UNIVERZITET U ZENICI

POLITEHNIKI FAKULTET

HIDROTEHNIKI OBJEKTI
I SISTEMI

REGULACIJE VODOTOKA

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra.

1

1. SVRHA I ZADATAK REGULACIJA

Ispravan pristup rjeavanju problema ureenja vodotoka f-ja:

Rijeke uvijek u fokusu aktivnosti ovjeka

- zakonitosti teenja vode (i nanosa) u otvorenim vodotocima

Razlog: koristi od rijeka i zatita od poplava i erozije

- zakonitosti procesa formiranja korita, erozijskih procesa i procesa nanosa

Ekologija: teimo da voda u rijekama bude to manje zagaena

irenje zagaenja
Prirodni vodotoci = ivi organizmi ( u t mijenjaju koliinu vode)

Inenjersko rjeavanje: rijeke ukroene NE silom ve razumijevanjem prirode

Prirodni vodotoci: velika energija koja je stalna sa vremenskim varijacijama

Regulacije vodotoka:
- Ureenje korita: morfoloke regulacije

REGULACIJE = ureenje vodnih tokova

- Promjena vodnih koliina: regulacije vodnog reima

Regulacije: skup mjera i gradnji kojima mijenjamo prirodne osobine na vodotoku

Zadataka regulacija vodotoka:

Uspjenost rjeavanja problema

stepen razumijevanja prirode vodotoka

Prirodni vodotoci: tee voda sa nanosom (suspendovan i vueni)

- racionalno koritenje voda

formiranje korita

- efikasna zatita od tetnog dejstva voda iz vodotoka

- efikasna zatita vodotoka od zagaenja

1.1 Podruje koristi od rijeka

Promjena hemijskih osobina: za sanitarne potrebe i dijelom se oneiena vraa u rijeku

Koristi od rijeka:

-Drugi nain:

1-zahvaanje, crpljenje i upotreba voda za razne namjene (vodosnabdjevanje,

tehnoloke vode, navodnjavanje

Koristimo snagu iz rijeka

2-proizvodnja elektrine energije

ne oduzima se vodna koliina niti se mijenjaju osobine (pod 2)

-Trei nain:

3-uzgoj riba (ribogojstvo)

Voda se koristi kao medij

ne oduzima se iz vodotoka i ne koristi se vodna snaga (3,4,5)

4-plovidba
5-sport, rekreacija, kupanje itd
Tri bitna naina koritenja voda:

Graevine na vodotoku za zahvaanje vode mogu imati razliita tehnika rjeenja

-Prvi nain:

Tehniko rjeenje

f-ja stepena regulacija vodotoka i obima radova

Koristimo vodu iz rijeka tako da se bespovratno oduzme iz vodotoka ili da se u njega vrati
sa promijenjenim fiziko-hemijskim osobinama (vezano za 1)
Promjena fizikih osobina: voda koja se koristi za tehnoloke potrebe
Primjer promjene fizikih osobina: rashladna voda

zagrijana se vraa u vodotok

5

Primjer A: Graevina za zahvat vode za vodosnabdjevanje

-Zahvat na samoj obali

Primjer B: Graevina za zahvat vode za vodosnabdjevanje

-Zahvat isturen i ulazi u protoni profil vodotoka

mali zahvati na ureenju vodotoka

-Mogui udari leda i trupaca

-Potrebno uzvodno i nizvodno izvesti zatitu obale

-Graevina zahvata uvuena u obalu

zatiena od leda i udara trupaca koje voda nosi

dodatna zatita odgovarajuom konstrukcijom

-Treba urediti obalu radi stabilizacije profila vodotoka

-Uahvat manje H i neosjetljivo za povremeno potapanje VV

-Graevina velike H zbog velike oscilacije vodotoka

Regulacija vodotoka radi proizvodnje El. E:

Primjer: koritenje vode za ribogojstvo

-Obim regulacije moe biti veoma veliki

-Ureenje korita na dionici koja je u uticaju sistema
-Podruje regulacije moe biti i kratko (slika)
Slika: regulacija nizvodno od brane (velike turbulencije)
regulacija uzvodno (radi poplava

uspor vode)

regulacija uzvodno: odbrambeni nasipi

-Obino nema posebnih i velikih radova na regulaciji vodotoka

-Radovi: ureenje zahvata za vodu i ispust vode u vodotok

- Veliki uticaji HG na regulaciju vodotoka:

gradnja kanala

-Problem: lokacija povoljnog mjesta u vodotoku za zahvat vode (stabilan zahvat u f-ji t)

izmjetanje postojeih vodotoka ...

-Problem: rjeavanje nanosa u bazenu za uzgoj riba

9

Primjer: koritenje rijeka za plovidbu

10

Plovni putevi:
U gradovima: obale mora (Neum), jezera (Jajce), akumulacija (Modrac), vee rijeke
(Bos. amac i Brko), vjetaki kanali
Pristanita (luke): - pretovar ljudi i roba
- usluge na nivou vangradskog vodnog saobraaja
- sastavni dio gradske saobraajne infrastrukture

Plovni putevi: - ne treba nikakvo graenje puta (prirodno stanje)

-Veoma zahtjevna aktivnost sa aspekta regulacije vodotoka

- nema trokova amortizacije

-Osigurati dovoljan plovni gabarit i dovoljan radijus zavoja na plovnoj duini

- prevoz jeftiniji, ali i sporiji

-Izvesti dovoljan i potreban broj HG (pristanite ...)

- pogodan za kabastu i masivnu robu (nafta, ito, ugalj ...)

-Pristanite (rijena luka): dio vodotoka za aktivnosti plovidbe na rijekama

11

12

Uslovi za plovidbu
Rijeka mora ispuniti plovidbene uslove
Najmanja plovna dubina

svugdje priblino ista

max. gaz plovila (Gpl):

Dmin najmanja plovna dubina

Rijena luka Vukovar

Dplmax maksimalni doputeni gaz plovila

Grez neophodna rezerva od 0,1 do 0,3 m

Kranovi u luci Brko

Uslovi za odreivanje maksimalne plovne dubine

13

Min. plovna dubina: propisuje se za svaku rijeku ili kanal

max. gaz plovila pod
punim teretom
plovidbeni put
redovno odravati (uklanjati potopljene
predmete, kamenje ... )

14

Pristanita
Na obali pretovar robe, ukrcavanje i iskrcavanje putnika
Pristanita: na kanalu, na jezeru i akumulaciji, rijeci, moru
U BiH: Luke od znaaja (Bos. amac, Brko, Neum)

Rijena pristanita: - na otvorenoj obali

- bazenska pristanita
Rijeno bazensko pristanite

Rijena pristanita: opa i specijalna

Vodeni dio (akvatorij): prilazi sa plovnog puta, sidrita, zatitne graevine od

vjetra, leda, nanosa ...

