Monitor je obino

postavljen na radnu
plohu te je potrebno
omoguiti
podeavanje
poloaja kako bi se
ostvario poeljan
kut gledanja.

-2-

Monitor moe biti

postavljen i znatno
nie od pravca
horizontalnog
pogleda operatera
(ugraen u radni
stol)

-3-

Osnovne karakteristike
Radni stol, odnosno radna povrina mora:
9biti dovoljno velika
9imati slabo reflektirajuu povrinu (ne smiju bljetati)
9omoguiti primjeren razmjetaj zaslona, tipkovnice, mia,
pisaeg pribora i ostale opreme
9omoguiti dovoljno prostora za rukovanje miem
9biti stabilna i, ako je to mogue, podesiva po visini.
9biti izraena od materijala koji na dodir nije hladan
Dovoljno velike radne povrine su dimenzija 1600 mm x 800 mm
(irina x dubina).
Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje.

-4-

Na stol dubine 800 mm moe se bez problema postaviti zaslon

maksimalne dubine od 450 mm (s kablovima).

-5-

Radna povrina
irina mm
1200, 1600

Dubina mm
800, 900, 1000

Visina radne povrine (mm)

regulacija visine za

nepomino za

sjedee

stojee

sjedee i stojee

sjedee

stojee

680-760

950-1180

680-1180

720

1030-1060

-6-

Prostor za noge
Kod razliitih kombinacija radnih povrina treba u prostoru izmeu
potpornih elemenata (noga stola) osigurati mjesto za koljena u duljini
od 450 mm, mjereno od prednjeg ruba stola.

-7-

Oblici radnih povrina

Mogue su razne kombinacije etvrtastih i drugih oblika radnih
povrina.

Ukupna radna povrine ne smije biti manja od 1,28 m2, a njena

dubina ne smije biti manja od 800 mm.

-8-

Organizacija radne povrine

Podloge za rune zglobove

ispred ureaja za unos podataka
(tipkovnica, mi) trebaju biti 100
do 150 mm udaljene od prednjeg
ruba stola.

300 mm

Radni dohvat protee se u centralnom vidokrugu do dubine stola od

300 mm .

100-150 mm

-9-

- 10 -

- 11 -

Osnovne karakteristike
Radni stolac mora:
9biti stabilan
9omoguiti korisniku udoban poloaj i
neometano pomicanje
9imati podesiva visinu
9imati naslon podesiv po nagibu i visini,
koji mora biti oslonac za cijela lea

- 12 -

Ergonomski oblikovane su uredske stolice kod kojih se vodilo

rauna i o slijedeim zahtjevima:
9mogunosti reguliranja udaljenosti
naslona za lea od osi stolice
9mogunosti podeavanja povrine
za sjedenje i naslona stolice jednog
prema drugome
9izvedbi draa za ruke

- 13 -

Dinamino sjedenje
Dinamino sjedenje podrazumijeva konstantno nagnut naslon, koji
treba i kod sjedenja u nagnutom poloaju prema naprijed osigurati
vrsto podupiranje u predjelu kria.
Poloaj pri dinaminom sjedenju:

PREDNJI

SREDNJI

- 14 -

STRANJI

- 15 -

Osnovne karakteristike
Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to eli.
Treba ga upotrebljavati, ako se bez njega ne moe postii ergonomski
povoljan radni poloaj.
Oslonac za noge mora:
9biti dovoljno visok i stabilan
9omoguiti udoban poloaj
stopala i nagib nogu
9imati povrinu koja nije skliska

- 16 -

 Zapea se ne smiju
naslanjati i pritiskati na stol.
Mogu se koristiti i podloci
za zapea da bi se olakao
neutralan poloaj.
Po prestanku tipkanja odmoriti
ake u krilu ili ih pustiti uz tijelo.
Mi postaviti to blie tipkovnici i
na jednakoj visini, kako se
(ljudsko) tijelo ne bi krivilo kod
njihova istovremenog koritenja
Mi treba postaviti blizu
tipkovnice. Dobro je koristiti
podloak za zapee.

