Leksikon filozofskih pojmova

A
agnosticizam - (gr. a = ne + gnostikos = spoznatljiv) uenje koje negira mogunost
potpune spoznaje. ui da postoji odreena granica spoznaje koju je nemogue
prekoraiti.
aksiologija - (gr. aksios = vrijedan + logos = govor) teorija o vrijednostima.
akisom - (gr. aksioma = zahtjev) temeljna pretpostavka nekog teorijskog sustava; bez
dokazivanja usvojena postavka iz koje se izvode sve druge postavke, odnosno teoremi.
aktivizam - svjetonazor koji nadreuje praksu teoriji i istie ulogu akcije za ostvarenje
vrijednosti openito.
aktualizam - uenje koje naglaava da je sva materijalna i duhovna stvarnost
neprekidno mijenjanje, zbivanje, proces (akcija).
alijenacija - (lat. alienus = tu, otuen) otuenje. u filozofiji kao otuenje ovjeka,
gubljenje i negiranje njegove biti. suprotno ozbiljenju i potvrivanju. vrlo vana
ketegorija kod Marxa koji alijenaciju smatra sredinjim problemom ovjeka u
kapitalistikom drutveno-ekonomskom ureenju.
altruizam - (tal. altrui - drugi, blinji) nesebinost, briga i skrb za drugogoga te
potpomaganje njegove dobrobiti i sree; portvovnost koja se iskazuje prema drugome;
pretpostavljanje interesa drugoga svojim interesima. suprotno: egoizam.
amoralizam - (gr. a = ne + lat. moralis = udoredan, moralan) uenje da ne postoje
nikakve realne niti ope moralne vrijednosti.
anarhizam - bezvlae. u filozofiji politike uenje koje trai nepostojanje bilo kojeg
dravnog ili pravnog poretka na Zemlji. izvorno nastao u Rusiji kao daljnja razrada
komunistikog drutva.
antinomija - (gr. anti = protu + nomos = zakon, pravilo) unutarnje proturjeje nekog
stava.
antropocentrizam - (gr. anthropos = ovjek + lat. centrum = sredite) svjetonazor da
je ovjek sredite Svijeta, u antikoj filozofiji izraeno milju ovjek je mjera svih
stvari.

antropologija - (gr. anthropos = ovjek + logos = govor) znanost o ovjeku.

apologija - (gr. apologia = obrana, opravdanje) govor ili spis kojim se nekoga ili neto
brani ili hvali. u ranom kranstvu apologeti su bili branitelji vanosti vjere za religiju.
nastaju kao reakcija na gnostike koji su spoznajom pokuavali doi do odnosa vjere i
razuma. najpoznatiji apologet bio je Tertulijan koji je tvrdoglavo htio odbaciti svaku
povezanost religije i filozofije. takav stav najbolje je izrazio milju: vjerujem zato to je
apsurdno
apsolutno - (lat. absolutus = potpun, savren, neogranien) bezuvjetno, potpuno,
neovisno, po sebi. suprotnost: relativno.
apstrakcija - (lat. abstractio = odvajanje) ono to se iz niza predodbi,
zanemarivanjem svega to je u njima osebujno i nebitno, izdvaja kao ono to je ope i
bitno.
askeza - odricanje bilo kakvih materijalnih uivanja. ivotni ideal najvie izraen kod
kinika, stoika, nekih srednjevjekovnih kranskih redova
ataraksija - stanje bez emocija, duhovni mir. vrlo est religijski ideal antikog doba
ateizam - (gr. a = ne + theos = bog) svjetonazor koji negira postojanje bogova.
atomizam - nauk po kojem se sve sastoji od nedjeljivih, nepromjenjivih, neprobojnih
estica tvari. te su krajnje estice su osnova itave stvarnosti.
autarkija - samodostatnost. biti sam sebi dovoljan bez neophodnih vanjskih potreba.
najvei ivotni ideal kod stoika
autonomija - (gr. autos = sam + nomos = zakon, pravilo) samoodreenje,
samozakonodavstvo, samouprava. suprotno: heteronomija.
autoritaran - (lat. auctoritas = vlast, ugled, jamstvo) onaj koji zahtjeva bespogovorno
podinjavanje vlasti.
autoritet - (lat. auctoritas = vlast, ugled, jamstvo) ugled i na ugledu zasnovan utjecaj.
autoritet je rezultat neije duhovne snage i njezina neposrednog potvrivanja na djelu.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 15:13.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko

26.01.2004., 16:08
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#2

B
bie - to to jest. ono to postoji, svako postojee ''neto'',
bez obzira je li dostupno osjetilima ili nije, bez obzira je li
stvarno ili samo pomiljeno.
bit - ono po emu jest upravo to to jest. istinska i opa
priroda jednog bia. ono vie-manje postojano svojstvo
neega koje ga odreuje kao ba to to jest.
bitak - ono po emu jest sve to jest. ono po emu sva bia
jesu, bit bia kao bia.
bivanje - u najopenitijem smislu promjena, zbivanje,
dogaanje, mijenjanje, postajanje. prvotno izraeno u misli
Heraklita: sve tee
budizam - filozofsko-religijsko uenje indijskog princa
Siddharte Gautame, poslije nazvanog "Buddha" (budni,
probueni, prosvijetljeni). Polazi od "4 plemenite istine":
istina o bolu, istina o nastanku bola, istina o prestanku bola
i istina o putu koji vodi do prestanka bola. etvrta istinia
odnosno put ima osam "faza": ispravni nazori, ispravne
namjere, ispravni govor, ispravna djelatnost, ispravan
nain ivota, ispravan napor, ispravna panja, ispravna
meditacijska sabranost. Budizam naglaava jednakost svih
ljudi, estoko osuuje indijski drutveni poredak po
kastama i odbacuje religioznu askezu.
budunost - vrijeme u kojem je jo mogue neto drukije
od prolog i postojeeg. vrijeme jo otvorenih mogunosti.

injenica - ono to jest na opevaei nain i to se moe

potvrditi.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 09.01.2008. at 19:14.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:09
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#3

D
definicija - (lat. definitio = ogranienje) sud kojim se
jednoznano i nedvosmisleno odreuje sadraj enkog
pojma tako da bude razgovijetan. neki pojam se definira
najbliim rodnim pojmom (genus proximum) i vrsnom
razlikom (differentia specifica).
deizam - (lat. deus = bog) uenje da je Bog tvorac svijeta i
moralni zakonodavac, ali svijetom ne upravlja ve ga je
ostavio ljudima i prirodnim zakonima. suprotno: ateizam,
teizam, panteizam
determinizam - (lat. determinatio = odreenje) uenje o
opoj i potpunoj odreenosti (determinaciji) svih pojava,
bilo materijalnih bilo duhovnih. sve to jest posljedica je
nekog uzroka i uzrok je nekoj drugoj stvari. ne postoji ni
sloboda ni sluaj. izvorno potie od Demokritovog uenja
o atomima.
dijalektika - (gr. dialektike tekhne) umijee voenja
razgovora, vjetina provoenja kroz pitanja i odgovore,
nain iznalaenja istine razvijanjem unutarnjih proturjeja
do njihove oiglednosti. vrlo vana kategorija kod Hegela:
dijalektika je zakonomjernost po kojemu se Svijet odvija,
tj. po kojemu bitak ostvaruje samog sebe.
diskriminacija - (lat. discriminare = razluivati) podjela
po razliitim svojstvima; postupak kojim se nekome
oduzimaju prava zbog pripadnosti nekoj skupini ili zbog
kakvog svojstva.
dobro - ono to treba biti. suprotno: zlo.
dogma - (gr. dogma = mnijenje, miljenje, zakljuak) stav
koji je neopovrgljiv, neoboriv, suvino je preispitivati
njegovu tonost. u religiji temeljni stav vjere, izvorno
naelo iz kojeg se izvode ostala. snagu dogma najee

crpi iz nekog autoriteta.