Pristanite: ima vodni dio (akvatorij) i kopneni dio

Granica izmeu ovih dijelova = pristanina obala

Kopneni dio: pretovarni ureaji, prilazni kolosijeci i putevi, skladita ...

Pristanina obala: a) operativna (teretna i putnika)
b) neoperativna
15

16

Obalni (kejski) zidovi

Prirodne obale uglavnom nisu pogodne za pristajanje plovila
Grade se obalni (kejski) zidovi

obrauje se obala

Masivni kejski betonski zid

Akvatorij pristanita

Uloga kejskih zidova:

- obezbjeuju potrebnu H vode du obale
- omoguavaju uslove za stabilno fundiranje skladita i saobraajnica
17

- obezbjeuju obalu od ruenja usljed hidrolokih promjena u akvatoriju

18

Projektovanje pristanita
Obalni zidovi u poprenom presjeku:
Odgovarajue hidroloke (poseban znaaj), geoloke i geomehanike podloge

- vertikalni

Podaci o klimatskim uslovima

- kosi (nagib 1:1,25)

Podaci o plovnim vozilima koja e pristajati

- mjeoviti (vertikalno-kosi)

Projektovanje obalnih zidova

Kosi dio: esto obloen lomljenim ili obraenim kamenom

spoljne sile:

- vlastita teina

Obalni zidovi: ugraene bitve za vezivanje plovila

- optereenje od tereta u podruju zida

- vertikalno optereenje (dizalice, vozna kompozicija, susjedni objekti ...)

Vertikalni zidovi:

- horizontalni pritisak plovila

- beton (masivni potporni zidovi)

- aktivni i pasivni pritisak tla (uzeti i PV)

- armirani beton na visokom rotilju i na ipovima

- hidrostatiki pritisak vode akvatorija

- eline i ab talpe

- pritisak leda . . .

19

20

Uinci tetnog dejstva voda:

1.2 Podruje zatite od tetnog dejstva voda

1) Ureenje vodotoka:
- gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
- gradnja vodnih graevina za odvodnju i odravanje vodotoka

2) Odbrana od poplava, odbrana od leda, zatita od erozije i bujica

3) Melioracijska odvodnja

21

Osnovni zadatak regulacije vodotoka: gradnja sistema koji e poplave i tete od erozija
smanjiti na najmanju moguu mjeru

22

1.3 Podruje zatite voda

-Isputanje otpadnih voda u recipijent
-Sa aspekta regulacije vodotoka: isputanje otpadnih voda nema posebnih radova

Melioracijska odvodnja: posebna podkategorija regulacije vodotoka

-Potrebno lokalno urediti korito na mjestu ispusta vode u vodotok

Regulacija vodotoka se ne moe odvojiti od melioracijske odvodnje

Elementi sistema za melioracijsku odvodnju: CS i ustave

Preiavanje voda prije isputanja u recipijent (vodotok)

-Isputanje oborinskih voda i tehnolokih otpadnih voda

Melioracijska odvodnja

-Separatori ulja i masti

23

24

Potrebni uslovi za pravilno inenjersko rjeavanje regulacije vodotoka:

1. Upoznavanje rijeke (vodotoka)
2. Tumaenje zakonitosti rijenog reima
3. Opisivanje fizikih zakona matematskim putem
4. Upoznavanje sa pravilnim tehnikim rjeenjima za regulaciju vodotoka

Poplave iz 2002. godine u velikom dijelu Evrope:

- nema sigurnog sistema za zatitu od poplava
- uvijek postoji vjerovatnoa otkazivanja sistema (objekta) za regulaciju vodotoka
- pojave hidrolokih dogoaja koje su vee od projektnih kriterija

Poplave u Evropi (2002. godina)

25

26

2. OSNOVNE DEFINICIJE I PODJELE VODOTOKA I REGULACIJA

Definicija vodotoka
Erozija obale:

Definicija vodotoka moe se definisati preko definicije rijeke

-esta pojava u vodotocima

-Kod velikih dubina vodotoka

RIJEKA: prirodni tok vode koja pod uticajem g tee koritom i sama ga formira i erodira
tee rjeenje

-Gradnja obaloutvrda

Podjela vodotoka
Pristup rjeavanju problema kod regulacije razliit (bujini tok ili rijeka)
Podjela u geografskom smislu:
- bujice,
- brdski potoci,
- potoci,

Erozija obale

- rijeke.

27

28

Podjela prema veliini vodotoka:

Podjela vodotoka prema karakteristikama reima teenja:

- brazde,

- atlantski tip,

- jarci,

- kontinentalni tip,

- jaruge,

- planinski tip,

- potoci,

- sredozemni tip,

- rijeke (male i velike).

- monsunski tip,
- ekvatorijani tip,

Navedene podjele: predmet subjektivne procjene (nemaju kvantifikaciju)

- pustinjski tip.

Podjela prema vodoprivrednom tretmanu:

- melioracijski kanali (irina dna b<1m),
- mali vodotoci (1m<b<20m)
- rijeke (b>20m)

29

30

Definicija regulacije vodotoka

Skup gradnji i mjera kojima mijenjamo prirodne osobine na vodotoku radi:
- to racionalnijeg koritenja voda
- to efikasnije zatite od tetnog dejstva voda iz vodotoka
- to efikasnije zatite vodotoka od zagaenja.

