VODNI RESURSI I SUSTAVI

SKRIPTA
2. JEZERA
-Jezero je svako udubljenje na kopnu ispunjeno vodom koja se prividno ne kreće,
sastoji se od jezerskog bazena I vodne mase.

-Podjela jezera na osnovi termodinamičkih svojstava:

a) Holomiktična
> Monomiktična – mješanje vode jednom ili više puta godišnje
> Dimiktična – mješanje dva puta godišnje
> Polimiktična – mješanje od razlika dnevnih I noćnih temperatura
> Oligomiktična – rijetke izmjene vode
-Sukcesija jezera je process postepenog zatrpavanja jezera putem donosa
anorganskog materijala tekućicama I akumulacijom organske tvari koja se stvara u
jezeru.
-Fizikalno – kemijska svojstva voda:
a) Toplinski kapacitet vode:
-Izražava se preko specifičnog toplinskog kapaciteta
b) Temperature vode:
-Termička stratifikacija je posljedica promjenjive gustoće vode
-Termička stratifikacija I mješanje vode u jezeru utječe na promjenu
sadržaja kisika u jezeru
c) Kiselost:
-Vrlo bitna za vodene organizme
d) Koncentracija kisika u vodi:
-Miješanje slojeva kao posljedica termičke stratifikacije omogućava dolazak
kisika na dno jezera
- Ovisi o temperature
e) Mineralne soli otoppljene u vodi
-Povećane koncentracije mineralnih solu uzrokuju eutrofikaciju jezera
f) Stupanj onečišćenja vode:
-Kemijska onečišćenja: Pesticidi, antibiotic, detedženti, poliklorirani bifenili..
-Biološka onečišćenja: Mikrobna onečišćenja
-Fizička onečišćenja: otpad
g) Biotop vode

-Vodna bilanca jezera je promatranje jezera kao dio ukupnog hidrološkog ciklusa
3A. VODNI RESURSI U KRŠU
-Krš su područja pokrivena pokrivena vapnencima I dolomitima čije je svojstvo
specifična topografija nastala podzemnim otapanjem I odvođenjem površinskih
voda u podzemlje.
-Okršavanje je process otapanja vapnenca još zvan I korozija vapnenca.
-Krški procesi značajno mijenjaju početne pukotinske značajke karbonatnih
vodonosnika, stvarajuči višeslojnu mrežu podzemnih tokova
-Krški izvori predtavljaju prirodan izlaz podzemnih voda na površinu iz litosfere
kroz hidrološki aktivne pukotine krškog masiva.
-Površinske vodotoke u kršu karakterizira velika heterogenost uvjeta otjecanja
tijekom njihova toka, koja ovisi o geološkoj građi I hidrogeološkim značajkama
sliva.
-Osnovne hidrološke značajke koje se javljaju kod velikog broja krških vodotoka:
a) Presuišivanje izvora I pojedinih dionica toka
b) Nejednoliki uvjeti otjecanja u različitim hidrološkim prilikama
c) Naglašena bujičnost u uvjetima potpunog zasićenja tla vodom
d) Aktivna komunikacija s podzemnim vodama
-Krška polja predstavljaju prirodne depresije koje su obično eliptičnog oblika s
relativno blago nagnutim dnom od izvorne do ponorske zone.
-Istarski krš ima kombinaciju površinskog I podzemnog tečenja voda.
-Bujični karakter vodotoka su vrlo jake poplave na inače uglavnom suhim
vodotocima.
-Lokve imaju vrlo važnu ulogu u osiguranju održavanja akavatičkih eko sustava.
Uglavnom se radi o lokvama malih dimenzija.
-Rizici vode u kršu:
>Područja u kršu su najnepovoljnija u pogledu samozaštite prirodne sredine od
različitih vidova onečišćenja.
>Velika površinska propusnost stijena koje su izložene procesu karstifikacije
omogućuje brzu inflitraciju površinskih voda I onečišćenja u podzemlje.
 >Brza cirkulacija podzemnih voda u podzemlju u odnosu na ostale tipove
vodonosnika
> Relativno velika kinetička energija pri kretanju voda u podzemlju
> Slaba sposobnost pročišćavanja
-Zaštita vode u kršu:
>Definiranje izvora I vrste onečišćavača, te stupnja njihova utjecaja
> Određivanje hidroloških, geoloških I hidrogeoloških značajki krške sredine
> Definiranje interakcije onečišćivač-stijena-voda u podzemlju
> Poduzimanje preventivnih mjera zaštite u slivu
> Poduzimanje akutnih sanacijskih aktivnosti u slivu

