Hans Gunter Kugler - Savjetnik Za Vegetarijance PDF

Jesti vegetarijanski zaboraviti meso
Lijeniki savjetnik
za vegetarijance i vegane
Izdava: Dr. med. Hans Gnter Kugler
Jesti vegetarijanski zaboraviti meso

Lijeniki savjetnik
za vegetarijance i vegane
Dr. med. Hans Gnter Kugler

Dr. med. Arno Schneider
Dr. med. univ. Annemarie Gross
Dr. med. Carsten Wirr
Andr Herff
IZDAVATVO
DAS WORT
GMBH
1. Izdanje Travanj 2007

Izdavatvo DAS WORT GmbH
Max-Braun-Str. 2, 97828 Marktheidenfeld
Tel. 09391/504-135, Fax 09391/504-133
www.das-wort.com
Tisak: Santec Studio und Druckerei GmbH, Marktheidenfeld
ISBN 978-3-89201-239-9
Sadraj
Sadraj
Predgovor ......................................................................................... 7
Ekoloki aspekt konzumacije mesa ..................................................... 9
Promjena klime i konzumacija mesa postoji li povezanost? ............................. 9
Ekonomski i etiki aspekti konzumacije mesa .................................................. 13
Fiziologija vegetarijanske prehrane .................................................... 15

Biljne bjelanevine ........................................................................................ 15
Masti ........................................................................................................... 17
Ugljikohidrati ............................................................................................... 20
Vitamini ....................................................................................................... 21
Minerali i elementi u tragovima ..................................................................... 28
Sekundarni sastojci biljki ................................................................................. 35
Balastne tvari ................................................................................................ 39
Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane ....................... 40

Konzumacija mesa uzrokuje bolest .............................................................. 41
Vegetarijanska prehrana u razliitim ivotnim dobima ........................ 48

Prehrana u trudnoi i za vrijeme dojenja ......................................................... 49
Prehrana u djetinjstvu i mladosti .................................................................... 51
Vegetarijanska prehrana starijih ljudi ............................................................. 58
Primjer:
Nekoliko ivenih namirnica i njihove zdravstvene prednosti ........................ 63
5
Sadraj
Slike bolesti i primjeri ..................................................................... 67

Bolesti srca i krvotoka .................................................................................. 67
Dijabetes melitus, eerna bolest ................................................................. 70
Oboljenja pokretakog sustava .................................................................... 73
Oboljenja demencije ................................................................................... 77
Tumorska oboljenja ..................................................................................... 77
Pretilost ....................................................................................................... 78
BSE ............................................................................................................. 79
Kako pomae vegetarijanska prehrana. ......................................................... 80
Medicinski primjeri pronalazite li se u njima? ............................................... 80
Kriteriji za ivene namirnice koje

odravaju zdravlje s lijenikog stajalita ............................................ 85
Predgovor
Predgovor
Knjiga koju otvarate treba doprinijeti tome, da ovaj svijet uinimo malo boljim.
U njemakom govornom podruju postoji vrlo malo literature o vegetarijanskoj
i veganskoj prehrani to je est razlog za nesigurnost ljudi koji se ve ili hrane
vegetarijanski, ili vie ne ele jesti meso, ribu ili mlijene proizvode. Knjiga pred
Vama slui kao udbenik i prirunik, u kojem e najvanija pitanja koja se odnose na
vegetarijansku i vegansku prehranu, biti razviena s medicinskog gledita, uzimajui u
obzir najnovije rezultate znanstvenih istraivanja.
Ovdje navedene injenice mogu ljudima koji ele postati vegetarijancima dati
podrku u tome, da kao vegetarijanci mogu ivjeti dobro i zdravo. Ona uostalom
prua argumente suprotne stajalitu onih, koji se nepopravljivo dre zastarjelih
predodbi, da su konzumacija mesa i ribe nuni za nau prehranu. Ona pokazuje
da je vegetarijanska prehrana najbolji nain ivota uope i da konzumacija mesa ima
brojne negativne posljedice za nae vlastito zdravlje s obzirom na unitavanje
naeg okolia, gladi u svijetu, okrutnosti prema ljudima i ivotinjama, ravnodunosti
prema nevolji drugih, sve do pada vrijednosti naega drutva irom svijeta.
Tko razmisli o, u ovoj knjizi predoenim injenicama i povezanostima, utvrdit e
da je svatko tko jede meso ili ribu, suodgovoran za sve one zlokobne injenice koje
su ovdje samo kratko spomenute.
Izvodi u ovoj knjizi, koji odreene injenice dijelom viestruko promatraju iz
razliitih kutova gledanja, utemeljena su na najnovijim znanstvenim spoznajama. To
zainteresiranom itatelju prua razliite, praktino primjenjive upute. Tko eli, moe
se na navedenim izvorima jo ire informirati.
Uostalom: vegetarijanci su u najboljem drutvu. Veliki ljudi svih nacionalnosti i
7
Od Dr. med. Carsten Wirr,