Razlikujemo: regulacije korita vodotoka i regulacije vodnog reima

Regulacije korita vodotoka = ureenje korita i graevine vezane uz samo korito

Karakteristike tipova vodotoka prema osnovnim karakteristikama reima teenja

31

32

Definicije vezane uz korito vodotoka

Obala = crta presjeka korita vodotoka i okolnog terena
Korito vodotoka: lijeva i desna obala (u smjeru teenja)
Konkavna obala = vanjska obala na zavoju vodotoka
Konveksna obala = unutarnja obala na zavoju vodotoka

Osnovni pojmovi kod grafikog prikazivanja vodotoka:

-Infleksija (prijevoj)=mjesto promjene karaktera zakrivljenosti trase vodotoka
-Sirfleksija=mjesto zajednike tangente dva istosmjerna zavoja trase vodotoka
-Talweg=spojnica taaka najveih dubina u poprenim profilima
-Matica=spojnica taaka najveih brzina u poprenim profilima
-Osa=linija jednako udaljena od obala
-Teite=spojnica linija koje dijele okvaenu P na jednake polovine u popr. profilima

Osnovne definicije korita vodotoka

33

34

Korita je jedna cjelina

Korito za srednju vodu: njime uglavnom tee voda veim dijelom godine

U poprenom presjeku korita razlikujemo:

Izmeu korita za srednju vodu i vieg terena (povremeno se pojavljuje voda)=inundacije

1. korito za srednju vodu

Korito za srednju vodu + inundacije = korito za veliko vodu

2. korito za veliku vodu

3. glavno korito

Rijeke stalno mijenjaju smjer

4. inundacije

MEANDAR = otar i dug zavoj korita vodotoka

5. nasip

Meandar (po turskoj rijeci Menderes

6. visoka obala

MEANDROM = zavoj ija je L > od L upisanog krunog luka

35

trasa zavojita linija

korito jako krivudavo)

36

3. INENJERSKI PRIKAZ VODOTOKA

Korito vodotoka: prikazujemo obalnu liniju, osu korita i urez vode

Grafiki prikaz vodotoka = inenjerski prikaz

Korito velikih vodotoka (rijeka): prikazujemo izohipsama ili izobatama

Prostorna geometrija korita vodotoka:

Izobate: kod plovnih vodotoka

IZOBATE: presjenice ravni paralelenih sa vodnim licem 95%-nog trajanja i korita rijeke

- situacija sa tlocrtima
- popreni profili

Situacija potrebno naznaiti:

- poduni profili

- stacionau,
- kilometrau,

Situacije:

- pozicije poprenh profila,

R 1:1000 do 1:25000

- broj profila.

Pregledne situacije: R 1:5000 do 1:25000 (f-ja veliine vodotoka)

Tehnika rjeenja: R 1:1000 (f-ja veliine vodotoka i nivoa projekta)

-Stacionaa = udaljenost take na osi korita od ua (uvijek od ua stacionaa)

Topografija terena: izohipse i apsolutne visineske kote

-Kilometraa = za plovne rijeke

Situacija: prikazane sve vidljive graevine i infrastruktura (podzemna i nadzemna)

-Mjesto poprenog profila sa oznakom profila

37

38

39

40

10

Popreni profil:
-Popreni profil vodotoka
-U iskrivljenom mjerilu (da se naglase visine u odnosu na duinu)
-R zavisi od veliine vodotoka i nivoa projektovanja (obino R 1:100/10 do 1:1000/100

-Svaki PP mora imati oznaku stacionae i broj profila

Skica prikaza korita izohipsama i izobatama

-Na PP naznaiti lijevu i desnu stranu vodotoka

-PP slijede stacionau

usmjereni nizvodno

-Na PP naznaiti visine taaka i karakteristine vodostaje vodotoka

41

42

Poduni profil:
-Kao i PP prikazuje se u iskrivljenom mjerilu
-Grafiki i tabelarni dio prikaza
-R f-ja veliine vodotoka i nivoa projektovanja (obino R 1:1000/100 do 1:10000/1000)
-Grafiki dio: prikazuje nasipe obale, vodna lica i dno korita
-Razlika izmeu nasipa lijeve i desne obale

grafiki ih prikazati i opisati oznake

-Dno korita oznaavamo linijom talwega (spojnica najveih dubina)

-Tablini dio prikaza: svi numeriki podaci nacrtani u grafikom dijelu

Popreni profil vodotoka

-Tablini dio: visinske kote nasipa, obala, dna i vodostaja; oznaka profila; stacionaa ...

43

44

11

GORNJI TOK (karakteristike):

4. MORFOLOGIJA RIJENOG KORITA

- najvei poduni padovi i v daleko > vkrit

Morfologija = nauka o oblicima

- veliki padovi

Rijena morfologija = morfologija rijenog korita

- rijena dolina uska i ograniena brdima

Zadatak morfologije: opisivanje osnovnih parametara korita vodotoka

silovito teenje

velika erozija i na koritu i u slivu

- este i i nagle promjene smjera toka

- este pojave brzaka i vodopada

Procesi formiranja korita vodotoka dugotrajni

- nepravilno vodno lice

Rijeni tok: tri karakteristine cjeline (gornji tok, srednji i donji tok)

prati oblik korita

- konture korita nepravilne

Procesi u tokovima razliiti

- este promjene pada dna korita

- este pojave bujica u slivu

45

46

SREDNJI TOK (karakteristike):

- podruje srednjih padova (0,5% do 5,0%)
- nejasan prelaz iz gornjeg u srednji tok

-gornji tok:problem stabilnosti korita

- v od 1m/s do 2,5m/s

-gornji tok:problem zadravanja nanosa

- vueni nanos ljunani sa primjesama pijeska

-srednji tok:nema problema sa stabilnosti

- korito stabilnije nego u gornjem i donjem toku

-donji tok:veliki problemi regulacije

DONJI TOK (karakteristike):

- korito izgraeno u aluviju (vlastiti nanos)

-donji tok:korito nestabilno, prom. Poloaj

- mali poduni padovi

-donji tok:dimenzije vodotoka velike

- v manje od 1m/s
- pri manjim vodama taloi se nanos

manji proticajni profil vodotoka

- vueni nanos sitni ljunak koji prelazi u pijesak

- dosta ujednaen vodni reim

Podjela rijenog toka sa osnovnim karakteristikama

47

48

12

5. PRAVILNO VOENJE TRASE

Voenje trase rijeka je sloenije

slijedea pravila:

1. Osa vodotoka postavlja se u zavojima i protuzavojima

Trasa osnovni korak u projektovanju

2. Konstrukcija zavoja pomou krunih krivina i klotoida

Trasiranje vodotoka ima svoja ogranienja i pravila

3. Min. R krunice R=5B

4. L zavoja 8B do 10B

Saznanja o karakter. vodotoka (morfologija) i pravila struke

geometrija vodotoka

5. Izmeu protivsmjernih zavoja umee se meupravac L=2B

6. Obale vodotoka: trasirati tako da se irina vodotoka povea u krunom dijelu zavoja

Kod voenja trase odrediti 3 odnosno 5 linija:

7. Nasipi se trasiraju tako da se ublaavaju zavoji ose korita

1. Osa vodotoka
2. Obale vodotoka
3. Osa nasipa

Kod malih vodotoka (B dna do 20m):

1.Osa vodotoka postavlja se u zavojima sa to manje dionica u pravcu

2.Zavoji su kruni (Rmin=5B)