3B. NAGLE POPLAVE U KRŠU

-Nagle poplave su uvijek posljedica intenzivnih oborina kada u kratkom razdoblju
padnu velike količine kiša. Javljaju se neznatnim indicijama ili bez upozorenja, a
vrh hidrograma dosežu u vrlo kratkom razdoblju. Najčešće su vezane sa snažnim
konvektivnim olujnim pljuskovima, čije je trajanje kratko. Češće se mjeru u
minutama nego u satima.
-Konvektivni olujni pljuskovi općenito zahvaćaju male površine, rijetko veće od
nekoliko kvadratnih kilometara. Takvi pljuskovi uzrokuju poplave samo na malim
vodotocima ili na neodgovarajuće dreniranim urbanim površinama.
-Kod naglih poplava voda se kreće velikom brzinom sposobnom da pokreće
ogromne komade stijena, čupa stable, ruši objekte I odnosi mostove.
-Nagle poplave u kršu imaju brojne specifične karakteristike uzrokovane
osebujnim uvjetima kretanja I skladištenja vode po površini I u podzemlju krša.
Ključni razlozi posebnosti naglih poplava u kršu su:
a) Snažno I neprekinuto međudjelovanje podzemne I površinske vode u kršu
b) Mali kapacitet krša za skladištenje vode
c) Brzo kretanje podzemne vode u kršu kroz krške provodnike
d) Izravna veza između poniranja vode u podzemlje krša kroz ponore I izbijanja
vode na površinu preko izvora
e) Veliki raspon I brza oscilacija razine podzemne vode u kršu
f) Ograničeni maksimalni izlazni kapacitet većine krških izvora
4. VELIKE VANJSKE VODE I POPLAVE U URBANIM SREDINAMA
-Velike vode javljaju se prilikom:
a) Intezivnih oborina u neposrednom urbanom ili bliskom području
b) Ekstremnih hidroloških prilika
c) Pojave ekstremno visokih razina mora koje koincidiraju s oborinama na
urbanism područjima
d) Rušenja nasipa I brana
e) Stvorenih barijera na vodotocima.
-Poplava je pojava neubičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog
djelovanja prirodnih sila ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna
razaranja I slično.
-Velike vode na urbanim područjima posljedica su intenzivnih oborina na samim
područjima.
-Pristup problematici odvodnje urbanih oborinskih voda:
a) Tradicionalni pristup – što brža odvodnja oborinskih voda
b) Suvremeni pristup – zadržavanje, retencioniranje I ponovno korištenje
oborinskih voda
-Moderne metode zaštite od poplava uz porvedbu klasičnih regulacijskih zahvata
u samom koritu vodotoka u sve većoj mjeri razmatraju I koncept prilagodbe
poplavama, pri čemu se u što je moguće većoj mjeri zadržavaju raznovrsne
funkcije prirodnog vodotoka.
-Sustavi oborinske odvodnje velikih urbanih sredina dimenzioniraju se ovisno o
traženom stupnju zaštite I vrijednosti branjenih sadržaja:
a) Vanjski vodotoci I primarna mreža glavnih kolektora dimenzioniraju se
najmanje na 100 godišnji povratni period
b) Sekundarna mreža dimenzionira se na osnovu analiza koristi I šteta
-Nužno je razmatrati način evakuacije oborinskih voda rjeđih javljanja na koje
kanalski sustavi nisu dimenzionirani
-Praksa je pokazača da je u većini slučajeva nemoguće u cjelosti ukloniti rizik od
poplava
-Upravljanjem rizikom bitna je aktivnost koja usklađuje razne inicijative
-Upravljanje plavljenim područjem kao I izvođenje raznih vrsta aktivnosti unutar
njega može značajno utjecati na smanjivanje rizika I šteta od poplava.
-Prirodni riječni koridor se odlikuje velikom raznolikošću staništa u prostoru, ali I
njihvom dinamičnom promjenjivošću tijekom vremena.
-Ekonomski aspekti zaštite od poplava:
a) Riječne poplave obično dulje traju I manifestiraju se na velikom prostoru, te
je obično lako dokazati da je dobit od zaštite veća od šteta
b) Kod oborinske odvodnje unutarnjih voda poplave se javljaju lokalno, kratko
traju, uočljive štete su razmjerno male.
-Mjere obrane od poplava:
a) Konstruktivne mjere – gradnja novih odovdnih sustava I regulacijskih
građevina, akumulacija, rekonstrukcija I modifikacija postojećih kanala I
cjevovoda.
b) Nekonstruktivne mjere - ograničenja urbanizacije I gradnje u osjetljivim
područjima, praćenje I prognoza pojava VV, izrada planova obrane od poplava I
planova evakuacije, te standardizacija ulaznih parametara.