Andr Herff i
Dr. med. Arno Schneider
Predgovor
religija angairano su se zauzimali za bezmesnu prehranu, a zlatno pravilo Govora

na Gori: to eli da ti drugi uini, to uini ti najprije njemu ili po narodnoj: to
ne eli da ti drugi ine, ne ini niti ti drugima vrijedi za sve to ivi. Jedan takav
angairani zatitnik ivotinja i filozof bio je francuski pjesnik i nobelovac Romain Rolland
(1866 - 1944), koji je jednom otroumno rekao: Okrutnost prema ivotinjama, pa
ve i sama nesuosjeajnost prema njihovim patnjama, po mom miljenju je jedan
od najveih grijehova ljudskog roda. Ona je temelj ljudske pokvarenosti. Ako ovjek
stvara toliku patnju, kakvo pravo ima onda tuiti se, ako i sam pati?
Autori ove knjige i sami su ve godinama vegetarijanci Oni odbijaju konzumirati
meso i ribu u prvom redu zbog etikih razloga. Oni su svi takoer i lijenici koji se ve
vrlo dugo intenzivno bave zdravom prehranom jer kriva prehrana je bitan razlog za
mnotvo bolesti. Njihovo bogato iskustvo i duboke spoznaje dovele su ih do rezultata,
da se i s medicinskog gledita vegetarijanska prehrana openito moe bez ogranienja
preporuiti kao najbolji oblik prehrane, a da su mesna i riblja hrana sa znanstvenog
gledita ne samo posve nepotrebne, ve naprotiv kljuni uzrok obolijevanja u naem
dananjem drutvu.
Jesti vegetarijanski zaboraviti meso: za vlastito dobro i dobro nae majke Zemlje,
svega stvorenoga; za zajedniku budunost ljudi, prirode i ivotinja.
Ekoloki aspekt konzumacije mesa
Od Dr. med. Carsten Wirr,

Andr Herff
Promjena klime i konzumacija mesa

postoji li povezanost?
UN-ov izvjetaj o klimi uznemirava (veljaa 2007).
Prema UN-ovom izvijeu, koncentracija staklenikih plinova kao to su ugljini
dioksid, metan i duinih oksida u atmosferi uoljivo je via nego li u proteklih 650.000
godina. Njihov udio u zraku porastao je u proteklih 100 godina vie nego u 20.000
godina prije.
UN-ovi znanstvenici kau, da veliki porast ovih plinova u Zemljinoj atmosferi vodi
prema promjeni klime, koja e ako se nastavi, u sljedeih 15 do 20 godina dovesti do
klimatskog kolapsa na Zemlji, nakon kojeg nema povratka.
Znanstvenici su takoer suglasni izvjeujui, da je ovjek sa svojim ivotnim
navikama glavni uzronik zagrijavanja Zemlje.
Preko radija i u televizijskim vijestima stalno se uje, da bi se isputanje CO2 - koji
stvaraju vozila i pogonska postrojenja moralo smanjiti to je posve razumljivo. No,
da uzgoj ivotinja za iskoritavanje ima vei udio u cjelokupnom zagrijavanju Zemlje
nego sav promet, spominje se, ako uope, samo katkad kao sporedna injenica.
Ta se injenica meutim, ipak moe proitati u jednoj studiji FAO-a (Svjetske
organizacije za hranu). Ta se dokumentacija moe nai u originalnom tekstu
na internetu, u FAO-Newsroom-u pod naslovom Livestock a major threat to
environment.
9
Konzumacija mesa u uskoj je

vezi s ekolokim problemima i
glau u svijetu.
Iz tog izvjetaja saet emo, s obzirom na djelovanje stoarstva na na okoli,

sljedee injenice:
Uzgoj ivotinja radi iskoritavanja koji ukljuuje 1,5 milijardi goveda, 1,7 milijardi
ovaca i koza, kao i bezbrojne svinje i perad, ima udio od 18% ekvivalenata CO2
u efektu staklenika. Ovaj je udio vei od udjela cjelokupnog svjetskog prometa.
Uzgojem ivotinja godinje u cijelom svijetu nastaje oko 115 milijuna tona metana.
Ovo je utoliko znaajnije, to jedna molekula metana pridonosi efektu staklenika 25
puta vie od jedne molekule CO2. Duini oksidi koji nastaju iz gnojnice, imaju isto
tako po molekuli ak 296 puta jai uinak od molekule CO2.
Uzgoj ivotinja za iskoritavanje iziskuje 30 % obradivih povrina na Zemlji. 33%
oranica na Zemlji koristi se za proizvodnju krmiva.
Krenje kinih uma i s time
povezane promjene klime
idu velikim dijelom na raun
proizvodnje mesa
irenje uzgoja ivotinja za iskoritavanje, kljuni je uzrok krenja kinih uma. 70%
iskrenih umskih povrina u podruju Amazone koristi se za panjake dok sjetva
krmiva iziskuje veliki dio ostatka.
Oko 20% svjetskih panjaka, kao i 73% povrina za ispau u sunim podrujima,
uniteno je radi uzgoja ivotinja za iskoritavanje, primjerice zbog jake ispae,
stvrdnjavanja zemlje i erozije.
Zbog masovnog uzgoja ivotinja, ugroena je i opskrba ljudi vodom. Do 2025.
godine vie od polovine ovjeanstva ivjet e u podrujima u kojima je opskrba
vodom ograniena. Na uzgoj ivotinja za iskoritavanje otpada 8% globalne potronje
vode, poglavito za proizvodnju krmiva. Masovni uzgoj ivotinja najvei je uzronik
10
oneienja voda i doprinosi zagaenju voda gnojnicom i izumiranju priobalnih