3.Susjedni zavoji ne smiju imati znatno razliite R

4.Obale se trasiraju paralelno sa osom

5.Osa nasipa postavlja se na nain da se R

zavoja poveavaju

49

50

6. REIM NANOSA
Prostorna i vremenska raspodjela nanosa
Nanos = krute tvari u tekuoj vodi (kreu se stalno ili povremeno)
Tri vrste nanosa:
- vueni nanos
- suspendirani nanos
- lebdei nanos i plutajue tvari
ematski prikaz vrste nanosa u vodnom toku

VUENI NANOS: usljed erozije dna u srednjem toku i gornjem toku

-Teko odrediti granicu izmeu vuenog i lebdeeg nanosa

krupnije granulacije (izgraeno korito od vuenog nanosa)

-Mogui pokazatelj te granice Froudov broj (tj. Fr od 19)

LEBDEI NANOS: sitne suspendovane estice
usljed povrinske erozije u slivnom podruju
dio nanosa uestvuje u formiranju korita
51

52

13

Granini kriterij hidraulikih uslova podjele nanosa

-Npr: zrno nanosa d=2mm pri v=2m/s

-Zrno nanosa d=2mm pri v=3m/s

Nakupine plutajueg nanosa na stubu mosta

dio vuenog nanosa

dio suspendovanog nanosa
Plutajui nanos (slika):

- nepotrebno optereenje konstrukcije mosta

PLUTAJUE TVARI: posebna grupa nanosa

u hidrolokom smislu se ne mjere i ne biljee

- mogunost podlokavanja temelja stuba mosta

trupci, grane i razni otpadni materijal

- smanjen proticajni profil

neeljena pojava u vodotocima

smetnja pri plovidbi

smanjenje proticajnog profila

53

7. HIDRAULIKI PRORAUN VODOTOKA

54

- Teenje u vodotocima NEUSTALJENO (kriterij promjene po t):

Rezultat matematskog modeliranja fizikalnih procesa

Rijena hidraulika:
- proraun teenja

- Teenje u vodotocima nejednoliko (kriterij promjene v) nejednoliko ubrzano teenje:

- proraun stabilnosti korita

- proraun pronosa nanosa
- proraun promjene oblika korita
- Teenje u vodotocima turbulentno (kriterij odnosa sila inercije i viskoznosti):
7.1 PRORAUNI TEENJA
-Najjednostavniji od svih prorauna
-Dijelimo ih na:

teenje u kanalima
teenje u koritu za srednju vodu
teenje u koritu za VV
55

56

14

-U vodotocima stalne promjene reima teenja (mirno silovito) (odnos sila inercije i gravit.)

-U vodotocima stalne promjene geometrije (kriterij stalnosti geometrije):

Uslovi mirnog teenja u vodotocima:

Geometrija korita f-ja t

- U vodotocima hrapavost korita promjenjiva (kriterij stalnosti hrapavosti korita):

Uslovi burnog (silovitog) teenja u vodotocima:
-U vodotocima dvofazno teenje (kriterij faznosti) - mjeavina vode i nanosa:

h = dubina vode (m)

- U vodotocima trodimenzionalno teenje (kriterij dimenzionalnosti):

- U vodotocima teenje u neprizmatinim koritima (du korita stalna promjena geometrije)

Dvije faze teenja u prirodnim vodotocima (voda i nanos)
57

58

7.1.1 Teenje u kanalima

Teenje u prirodnim vodotocima (ZAKLJUAK):

- neustaljeno

Kanali = vjetaki vodotoci

- nejednoliko (ubrzano ili usporeno)

Teenje najjednostavniji sluaj kod teenja otvorenih vodotoka

- turbulentno

Pretpostavke teenja (pojednostavljenja):

- stalne promjene reima teenja (mirno burno)

-Teenje ustaljeno (za max. Q

- trodimenzionalno

na strani sigurnosti za odreeni protoni profil)

-Teenje jednoliko (jednaki uslovi na pojedinim dionicama trase vodotoka)

- u neprizmatinim koritima

-Teenje turbulentno (u prirodi

- geometrija korita f(t)

ispravna pretpostavka)

-Teenje jednodimenzionalno (dominantna L kanala

- hrapavost korita prostorno i vremenski promjenjiva

B i h su manje)

-Hrapavost korita const.

- teenje dvofazno (voda + nanos)

-Teenje jednofazno (voda)

-Profil kanala const. du dionice
Sloena pojava procesa teenja

opisivanje matematskim putem

Pojednostavljenja prorauna
Navedene pretpostavke: samo ako postoje uslovi za njih
59

ne mogu za sve sluajeve

60

15

7.1.2 Teenje u glavnom koritu (za srednju vodu)

Glavno korito vodotoka: sloena geometrija
Hidrauliki prorauni danas

raunarski programi (razne pretpostavke)

Proraun teenja u koritu za srednju vodu (pretpostavke):

- teenje ustaljeno
- teenje nejednoliko (prirodna korita izrazito neprizmatina)
- teenje konzervativno (uglavnom nema promjene Q po putu teenja)
- teenje turbulentno (u prirodi rijetko laminarno teenje
Proraun teenja u kanalima (jednoliko stacionarno teenje u prizmatinom koritu)

ispravna pretp.)

- teenje 1-dimenzionalno (dominantna L kanala)

- teenje u neprizmatinim koritima (profil korita se mijenja du dionice)

Postupak prorauna:

- hrapavost korita const (ne mijenja se ni po prostoru ni po t)

1) Odabrati geometriju kanala (strane, dno, pad dna)

- teenje 1-fazno (teenje bez nanosa)

2) Proraun h vode za dati Q

3) Ako geometrija ne odgovara za dati Q

mijenjamo geometriju kanala

61

Hidrauliki proraun (korito za srednju vodu): odreivanje oblika vodnog lica izmeu 2 profila

62

POSTUPAK PRORAUNA:
-Iterativno

Proraun: Bernoulli-eva j-na

-Poznata geometrija susjednih profila

Hidrauliki gubici izmeu dva profila: Manningove j-ne

-Poznat nivo vode na i-tom profilu, poznat koeficijent hrapavosti, zadat Q

-Izraunati vodostaj na uzvodnom profilu i+1
-Prvo pretpostavljamo nivo vode na i+1 profilu
-Potom izraunamo nivo vode ho-1 pomou Bernoullijeve j-ne
-Jasno da se pretpostavljeni i izraunati nivo vode na profilu i+1 nee podudarati
-Zbog toga provodimo iteracije dok se dvije vrijednosti ne podudare

Proraun teenja u koritu za srednju vodu (nejednoliko stacionarno teenje u neprizmatinom kanalu)
63