-Prostorna heterogenost karakterizirana je:
a) Dubinom vode
b) Brzinama I smjerovima tečenja vode
c) Osunčanim I zasjenjenim područjima
d) Svojstvima dna
e) Obalama I dnom sa ili bez akvatične vegetacije
f) Prozirnošću vode
g) Razvedenošću I brojnošću kanala
h) Dimenzijama glavnog korita
-Vremenska varijabilnost se izražava:
a) Izmjenama I trajanjima velikiv I malih voda
b) Promjenama termalnog režima voda
c) Brojnošću korita unutar plavljenog prostora
-Smanjivanje broja I homogeniziranje vrsti staništa rezultira naglim padom
biološke raznolikosti.
-Riječni koridor je moguće shvatiti kao trodimenzionalni proctor čije se
karakteristike mijenjaju tijekom vremena
-Poplave ne samo da omogućavaju akvatičnim organizmima da se maknu iz
glavnog korita u plavljene površine već uzrokuje morfološke promjene, kreiraju
nova staništa, talože sedimente u kojima ima organiskih elemenata I hranjiva,
pružaju podršku održavanju vlažnih prostora, obnavljaju vodu u depresijama koje
se nalaze unutar plavljenih prostora, ublažavaju poplave u nizvodnom dijelu
vodotoka.
-Brane I akumulacije su jedan od najstarijih I najčešće korištenih strukturnih mjera
koji nisu građeni isključivo sa svrhom obrane od poplava. One utječu na prekid
trasnporta nanosa. Brane I akumulacije mogu obavljati niz vrlo korisnih gotovo
nezamjenjivih funkcija, kao što su čuvanje vodnih količina.
-Nasipi se obično grade od zemlje sa svrhom obrane od poplava. Osnovni problem
s nasipima leži u činjenici da se njihovom gradnjom uvijek iz funkcije isključuju
manji ili veći dijelovi plavljenih područja. Na taj način nerijetko se isključuju veliki
prostori u kojima se voda prirodno retencionirala. Izgradnjom nasipa dolazi do
smanjivanja plavljenih površina. Nasipi sprječavaju poprečnu komunikaciju
između glavnog korita I plavljenih prostora čime se značajno utječe na zdravlje I
produktivnost cjelovitog ekosustava sliva.
-Retencijski I detencijski prostori su prirodne depresije ili umjetni iskopi koji mogu
biti korišteni za povremeno skladištenje velikih voda sa svrhom ublažavanja
poplava. Detencijski prostori razlikuju se od retencijskih po tome što retencijski
bazeni nemaju kontrolirane izlaze. Detencijski prostori zadržavaju vodu tijekom
određenog vremena te ju polagano ispuštaju kroz prirodne ili umjetno izrađene
odvodne organe.
-Rasteretni I obilazni kanali skreću dio riječnog toka od područja koje je potrebno
štititi od poplava. Oba rješenja smanjuju opasnost od polave samo na jednom
dijelu vodotoka, ali ga povećaju nizvodno od mjesta na koji se ulijevaju u isti ili
drugi vodotok.
5A. TRENDOVI OBORINSKIH EKSTREMA U CRIKVENICI
-Razine mora rastu
-Smanjenje površina snijega I leda:
>Površina arktičkog morskog leda
>Planinski ledenjaci I snježni pokrivač
>Maksimalna površina sezonski smrznutog tla
>Temperatura na vrhu vjećnog leda je porasla
-Količina oborine:
>Porast u istočnim dijelovima Sjeverne I Južne Amerike, sjeverne Europe I
sjeverne I središnje Azije
> Smanjenje u Sahelu, Sredozemlju, južnoj Africi I dijelovima južne Aziji
> Globalno su povećana područja pogođena sušom
-Utjecaj na hidrološke sustave:
>Povećano otjecanje
>Raniji proljetni maksimum otjecanja na mnogim rijekama
>Zagrijavanje jezera I Rijeka
-Utjecaj na kopnene biološke sustave:
>Ranije proljetno listanje, migracija ptica
>Pomak granica biljnih I životinjskih vrsta prema polovima I višim nadmorskim
visinama
-Utjecaj na biološke sustave u morima I slatkoj vodi:
>Promjene količine algi, planktona I riba
> Ranija migracija riba
>Bijeljenje koraljnih grebena
-Smanjenje godišnjih količina oborina I kišovitosti daju promjene u učestalosti
kišnih dana manjeg inteziteta I značajno povećanje učestalosti suhih dana.
-Učešće veliki dnevnih količina oborine u ukupnoj godišnjoj količini gotovo se ne
mijenja
-Ne postoji signal velikih promjena učestalosti vlažnih I vrlo vlažnih dana
-Godišnji jednodnevni I petodnevni maksimumi ne pokazuju značajni trend, ali
njihova međugodišnja varijabilnost pokazuje značajno povećanje od sredine 1980-
ih godina.