doksa - prividno miljenje, mnijenje. u Parmenida o svemu
osjetilnome je mogue jedino mnijenje (doxa) a ne znanje
(episteme); naziva ga i "miljenje smrtnika"
drutvo - ukupnost odnosa u kojima meusobno povezani
(u-drueni) ljudi proizvode uvjete svoga opstanka i
razvitka.
drava - posebno organizirani dio drutva koji, oslanjajui
se na silu, naelno jami sigurnost svih njegovih lanova
(o-drava odreene odnose meu ljudima).
dualizam - (lat. duo = dva) uenje koje svu raznolikost
pojava svodi na dva meusobno nesvodiva poela. npr. na
duhovni i materijalni. u teologiji (zoroastrizam,
srednjevjekovni patareni, bogumili, hugenoti, katari,...)
naziv za uenje o dva praizvora, dobrom i zlom.
duh - ukupnost misaonih i stvaralakih moi. duh je
izvanjski prepoznatljiv jedino po svom osjetilnom
ostvarivanju, opredmeivanju.
dua - cjelokupnost doivljajnih moi nekog ivog bia.
dunost - osjeaj obaveze; svijest o tome to u odreenim
okolnostima neizbjeno treba uiniti. kao unutarnje
doivljena obaveza da se neto uini u skladu s odreenim
naelima, dunost je u osnovi moralnog postupanja, te je
tako jedan od temeljnih pojmova etike.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 16:11.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:10
Mljacko
Banned

#4

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

egoizam - (lat. ego = ja) sebinost, samoljublje,

sebeljublje, samoivost; pretpostavljanje neke vlastite
koristi dobrobiti drugih ljudi, pa i opoj dobrobiti, ak i
kad je to na opu tetu. suprotnost: altruizam.
egzistencija - (lat. existentia - opstanak; doslovno ''izstajanje'') opstanak, opstojanje, postojanje. za razliku od
biti, esencije, kojom je miljeno to neto jest, pod
egzistencijom je miljeno samo to da neto jest (neovisno o
tome to je to).
egzistencijalizam - (lat. existentia - opstanak; doslovno
''iz-stajanje'') pravac koji naglaava ovjekovu egzistenciju
(postojanja) kao jednokratnu, konanu (Sartre:
"povijesnu"). po Sartreu, kod ovjeka postojanje prethodi
njegovoj biti, tj. ovjek nema unaprijed odreenu bit, tek
postojanjem slobodno odreuje svoju vlastitu bit. Jaspers
egzistenciju poistovjeuje sa slobodom kao "mogunou
da postanemo ono to nismo".
eksplicitan - (lat. explicitus = izloen, izvijen, izmotan,
izastrt) iz neke cjeline kao dio izvaen i izloen.
ekstaza - izlaenje izvan sebe. maksimalna srea i
ushienje. u Plotina jedini "pravi" nain spoznaje
"Jednog", bitka, praizvora, "Svijetle toke", esto
poistovijeivane s Bogom
eklekticizam - Svjetonazor koji neka svojstva uzima iz
razliitih sustava. esto povezan s povrnou.
emanacija - isijavanje, izviranje. po principu emanacije,
sve to je udaljenije od "Jednog", bitka, Boga to manje jest,
to vie "gubi na biti"
emancipacija - (lat. emancipatio = otputanje sina ispod
oinske vlasti) izlaenje iz podinjenog odnosa spram
neega, osloboenje od toga.
empatija - (gr. en = u + pathos = doivljaj, uvstvo,
raspoloenje) uivljavanje.
empirija - (gr. empeiria) iskustvo
empirizam - (gr. empeiria = iskustvo) filozofski pravac
koji naglaava iskustvo kao prvenstveni izvor sveukupne

spoznaje. ljudski duh je roenjem tabula rasa (neispisana

ploa) na kojoj iskustvo ostavlja tragove. ne postoje
uroena znanja/spoznaje. osobito jaka empiristika
tradicija (bila) je u Britaniji.
entelehija - ono to je poprimilo oblik prema svrsi. u
aristotelovskoj filozofiji poelo ivota. entelehija je i
formativni uzrok (oblik) i finalni uzrok (svrha) ivog bia,
stoga je ivot uvijek svrhovit.
epikurejizam - ateistiko uenje antikog filozofa Epikura
da je smisao ivota ugoda, bilo tjelesna bilo duhovna.
svaka stvar donosi i ugodu i bol, a um je vaga koja ih mjeri
i proraunava "profit". esto povezivan sa ekstremnim
hedoizmom
eristika - umijee raspravljanja kojoj je jedini i osnovni
cilj uvjeriti neistomiljenika da je u krivu. izvorno je
razvili sofisti.
eros - (gr. eros = ljubav, elja, udnja, strast, eznue za
im, stvaralako poelo) zanos koji nekoga na neto potie;
stvaralaki zanos.
esencija - (lat. essentia ) bit. za razliku od pojma
egzistencije kojim je miljeno da neto jest, pojmom
esencije misli se ono to to jest.
esteticizam - shvaanje da je umjetnost najvia vrijednost,
pa ak i vea od istine same. najzornije prikazana u misli
Nietzchea: ivot moe dobiti na vanosti jedino kao estetski
fenomen
estetika - (gr. aisthesis = osjeanje, uvstvo, opaanje)
filozofija lijepog, odnosno umjetnosti. bavi se biti lijepog u
umjetnosti - u njenom stvaranju, doivljavanju i
prosuivanju.
etatizam - (franc. etat = drava) u politici pravo nadmoi
drave nad bilo kojim oblikom drutvenog zbivanja,
osobito nad gospodarstvom.
etika - (gr. ethos = obiaj, navada) filozofija morala.
istrauje izvore i svrhu moralnog prosuivanja.
najosnovnija dva etika gledita su autonomno: izvor
morala je u ovjeku i heteronomno: izvor morala je izvan

ovjeka
eudajmonizam - etiko uenje o srei kao svrsi
cjelokupng ljudskog djelovanja. dobro je ono to ini
sretnim. ovo etiki realistiko gledite izvorno je dolo od
Aristotela
evolucionizam - (lat. evolutio = razvijanje) openito
teorijsko promiljanje o nastanku stvari, bilo iz prirode,
bilo iz drutvenog ivota, kao neprekidnom razvitku.
najpoznatiji evolucionisti su Darwin (biologija) i Spencer
(sociologija, psihologija)
Zadnje ureivanje nitko i nita : 04.02.2008. at 13:42.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:12
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#5