64

16

lanovi u j-nama koji su u f-ji nepoznatog nivoa vode na profilu i+1 (ZAOKRUENO CRVENO)
Dijagram toka hidraulikog prorauna izmeu dva vodomjerna profila

65

7.1.3 Teenje u sloenom koritu (za veliku vodu)

66

Raunarski programi: proraun sloenih modela

Razliita hrapavost inundacije od hrapavosti korita za srednju vodu

Pretpostavke prorauna: teenje u 3 dijela korita

Proraun teenja uz pretpostavke:

- teenje ustaljeno (moe se kritikovati

zato to prolaze talasi kroz kratko t)

U dijelovima korita nema poprenog teenja

- teenje nejednoliko (korita veoma neprizmatina)

na istom PP vodostaji isti u sva 3 dijela

Uvodi se pojam MODULA PROTOKA (M):

- teenje konzervativno (obino nema promjene Q po putu)

- teenje turbulentno (u prirodi teko nai laminarno teenje

Tri dijelovi korita: korito za srednju vodu i lijeva i desna inundacija

ispravno)

- teenje 1-dimenzionalno (dominantna L kanala ili vodotoka)

- teenje u neprizmatinim koritima (profil korita se mijenja du dionice)

M dijelimo na tri dijela: M lijeve inundacije; M desne inundacije; M glavnog korita

- hrapavost nije const (mijenja se po poprenom profilu, a ne mijenja se sa t)

- teenje 1-fazno (teenje bez nanosa

Dijelovi korita imaju:

samo voda)

- svoje geometrijske i hidraulike osobine

- okvaeni O

Proraun: odreivanje oblika vodnih lica pri raznim Q na dionica izmeu 2 profila

- povrinu protonog presjeka F

poznata geometrija korita (PP i njihov razmak)

pretpostavljene hrapavosti glavnog korita i inundacije

- hidrauliki radijus R
67

68

- Manningov koeficijent hrapavosti n

17

Pojednostavljenja prorauna u geometriji:

Uvode se oznake indeksa: LI i DI (lijeva i desna inundacija); indeks 0 (glavno korito)

- zamjena R inundacija sa H vode u inundaciji

Slika dole: osnovni geometrijski i hidrauliki parametri za PP

- O glavnog korita const.

Hidrauliki gubici izmeu 2 PP bit e jednaki razlici vodostaja izmeu ta 2 PP

srednji M
L razmak izmeu profila (PP)
I poduni pad vodnog lica
69

70

7.1.4 Hrapavost otvorenih korita

Hrapavost korita = hidraulika karakteristika (odraava se na gubitke tokom teenja)
Hrapavost: hrapavost povrine i hrapavost forme korita
Opisuje se preko koeficijenta hrapavosti
Hrapavost: promjenjiva i stavlja se u f-ju protoka
Hrapavost za manje vodotoke i kanale = obino const.
Hrapavost za vee vodotoke: odreuje se za pojedine dionice

Od hrapavosti zavise rezultati hidraulikih prorauna

Hrapavost procjenjujemo prema stanju korita
v toka u linearnoj vezi sa n
Q u linearnoj vezi sa n

koliko pogrijeimo u procjeni n toliko grijeimo i u v

greka se prenosi i na Q (ako pogrijeimo u procjeni n)

71

72

18

Apsolutna hrapavost korita

Odnosi se na karakteristike povrine preko koje tee fluid
Dimenzionalna veliina

mjerilo duine

Izraz za odreivanje n (Manning-ov koeficijent hrapavosti):

R hidrauliki radijus
n apsolutna hrapavost

Vrijednosti Manningovog koeficijenta za neke tipove korita vodotoka

Inundacije: poseban problem odreivanja hrapavosti

Obraslost inundacije utie na otpore teenju
73

8. PRORAUN STABILNOSTI KORITA

74

LOKALNA STABILNOST KORITA

Kategorija hidraulikih prorauna

-Promjene u koritu lokalnog znaaja

Dva problema kod regulacije vodotoka:

-Rezultat graevinske aktivnosti u protonom profilu (gradnja stubova mosta ...)

-Lokalna stabilnost: uzrok i kretanja vodnih estica zbog pojave talasa na povrini

- globalna stabilnost korita

- lokalna stabilnost korita

GLOBALNA STABILNOST KORITA

-Problem stabilnosti: ugroavanje stabilnosti graevina na vodotoku ili samog korita

-Promjene po cijeloj L neke dionice vodotoka

-Naruavanje globalne stabilnosti

-Pronos vuenog nanosa prirodna pojava kod vodotoka

-Pokretanje nanosa

produbljenje korita

korito drenira podzemlje

naruavanje stabilnosti

-Naruavanje stabilnosti
smiua naprezanja kojima voda djeluje na dno korita >
vrijednosti kojima se estice na dnu mogu oduprijeti
-Teenje u koritu

gravitacijske i inercijalne sile

75

76

19

8.1 Pristupi prorauna globalne stabilnosti korita

Prosjena smiua naprezanja = vuna sila (A)

1. Pristup doputenih smiuih napona

(A) odrediti za dionicu korita duine L postavljanjem j-ne odranja koliine kretanja

2. Pristup granine brzine toka

1. DOPUTENA SMIUA NAPREZANJA

- Razmatra se prosjena naprezanja po konturi vodotoka

U j-ni za vunu silu figurie: , g, R i I (poduni pad)

- Naprezanja > doputene vrijednosti za materijal od koga je graeno korito

R kod irokih korita moemo zamijeniti sa h (dubina vode)

Vuna sila = naprezanje po konturi
Korito vodotoka: smiue naprezanje nejednako raspodjeljeno po konturi korita

Naruavanje stabilnosti i pokretanje nanosa

77

78

2. GRANINA BRZINA TOKA

v vode ne smije prei vg (granina vrijednost v)
vg se definie u f-ji prenika zrna nanosa i h vode
Moramo poznavati v vode na dnu (to nije jasno definisan pojam)
RASPORED SMIUIH NAPREZANJA
PO OKVAENOM OBODU

(A)

ds srednji prenik zrna nanosa (na dnu)

h dubina vode

Raspodjela smiuih naprezanja po konturi trapeznog korita

(A) vae za granino stanje

Do pokretanja zrna dolazi i pri manjim v (vg), tj:

Tabela: Koeficijenti korekcije vune sile za dno i pokose

Granina v punog razvoja nanosa iznosi:

79

80

20

Granina v za pokos iznosi:

8.2 Problemi lokalne stabilnosti korita

gdje je:

Lokalna erozija: mjesta gdje je strujna slika poremeena

Poremeaj strujne mree

Za vezane materijale vg moemo odrediti iz literaturnih podataka:

uticaj uronjenog tijela (HG)

Primjer: stubovi mosta u koritu vodotoka, regulacijske graevine, pragovi ...