koraljnih grebena.
ivotinje uzgajane u masovnom uzgoju ine 20% ivuih ivotinja na Zemlji.
Uzgoj ivotinja zbog iskoritavanja sa svojim unitavanjem okolia glavni je uzronik
izumiranja vrsta.
Ovo su brojevi u aktualnoj situaciji masovnog uzgoja ivotinja za iskoritavanje. No
predvia se da e proizvodnja mesa sa sadanjih 229.000.000 tona u godini 2050.
porasti na 465.000.000 tona godinje, proizvodnja mlijeka prema predvianjima od
sadanjih 580.000.000 tona na 1.043.000.000 tona.
Toliko o saecima injenica FAO-a.
Nizozemski Institut za zdravlje i zatitu okolia ukazao je na jednu drugu
meuzavisnost izmeu masovnog uzgoja ivotinja i unitavanja okolia. Oni su doli
do rezultata da amonijak i duini oksidi dovode do prevelike kiselosti tla. Citat: Nitrat
iz gnojnice izlazi kao plin amonijak takoer i u zrak; on je otrov za okoli koji proizvodi
takozvane kisele kie i druge kisele nanose. Najvei dio taloga padalina u Holandiji
potjee od stajskih amonijanih plinova oni tete zemlji vie od svih automobila i
tvornica.
Jedan daljnji ekoloki sustav, na koji se esto ne obraa panju, iako vri vaan
utjecaj na nau klimu, jesu svjetska mora. Spiegel on line od 2.11.2006. izvjeuje o
jednoj meunarodnoj studiji koja je objavljena u strunom asopisu Science. U toj
se studiji govori o privrednim posljedicama izumiranja vrsta u moru. Rezultat studije
11
pokazuje, da bi mora do 2048 godine mogla ostati bez ribe, budu li ljudi i nadalje
tako bezobzirno izlovljavali kao do sada. Voditelj studije Boris Worm s kanadskog
sveuilita Hailfax, komentirao je rezultate studije sljedeim rijeima: Posvuda se
pokazuje ista slika. S tim vrstama gubi se produktivnost i stabilnost itavog ekolokog
sustava. Ostao sam okiran i zbunjen time kako su ti trendovi jednoznani. To je gore
od svega to smo oekivali.
Usprkos ovim injenicama, do sada se niti jedan politiar nije mogao probiti s
propagiranjem vegetarijanstva kao najjednostavnijeg rjeenje naih problema s
okoliem. Radije se razmatraju skupi poduhvati, koje si veina zemalja ne eli, ili ne
moe priutiti, da ne bi ugrozili svoju privrednu situaciju, ime se problem gura u
budunost koja nam se sve vie pribliava.
Osim toga politiari bi se morali, ukoliko ozbiljno ele ukloniti klimatsku katastrofu,
zauzeti za prekid masovnog uzgoja ivotinja, jednako tako estoko, kao to su se
nekad zauzimali za smanjenje automobilskih ispunih plinova. Moda bi im tee palo
rtvovati sladokustvo nego radost vonje.
Na ovim se injenicama vidi kako vano i opasno djelovanje ima konzumacija
mesa na na okoli. To u budunosti ne samo da znai za svakog ovjeka svjesnog
odgovornosti. Ostavit u svoj auto i radije idem pjeke do pekara iza ugla, nego to
znai takoer i Hou li jo jesti meso, ili u radije brinuti o okoliu?
12
Ekonomski i etiki aspekti konzumacije mesa