- 17 -

Osnovne karakteristike
Stalak za dokumente mora biti stabilan i podesiv te postavljen tako da
smanji to je mogue vie neudobno pomicanje vrata, glave i oiju.
Jako zamarajui poloaj glave moe se
sprijeiti
tako da stalak za dokumente
postavimo u nagnut poloaj s kutom izmeu
15 i 75.
Izvedba i oblik radnih obrazaca trebaju
osigurati dobru itkost.

- 18 -

- 19 -

Osnovne karakteristike
Ako su najvia odlagalita na visini veoj od 180
cm, korisnicima treba staviti na raspolaganje ljestve
i redovito ih koristiti.
Sastavni dijelovi (npr. ladice) moraju biti tako
izvedeni i osigurani da se kod nekontroliranih
rukovanja ne mogu izvui ili ispasti.
Moraju biti tako postavljeni da
mogu teinu odloenih stvari
sigurno podnijeti.

- 20 -

Elektrine instalacije u uredskom namjetaju

Na elektrinoj instalaciji u uredskom namjetaju moraju biti
provedene mjere zatite od indirektnog i direktnog dodira dijelova
pod naponom.
Vodovi u namjetaju moraju biti tako
provedeni da nisu nigdje pritisnuti, da ne
idu preko otrih bridova ili preko pokretnih
dijelova namjetaja, gdje bi mogli biti
oteeni.
Kabel za prikljuka na mreu kao i
unutarnji vodovi moraju biti fleksibilni i
troilni (sa zatitnim vodiem).

- 21 -

- 22 -

Osnovne karakteristike
Ergonomski oblikovani i za upotrebu intuitivni ureaji pridonose
produktivnosti i zadovoljstvu korisnika.
Moraju biti tako izraeni da su prilikom upotrebe bezopasni za
zdravlje i ivot korisnika.
Potencijalni rizici:
9mehanika opasnost
9opasnost od djelovanja elektrine struje
9zraenje
9buka
9opasni materijali

- 23 -

 Osvjetljenje radnog mjesta mora

biti odgovarajue, tako da
omoguuje radniku brzo i tono
opaanje te sigurno obavljanje
svih zadaa uz to manji zamor
oiju.
Osim to se odgovarajuom
zatitom titi vid zaposlenika,
direktno se sprjeavaju i drugi
oblici povreda na radu, koji bi
mogli nastati zbog loe vidljivosti.

- 24 -

Osvjetljenje je koliina svjetla koja pada na

odreenu povrinu, a mjeri se luksmetrom (u
luxima).
Osvijetljenost pada sa kvadratom
udaljenosti.
Sjajnost (luminacija) jest koliina svjetla
koja dolazi sa promatrane povrine. Mjeri se
mjeraem sjajnosti, u kandelima po
kvadratnom metru (cd/m2). Sjajnost ne
opada s udaljenou nego je uvijek
konstantna.
Paljivim ureenjem radnog mjesta na
kojemu se koristi zaslon, odgovarajuim
osvjetljavanjem se sprjeava pojava
zasljepljivanja, reflektiranja te zrcaljenja na
ekranu i drugim sredstvima za rad.

- 25 -

 Loe osvjetljenje izaziva preoptereenje oka, koje moe prouzroiti

glavobolje, suze te peckanje i treperenje pred oima.
Dovoljna jaina osvjetljenja na radnom mjestu s zaslonom je
najmanje 300 luxa.
Sloenija situacija je u tvrtkama koje rade u smjenama jer dobro
ergonomski namjeten ured za jednog zaposlenika, moe biti totalno
neergonomski za njegovog kolegu koji dolazi na rad u drugoj smjeni.
Isto tako, jednom ezdesetogodinjaku treba deset puta vie svjetla
nego dvadeset godinjem radniku.
Problem u veini dananjih ureda je da su oni konstruirani kada su
djelatnici veinom radili gledajui u papire na stolu dok je danas veina
poslova dvojaka, jednim dijelom se radi jo uvijek s papirima (unos
podataka) dok se vei dio posla ipak odvija tako da je radnik veliki dio
radnog vremena gleda u ekran. Dakle, uredi koji su konstruirani da bi
omoguili povoljan rad s papirima, nisu ergonomski prihvatljivi za rad s
osobnim raunalima.