Tabela: Granina brzina vode za vezane materijale

HG u toku vode smanjuje proticajni profil, pojava uspora

remeti se strujna slika

- pojava uslova za vee odnoenje materijala sa dna korita

- stabilnost HG ugroena zbog ispiranja materijala u koritu
- proces produbljenja korita u zoni uticaja HG je konaan

uspostava ravnotee: jednakost kol. nanosa koji ulazi i koji izlazi (ispire se) iz kaverne

81

Problem lokalne erozije kod:

82

Podlokovanje oko stuba mosta

- stubova mosta
- nasipa upornjaka mostova
- regulacijskih graevina
- otrih zavoja
- pojave vjetrovnih valova ...

- Dubina podlokavanja oko stuba mosta (hse):

83

C1=2,0

kruni popreni presjek stuba

C1=2,2

kvadratni i izdueni popreni presjek

Froudov broj toka

84

21

9. REGULACIJSKI RADOVI NA KORITU VODOTOKA

Dosta skupi radovi

veliki obim radova i specifini uslovi gradnje

Traimo jeftinija rjeenja

prirodni materijali (u blizini vodotoka)

Regulacijske graevine (RG) sa konstruktivnog aspekta jednostavne

Problem RG: odabir tipa konstrukcije, smjetaj u prostoru i oblikovanje konstrukcije
RG smatrati kao dio vodotoka

drugaiji tok vode, kretanje nanosa sa RG

Specifinost uslova: dio RG gradimo u vodi koja tee (mali vodotoci moemo skrenuti tok)
Kod rijeka za RG koristiti polufabrikate

(ne moemo skrenuti tok rijeke)

Podjela regulacijskih graevina

85

RG koristiti da utiemo na uzroke neeljenih stanja u koritu, a ne na sanaciju tog stanja

86

9.1 NASIPI

Odabir RG f-ja namjene regulacije

Pojam nasipa = hidrotehniki nasipi

Osnovne namjene regulacija:

Nasipi = RG izvan glavnog korita (svrha zatita podruja od plavljenja VV)

- omoguavanje pronosa nanosa bez smetnji

Nasipi: formiraju tzv. vjetako korito za VV

- smanjenje erozije i izazivanje taloenja na odreenim mjestima

- poveanje protone moi korita
- produbljivanje korita

Za nasipe potrebno definisati:

- kombinacija prethodnih namjena

- trasu
- profil (visina krune, nagibi pokosa, poloaj i irina berme)

Pronos nanosa bez smetnji: pravilno trasiranje ose vodotoka i obalnih linija

- presjek (konstrukcija unutar profila materijal, slojevi, debljina)

Smanjenje erozije: proirenjem protonog presjeka, smanjenjem pod. pada (I)

Poveanje protone moi: uklanjanjem naglih promjena presjeka korita, poveanjem I

87

88

22

Trasa nasipa

Podjela nasipa prema trasi:

1. glavni nasipi

Sloen problem

2. ljetni nasipi

Tehnika kategorija problema (f-ja hidrolokih, geodetskih, hidraulikih, geolokih faktora ...)
Prostorna kategorija problema (povrina pod nasipom)

3. obuhvatni nasipi
4. dolmice

Ekonomska kategorija problema (vrijednost zemljita koje branimo, cijena gradnje ...)

5. usporni nasipi
6. prikljuni nasipi

Podjela nasipa sa tehnike strane:

7. popreni nasipi

- regulacijski nasipi
Podjela nasipa po funkciji (osnova i presjek 1-1)

- odbrambeni melioracijski nasipi

Regulacijski nasipi: formiramo korito za VV (ostvariti pravilan Q i pronos nanosa)

Odbrambeni melioracijski nasipi: sprijeavanje plavljenja podruja

89

GLAVNI NASIP

90

OBUHVATNI NASIPI

-Regulacijski nasip kojim se odreuje korito za VV

-Zatita od poplava lokalnih podruja (manje urbane ili ruralne sredine)

-Trasa priblino paralelno sa glavnim koritom (ublaavanje r zavoja

vei Q i vea v)

-Vea v (ubrzanje evakuacije VV) nije uvijek ispravno (mogue ugroavanje nizvodno)

-Alternativa glavnim nasipima ako su jeftiniji

-Problem: potreba crpljenja unutarnjih voda koje putem oborina padnu na branjeno podruje

-Gradnjom nasipa smanjujemo prirodne inundacije

DOLMICE

LJETNI NASIP
-titi podruje od VV tokom vegetac. perioda (ako su one manje od VV van veget. perioda)

-Trasa paralelno sa glavnim nasipom

-Namjena: zatita poljoprivrednih podruja (nasipi manje H od glavnih)

-Prelivni nasipi (dimenzioniranje konstrukcije

-Zatita podruja od procjednih i podvirnih voda (procjeivanje kroz temeljno tlo)

obratiti panju !!!)

USPORNI NASIPI

-Ekonominost treba dokazati u f-ji koristi od poljoprivredne proizvodnje

-Paralelno sa pritocima glavnog vodotoka sliva

-Slini glavnim nasipima (obino prelaze u glavni nasip)
-Namjena: odbrana podruja od uspornih voda (zbog pojave VV glavnog vodotoka)
-Dimenzija f-ja efekta usporavanja toka usljed visokog vodostaja u glavnom koritu
91

92

23

PRIKLJUNI NASIPI

Profil nasipa

-Povezuju glavne nasipe sa terenom

Odreene vanjske konture nasipa (kota krune, irina krune, nagibi pokosa, berme)

-Mogua uteda u trokovima gradnje sistema

Profil nasipa f-ja namjene nasipa, hidraulikog prorauna za VV, vrste materijala
POPRENI NASIPI
- Dijele branjeno podruje na vie podpodruja (vea sigurnost sistema ako popusti gl. nasip)

PRISTUPNI NASIPI
-Namjena komunikaciji saobraajnica i nasipa
-Namjena: obilazak nasipa u sluaju proglaenja odbrane od poplava

Profil glavnog i ljetnog nasipa

93

Presjek nasipa

94

Voda nepovoljno djeluje na nasip

konstrukcijom eliminisati taj uticaj

Tijelo nasipa natopljeno vodom:

Presjek odreuje vrstu materijala, debljine slojeva pojedinih materijala

- materijal nasipa moe promijeniti V poveanjem vlanosti

Presjek: konstrukcijom mora odolijevati djelovanjima vode

deformacija

- nakon povlaenja VV zaostala voda u nasipu uzrokuje vee porne pritiske

Hidrostatiko djelovanje: nastajanje kliznih ravni, slijeganje, procjeivanje vode

- za vrijeme VV

procjeivanje kroz tijelo nasipa

Hidrodinamiko djelovanje: oteenje od valova, od udara leda, od prelivanja

Nasipi: potrebne velike koliine materijala za gradnju (kvalitet materijala pozajmita)

ugroena konstrukcija i stabilnost nasipa

Na prelazu iz tijela nasipa u dren

Dovoljno kvalitetnog materijala: nasip homogenog presjeka

Dostupan materijal propustan

Procjeivanje kroz nasip

predvidjeti filtar

Filtar: sprijeava ispiranje materijala tijela nasipa

gradimo nepropusno jezgro ili ekran

Nasipi za dugotrajno dejstvo vode: tijelo nasipa, nepropusno jezgro, drenani sistem
- Tijelo nasipa: treba odoljeti hidrostatikom dejstvu
- Nepropusno jezgro: sprijeiti procjeivanje vode kroz tijelo nasipa
- Drenani sistem: odvodnja eventualne procjedne vode (da tijelo ostane suho)
95

96

24

Projektovanje nasipa: bitan proraun procjednih voda kroz tijelo nasipa

Na nizvodnoj strani odravati doputeni nivo vode (gradnjom kanala za procjednu vodu)
Dimenzioniranje tih kanala

znati koliinu vode koja se procjeuje

Realan problem: nestacionarno procjeivanje kroz anizotropan materijal

sloen problem

Slika: pojednostavljeni postupci za

proraun specifinog protoka procjedne
vode (q) za homogen i izotropan
materijal propusnosti (k) i za
stacionarno stanje
Tipovi presjeka nasipa (A najnepropusniji materijal

D najpropusniji materijal)

97

98

Tipovi presjeka nasipa za dugotrajno djelovanje vode

Tipovi presjeka nasipa sa nepropusnim jezgrima i ekranima

99

100

25

Na slici (dole): primjena jednostavnih postupaka za rjeavanje problema kada je nasip

propusnosti k1, temeljen na materijalu razliitog koeficijenta propusnosti k2

-Tijelo nasipa fiktivno produimo do nepropusne granice (crtkano na slici)

-Zanemari se uinak temeljnog materijala izvan konture
-Proraunamo procjednu vodu (q)

pretpost. fiktivan nasip od mat. propusnosti k1

-Dobijene vrijednosti redukujemo sa omjerom d materijala pripadajue propusnosti

-Zbirom redukovanih veliina procjednih voda dobijemo ukupnu koliinu q

Metoda prorauna procjednih koliina za

dvoslojni homogeni i izotropan materijal
nasipa

Principi dreniranja nasipa

101

102

9.2 DEPONIJE (kamene naslage)

RG izvan glavnog korita

sprijeavaju dalju eroziju obale

Grade se na projektovanoj trasi obale izvan korita vodotoka

Jednostavne konstrukcije (obian nasip od kamenog materijala)
Kamen mora odolijevati hidrodinamikom dejstvu vode
Nasip moe biti djelimino ukopan u tlo ili da se gradi suhozid

Proces erozije i irinje vodotoka = postupan proces i teko predvidjeti eroziju obala

Radi sprijeavanja erozije grade se deponije (kamene naslage)

ematski prikaz deponija (kamenih naslaga)

Deponije se nakon to ih vodotok podlokava i urui, obloe pokose obale

Poslije obalu uredimo u konaan oblik

103

104

26

9.3 OBALOUTVRDE

Razne tipove obaloutvrda koristimo u vodogradnjama

Podjela: vertikalne i kose konstrukcije (razlika u konstrukciji u prenosu horiz. optereenja)

RG u koritu vodotoka (titimo obalu od erozije)

Veoma este RG

Vertikalne konstrukcije: horiz. optereenja trebaju prenijeti u tlo

Kose konstrukcije: samo tlo preuzima horiz. optereenja (pitanje stabilnosti kosina)

Vertikalne konstrukcije:
- gravitacijske konstrukcije (hor. opt. prenose se na tlo posredstvom vl. teine RG
(u konstrukciji nema zateuih naprezanja)

- konstrukcije gdje se hor. opt. prenose u tlo preko unutarnjih sila u konstrukciji
(postoje zateua naprezanja)
ematski prikaz obaloutvrde

105

106

W-vlastita teina zida

FF-trenje
Fp-sila pasivnog pritiska
FL-poveanje sile aktivnog pritiska zbog
korisnog optereenja
FA-sila aktivnog pritiska
Podjela tipova obaloutvrda

ematski presjek vertikalne gravitacijeske betonske

konstrukcije obaloutvrde sa naznakom sila koje djeluju

FH-hidrostatika sila
FU-uzgon

9.3.1 Vertikalne obaloutvrde

-Koriste se u specifinim uslovima

-Konstruktivno: vertikalne obaloutvrde su potporne graevine

-Cijena gradnje > od kosih konstrukcija (esto nemogue rijeiti kosu konstrukciju)

-Posebnost: postaju obala vodotoka kojim tee voda (specifino djelovanje)

-Vertikalne konstrukcije opravdane: obaloutvrda se koristi i za pristajanje plovila,

-Klasine provjere stabilnosti kao kod potpornih graevina i provjera na dejstva vode

koritenje obale za sport, rekreaciju ...

107

108

27

Gravitacijske obaloutvrde od gabiona

Koriste se esto u regulacijama vodotoka (vodopropusne i prilagodljive)
Prilagoavaju se neravninama temeljnog tla i deformacijama tokom eksploatacije
Pocinane eline mree (korpe) sa slojem pvc-a (i polimerne mree)
Ispuna kameni materijal (otporan na habanje, uticaj mraza ...)

Naruavanje stabilnosti gravitacijskog zida:

klizanje po temeljnoj plohi, prekoraenje doputenih napona (poputanje temeljnog tla), klizna ploha izvan
konstrukcije, prevrtanje zida, podlokavanje usljed erozije, hidrauliki lom tla

109

110

Armirano betonski zidovi i dijafragme

- Gabionske korpe su duine 2,0 do 4,0 m, irine 1,0 m i visine 0,5 m i 1,0 m.
- Koristimo ih kada je skuen prostor ili ako iz posebnih uslova treba da se primjene
-Gabionski zidovi: prazne korpe postave na mjesto gdje se treba graditi potporna
konstrukcija, a onda se runo ili eventualno manjim utovarivaem korpe napune, zatvore
svojim poklopcem i meusobno uveu icom.
-Ovaj proces rada se obavlja dok se ne postigne potrebna i projektom predviena visina
potporne konstrukcije.