5B. STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA

-Tipologija hidroloških modela:
>Matematički – deteministički/ parametarski
- Statistički
- Hibridni
>Konceptualni
-Moguća posljedica promjene inteziteta oborina je povećanje maksimalnih
protoka u još naglašenoj mjeri nego li je prognozirano povećanje intezivnih
kratkotrajnih oborina
-Utjecaj urbanizacije na hidrograme otjecanja je povećanje vršnog protoka I
smanjenje vremena njegova podizanja I otjecanja. Takav učinak će imat I
povećane ekstremne ovorine.
-Tradicionalni pristup – cijevima se odvodi zagađenje s jednog mjesta na drugo
-Integralni – pročišćava oborinsku vodu zelenim površinama na izvoru
5C. STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA -HIDROLOGIJA I
VODNI RESURSI
-Procjene očekivanih promjene hidroloških značajki vodnih resursa uvjetovanih
klimatskim promjenama govore o mogućim:
>Smanjivanjima ukupno raspoloživih vodnih zaliha površinskih I podzemnih voda
>Intenziviranju pojava dugotrajnih ekstremnih suša I velikih voda
>Povećanju temperature vode
-U takvim uvjetima rastu I antropogeni pritisci na količinsko stanje I kakvoću voda,
što dodatno može ugroziti prirodne vodne sustave I uz njih vezane ekosustave.
-Klimatske promjene traže I odgovarajuće odgovore:
a) Upravljačke mjere:
>Racionalizacija potrošnje vode I njezino višekratno korištenje
>Favoriziranje korištenje alternativnih izvorišta voda
>Prostorno-planske mjere u funkciji smanjivanja rizika I štetnih posljedica
poplava na ugroženim područjima
>Praćenje I modeliranje projekcija mogućih promjena
>Donošenje pravne regulative iz domene osiguranja prilagodbe klimatskim
promjenama
 b) Strukturalne mjere/rješenja:
>Smanjenje gubitaka iz sustava za opskrbu bodom
>Izgradnja I revitalizacija objekata za prostornu I vremensku preraspodjelu
voda
>Izgradnja pragova u koritu radi stabilizacije razina vode u koritu I okolnom
vodonosniku
>Korištenje alternativnih izvorišta voda
>Osiguranja prirodnih prostora I građevina s retencijskim prostorima za
kontrolirane private poplavnih voda
>Kontrola oborinskog otjecanja na urbanim prostorima
-Polazišnja mjera -> nužno minimalizirati prisutne negativne antropogene pritiske

