
u ivotu, dok smo zapravo potpuno obini, svakidanji.
Lana Linost je sastavljena od zamiljanja i moramo se truditi da
Posmatramo neka od tih zamiljanja. Moramo posmatrati laganje - na
primjer, kada priamo priu na odreen nain stavljajudi sebe u neki
povoljniji poloan, inedi sebe mnogo pamatnijim ili ispravnijim od
drugih. Nama se ne svia da priznamo da mi nismo u pravu.
Page | 27
Page | 29
Dvanaest
Individualni Napori koje ovjek mora da uini
U namjeri da se promjeni, ovjek mora da Radi na Sebi. Ali ovdje
postoje korisni i beskorisni napori. Kao primjer nekorisnih napora,
uzmimo nekog iritantnog ovjeka koji, sluajudi ovaj Sistem ali ne
razumijevajudi ga, prestane da pui. To ga ini jo razdraljivijim nego
prije.
Napor mora biti inteligentan, i mora biti u skladu sa onim to Rad
ui, kao i na onom to smo posmatrali u sebi u smislu Uenja Rada.
Sve dok nismo posmatrali sebe i vidjeli na emu moramo da
radimo, nita korisno ne moe rezultirati od bilo kojeg napora koji
uzmemo. Ako je ovjek posmatrao sebe i svoju razdraljivost, on je u
mogudnosti da korisno Radi na Sebi.
Svi napori koje inimo moraju biti koristi na tri naina - u Radu na
Sebi, u Radu sa drugima i samom Radu, kao Uenju.
Prva Linija Rada je da omogudi promjenu ovjeka. Druga Linija
Rada je u konekciji sa drugima - onima koji su u Radu zajedno sa nama,
koji su nam najblii u naem Razumijevanju. Treda Linija Rada se tie
samog Rada kao Uenja. Na primjer, moramo razmiljati o tome ta
moe da mu teti a ta moe da mu pomogne, i moramo shvatiti da ako
se ponaamo pogreno, ili priamo pogreno mi povreujemo sam Rad i
druge ljude u njemu - kao i sami sebe, tako da se postavlja pitanje da li
moemo da Radimo na Sebi uopte.
Uenje lei u tim Trima Linijama Rada. Niko ne moe sam da Radi
na Sebi.
Prvi koristan napor koji moemo uiniti je napor SamoPosmatranja - nauiti da se nekritiki Posmatramo. To od nas zahtjeva
stalan i velik napor, i to mora biti Svjesno uinjeno. Probajte da
posmatrate neki kradi period - jer nemamo snage da posmatramo due misli, emocije, senzacije, pokrete. Neophodno je da naete ispravno
unutranje stanje, u kojem stvarno elimo da posmatramo i shvatimo da
moemo, putem direktnog vienjem, na primjer, da mislimo jedno i
osjedamo neto sasvim drugo.
Page | 30
Page | 32