-AB potporni zidovi se danas kod nas i najvie grade, (ploa i rebro).
-Savijanjem prenose optereenje sila aktivnog pritiska.
-Potrebna ravnotea sila koje djeluju na potpornu konstrukciju osigurava se teinom
zasipa na samom temelju odnosno ploi temeljne trake ili oblikovanjem zida.
-Dimenzije temeljne konstrukcije AB potpornog zida odreujemo na nain da budu
zadovoljeni uslovi deformacije, doputenih optereenja i sigurnost zida protiv klizanja.
Primjena gabiona u hidrotehnikim radovima (zatita obale od erozije)

111

112

28

9.3.2 Kose konstukcije obaloutvrde

Obloga: titi konstrukciju od direktnih erozijskih sila vode (strujanje, valovi)

Obloga: vodopropusna i fleksibilna (prilagodljiva deformacijama)

Veoma zastupljene zbog jednostavnog izvoenja i cijene gradnje

Svaka kosa obaloutvrda ima dva bitna elementa:
- obloga

Posteljica: viestruka uloga

- posteljica

filtracija, dreniranje, zatita od ispiranja vodenim tokom, izravnavanje temeljnog tla

Kose obaloutvrde dijelimo prema tipovima obloge

Obloga: najee kamen u raznim varijantama
- rukom slagana obloga
- zidana obloga u malteru
- kameni blokovi povezani asfaltnim mastiksom
- kamen u gabionskim madracima

113

114

Kosa obaloutvrda sa oblogom od gabionskih madraca

Kosa obaloutvrda sa oblogom od lomljenog kamena

115

116

29

Betonska obloga: uglavnom u naseljima i gdje je financijski opravdaniji od kamena

Sintetiki materijali (geotekstil)

Osnovni tipovi betonske obloge:

Dijelimo ih na slijedee tipove:

razni proizvoai

- montani betonski blokovi (slobodno poloeni)

- zatravnjeni kompozitni madraci

- ukljeteni betonski blokovi

- trodimenzionalni madraci i mree

- povezani betonski blokovi uadima

- dvodimenzionalne mree

Kose obaloutvrde sa oblogom od betonskih blokova

117

118

9.3.3 Projektni kriteriji

Gradnjom obaloutvrda javljaju se uinci na korito koje moramo uzeti u obzir
Mijenja se kapacitet korita (promjena profila i hrapavosti)
Mijenja se i slika strujanja

Problemi se obino javljaju na detaljima konstrukcija (loe projektovani i izvedeni)

Posebna panja kod obaloutvrda na detalje krajeva konstrukcije
Krajevi konstrukcije: noica, gornji rub konstrukcije, nadvienje konstr. zbog valova)

Tipovi zatite noice konstrukcije

Zatita noice: obavezna izvesti zbog podlokavanja (lokalna nestabilnost korita)

-Dva principa zatite konstrukcije noice:
a) produbljivanje
b) fleksibilna zatita (tepih)

119

120

30

Zatita gornjeg ruba konstrukcije:

Rjeenje obaloutvrde mora omoguiti izlazak iz vode ljudi i ivotinja

-radi sprijeavanja prelivanja od VV

Estetsko oblikovanje

-radi saobraaja koji se odvija uz obalu

Obaloutvrde kao najzastupljenije RG su se vremenom razvijale

prihvatljivo rjeenje sa aspekta uticaja na okoli

-radi namjernog oteenja

Nadvienje konstrukcije radi pojave valova

Veza konstrukcije sa ostalim dijelovima korita:

- bez naglih prelaza
- prelaz iz zatiene u nezatienu dionicu umetanjem zone srednjih uslova hrapav.

121

122

9.4 PRAVE PARALELNE GRAEVINE (uzdune)

RG u koritu kojima se obala premjeta u korito rijeke
Grade se kao nasipne konstrukcije od lomljenog kamena (du budue obale vodotoka)
Prostor izmeu paralelne graevine i postojee obale: vremenom ispunjava se nanosom
Proces popunjavanja nanosom: ubrzati gradnjom poprenih graevina (traverzi)

Karakteristini presjeci raznih tipova pravih paralelnih graevina

ematski prikaz paralelnih RG

123

124

31

9.5 REGULACIJSKA PERA

RP: u rijenom koritu (obala se premjeta u korito rijeke)
RP su poprene graevine
RP grade se da se od postojee obale do trase budue obale, obino lomljenim
kamenom, djelimino preprijei protoni profil rijeke
Uinak RP: poveanje v toka

poveanje erozije

produbljenje korita

Prostor izmeu RP postaje umrtvljena zona za protjecanje vode

taloenje nanosa

Vremenom se prostor zatrpa i pomie se obala u korito

Karakteristini presjeci raznih tipova pravih paralelnih graevina

ematski prikaz regulacijskih pera

125

Za RP treba odrediti: L, H, razmak i otklon u odnosu na smjer toka vode

RP i paralelne graevine esto konkurentska rjeenja za istu namjenu

Tri vrste RP (obzirom na trasu):

Imaju svoje prednosti i mane

- normalna RP (=90o)

126

Paralelne graevine u odnosu na RP:

- uzvodna (inklinatorna) RP

- prednost zbog ujednaenog teenja uz graevinu

- nizvodna (deklinatorna) RP

- prednost kontinualno definisana regulacijska linija

- nema generisanja lokalnih erozija u koritu

Inklinatorna RP: ubrzavaju zasipanje i vie remete strujnu sliku oko glave RP
Deklinatorna RP: manje efikasna (manje utiu na vodni tok)

Mane paralelnih graevina:

- skupa gradnja
- teko izvoenje zbog temeljenja u dubokoj vodi
- usporeno nasipavanje starog korita
- potrebno jako osiguranje noice graevine

Regulacijska pera na rijeci Savi

127

128

32

RP (regulacijska pera) prednosti:

- lako prilagoavanje i ispravljanje greaka
- efikasno nasipanje starog korita
- manji trokovi gradnje
Posebni tipovi RP: T pera
- T pera kombinacija uzdunih graevina i RP
- T pera: glava pera zavrena podunom graevinom

T regulacijsko pero
T pero na rijeci Dravi u Osijeku
129

33