6A. PROBLEMATIKA ODVODNJE OBORINSKIH VODA U OBALNIM URBANIM

SREDINAMA
-Intenzivnom urbanizacijom problem odvodnje oborinskih voda nameću se kao
jedan od najzahtjevnijih problema infrastructure, kako u tehničkom tako I u
financijskom smislu. Razvojem I širenjem urbanih zona nestaju prirodni
retencionirani prostori, a povećao se udio neporpusnih površina. Hidrološke
veličine se mijenjaju, bitno se povećava volume, frekvencija I brzina otjecaja.
-Na temelju praktičnih terenskih ispitivanja stanja I funkcije pojedinih odvodnih
sustava stječe se utisak da se problem oborinske odvodnje poklanjalo premalo
pažnje
-Posljedice oborinskog otjecaja:
a) Povećana erozija I transport taloga
b) Povećana dispozicija sedimenta u obalnom području
c) Povećan rizik lokalnih poplava u donjim dijelovima grada
d) Povećana frekvencija aktiviranja kišnih preljeva mješovitih sustava odvodnje
te količina preljevnih voda
e) Onečišćenje mora nakon kišnog događaja
-Izvori zagađenja:
a) Neporpusne površine:
>Precipitacije iz zagađene atmosphere
>Kućanski I industrijski otpad
b) Slivnici:
>Pijesak, šljunak
>Teški metali
>Ugljikovodici
c) Kanali:
>Talozi
>Biološki obraštaj
-Suvremene metode nastoje da smanje intezitet oticaja koristeći metode
oblikovanja prostora na mjestu njegovog nastanka. Otjecaj se zadržava I usporuje,
a jedan dio infiltrira I isparava. Time se stanje prostora nastoji što više probližiti
prirodnim hidrološkim funkcijama sliva prije urbanizacije, uz zadržavanje
ravnoteže između otjecanja, infiltracije, zadržavanja, obogaćivanja podzemlja I
evapotranspiracije
-Metode kontrole otjecanja I pročišćavanja:
a) Zeleni krovovi
b) Kišne bačve
c) Vodeni vrtovi
d) Retencijski bazeni I močvare za taloženje sedimenta
e) Infiltracijske površine
f) Propusni pločnici, parkirališta I prometnice
g) Zatravljeni jarci
h) Filtri
i) Bioretencije
-Specifičnosti odvodnje oborinskog otjecaja u obalnom području:
>Izrazito kraško područje
>Jaki intezitet oborina
>Urbanistički razvijeno
>Dijelom izgrađeni na strmim padinama, a dijelom na uskom obalnom pojasu
>Gusto naseljeno
 > Izvedeni dijelovi odvodnog sustava
>Osjetljivo obalno more kao recipijentom

6B. URBANA ODVODNJA U FUNKCIJI ZAŠTITE VODA

-Zbog povečanja urbanizacije poljoprivredne proizvodnje I prometa:
>Povečava se onečišćenje I smanjuje se samopročišćavajuća sposobnost okoliša
>Povečava se dio tvrdih površina I smanjuje se prirodno poniranje te povećava
brzina I količina odtoka sa tih površina
-Količine I protoci podzemnih voda se smanjuju, kakvoća vode se pogoršava
-Pravilno projektiranje urbane odvodnje lako može značiti sasvim nove vidike za
pejzažnu sliku naselja:
>Naselju daje ugodan, više prirodniji izgled
>Očuvaju ili pak povećavaju prirodne zadržavajuće I ponirajuće spososbnosti
izgrađenog prostora
>Uključuju prirodni I izgrađeni proctor u samopročišćivajuće processes
-U širem društvenom prikazu su opisana rješenja ekonomsko najviše racionalna
zbog:
>Zadržavanja I poniranja voda na mjestu nastanka aktivno smanjuju
vjerojatnost od poplava, odnosno razinu šteta od poplava nizvodno ležećih naselja
>Manjih vršnih protoka zahtjevaju manje protočne profile nizvodno
>Manje zasićenosti okoliša sa onečišćenjima smanjuju troškove za pripravu
pitke vode, odnosno za očuvanje kvalitete I kvanitete površinskih I podzemnih
voda
>Poniranja na mjestu nastanka vraćaju prirodni njenu prvobitnu hidrološku
bilancu I povećaju kakvoću biotope I biotsku raznovrsnost, odnosno povećavaju
zdravlje ekosustava I mogućnost odziva na opterečenje
>Raspršeno zadržavanje na terenu, poniranje te zadržavanje pod terenom
znače veću učinkovitost samopročišćavanja I veću dostupnost kvalitetnih izvora
pitke vode.
6C. ANALIZA UTJECAJA OBORINSKIH VODA NA KANALIZACIJSKI SUSTAV
ODVODNJE NA PODRUČJU GRADA RIJEKE
-Poduzete akcije na području Rijeke:
>Zabrana prihvata novih oborinskih voda
>Odvajanje oborinskih voda
>Sudjelovanje u izrad prostorno planske dokumentacije
>Snimanje kanalizacije
>13 ombografa
> Mjerenje protoka
>Unapređenje sustava GISa
>Razvoj telemetrijskog sustava
>Inteziviranje čišćenja kolektora