F
fatalizam - uvjerenje da je zbivanje u svijetu neizbjeno
unaprijed odreeno. vrlo esto izraen u ranim grkim
mitovima i tragedijama
fenomenologija - Kada je Kant zavrio svoju kritiku
metafizike, zakljuivi da je sve to uope moemo
spoznati s empirijskom sigurnou fenomenalni svijet
osjetilnog iskustva, a nikad noumenalni svijet stvari "po
sebi", postavilo se pitanje: "Ali to mi to u iskustvu
iskuavamo?" Fenomenologija predstavlja pokuaj
odgovora na to pitanje, usredotoujui se na analizu naina
na koji se stvari javljaju u naoj svijesti.
fetiizam - vjerovanje u arobnu mo nekih predmeta
proetih mistinim silama. vrlo esto izraen u primitivnih
religija.
filozofem - (gr. philosophema) odreena filozofska
postavka, odnosno nauk.

fizis - priroda, pojavno, znano, cjelina svega to jest.

funkcija (lat. functio = sluenje, obavljanje) djelatnost ili
zadatak u okviru ega (organizma, ustanove, i sl.)
Zadnje ureivanje nitko i nita : 09.01.2008. at 23:17.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:12
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#6

G
generalizacija - (lat. generalis = openit, opi)
uopavanje. postupak kojim se iz niaz pojmova,
zanemarujui ono u njima posebno, izvaja ope i bitno, te
tako oblikuje openitiji pojam. postupak kojim se od manje
openitih dolazi do openitijih pojmova, a iz pojedinanih
sluajeva do opeg pravila.
gnoseologija - (gr. gnosis = spoznaja + logos = govor)
spoznajna teorija. disciplina koja promilja izvore i dosege
metoda spoznaje
Zadnje ureivanje nitko i nita : 09.01.2008. at 23:20.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:13
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

#7

H
helenizam - povijesno-umjetniko razdoblje potaknuto
osvajanjima Aleksandra velikog. karakterizira ga mijeanja

Lokacija: beli Zagreb grad

Postova: 4,699

grke filozofije s istonjakom tradicijom, vrlo esto

mistinom. u filozofiji daje naglasak pitanjima etike i sree
ovjeka
hedonizam - (gr. hedone = naslada, ugoda, uitak,
zadovoljstvo) uenje po kojem je trenutni uitak jedino
istinsko dobro.
hereza - krivovjerje. pojam vrlo esto upotrebljivan u
svrhu ouavanja moi dominantne religijske organizacije
(npr. katolike Crkve)
hermeneutika - (gr. hermeneutike tekhne = vjetina
tumaenja) prvotno vjetina tumaenja napisanoga. U
novijoj filozofiji metoda izlaganja i objanjenja smisla
uope, pa i smisla bitka. Za Heideggera je fenomenologiija
postojanja (Dasein) hermenutika u prvotnom znaenju
rijei kojom se oznauje tumaenje (Sein und Zeit).
heteronomija - (gr. heteros = drugi + nomos = zakon,
pravilo) izvanjsko odreenje, po drugome uspostavljen red,
ovisnost o zakonima koje je uspostavio netko drugi.
suprotno: autonomija.
heuristika - (gr. heuriskein = nalaziti, nai, otkriti) nauka
o metodama istraivanja novih znanja.
hilozoizam - uenje da je materija proeta ivotom.
izvorno od Talesa.
hipoteza - (gr. hypothesis = pod-postavka) poetna
pretpostavka od koje zapoinje objanejnje nekog
problema.
historija - (gr. historia = ispitivanje, vijest, znanje)
istraivanje i rekonstrukcija prolosti. razliito: povijest.
holizam - nauk da je cjelina vie nego suma svih svojih
dijelova, da cjelina nije potpuno objanjiva kao
meudjelovanje njenih sastojaka, nego da su sastojci tek
nesavrene apstrakcije iz cjeline.
humanizam - (lat. humanus = ovjean) svjesno razraeni
antropocentrizam koji, polazei od poznavanja ovjeka ide
za vrijednosnom afirmacijom ovjeka. kulturno-povijesni
pokret na poetku novog vijeka koji naglaava

dostojanstvo ovjeka. prvi poeci humanizma javljaju se u

Italiji (Dante, Petrarca)
humanost - (lat. humanus = ovjean) ovjenost,
ljudskost. odnos prema ljudima proet potovanjem.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 13:57.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:13
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#8

I
ideal - (gr. idea = lik, oblik, izgled) uzor, cilj; zamisao
najveeg savrenstva.
idealizam - (gr. idea = lik, oblik, izgled) filozofsko
uenje koje istie da su bitak i osnova svega ideje,
praobrasci svega onoga to jest. esto naglaava primat
duhovnog nad materijalnim. najpoznatiji idealizam je
Platonova ontoloka koncepcija.
ideja - (gr. idea = lik, oblik, izgled) oblik, konfiguracija
ili struktura neega, koju je mogue razlikovati od tvari u
kojoj je ozbiljena. spoznatljiva miljenjem, pojmovno. s
nominalistikog gledita, ideje nemaju nikakvu realnost
osim u naim umovima.
identitet - (lat. identitas = istost, istovjetnost) jednakost sa
samim sobom. ukupnost onoga po emu neko bie u
razliitim okolnostima ostaje u svojoj biti prepoznatljivo.
ideologija - (franc. ideologie, od gr. idea = lik, oblik,
izgled + logos = govor) sustav drutvenog vjerovanja,
kojim se neki interes nastoji prikazati kao opi. vrlo esto
shvaana kao iskrivljena, izokrenuta svijest - ideologija
sebe redovito nastoji prirkiti kao ideologiju, te nastupa kao
Istina.

idol - (gr. eidolon = lik, slika, sjena, utvara) predmet

nekritikog prihvaanja, slijepog oboavanja.
imanentan - (lat. immanens = unutarnji) unutarnji,
neizvadiv, neodvojiv. onaj koji je sadran unutar neega.
imoralizam - stajalite koje odbacuje vladajui moral i
nastoji ga zamijeniti novim. bjelodani primjer imoralizma
Nietzcheova je koncepcija natovjeka.
implicitno - (lat. implicitus = upleten, uvijen, umaotan,
uloen) ono to je u nekoj cjelini sadrano kao neizloeni
dio.
implikacija - (lat. implicatio = zaplet, splet, zamrenost)
obuhvat, veza, spoj; takva isprepletenost dvaju sudova da
oni meusobno uvjetuju istinitost jedan drugoga. u logici je
implikacija sloeni sud u kojem istinitost onoga koj
iprethodi (antecedens) nuno zahtijeva istinitost onoga koji
slijedi (consequens) a neistinitost onoga koj slijedi nuno
zahtjeva neistinitost onoga koji prethodi.
individualizam - (lat. individuum = nedjeljiv) svjetonazor
koji pojedinca kao vrijednost nadreuje zajednici.
indoktrinacija - (lat. in = u + doctrina = nauk) navoenje
na nekritiko prihvaanje nekog nauka.
instrumentalizacija - (lat. instrumentum = sprava, orue,
pomagalo) upotrebljavanje nekoga kao sredstva za
postizanje nekakvog cilja; pretvaranje nekoga u sredstvo, u
orue.
intelektualizam - openito svoenje stvari na misaone
kategorije. esto povezan s zanemarivanjem,
zapostavljanjem neintelktualnih djelatnosti.
inteligibilan - nadosjetilan, samo umom dohvatljiv.
intencionalan - (lat. intentio = napetost, tenja) koji
nekamo tei, koji smjera ka neemu, usmjeren.
interes - (lat. inter = meu + esse = biti) ono to je po
srijedi, zbog ega se neto ini. korist, zanimanje za neto
(zbog neega).