Vano je takoer i iskoritavanje zemalja Treeg svijeta zbog potronje mesa.
Naslov jednog spisa o Kruhu za svijet iz godine 1981, izraava to vrlo jasno:
Glad zbog obilja stoka bogatih jede kruh siromanih.
Ovdje e ukratko biti predoena svjetska situacija. Bogate zemlje troe uglavnom
namirnice koje se siju u zemljama Treeg svijeta kao krmu za svoje ivotinje za
klanje. Kako moemo razabrati iz (gornjeg) izvijea FAO-a, seljacima koji tamo ive,
oduzimaju se za ivot potrebne oranice i panjaci i time im se oduzima ekonomska
osnova za vlastito preivljavanje i preivljavanje tamonjeg stanovnitva.
Koliinski se oko polovina u svijetu proizvedenih itarica potroi kao krma u
masovnom uzgoju ivotinja. Budui da se to ito ne daje na raspolaganje Treem svijetu,
prema UN-ovoj statistici dnevno umire oko 43.000 djece od gladi. Uzrok smrti od
gladi nije dakle nedostatak hrane ve kriva raspodjela ita. Sa svakim komadom mesa,
mi indirektno imamo udjela u smrti nebrojene djece. U svijest svakog pojedinog
stanovnika Zemlje trebalo bi prodrijeti da proizvodnja mesa znai rasipanje hrane.
Jer ito se u odnosu na koliinu mesa ne mijenja 1 za 1, ve je potrebno 7 16 kg
ita, ili zrna soje, da bi se proizveo kilogram mesa. Gledano iz tog ugla, masovni uzgoj
ivotinja je sredstvo za unitavanje hrane. Da bi se jo bolje razumjelo ovo rasipanje,
moraju se pogledati brojke. U SAD-u oko 8 milijardi ivotinja za klanje potroi 80%
uroda ita. Od zrnja soje se ak 90% koristi za krmu. Kada bi Amerikanci jeli samo
10% manje mesa, time bi se spasila od smrti od gladi, cca 1 milijarda ljudi.
Iz ovih injenica jasno proizlazi da je proizvodnja mesa ne samo etiki i ekoloki,
ve i ekonomski paradoks. Proizvodnja mesa se dodue prikazuje kao velika privredna
13
Stoka bogatih jede kruh

siromanih!
U svijetu proizvedene itarice
bile bi dovoljne da sve ljude
na svijetu dostatno nahrane.
grana s tendencijom rasta. No suprotstave li joj se trokovi koji nastaju unitavanjem

okolia, tada gledano ekonomski trokovi nisu ni u kakvom razmjeru s prikazanom
koristi.
Sljedei etiki i takoer zdravstveni aspekt, bez direktnog djelovanja na nau klimu,
je uvoenje antibiotika u masovni uzgoj ivotinja.
U srpnju 2005. objavljene su dvije studije na temu otpornosti na antibiotike, u
jednom radu Fogarty International Center-a u Bethesd-u, SAD.
Pritom se pokazalo da je u uzgoju ivotinja utjecaj antibiotika na razvoj rezistentnih
klica moda vei nego pri njihovom koritenju u bolnicama. Polazna toka je bila
usporedba EU i SAD-a. Antibiotik Avoparcin koristi se u Europi od 70-tih godina
u uzgoju ivotinja. On posjeduje veliku slinost sa, u humanoj medicini koritenim
antibiotikom Vancomycinom. U Europi je zbog toga, za razliku od SAD-a, dolo do
ee rezistencije prema Vancomycinu. To je jasan dokaz da je koritenje antibiotika
u poljoprivredi odgovorno za rezistenciju kod ljudi.
U jednoj studiji Univerziteta Paderborn istraivai su mogli dokazati da isputanjem
gnojnice antibiotici koriteni u uzgoju ivotinja bivaju preuzeti od korisnih biljaka na
poljima i tako dospijevaju u hranu. Voditelj studije prof. dr. Manfred Grote komentirao
je taj rezultat kako slijedi: Globalno rastui rizici rezistencije na antibiotike mogu biti
poveani koritenjem lijekova u sluaju da ostaci antibiotika dospijevaju u hranu ne
samo u ivenim namirnicama od ivotinja, nego takoer i preko korisnih biljaka.
Ovi su ostaci dokazani u korijenju i zelenim dijelovima zrelih biljaka, ak i u zrnu
ozime penice. Antibiotici se mogu dokazati u gnojnici, ak jo i nakon 8 mjeseci.
Svaki bi si ovjek dakle morao postaviti pitanje da li jedui meso i ribu moe snositi
odgovornost iz etikih, ekolokih ili ekonomskih razloga. Ili, ne bi li se svaki svjesno
odgovoran ovjek morao odazvati pozivu: Ljudi, ne jedite meso!
14
Fiziologija vegetarijanske prehrane