- 26 -

- 27 -

 Zasljepljivanja se moraju ograniiti, bilo da nastaju od umjetnog

osvjetljenja ili dnevnog svjetla (direktna) ili kroz zrcaljenja jako svijetlih ili
sjajnih povrina (reflektirajua).
Postavljanje ekrana ispred prozora ili ispred jako svijetlih povrina
moe izazvati direktno zasljepljivanje radnika.
Visoki nivo rasvijetljenosti
uzrokovan dnevnim svjetlom
se moe ograniiti upotrebom
zavjesa, aluzina ili trakastih
zavjesa na prozorima.
Upotrijebljeni zatitni
materijali za zavjese moraju
proputati svjetlost.

- 28 -

Reflektiranja na ekranu izazvana zbog poloaja prozora, lampi ili

ostalih sjajnih povrina mogu uzrokovati smanjenje kontrasta na
ekranu.

Poloaj sjedenja
radnika mora biti
paralelan s redovima
stropnih rasvjetnih
armatura.

- 29 -

Problem

Rjeenje problema

Pogled u prozor

Prejako unutranje svjetlo

- 30 -

 Buka predstavlja svaki zvuk ija izmjerena razina na

odreenom mjestu u radnoj prostoriji prelazi doputenu
razinu propisanu pravilnikom.
Najei izvor buke na radnim mjestima s raunalima su
iglini pisai, tipkovnice, zvuni signali ugraeni u
programske sustave, ventilatori, ureaji za klimatizaciju i sl.
Prosjeno raunalo emitira buku razine 35 do 50 dB.
Dvije vrste mehanikih naprava proizvode najvei dio buke
kod raunala. To su diskovi i ventilatori. Buka kod njih
nastaje zbog vibracija.
Preostali dio buke proizvode CD, DVD i disketne jedinice.
Tenja za smanjenjem buke je u protutei s tendencijom da
se toplina koju proizvode komponente izbaci iz raunala.

- 31 -

- 32 -

 Nepovoljno djelovanje buke oituje se kroz jakost, frekvenciju,

trajanje i sloenost zvuka.
Osim to moe dovesti do nagluhosti i gluhoe, nepovoljno
djelovanje buke moe uzrokovati smanjenu produktivnost
radnika (smanjena koncentracija, umor, razdraljivost). Takoer,
dovodi do stresa i negativnog utjecaja na zdravlje.
Buka inducira osjeaj bespomonosti nalik onom kod
depresivnih osoba.
Osobe dugotrajno izloene buci imaju veu frekvenciju
svakodnevnih pogreaka, poremeaje pamenja i panje,
smanjenu sposobnost procjenjivanja i integriranja informacija.
Buka moe dovesti i do nerealnih procjena.
Osim to utjee na komunikaciju, buka poveava agresiju i
dovodi do drutvene izolacije.
Zanimljivo je napomenuti da ne postoji adaptacija na buku.

- 33 -

 Openito se posljedice buke mogu podijeliti na

auditorne i neauditorne
Audiotorne posljedice su oteenje sluha, a
neaditorne su psiholoki problemi i poremeaji
spavanja.
Buka raunalne opreme prvenstveno izaziva
neauditorne posljedice. To znai da se kod ovog tipa
buke reakcija ne odnosi na svjesno poimanje buke kao
uzronika nelagode ve znai nesvjesnu reakciju
organizma na buku niskog intenziteta.
Pozor, nedavno je dokazano da dugotrajno sluanje
muzike pomou slualica (mp3 player) moe znaajno
otetiti sluh.
Razlog je u podcjenjivanju djelovanja akustinih
ureaja malih snaga koji, meutim, zvuk unose u uho
skoro direktno na bubnji.