intuicija - (lat. intuitio, od in = u + tuere = gledati, motriti)

neposredni uvid, izravno sagledavanje. neposredna
spoznaja bez posredovanja razuma, odnosno razumski
izvedenih dokaza. strogo gledano, spoznaja koja osim
razumom nije posredovana niti osjetilima.
intuicionizam - (lat. intuitio = uvid) filozofski pravac koji
istie intuiciju kao glavnu metodu cjelokupne ivotne
spoznaje. Samo intuicijom, neposrednim uvidom dolazimo
do biti stvari. najpoznatiji primjeri intuicionizma je onaj od
Bergsona tj. da se bit ivota moe spoznati jedino
intuicijom, izravnim uivljavanjem. u Descartesa intuitivna
je spoznaja sebe. uslijed sumnje u bilo to: prirodu, Boga,
tjelesnost, duhovnost,... spoznajem da je jedno sigurno:
svjestan sam (cogito). spoznaja toga je intuitivna.
iracionalizam - svjetonazor koji odbacuje, negira bilo
kakve intelektualne metode spoznaje. najee iracionalne
metode spoznaje su voluntarizam i misticizam. u
svakodnevnom ivotu naziv za bilo kakav svjetonazor
intelektom neobjanjiv.
ireverzibilno - (lat. irreversibilis = nepovratan)
nepovratno, jednosmjerno, nepreobrtljivo. ono to se ne
moe odvijati u suprotnom smjeru od onoga u kojem se
odvija. suprotno: reverzibilno.
iskustvo - neposredno doivljavanje, znanje steeno
neposrednim doivljavanjem.
izum - ono to je iz uma stvaralakim inom postalo
predmetom. razliito od otkria kojim se saznaje (od-kriva)
neto to je ve nekako postojalo, izum stvara neto novo.
izvjesnost - odsutnost nedoumice, misaona jasnoa,
pouzdanost. stanje svijesti u kojem se neto shvaa kao
neprijeporno, spoznato, istinito. do izvjesnosti se moe
doi intuitivno ili dokaznim postupkom.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 12.04.2008. at 15:16.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko

26.01.2004., 16:15
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#9

J
jezik - sustav znakova kojima se ljudi slue pri
sporazumijevanju, komunikaciji, tj. kojima posreduju misli
i djelovanje.

K
kalokagathia - (gr. kalos = lijep + kai = i + agathos =
dobar) jedinstvo dobrote i ljepote. odgojni ideal antikih
Grka. ukazuje na izvornu povezanost lijepog i dobrog (i u
nas se za neije ponaanje kae da je ''lijepo'', mislei na
etiku vrijednost, a takoer za neko umjetniko djelo da je
''dobro'' mislei na estetsku vrijednost).
katarza - duhovno oienje od nepotrebnog. Aristotel
naglaava katarzinu svrhu tragedije kao djelatnosti koja
ljude oiava od afekata, emocija. radi se o svrsi kazalita
da bolji nego to bijasmo iz njega izaemo.
kategorino - (gr. kategorikos = izriit) bezuvjetno,
odluno, nesumnjivo, besprizivno.
kauzalitet - (lat. causalitas = uzronost) uzronost,
nunost uzroka i posljedica.
koherentno - (lat. cohaerens = svezan, povezan,
pripadajui) suvisao; sastavljen od meusobno
pripadajuih, neproturjenih dijelova.
kolektivizam - svjetonazor koji nadreuje zajednike,
drutve interese pojedincu. primjer krajnjeg kolektivizma
su plemenska solidarnost i komunizam.
komunikacija - (lat. communicatio = openje) zajednitvo.
openje, in kojim neto postaje ope. meusobno
odnoenje, saobraanje ljudi meu sobom. meusobna
razmjena poruka i obavijesti.

komunizam - (lat. communis = opi) zajedniki naziv za

razliite pokrete koji su odbacivali privatno vlasnitvo, ili
ga nastojali ukinuti. u marksistikim nauavanjima
komunizam je koncepcija idealnog drutva za koje se
tvrdilo da se ve ostvaruje u nekim zemljama, ili da je ve
potpuno ostvareno (kako se svojevremeno tvrdilo u
Sovjetskom Savezu).
konsistentno - (lat. consistere = postaviti se, ustrajati,
mirovati) ustrajno, dosljedno. logiki je to mogue samo
ako je neproturjeno: konsistentnost je bezuvjetni i
najvaniji zahtjev za svaki aksiomatski sustav. skup
aksioma je konsistentan ako se iz njega ne mogu izvesti
dva proturjena suda.
kontemplacija - duboko misaono poniranje, udubljivanje
u sebe. poznata je usporedba konteplacije sa "zrcalo Boga"
kontradikcija - (lat. contradictio = protuslovlje)
proturjeje.
konzervativnost - (lat. conservatio = uvanje, odravanje)
nastojanje za ouvanjem onoga to je uobiajeno,
zagovaranje starih vrijednost, protivljenje promjenama u
ime tradicije.
kozmopolitizam - svjetonazor da je ovjek "granin
svijeta". ideji suprotnoj nacionalizmu bitno je doprinjela
veliina i ogrmnost rimskog carstva i njegov pravni
poredak. kozmopolitizam su posebno promicali stoici
kriticizam - (gr. krinein = luiti, razluiti, suditi,
prosuivati) gnoseoloko gledite Immanuela Kanta:
svojevrsna sinteza racionalizma i empirizma koja
objanjava spoznaju kao sintezu sadraja i forme: objekt
joj daje sadraj, a subjekt oblik. Kant ju je izrazio
milju:prikazi su bez pojmova slijepi, a pojmovi su bez
prikaza prazni
kritika - (gr. kritike tekhne) vjetina razluivanja, umijee
prosuivanja, razmatranje biti pojave. kritika ne pristaje na
dano kakvim se nudi, nego nastoji doprijeti do njegove biti.
kultura - (lat. colere = obraivati, njegovati, skrbiti se)
ukupnost svega to je rezultat ovjekova povijesnog

stvaralatva, kao i djelatnost kojom se to obnavlja. kulturi

se obino suprotstavlja priroda kao ono to ovjek tek
zatie.
kvaliteta - (lat. qualitas) kakvoa, vrsnoa, odlika.
svojstvo kojim se neko bie odlikuje.
kvantiteta - (lat. quantitas) koliina, kolikoa, veliina.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 15:44.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:16
Mljacko
Banned

#10

L
la - svjesna neistina.