Od Dr. med.
Hans Gnter Kugler
Biljne bjelanevine
Za dostatnu opskrbu ovjeka bjelanevinama, nije nuna potronja mesa, kobasice
i ribe. Premda je to ve prije vie godina znanost o prehrani nedvojbeno dokazala,
jo uvijek mnogi ljudi vjeruju takoer i zdravstveni radnici, da se bez mesa ne
mogu podmiriti ovjekove potrebe za bjelanevinama. U zapadnim, industrijskim
zemljama potronja bjelanevina nalazi se vidno iznad preporuene potronje (0,8 g
po kilogramu tjelesne teine), dijelom je ak dvostruka od preporuene. Prekomjerne
bjelanevine mogu, zbog poveanog izluivanja spojeva koji sadre sumpor i duik,
opteretiti bubrege. Osim toga amonijak nastao pri razgradnji aminokiselina mora u
jetri biti osloboen otrova uz veliki potroak energije. Visoki dotok ivotinjskih proteina
nuno donosi sa sobom takoer i visoki dotok drugih nepoeljnih tvari, kao primjerice
zasiene masne kiseline, kolesterol i purine, iz kojih zatim nastaje mokrana kiselina.
Biljne bjelanevine su ve tradicionalno stupnjevane kao manje vrijedne od
ivotinjskih bjelanevina. Ova nas ocjena vraa na studije rasta ivotinja koje su se
provodile prije nekoliko desetljea. Dodue ove studije nisu reprezentativne za
ljudsku prehranu budui da ivotinje trebaju vie bjelanevina po kilogramu tjelesne
teine nego ovjek.
ivotinjske bjelanevine sadre vie esencijalnih aminokiselina koje su potrebne
za rast. Prikladnom kombinacijom biljnih bjelanevina ljudska potreba za esencijalnim
aminokiselinama moe isto tako biti zadovoljena. Ako se potronja razliitih biljnih
bjelanevina rasporedi preko dana, moe se postii dostatan unos bjelanevina. itne
bjelanevine i bjelanevine iz mahunarki dopunjuju se meusobno na idealan nain.
15
ovjeku nisu potrebne

ivotinjske bjelanevine za
prehranu. Naprotiv: potronja
ivotinjskih bjelanevina moe
biti povezana sa znaajnim
tetama po zdravlje.
itne bjelanevine sadre metionin koji nedostaje mahunarkama. Mahunarke opet,

nasuprot itu, imaju vie lisina.
Biljne bjelanevine posjeduju relativno visok sadraj neesencijalnih aminokiselina,
koje u metabolizmu reguliraju odnos insulin-glukagon u korist glukagona. Glukagon
je metaboliki hormon i djeluje preko jedne molekule koja se oznaava kao cAMP.
Zbog opadanja koncentracije cAMP-a smanjuje se tvorba kolesterola u tijelu. Osim
toga takozvani LDL-receptori se pojaano aktiviraju, ime se onda kolesterol uklanja
iz krvnih ila. Pokazalo se da biljne bjelanevine mogu tim efektom smanjiti rizik bolesti
srca i krvotoka.
Studije su pokazale da
iskljuivo potronja biljnih
bjelanevina djeluje na
sniavanje krvnog pritiska.
U biljnim je bjelanevinama, u odnosu na ivotinjske, sadran uglavnom vei

udio aminokiseline arginin. Arginin je bazina tvar za signalni plin, duikov oksid, koji
igra vanu ulogu u reguliranju proirenja krvnih sudova i cirkulacije. Visoka opskrba
argininom je stoga korisna za krvne ile. Poetkom 2006. objavljeni su rezultati
Intermap-Studie. U ovoj je studiji sudjelovalo 4.700 osoba iz etiriju zemalja.
Istraivano je kako opskrba bjelanevinama utjee na krvni pritisak. Pritom se pokazalo
suprotno prvotnim oekivanjima - da iskljuivo opskrba biljnim bjelanevinama ima
efekt sniavanja krvnog pritiska. Kod troenja ivotinjskih bjelanevina, naprotiv, nije se
moglo vidjeti poboljanje. Jo je nejasno preko kojeg mehanizma biljne bjelanevine
djeluju na sniavanje krvnog pritiska. Vrlo vjerojatno je taj efekt takoer i u vezi s
koncentracijom aminokiselina.
ivotinjske bjelanevine najee sadre vie aromatskih i sumporastih aminokiselina
nego biljne bjelanevine. Aminokiseline koje sadre sumpor jesu methionin i cystein,
koje su vrlo znaajne pri izmjeni tvari. Prilikom razgradnje ovih aminokiselina nastaje
16
mnogo protona; stvara se viak kiseline u metabolizmu. Ako stalno dotjee previe
aminokiselina koje sadre sumpor, to esto rezultira latentnom acidozom: kroninom
prekiselou organizma. Za neutraliziranje vika kiseline metabolizmom se dovode
bazine kotane soli, to zatim izmeu ostalog moe dovesti do smanjene kotane
gustoe. Poveani unos ivotinjskih bjelanevina ubrzava izluivanje kalcija i smatra se
rizinim faktorom za osteoporozu.
U ivotinjskim bjelanevinama, nalazi se kako je ve reeno, vie aromatskih
aminokiselina nego u biljnim bjelanevinama. Ovdje su problematine fenilalanin i
tirosin, iz kojih crijevne bakterije mogu sintetizirati potencijalno otrovne proizvode
metabolizma, kao to su fenol i krezol. Sumnja se da ove supstancije imaju udjela
u nastanku karcinoma crijeva. Kod tekih oboljenja metabolizma, kao ciroze jetre
i insuficijencije bubrega, bez daljnjeg se preporua vegetarijanska prehrana jer
ivotinjske bjelanevine pogoravaju tijek bolesti.
Masti
Vegetarijanci unose manje energije hranom nego potroai mjeovite hrane i
imaju manji sveukupni unos masti. Oni bez problema ostvaruju preporuku njemakog
Drutva za prehranu u odnosu na unos masti (25 do 30% energije hrane). Kod
vegetarijanaca je vrlo koristan i nii unos kolesterola. U odnosu na konzumente
mjeovite hrane; veganska prehrana gotovo nema kolesterola.
U izgradnji masti sudjeluju masne kiseline koje su podijeljene prema stupnju
zasienosti. Pojmovi zasiene i nezasiene kemijske su oznake i imaju veze
s brojem dvostrukih veza u molekulama masnih kiselina. Zasiene masne kiseline
17
Pri visokom unosu