- 34 -

Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne

smije biti vea od 60 dBA.
ak i zvukovi unutar dozvoljenih granica mogu ometati rad, posebno
koncentraciju , vrijeme donoenja odluka i razumijevanje govora.
Razina buke na radnom mjestu:
9kod mentalnog rada
(posebno s raunalima) < 55 dB
9kod jednostavnijih
uredskih poslova < 70 dB

- 35 -

Mjere za smanjivanje utjecaja buke

koritenje radnih sredstava koja prave malo buke
prostorno odjeljivanje radnih mjesta od izvora buke
zvuno izoliranje podova, stropova, zidova i zidnih pregrada
upotreba zastora ispred prozora
odgovarajua izvedba podloga i povrina
prekrivanje izvora buke

- 36 -

Mikroklimatske uvjete odreuje temperatura i

vlanost zraka te brzina kretanja zraka.
Mikroklimatski uvjeti na radnom mjestu moraju
odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu
bez fizikog naprezanja (temperatura 2024 C).
U radnoj prostoriji klima je ugodna kada su
temperatura zraka, vlanost zraka, kretanje zraka i
toplinsko zraenje u prostoriji usklaeni sa
potrebama zaposlenika.

- 37 -

Osjeaj ugode je individualan osjeaj i varira od osobe do

osobe, ovisi fizikoj aktivnosti na radnom mjestu, o odjei, o
vremenu zadravanja u radnoj prostoriji, o dnevnim promjenama
temperature i o godinjim dobima.
Previsoka temperatura moe dovesti do neugodnog znojenja
ak i pri poslovima koji ne iziskuju posebno povienu fiziku
aktivnost (npr. rad za raunalom), a osobito je izraena u ljetnim
mjesecima.
Previsoka temperatura prostorije u zimskim mjesecima kada je
prostorija umjetno grijana, moe dovesti do prevelikog isuivanja
zraka i smanjivanja postotka vlage u zraku koja bi trebala iznositi
40-60%.

- 38 -

 Vlanost zraka odreena je koliinom vodene pare u

zraku.
Relativna vlanost zraka je koliina vodene pare u
zraku usporeena sa potrebnom koliinom vodene pare
da se zrak dovede u zasienje pri odreenoj temperaturi.
to je via temperatura to je vie vlage u zraku.
Vlanost zraka u zatvorenim prostorijama obino varira
izmeu 5 g/m3 i 26 g/m3.
Vlaga u zatvorenim prostorima je esto manja od
minimalne granice.
Visoka vlanost moe doprinijeti osjeaju umora.
Zrak se u zatvorenim prostorijama ovlauje
ovlaivaima zraka.

- 39 -

Suhi zrak u radnom prostoru moe dovesti do

suhoe grla i oiju, ali i do pojave elektrostatikog
naboja na predmetima i tijelu, nakon ega moe doi
do neugodnog pranjenja u dodiru s uzemljenim
predmetima.
Mogue rjeenje ovog problema je zagrijavanje
prostorije u hladnom periodu na niu temperaturu i
osiguravanje dotoka svjeeg zraka, ali pri tome se ne
smije nainiti propuh.
Brzina protoka zraka ne bi trebala prelaziti 0.2 m/s.
Svakako je potrebno osigurati ulaenje novog,
svjeeg zraka u prostoriju, a ne samo kruenje onog
starog.
- 40 -

Kada je temperatura u radnom prostoru preniska, dolazi do

smanjene sposobnosti koncentracije jer se smanjuje tjelesna
temperatura i sve se tjelesne funkcije usporavaju.
Ovo je pogotovo izraeno kod poslova gdje se osoba vrlo malo
kree (kao to su, npr. poslovi programera).
Istraivanja su pokazala da je optimalna temperatura zraka u
uredskom radnom okruenju:
zimi od 18 oC - 24 oC,
ljeti od 20 oC - 26 oC.

- 41 -

 Obino uredi s raunalnom opremom imaju instalirano grijanje,

ventilaciju i/ili klimatizacijske ureaje koji su dizajnirani tako da
osiguraju zrak povoljne temperature i vlanosti.
Difuzore ovih ureaja bi trebalo postavljati tako da njihovi otvori ne
puu direktno u radnika na radnom mjestu.
Zrak koji se nalazi u zgradi i u sustavu ventilacije u odreenom
trenutku, je mjeavina zraka koji se nalazio u zgradi i novog zraka koji
se dovodi izvana pri emu se mora paziti da u radnim prostorima ne
bude velika koliina ugljinog dioksida.