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

logika - (gr. logos = rije, govor, razum, zakon) dio

filozofije koji izuava ispravnost oblika misli.
logicizam - (gr. logos = rije, govor, razum, zakon)
filozofsko-logiko usmjerenje koje istie logiku kao
temeljnu filozofsku disciplinu. u 20. stoljeu razvija se
logicistiki pravac koji trai neovisnost logike od nauke o
bitku (ontologije). Russell uvodi pojam "treeg carstva
istih misli" elei istaknuti da predmet logike nije ni
realnost ni miljenje.
logos - (gr. logos = rije, govor, nauk, razum, pojam,
razlog, dokaz, istina, zakon, rije Boja) jedan od
najvanijih filozofskih pojmova, ali i razliito poimanih u
razliitim filozofemima. nakon Heraklita, koji taj pojam
uvodi, rije logos u antici jo koriste stoici u svom etikom
uenju. Filon Aleksandrijski, elei spojiti idovska
mistina uenja s grkom filozofijom poistovjeuje logos s
Rijei Bojom.

LJ
ljubav - snaan doivljaj privrenosti koji prati briga za
predmet ljubavi, ija se dobrobit eli zbog njega samoga
jer je on upravo u svojoj posebnosti to to se voli. stoga za
razliku od sebinosti, ljubav ne sadri tenju k vlasti kojom
bi se predmet ljubavi podredio vlastitoj volji.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 16:23.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:16
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#11

M
majeutika - (gr. maieutike tekhne = primaljska vjetina,
vjetina poroditeljstva) istraivaki postupak u Sokrata.
faza razgovora gdje nakon negativne faze (ironije) koja
navodi sugovornika da posumnja u svoje stavove, uitelj iz
sugovornika izvlai (''poraa'') istinu koju svatko nosi u
sebi (kojom je ''bremenit'').
maksima - (lat. maximus = najvei, najvii) pravilo za
ivot, naelo. mudra izreka.
marksizam - filozofski, politiki i ekonomski nauk Karla
Marxa i Friedricha Engelsa te njihovih nastavljaa.
osnovna misao marksizma mogla bi se saeti u postavku da
je ovjek bie prakse koje povijesno izgrauje sebe i svoj
svijet, no tako da svoje djelo u odreenim okolnostima ne
prepoznaje kao svoje nego kao neto tue i njemu
suprotstavljeno.
mata - sposobnost oivljavanje doivljaja neovisno o
izravnim osjetima. sposobnost slaganja, stvaranja novih
cjelina od razliitih dijelova prethodnih doivljaja ili misli.

materija - (lat. materia = graa, tvar; od mater =

roditeljica) tvar. ono to je u vremenu i prostoru neovisno o
subjektu koji bi to moe ali ne mora percipirati.
materijalizam - (lat. materialis = tvaran) ontoloki nauk
koji ui da je u osnovi zbilje materija. duh i ideje su samo
izvedeni oblici materije. izvorni zaetnik materijalizma jest
Demokrit sa svojim uenjem o atomima. Marx uvodi novi
oblik materijalizma, tzv. socijalnog materijalizma
(historijski materijalizam) tj. uvjetovanost drutvenih
oblika svijesti ekonomskim initeljima.
mehanicizam - (gr. mekhane = umjetna sprava, stroj)
nauk koji sve pojave u svijetu, ukljuujui i ivot i duu,
nastoji objasniti mehanikim zakonima, odnosno fizikom i
kemijom (koja je opet svodiva na fiziku). kljuno je za
takav pristup odbijanje bilo kakvog objanjenja iz svrhe
(teleologija).
metafizika - s one strane prirode. najosnovnija filozofska
disciplina. prouava prve izvore, principe, uzroke onoga
zbiljskoga, onog to jest.
metoda - (gr. methodos = put) postupak kojim se nastoji
dosei neki cilj. smiljen postupak istraivanja,
obrazlaganja i djelovanja uope.
mimezis - oponaanje, imitiranje. Platon pojmom mimezis
degradira umjetnost. nazivai je "gorom od stvarnosti".
umjetnost je mimezis, oponaanje stvarnosti, a sama
stvarnost mimezis ideja, idealnog svijeta.
misticizam - svjetonazor koji naglaava tajanstveno,
razumski neobjnjivo, nadnaravno, intelktualno
nedohvatljivo. jedini pravi nain spoznaje jest stapanje s
apsolutom, Bogom. esto koriten pojam za okultizam tj.
iracionalno, iskrivljeno, izvrnuto velianje dijelova nekog
uenja
mit - (gr. mythos = rije, govor, pria) slikovita pria o
postanku svijeta, bogova i ljudi.
mnijenje - nepouzdana i nedovoljno zasnovana misao o
neemu.
mo - ono po emu neko bie neto moe ako za to postoje

dovoljni uvjeti, ''monost''.

mogunost - ono to jo nije i ne mora, ali moe biti.
otvorenost za budue koje nije nuno (za razliku od
prologa).
monada - neprotean jednostavni bitak. Leibnitz naziv
koristi za ukazivanje da se svijet sastoji od beskonano
bitaka. monade jo nazima i "duhovnim atomima"
monizam - (gr. monos = jedan) stajalite da se sva
raznolikost pojava moe svesti na samo jeno poelo (npr.
materijalizam ili idealizam su monizmi). razliito:
dualizam, pluralizam.
moral - (lat. mor, moris = obiaj, volja, pravilo; pl. mores
= vladanje, ud) skup nepisanih pravila koja odreuju
meusobne odnose ljudi i njihovo ponaanje. moral
odreuje to je dobro, a to zlo. moralno djelovanje je
utemeljeno na svijesti o tome ''to treba biti'' (dakle, ne na
injenicama).
Zadnje ureivanje nitko i nita : 11.01.2008. at 15:27.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:17
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#12

N
narav - skup bitnih svojstava nekog bia; ud, osobine
linosti.
narod - ukupnost ljudi povezanih osjeajem zajednitva na
osnovi jezika, obija, vjere, tradicije, odnosno kulture
uope. na odreenom stupnju politike organizacije,
vezano za raspad feudalnog poretka, narod se uspostavlja
kao nacija.
nauk - ono to netko nauava kao zaokrueno znanje ili

vjerovanje.
nativizam - stajalite koje ui da su odreene ideje,
pojmovi, slike, predodbe uroeni, "ve oduvijek u
ovjeku".
nihilizam - filozofski svjetonazor da nita zbiljski ne
postoji, a jo manje da neto moemo spoznati. openito
znai nepostojanje naela, principa, ideala, ponekad
poputno amoralno stajalite
nominalizam - srednjevjekovno uenje da su svi pojmovi
tek puki naziv koji smo pridodali neem realnom, i da bez
naih umova nikako ne postoje.
norma - (lat. norma) pravilo, propis. normativno je ono
to neto izriito propisuje. normalno je ono kako stvari u
pravilu jesu.
nuno - ono to nikako ne moe biti drugaije.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 11.01.2008. at 15:44.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:17
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#13