ivotinjskih proizvoda
dolazi do prekiselosti koju
tijelo pokuava uravnoteiti
oslobaajui soli iz kostiju.
Tako ivotinjske bjelanevine
u obliku mesa ili mlijenih
proizvoda potiu izluivanje
kalcija i predstavljaju faktor
rizika za osteoporozu.
nalaze se u ivotinjskim mastima, kao i u tropskim biljnim mastima, kao kokosovim i

ivotinjske masti sadre
preteno zasiene masne
kiseline koje tetno djeluju na
razinu kolesterola.
palminim mastima. One slue prvenstveno za pohranu energije. Visoki unos zasienih
masnih kiselina djeluje nepovoljno na zdravlje: one u krvi povisuju trigliceride, ukupni
kolesterol i LDL-kolesterol; osim toga smanjuju osjetljivost LDL-receptora. Nisu sve
zasiene masne kiseline u istoj mjeri problematine. Naroito kritinima smatraju se
masne kiseline lanane duine C12 do C16, naime palmitinska kiselina i miristinska
kiselina.
Kod nezasienih masnih kiselina razlikuju se jednostruko nezasiene (s jednom
dvostrukom vezom) od viestruko nezasienih (s vie dvostrukih nezasienih veza).
Najvaniji predstavnik jednostrukih nezasienih masnih kiselina je oleinska kiselina,
iji su glavni izvori maslinovo ulje i ulje repice. Prilikom izmjene tvari oleinska kiselina
vri zadau nositelja energije, ali i izvan toga ima neka poeljna svojstva: ona moe
povisiti HDL-kolesterol i titi LDL-estice od oksidacije. Zdravstvene prednosti
mediteranske prehrane su u znatnoj mjeri vratile u masovnu upotrebu maslinovo
ulje bogato oleinskom kiselinom.
Dugolanane, viestruko nezasiene masne kiseline, nisu primarno isporuitelji
energije za metabolizam, ve su vaan sastojak stanine membrane i bazine tvari
za stvaranje eikozanoida. Ovima pripadaju prostaglandin i leukotrijen bioloki
visokoaktivni i u organizmu iroko rasprostranjeni hormoni vezivnog tkiva velikog
spektra djelovanja.
Bioloki upalno djelujui eikozanoidi uglavnom nastaju iz arahidonske kiseline.
Stvaranje eikozanoida iz arahidonske kiseline tono je kontroliran i viestruko reguliran
proces. Arahidonska kiselina koja se nalazi u ljudskom organizumu ima u sutini dva
18
izvora. Ona moe nastati iz masne kiseline Omega-6 linolne kiseline, ili moe biti
unesena s proizvodima ivotinjskog porijekla. U ljudskom organizmu se stvara malo
arhaidonske kiseline iz linolne kiseline, tako da vei znaaj pripada njenom unosu preko
hrane. Jedna odreena koliina arahidonske kiseline je neophodna metabolizmu,
budui da je ona potrebna za ispravni sastav staninih membrana. Obino visoki unos
arahidonske kiseline pri mjeovitoj ishrani, potie stvaranje medijatora upala. Ako se
arahidonska kiselina iskljui iz hrane primjerice, vegetarijanskom prehranom, smanjuje
se njen sadraj u stanicama, to onda primjerice kod reumatske upale zglobova esto
dovodi do poboljanja tijeka bolesti.
Omega 6- masna kiselina - linolna kiselina i omega-3-masna kiselina, alfa-linolenska
kiselina su esencijalne, tj. njih organizam ne moe sam sintetizirati. Vegetarijanski
oblici prehrane su openito bogati omega 6-masnom kiselinom i imaju najee mali
sadraj omega 3- masne kiseline, ime se moe umanjiti stvaranje eikozapentaenske
kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA).
Ova neravnotea izmeu omega-3 i omega-6 masnih kiselina, treba se reducirati
prikladnim nainom vegetarijanske ishrane. American Dietetic Association preporuuje
vegetarijancima u izvacima svojih stavova da u svoju vegetarijansku prehranu ukljue
dobre izvore alfa linolenske kiseline, ulje lanenih sjemenki, lanene sjemenke, ulje
od sjemena konoplje, repiino ulje, zelenu lisnatu salatu kao i (postelein). Meutim
postoje i DHA-kapsule, koje se dobivaju iz DHA-om obogaenih mikroalgi. One
mogu biti od velike pomoi za odreene rizine grupe, primjerice trudnice i dojilje
ili dijabetiare.
19
Proizvodi ivotinjskog
porijekla sadre velike koliine
arahidonske kiseline koja u
tijelu potie upalne procese.
Ugljikohidrati
Biljne namirnice glavni