- 42 -

 Dovodi zraka trebaju biti dalje od zagaivaa zraka kao

to su prometnice, deponije smea i parkiralita.
Odvodi zraka trebaju biti smjeteni to dalje od zgrade
kako se kontaminirani zrak ne bi dovodio natrag u zgradu.
Radno vrijeme ventilacijskih i klimatizacijskih ureaja mora
biti due od radnog vremena zaposlenika, kako bi se
zaposlenicima u svakom trenutku osigurali optimalni uvjeti za
rad.
Treba voditi rauna o filtrima i ispravnosti navedenih
sustava kako se ne bi pojavile bolesti kao legionarska bolest
ili sindrom bolesne zgrade.

- 43 -

 Raunala i raunalna oprema mogu biti izvor zagaenja zraka.

Raunalna oprema moe stvarati ozon (fotokopirni ureaji),
izbacivati razne estice u okolni prostor (matrini i laserski pisai) te
dodatno zagrijavati sobu.
Raunala, odnosno ekrani, kao i tv prijemnici, ija se kuita i
komponente koje se dodaju na matinu plou napravljeni od
plastike, emitiraju kemijske spojeve koji se unose u na organizam
te bi ih trebalo drati u sobi koja se dobro provjetrava na prirodan ili
umjetan nain.
Kvaliteta zraka se moe poboljati biljkama u radnom prostoru
poput palme, paprati i brljana.
Provjetravanje zimi predstavlja veliki gubitak toplinske energije.
Problem se moe rijeiti ugradnjom sustava sredinjeg
provjetravanja. Taj sustav radi tako da zaguljivi zrak izbaci iz
prostorije, a novi zrak koji se dovodi izvana se zagrijava s
istroenim zrakom. Sustav troi malo elektrine energija pa je puno
isplativiji od otvaranja prozora zimi.

- 44 -

Ljeti, u klimatiziranim prostorima, posebno je

potrebno paziti da temperatura ureda ne bude
preniska, jer tada dolazi do malog toplotnog udara,
kada se izae iz ureda van gdje temperatura moe
biti osjetno via.
U toplom razdoblju temperatura prostorije bi
smjela biti najvie za 7C nia od temperature
vanjskog zraka.

- 45 -

 Istraivanja su pokazala da je omjer negativnih i

pozitivnih iona u zraku koji nas okruuje bitan inilac
zdrave i za ivot pogodne klime.
U istoj prirodi najpovoljnije stanje ionizacije zraka je
nakon nevremena, olujnih i grmljavinskih pljuskova kada
dolazi do atmosferskih pranjenja kada je omjer pozitivnih i
negativnih iona izmeu 0.6 i 0.9, (negativnih iona je vie).
Kod nekih ljudi promjena stanja ionizacije zraka dovodi
do smanjenje tjelesne snage i koncentracije, pojave
nervoze, bezvoljnosti, loeg sna, glavobolje, a posebne
potekoe imaju nervni i srani bolesnici.
Kod labilnih i preosjetljivih osoba poveava se
agresivnost i razdraljivost, a poveava se i broj kriminalnih
djela, broj prometnih nesrea i slino

- 46 -

 U zatvorenim prostorima, kao to je ured, postoji stalno

pomanjkanje negativnih iona, osobito ako se nalazi u jako
urbanoj i industrijom oneienoj atmosferi,
armiranobetonskim graevinama, klimatiziranim
prostorijama, automobilima i slinim objektima. te
posebno za vrijeme zimskog grijanja.
Prirodni proizvoai negativnih iona su otvoreni plamen
(svijee), prskanje vode (tu, vodoskok).
Zato se ugodno osjeamo uz otvoreni plamen kamina
ili uz kaljeve pei.
Takoer se dobro osjeamo uz slapove, tokove rijeka,
na bazenima, u kupaonicama, za vrijeme tuiranja i
slino.