O
obiajnost - svojstvo zajednice da ima i potuje odreene
obiaje, odnosno ustaljene naine ivota i djelovanja koji
se kao takvi potuju i prenose s narataja na narataj.
objanjenje - postupak kojim se odreuju odnosi meu
stanovitim pojavama, njihova meusobna uvjetovanost;
postupak kojim se odgovara na pitanje ''zato'' je neto
upravo takvo kakvo jest.
odgovornost - spremnost da se odgovara za uinjeno,
spremnost da se u potpunosti snose posljedice svojih

djelovanja.
ontologija - (gr. ontos = uistinu, doista, zbilja + logos =
govor) filozofska disciplina koja istrauje ono po emu jest
sve to jest, bitak. ontologija pita o prvim uzrocima i
poelima svega postojeeg.
ortodoksan - (gr. orthos = pravi + doksa = mnijenje)
pravovjeran; onaj koji kruto bez kolebanja stoji uz neki
nauk.
osjeaj - uvstvo; intuicijom osvijeten doivljaj
odreenog stanja duha.
osjet - doivljaj izazvan podraajem, djelovanjem na
osjetilo (ulo).
osoba - ''o sebi'' postojee samostalno ljudsko bie;
samosvjestan subjekt. pojedinac koji ima izgraenu
osobnost, odnosno ono neto po emu se razlikuje od svih
drugih jedinki.
otkrie - znaajan nalaz, ili ee, znaajan pronalazak
(rezultat istraivakog rada). otkrie se esto brka s
izumom, no otkrie moe biti samo ono to jest na neki
skriveni nain i prije tog od-krivanja.
otuenje - zbivanje u kojem neto vlastito postaje tue.
zbivanje u kojem neto to pripada biti ovjeka postaje
njemu tue i suprotstavljeno.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 30.01.2008. at 23:19.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:18
Mljacko
Banned

#14

P
panlogizam - (gr. pan = sve + logos = razlog, um)

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

Hegelovo uenje da je um (logos) osnova svega dogaanja

u Svijetu. Logos se odvija i njegovo odvijanje se
manifestira svim pojavama i stvarima.
panteizam - (gr. pan = sve + theos = bog) uenje da je
Svijet proet Bogom, da je Bog imanentan svijetu. Svijet i
Bog su isto (Spinoza: bog ili priroda).
paradigma - (gr. paradeigma = uzor, primjer) obrazac,
primjer, ablona. u znanosti: od znanstvene zajednice
opeprihvaeni obrazac pristupa predmetu prouavanja.
patristika - doktrine crkvenih otaca (pater) u svrhu obrana
vjere od pogana i razliitih kranskih sekti. nastala uslijed
burnih drutveno-politikih dogaanja i sveopeg pada
morala drutva u rimskom carstvu
perfekcionizam - etiko uenje da je cilje svakog
moralnog djeovanja savrenost, perfekcija
pluralizam - (lat. plures = mnogi) uenje da se meka
cjelina sastoji vie poela (naime vie od dva - razliito je
monizam i dualizam). najpoznatije je pluralistiko uenje
Leibnizovo po kojemu postoji beskonano bitaka (monada,
duhovnih atoma).
poelo - pratvar, ono iz ega prvotno sve proizlazi, nastaje;
izvorite, poetak, praizvor svega.
pojam - misao biti predmeta.
pojava - ono to je dostupno opaanju.
pokus - postupak kojim se u nadziranim uvjetima izazivaju
pojave radi njihovog prouavanja.
politika - (gr. polis = grad, drava; politikos = graanski,
dravni, javni) svako nastojanje oko ureenja zajednikog
ivota ljudi; ukupnost djelovanja usmjerenih na upravljanje
drutvom, odnosno dravom; skup javnih poslova vezanih
za vlast i upravljanje dravom.
posljedak - sud koji nuno slijedi iz dovoljnog razloga.
posljedica - ono to nuno slijedi iz uzorka.

potreba - ono to nedostaje; osjeaj nedostatka neega

nunog za ivot ili za cjelovitost neega.
povijest - tijek ovjekove stvaralake preobrazbe svijeta;
ono to je od sauvano od zaborava ponajprije kao
(pri)povijest.
pozitivizam - (lat. positivus = potvrdan, utvren) nauk
smatra da se spoznaja mora ograniiti na ono to je
mogue iskustveno provjeriti. izraava se najbolje milju
Comtea: odsada ljudski duh naputa apsolutna traganja.
stoga pozitivizam kao zbiljsku spoznaju priznaje jedino
iskustvene znanosti - pa takvom eli vidjeti i filozofiju.
Bloch ovo stajalite naziva "abljom perspektivom".
poziv - djelatnost kojom se netko bavi jer se upravo za nju
osjea pozvanim, na nju ga navodi vlastito unutarnje
odreenje, ''uje unutarnji poziv'' na nju.
pozornost - upravljenost svijesti na to, sabranost.
pragmatizam - (gr. pragma = djelo, radnja) nauk koji
naglaava korist u ljudskom djelovanju iskljuivim
mjerilom vrijednosti teorije. po Wiliamu Jamesu ideja nije
nita drugo nego plan djelovanja, a sud ima smisla jedino
ako donosi praktinu posljedicu. ovaj stav odraava duh
amerikog ovjeka, a Russell to naziva "ekstremnim
pozitivizmom"
pravilo - stalan odnos.
pravo - ukupnost dravnih i meunarodnih zakona i
propisa koji odreuju odnose meu pojedincima i prema
zajednici. takoer i ono to pravnoj osobi pripada po
zakonima i propisima. biti u pravu = misliti ili izraavati
neto istinito.
predrasuda - o nekome ili neemu unaprijed prihvaen
stereotipan sud, bez kritikog propitivanja.
predestinacija - preodreenje. krajnje teistiko gledite po
kojemu Bog preodreuje sve, ak do te mjere da potpuno
odbacuje slobou volje ovjeka. ovjek je potpuno
bespomoan u rukama Boga i ne moe nita protiv sudbine
koju mu je Bog preodredio (predestinirao). predestnacija je
bila predmet estokog spora izmeu Katolike crkve i

protestantizma.
predmet - objekt, ono to je postavljeno nasuprot svijesti
(''metnuto-pred'' duh).
princip - (lat. principium = poetak, izvor, temelj, uzrok)
osnovni stav, naelo.
priroda - sve to postoji nezavisno od ovjeka, to je samo
po sebi.
probabilizam - svjetonazor da nikakvo znanje nije
sigurno, nego da je manje ili vie vjerojatno (probabilno)
problem - (gr. problema = klisura, strma obala) teko
pitanje koje treba rijeiti. takoer i ono to oteava rjeenje
neega.
prosvjetiteljstvo - pokret usmjeren na podizanje ope
razine znanja. kulturni, posebno filozofski pokret Europe u
18. stoljeu, osobito u Francuskoj. odlikuje ga vjera u
razum koji e - kako vjeruju prosvjetitelji - prije ili kasnije
nai odgovore na sva pitanja koja se postavljaju pred
ovjeanstvo. u toj vjeri su francuski prosvjetitelji izradili
Enciklopediju svog dotadanjeg znanja i uinili ga
dostupnim irokom krugu itatelja.
proturjenost, proturjeje - odnos dvaju sudova koji se
meusobno iskljuuju. ono to se samo sebi suprotstavlja.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 01.02.2008. at 20:28.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:19
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

#15

R
racionalizam - (lat. ratio = um, razum) spoznajnoteorijski
nauk koji ui da je pravo mjerilo spoznaje razum.