su nositelj dragocjenih
ugljikohidrata.
Uzimanje ugljikohidrata je kod vegetarijanaca esto povoljnije nego kod

konzumenata mjeovite hrane, budui da su biljne namirnice glavni nositelj
ugljikohidrata. Ugljikohidrati su podijeljeni prema svojoj kemijskoj strukturi na
monosaharide (npr. glukoza i fruktoza), disaharide primjerice eer za domainstvo,
mlijeni eer i polisaharide (npr. krob). Najvanija funkcija ugljikohidrata je opskrba
stanica energijom; osim toga mogu u obliku glikogena sluiti za pohranjivanje energije.
esto u metabolizmu nastaju molekule s jednim dijelom ugljikohidrata i jednim
dijelom bjelanevina tzv. glikoproteini ili molekule koje se sastoje iz ugljikohidrata i
masti koje se nazivaju glikolipidima.
Najvaniji ugljikohidrat u ljudskoj prehrani je krob, iji bi udio u dnevnoj prehrani
trebao biti visok. Prehrambeno fizioloki je visoki unos rafiniranih ugljikohidrata kao to
su uobiajeno bijelo brano i eer nepovoljan jer se time pogorava regulacija eera
u krvi; visoke vrijednosti eera u krvi bi se trebale izbjegavati jer on pogoduje, osobito
kod pretilih, nastanku dijabetesa melitusa i bolestima srca i krvoilnog sustava.
Namirnice koje sadre ugljikohidrate, mogu se podijeliti prema glikemijskom
indeksu, koji uzima u obzir njihovo djelovanje na povienje eera u krvi. to je nia
vrijednost glikemijskog indeksa, to je manji porast eera u krvi poslije jela. Jo bolji
nain mjerenja je onaj, preko takozvanog glikemijskog tereta, kod kojeg se uzima u
obzir sadraj ugljikohidrata za svakih 100 g namirnice. Jedan primjer: glukoza ima
glikemijski teret 97, cornflakes 73, kruh od cjelovitog zrnja 32, kuhani krumpir 10,
kuhane mrkve 3. Pojednostavljeno se moe rei, da bi se za zdravu vegetarijansku
prehranu i za izbjegavanje prekomjerne teine, trebalo upotrebljavati malo eera;
povoljniji su primjerice proizvodi od cjelovitog zrnja i mahunarke. Visoki unos eera
20
i proizvoda od bijelog brana djeluje poticajno na upale, a ak je i razlog to je nain