6D. ODVODNJA OBORINSKIH VODA URBANOG SLIVA ŠKURINJSKOG POTOKA,

PROBLEMATIKA I RJEŠENJA
-Velike vode javljaju se uslijed:
a) Intenzivnih oborina na neposrednom urbanom ili bliskom području
b) Ekstremnih hidroloških prilika na udaljenijim dijelovima sliva većih vodotoka
koji protječu urbanism područjem
c) Pojave ekstremno visokih razina mora koji koincidiraju s oborinama na
urbanism područjima
d) Rušenja nasipa I brana ili pogrešne manipulacije hidrotehničkim objektima
e) Stvorenih barijera na vodotocima kao npr. Led, stable I granje
-Velike vode na urbanism područjima:
a) Velike vode na urbanism područjima posljedica su intenzivnih oborina na
samim područjima
b) Neizbježne su kao I pojava ekstremnih oborina I to na lokalitetima gdje se
inače ne javljaju, pa ni ne očekuju
c) Hidrološki uvjeti otjecanja I stupnjevi osiguranja zaštite sustava odvodnje
mijenjaju se I razvijaju s razvojem izgrađenosti I komunalne opremljenosti
urbanog područja
 d) U urbanim sredinama posljedice su izuzetno velike štete I kad velike vode
nemaju katastrofalni karakter
e) Zbog transporta sedimenata I onečišćenja utječu na okoliš
-Razvoj pristupa problematici odvodnje urbanih oborinskih voda:
a) Tradicionalni pristup – što brža odvodnja oborinskih voda
b) Zadržavanje, retencioniranje I ponovno korištenje oborinskih voda
c) Tretman urbanih oborinskih voda kao izvora onečišćenja pomoću sustava za
pročišćavanje
d)Prioritetno lokalno tretiranje urbanih oborinskih voda s usmjeravanjem na
prirodne ili izgrađene ekosustave, infiltraciju I korištenje
-Ekonosmki aspekti zaštite od poplave urbanih naselja od vanjskih voda I urbane
kanalizacije:
a) Riječne poplave obično dulje traju I manifestiraju se na velikom prostoru, te je
obično lako dokazati da je dobit od zaštite veća od šteta
b) Kod oborinske kanalizacije se poplave javljaju lokalno, kratko traju-uočljive
štete su razmjerno male. Troškovi otklanjanja posljedica u napučenim urbanism
prostorima su izuzetno veliki
-Mjere obrane od poplavnih oborinskih voda:
a) Konstruktivne mjere – gradnja novih odvodnih sustava I regulacijskih
građevina, rekonstrukcija I modifikacija postojećih kanala I cjevovoda prije svega u
smjeru povećanja njihove propusnosti.
b) Nekonstruktivne mjere – ograničenja urbanizacije I gradnje u osjetljivim
područjima, određivanje obaveze infiltracije u podzemlje dijela oborina na
građevinskim parcelama
-U sustavnom pristupu gospodarenju vodama rješenja se vrednuju po sljedećim
kriterijima:
>Kriterij zadovoljenja potreba vezanih uz vodu
> Ekonomski kriterij
>Socijalni kriterij
>Ekološki kriterij