Lokacija: beli Zagreb grad

Postova: 4,699

racionalizam ne negira iskustvo kao jedno od vanih

metoda spoznaje, ali primat u spoznajnom procesu daje
razumu. na Lockeovu empiristiku tvrdnju da: ''Nita nije u
umu to prije toga nije bilo u osjetilima'', racionalist
Leibniz odgovara: ''Osim uma samog''.
razlog - uvjet valjanog miljenja; odreena misao/sud o
kojoj ovisi neka druga misao/sud. misao koja omoguava
neki zakljuak.
razmiljanje - ralambeno miljenje; miljenje kojim se
neki predmet pojmovno ralanjuje.
razum - spoznajna mo duha kojom on zbilju fiksira u
dijelove i u odnose meu dijelovima.
realizam - (lat. res = stvar, realis = stvaran)
spoznajnoteorijski pravac koji tvrdi da stvarnost (realnost)
postoji neovisno o svijesti i da svijest tu realnost spoznaje.
takoer, nasuprot nominalizmu, realizam spoznaje ne
smatra pukim konvencijama, nego neim to je doista
stvarno.
redukcionizam - nauk da se cjelina naelno moe svesti
na jednostavne sastojke. najee se svodi na nauk kako se
sve bioloke i psiholoke pojave u naelu mogu objasniti
kao fizikalne i kemijske pojave. suprotno: holizam.
religija - (lat. religere = sabrati, skupiti, povezati, religio =
zdunost, povezanost oko neega, vjera) vjeroispovijest;
skup vjerovanja i postupaka kojim je odreen ovjekov
odnos s boanskom moi (ili boanskim moima).
revolucija - (lat. revolvere = obrtati, natrag valjati)
preokret, obrat, nagla korjenita promjena, prekid tijeka
evolucije neke pojave koji rezultira bitno novom pojavom.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 02.02.2008. at 17:34.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:20

#16

Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

S
samosvijest - svijest koja ima za predmet samu sebe;
svijest o samome sebi kao jedinstvenome ''ja''.
prepoznavajui u sebi bitnog imbenika svijeta,
samosvijest je ujedno i svijest o vlastitoj vrijednosti.
savjest - svijest pojedinca o (ne)ispravnosti vlastitih ina.
vrednovanje vlastitih djelovanja u odnosu na sebe i druge.
scijentizam - svjetonazor koji daje primat znanstvenom
soznavanju Svijeta i eksperimentalnoj metodologiji, a
filozofsko, religijsko i umjetniko gledite stavlja u drugi
plan
sekularizacija - (franc. secularisation = posvjetovljenje,
od lat. saecularis = stoljetni) pretvorba crkvenog u
svetovno; proce kojim neto to je bilo pod crkvenom
vlau biva predano dravi na upravljanje. povijesno je
svakako bila presudna sekularizacija obrazovanja, odnosno
kolskog sustava.
senzualizam - krajnje empiristiko stajalite koje, osim
nadreuje iskustvo svim ostalim oblicima spoznaje, daje
primat osjetilima. senzualitiko uenje najbolje odraavao
misao Lockea:nema niega u razumu to prethodno nije
bilo u osjetilima
skepsa - (gr. skepsis = razmatranje, promiljanje) sumnja,
nepovjerljivost. Descartes uvodi pojam metodike sumnje,
tj. naglaava kako se svako istraivanje bilo koje vrste raa
iz sumnje da neto nije.
skepticizam - (gr. skepsis = razmatranje, promiljanje)
uenje koje govori da spoznaja nije mogua zato svaka
teza ima svoju jednakovrijednu antitezu. ivotni je ideal
suzdravati se od donoenja bilo kakvih sudova.
skolastika - ustaljeni naziv za srednjevjekovnu filozofiju.
naziv je kasnio dobio pogrdno obiljeje jer je
srednjevjekovna filozofija nekritiki kretala od istine nekih
crkvenih i biblijskih istina nastojei ih racionalno objasniti.
sluaj - ono to se zbiva nenamjerno, ili ono to se zbiva

bez ikakva (ili barem shvatljiva) uzorka.

smisao - bit miljenoga, misao vodilja; ono po emu je
neto razumljivo; svrha.
socijalizam - u filozofiji politike prijelazna faza ka
ostvarenju komunizma kao besklasnog drutva u kojem ne
postoje izrabljianja, drave budunosti.
sofisti - (gr. sofistes = mudrac, vjetak) grki putujui
"filozofi". diljem grkog svijeta punili su teatre i
naplaivali ulaznice za svoje govore. ujedno i prvi
profesionalni prosvjetitelji u povijesti. cilj im je bio pod
svaku cijenu ostvariti uspjeh u raspravi s nekim, bez obzira
na istinitost.
sofistika - naziv pogrdne konotacije za nekoga tko u
raspravi namjerno izvodi krive zakljuke u svrhu
"pobjede" nad sugovornikom. dobio naziv po sofistima.
solipsizam - (lat. solus = jedini + ipse = sam)
spoznajnoteorijski nauk koji govori da postoji samo "ja".
jedino to postoji je svijest sa svojim doivljajima; nita
izvan toga se ne moe dokazati.
spekulacija - (lat. speculatio = promatranje) umovanje;
isto, od iskustva neovisno, teorijsko istraivanje.
spoznaja - djelatnost kojom ovjek utvruje istinu; takoer
i rezulutat te djelatnosti (naime znanje).
spoznajna teorija - filozofijska disciplina koja istrauje
porijeklo, predmet, vrijednost i mogunost spoznaje; koja
istrauje to je to znanje i kako ga dokuiti.
stoicizam - (gr. stoa = trijem) rimsko-helenistiko
filozofsko uenje koje se najprije bavi etikim
problemima, kao to su savladavanje emocija,
samodostatnosti. bave se i pitanjem logosa kao vjene,
nepromijenjive zakonomjernosti, te pitanjem kako ivjeti u
skladu s tom zakonomjernou. Marko Aurelije, rimski car,
bio je jedan od stoika.
svijest - osnovni doivljaj po kojem svi ostali doivljaji
bivaju stalno spoznati i praeni. svijest je takav
elementarni doivljaj koji se ne da izvanjski odrediti jer

odreenje bilo ega upravo pretpostavlja prisutnost svijesti,

pa je sve nuno odreeno njome. svijest se stoga spoznaje
kao samosvijest. no, u nemogunosti da samu sebe
potpuno postavi kao svoj predmet, svijest nuno izmie
samoj sebi (odnosno, samoj sebi kao predmetnom
miljenjui, dakle kao svijesti kao razumu).
svijet - sve to jest kao predmet, sveobuhvatnost svih
predmeta.
svrha - krajnji cilj odreenog djelovanja.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 04.02.2008. at 21:52.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:21
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#17