- 47 -

 Za lijepa vremena u prirodi je omjer pozitivnih i

negativnih iona 1.2 (pozitivnih je neto vie)
U velikim gradovima je zbog oneiene
atmosfere, omjer negativnih i pozitivnih iona uvijek
nepovoljan.
Pri ispitivanjima u Budimpeti, prosjek omjera
iona je bio 1.1 do 1.5 uz Dunav, dok je u sreditu
grada bio izmeu 2 i 5.
Ti se podaci odnose na tipian zimski dan.

- 48 -

 Praina, bakterije te ostale lebdee estice bitno

neutraliziraju negativne ione, ali na taj nain postaju
tee jer se veu s pozitivno nabijenim i neutralnim
esticama te stvaraju grozdove molekula i padaju na
tlo ili se lijepe uz predmete i zidove.
Zbog pozitivnih utjecaja negativno ioniziranog zraka,
u uredima su se poeli koristiti ionizatori zraka.
Ionizirani zrak pridonosi boljem raspoloenju osoblja,
a time i boljoj produktivnosti.
Pogotovo je njihova uporaba preporuljiva u uredima
koji se nalaze u urbanoj sredini gdje je oneienje
zraka veliko.
Ova svojstva ionizatora zanimljiva su u bolnicama,
prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, te u
svakodnevnoj primjeni, osobito za vrijeme zimskih
epidemija.

- 49 -

 Pojam zraenje i pojam polje se esto mijeaju te se govori o

poljima kod niih frekvencija, a o zraenju kod viih frekvencija.
Elektromagnetsko zraenje moe biti ionizirajue i neionizirajue.
Kada elektromagnetsko zraenje ima malu valnu duljinu reda
veliine stotinjak nanometara govori se o ionizirajuem zraenju, dok
se za vee valne duljine govori o neionizirajuim zraenjima
Kod CRT monitora bi eventualno tetno djelovanje mogle izazvati UV
zrake, koje se gotovo potpuno apsorbiraju u staklu monitora, dok je
tetnost preostalog zraenja beznaajna.
UV zrake se nastaju kada snop elektrona udari u fosforni sloj na
unutranjoj povrini zaslona. Uz njih se proizvodi i nevidljivo
infracrveno zraenje koje je, takoer, zanemarivo.
UV zraenje monitora predstavljaju UVA zrake (velike valne duljine),
a mnogo tetnije UVB i UVC se i ne generiraju. Iako je iznos zraenja
mali, problematino moe biti to to zraenje gledamo direktno
Zraenje mora biti (uz izuzetak vidljivog elektromagnetskog spektra),
u skladu s pozitivnim propisima, odnosno tako nisko da je njegov
utjecaj na sigurnost i zdravlje korisnika raunala zanemariv.

- 50 -

Zanemarivo u radmom
okruenju s raunalom osim
na samoj povrini CRT i to
samo kao rendgensko
zraenje.

- 51 -

Zakon odreuje da se kao neionizirajua zraenja podrazumijevaju

elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije nie od
3.000.000 GHz ili ultrazvuk frekvencije nie od 500 MHz.

U meudjelovanju s tvarima ovo zraenje ne stvara ione.

Za radna mjesta s zaslonom s aspekta sigurnosti i utjecaja na
zdravlje vana su samo:
9statika polja (statiki naboj zaslona )
9niskofrekventna polja (napajanja elektrinom energijom)
9visokofrekventna polja

- 52 -

 Gdje god elektrina struja protjee kroz vodi uzrokuje pojavu

magnetskog polja. Jasno je tako da e i u raunalnim uredima
postojati magnetska polja.
U sluaju izmjenine elektrine struje, javljaju se izmjenina
magnetska polja. Kod videoterminala ovo polje nastaje u
deflekcionim svicima za otklon elektronskih zraka koji su smjeteni
na vrhu katodne cijevi.
Da bi se postigli eljeni horizontalni i vertikalni otkloni katodne
zrake oba magnetska polja moraju imati pilasti napon. Magnetska
polja na ovim frekvencijama prolaze kroz tijelo operatera, ali je iznos
elektrine struje koji se tako stvara ustvari zanemariv.
Jakost magnetskog polja vrlo blizu monitoru iznosi nekoliko mT, i
ono se smanjuje kubino s poveanjem udaljenosti od monitora.
U normalnim okolnostima na radnom mjestu izmjenina
magnetska polja uzrokovana elektrinom mreom se kreu od 10 nT
do 1 mT. Otprilike istom gustoom magnetskog toka pridonosi i
videoterminal, ali su inducirane struje koje nastaju u tijelu operatera
jae pri utjecaju videoterminala jer su brzine promjene magnetskog
toka su relativno velike.