T
tabula rasa - (lat. tabula = ploa, rasus = ostrugan,
neispisan) prazna, neispisana ploa. nauk da se dijete raa
lieno bilo kakvih sklonosti te da ga se po volji
''odgojitelja'' moe oblikovati na bilo kakav nain.
tehnika - (gr. tekhne = umijee, vjetina) postupak ili
sredstvo prilagoeni postizanju nekog cilja; svrhovit nain
uporabe odreenih sredstava, orua; takoer, i sama ta
orua.
teizam - (gr. theos = bog) stajalite po kojemu je Bog
svijet stvorio, njime aktivno upravlja i postoji odvojen od
svijeta.
teleologija - (gr. telos = svrha + logos = govor)
objanjenje pojava sa stajalita svrhe zbog koje postoji i
zbog koje je ba takva kakva jest. takoer i nauk po kojem
svaka stvar (ili barem sve to je ivo) ima svoju svrhu koja
je bitno odreuje.

teologija - (gr. theos = svrha + logos = govor) nauka o

Bogu. najee polazi religijske objave koju nastoji
razumski objasniti i predoiti, ne dovodei pri tom u
pitanje boanskost same objave.
teorem - (gr. theorema = ono to se razmatra, pouak)
postavka koja je logiki izvedena u okviru nekog sustava
ili teorije.
teorija - (gr. theoria = gledanje, motrenje) misaono
motrenje, odnosno razmatranje iji je cilj spoznaja. skup
neproturjenih postavki kojima se objanjava neko
podruje pojava.
totalitarizam - (lat. totus = cio, itav, sav) nain vladavine
u kojem drava kao sredstvo jedne autoritarno ustrojene
stranke ili skupine kontrolira sav javni ivot (suavajui
podruje privatnosti samo na ono to je izvan njena
interesa).
tradicija - (lat. traditio = predaja, predanje) prvenstveno
usmenom predajom sauvana prolost; predajom ouvana
kultura; obiaji i vrijednosti koji se prenose s narataja na
narataj.
transcedentalan - (lat. transcendere = prijei preko,
prestupiti, prekoraiti) neovisan o iskustvu. u Kanta
preduvjet iskustva, ono to prethodi svakom iskustvu i
uvjetuje ga (a to su prostor, vrijeme i forme miljenja).
transcedentan - (lat. transcendere = prijei preko,
prestupiti, prekoraiti) onaj koji je s one strane iskustva.
nemogu za spoznati. za Kanta je stvar po sebi transcedena
tj. nemogua za spoznati.
tvar - graa; ono od ega se sastoje stvari.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 04.02.2008. at 13:41.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko
26.01.2004., 16:21

#18

Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

U
um - u irem smislu cjelina ovjekovih duhovnih moi, ili
isto to i duh; u uem smislu skup svih ovjekovih
spoznajnih moi.
umjetnost - stvaralaka djelatnost (i njezini ukupni
rezultati) koja na osjetilnom podruju proizvodi neto
doivljajno vrijedno (a ne tek korisno).
utilitarizam - (lat. utilis = koristan) svjetonazor koji dri
da je korist svrha i jedini kriterij moralnog djelovanja.
dobro je ono to je korisno.
utopija - (gr. u = ne + topos = mjesto) idealna zamiljena
zemlja ili zajednica u kojoj vladaju savreni drutveni
odnosi. utopije su opisivali ponajprije Th. More (od koga
potjee naziv), Campanella, Bacon i kod nas Petri,
ponekad je satirino i ironino tretirana (Swift i Orwell).
uvjet - ono to je potrebno da bise neto zbilo; odreena
okolnos o kojoj neto ovisi; okolnost koja neto
omoguava. Nunim uvjetom (conditio sine qua non) za
neto naziva se onaj uvjet bez kojega to neto nije mogue.
Dovoljan uvjet je onaj kojim to neto postaje nuno. Neki
uvjet samim tim to je nuan ne mora biti i dovoljan.
uzronost - nuna i pravilna povezanost uzroka i
posljedice.
uzrok - skup svih nunih uvjeta; ono po emu se neto
dogodilo; ono to nuno proizvodi neto drugo kao svoju
posljedicu.
uivljavanje - uvstveno stapanje, poistovjeivanje
subjekta s nekim ili neim; empatija.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 20.01.2008. at 20:05.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko

26.01.2004., 16:22
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#19

V
vitalizam - (lat. vitalis = ivotan, ivototvoran) nauk koji
naglaava da se ivot ne moe objasniti mehaniki, kao niz
biolokih i kemijskih uzronosti ve trai poseban pristup.
bit ivota se moe spoznati jedino intuicijom, neposrednim
uviajem. Po Bergsonu razum je podoban za promiljanje
beivotne materije, ali u bit ivota moe prodrijeti samo
izravno suosjeanje, ivotna intuicija. suprotno:
mehanicizam.
vlast - mogunost podinjavanja drugih ljudi zasnovana na
prisili.
voluntarizam - gnoseoloki pravac koji primat daje volji
kao najvanijoj metodi ivotnih spoznaja. najpoznatije
voluntaristie koncepcije su Aurelija Augustina i
Schopenhauera.
volja - svojstvo ili sposobnost duha da neto hoe;
usmjerenost duha na neto.
volja za mo - tenja ivog bia da uvea i umnoi svoju
bit, dakle potvrivanje ivog bia kao ivog, naime kao
onog koje ima mo rasta i razmnoavanja. ovjekova volja
za mo je volja za ostvarenjem vlastitih stvaralakih moi.
vrijednost - ono to je cilj ovjekova djelovanja, ono emu
se tei, do ega je ljudima stalo. ono to vrijedi (vrijednosti
ne postoje, nego vae, vrijede) dobro, lijepo, sveto, itd.
vrlina - krepost, poeljno svojstvo duha, due; sposobnost
djelovanja u skladu s odreenim vrijednostima. sposobnost
moralno valjanog djelovanja.
Zadnje ureivanje nitko i nita : 11.01.2008. at 21:54.

Mljacko
Pogledaj profil korisnika
Nai jo postova od Mljacko

26.01.2004., 16:23
Mljacko
Banned

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad
Postova: 4,699

#20

Z
zakljuak - misao o tome da iz jednog ili vie sudova
nuno slijedi novi sud (konkluzija)
zakon - postojan red pojava, nain na koji se neto mora
odvijati. opi propis, strogo propisan oblik djelovanje.
zbilja - cjelokupnost svega to kao stvarno ili zamiljeno
doista jest, a nije tek mogunost ili priin.
zbivanje - odreena povezanost pojava u vremenskom
slijedu. s-bivanje, ono to vremenski biva zajedno.
zdrav razum - openito prihvaeni nain miljenja; ope,
zajedniko miljenje (u nekim jezicima se tako i naziva:
franc. sens commun, engl. common sense - zajedniko
miljenje). iako svako miljenje sebe poima kao zdravo,
ipak se kao takvo drutveno namee ono koje je u toj
zajednici najzastupljenije. stoga je zdrav razum miljenje
koje je zasnovano na predrasudama neke zajednice.
zlo - ono to ne bi trebalo biti. suprotno: dobro.
znanost - ukupnost metodiki steenih, uopenih i teorijski
sustavno sreenih znanja, te djelatnost kojom se ta znanja
stjeu.
znanje - rezultat spoznaje, ono to se zna. ono to se moe
dokazati ili je rezultat neposrednog uvida svijesti.
zrenje - neposredno uvianje, intuicija. izravno motrenje,
bez posredovanja razuma.