- 53 -

 U radnom prostoru izvori ovog polja su uglavnom elektrini

kabeli koji se nalaze u prostoru ugraeni u zidove, stropove,
razvedeni po podu, te polja koja stvaraju monitori. Jakost tih
polja je otprilike 100 V/m.
Velik problem u uredima je to to se na vodu koji je poznat
kao nula zbog loeg uzemljenja javlja odreen napon. Ova
pojava se, uz duan oprez moe, eliminirati tako da se ureaji
uzemlje na vodovodnu instalaciju.
U sluaju da nemamo dobro uzemljenje, poveava se
zraenje okolnih vodova, koje moe dovesti do tetnih
posljedica. to se tie samih monitora, jakost polja kojim oni
zrae se moe dovesti na razinu zraenja normalnih okolnih
polja, to se raznim standardima od proizvoaa i zahtijeva.

- 54 -

 Najbolja zatita od emisije elektrikog polja je staklo

monitora. Zato je najbolje da operateri sjede ispred monitora.
Elektromagnetsko zraenje je izraeno uglavnom sa
stranje strane jedinice i uz mree kablove, a ne s prednje
strane.
Iako je zraenje malo, vano je da ljudi sjede blie ekranu
svog monitora, nego stranjim stranama ili bonim stranama
monitora drugih operatera.
Najmanji razmak izmeu dva usporedna monitora ne bi
smio biti manji od 30 cm, a udaljenost susjednog operatera
od stranje strane monitora ne manja od 50 cm.
Takoer kablovi trebaju biti zatieni gdje god je to mogue.

- 55 -

Elektrini ureaj

Jakost magnetskog polja u mT

Suilica za kosu

30

Elektrini brija

10

Aparat za kavu

0,7

Aparat za kavu Mikser

Mikrovalna penica

20

TV u boji

0,7

1T = 10000 Gauss

- 56 -

Uvuena prsa

Krut vrat

Problemi zglobova

!
Napetost u
ramenima

Bol donjeg
dijela lea

! !
!

Utrnuli prsti

! ! !

Tendinitis
podlaktice

!
- 57 -

Nateena
stopala

U svrhu stvaranja sigurne i udobne radne sredine, treba potivati

slijedee principe prilikom rada na raunalu:

NAMJETAJTE SE
Namjestite poloaj tijela i radne opreme
Ne postoji odreeni ispravan poloaj
Pronaite svoje podruje udobnosti, esto
obavljajte korekcije namjetanja

KREITE SE
Mijenjate zadatke kako biste se mogli kretati
Nemojte sjediti u jednom poloaju cijeli dan
Obavljajte zadatke koji ukljuuju hodanje

- 58 -

OPUSTITE SE
Budite svjesni i nastojte smanjiti fizike
napetosti poput naprezanja miia i
slijeganja ramenima
Uzimajte kratke, ali este stanke
Izgradite pozitivne odnose na poslu i kod
kue

SLUAJTE
Sluajte svoje tijelo
Posvetite pozornost svim napetostima,
neudobnostima ili boli koju osjeate i
odmah poduzmite neto da se toga
rijeite

- 59 -

ZAPAMTITE
Redovito obavljajte vjebe i odravajte dobro stanje organizma
(tako ete pomoi tijelu da svlada napore sjedeeg radnog dana).
Duboko i redovito udiite svjei zrak, jer naporna umna
koncentracija vezana uz uporabu raunala moe prouzroiti smanjenje
ili prekid disanja.
Potujte sva medicinska stanja
koja moda imate ili ostale poznate
zdravstvene imbenike te prilagodite
radne navike tim stanjima.

- 60 -