prehrane prema Western-diet sve u svemu ocijenjen kao tetan za zdravlje.
Vitamini
Vitamini su ivotno vani organski sastojci hrane, koje tijelo samo ne moe
sintetizirati. Oni igraju odluujuu ulogu kao koenzimi za veliki broj biokemijskih
reakcija, ali razvijaju i druga bioloki znaajna djelovanja, primjerice kao antioksidansi,
ili u regulaciji aktivnosti gena. Vegetarijanci su u prosjeku bolje opskrbljeni vitamina od
potroaa mjeovite hrane.
Vitamin B1 (tiamin)
Vitamin BI najvaniji je vitamin u metabolizmu ugljikohidrata i mijeni energije.
Uinkovito dobivanje energije iz ugljikohidrata moe se postii samo dostatnom
opskrbljenou vitaminom B1. Svi stanini sustavi koji su upueni na glukozu kao
isporuitelja energije, imaju zbog toga veliku potrebu za tiaminom. Ovo se osobito
odnosi na stanice ivaca.
Vitamin B1 sudjeluje takoer u prijenosu signala (impulsa) izmeu stanica ivaca
i u metabolizmu neurotransmitera i na podravanje redox-potencijala stanica
(recikliranje glutationa). Ljudsko tijelo ne raspolae nikakvim spremnikom vitamina
B1, tako da je potreban pravilan i dostatan unos vitamina B1 preko hrane. Dobri
biljni izvori tiamina su proizvodi od cjelovitog zrnja, mahunarke, oraasti plodovi i
sjemenke suncokreta. Tiamin se nalazi u vanjskim slojevima i klicama zrnja ita, stoga
pri pretjeranoj konzumaciji proizvoda od bijelog brana moe doi do nedovoljne
opskrbljenosti vitaminom B1. Prosjeni gubitak prilikom priprema iznosi 30 posto; pri
21
Vegetarijanci su u prosjeku
bolje opskrbljeni svim
ivotno vanim vitaminima
od konzumenata mjeovite
hrane.
Vitamin B1 vaan je za
dobivanje energije i za ivce.
On se nalazi u proizvodima
od cjelovitih itarica,
mahunarkama, lei, oraastim
plodovima i sjemenkama
suncokreta.
zagrijavanju iznad 100 stupnjeva celzija tiamin se unitava. Tanin i ostali sastojci u aju
mogu oksidirati tiamin, a unitava ga takoer i sulfit koji esto sadre gotovi proizvodi
od krumpira, te suho voe.
Vitamin B2 titi oi od
sive mrene i potreban je
za odstranjivanje tetnih
sastojaka. Biljni izvori su
proizvodi od cjelovitih itarica,
pinat i ampinjoni.
Vitamin B2 (riboflavin)
Riboflavin je sastojak brojnih enzima koji prenose vodik, takozvanih flavoenzima.
Ovi su od centralnog znaaja za izgradnju ATP-a (adenozintrifosfat) u mitohondrijima i
time vani za energiju metabolizma. U sluaju ovjekove velike potrebe za energijom
raste i potreba za vitaminom B2. Nadalje je vitamin B2 potreban za odstranjivanje
tetnih sastojaka i medikamenata u jetri i on je dio antioksidacijskog obrambenog sustava
organizma. Na osnovi toga je dostatna opskrbljenost vitaminom B2 neophodna za
izbjegavanje sive mrene. U periodu odrastanja je potreba za vitaminom B2 znatno
poviena. Upravo kod djece, mladih, a i kod starijih ljudi opskrba vitaminom B2 esto
nije dostatno pokrivena. Vegetarijanci su openito dovoljno opskrbljeni vitaminom
B2; kod vegana moe doi do suenja opskrbe jer su mlijeni proizvodi dobar izvor
riboflavina. Drugi dobri izvori vitamina B2 su proizvodi od cjelovitih itarica, pinat,
ampinjoni. Riboflavin unitavaju svjetlo i alkali. Primjerice uzimanje lunatih praaka ili
primjena soda-bikarbone sniava raspoloivost vitamina B2.
Vitamin B3 (niacin)
Niacin je zajedniki pojam za spojeve nikotinske kiseline i nikotinamida. Koenzimi
koji nastaju iz niacina (NAD i NADP), potrebni su za izgradnju i razgradnju
ugljikohidrata, masnih kiselina i aminokiselina. Daljnje metabolike funkcije: uee
u regulaciji krvnog eera, u sintezi DNA i u obnovi oksidiranog glutationa. Preparati
niacina uspjeno se primjenjuju terapeutski za sniavanje LDL-kolesterola i triglicerida
kao i za prevenciju sunane alergije. Zrnata kava sadri velike koliine nikotinske
kiseline koja se stvara prilikom prenja zrna kave. Nikotinska kiselina i nikotinamid
22
su vrlo stabilni kemijski spojevi, tako da prilikom pripremanja hrane ne dolazi do

gubitaka. Kod itarica se nikotinska kiselina nalazi preteno u sloju aleurona i gubi se
mljevenjem. Tu i tamo jedna alica kave i obilna potronja kruha od cjelovitog zrnja
osiguravaju dobru opskrbu vitaminom B3.
Vitamin B6 (piridoksin)
Vitamin B6 nije zasebna tvar, ve oznaka za grupu od est spojeva koji svi
pokazuju istu bioloku aktivnost. Piridoksal-5-fosfat (PLP). je najvaniji oblik vitamina
B6. Vitamin B6 je koenzim kod vie od 100 enzimskih reakcija, prije svega u
metabolizmu aminokiselina. Za izgradnju neruotransmitera kao to su serotonin,
dopamin, gamaaminomaslane kiseline (GABA), ovaj je vitamin neophodan. Vitamin
B6 je potreban za sintezu kolagena (kolageni su najvaniji proteini vezivnog tkiva)
i hemoglobina kao i za podravanje normalne razine eera u krvi. Radi njegovog
velikog znaaja u metabolizmu aminokiselina, potreba za vitaminom B6 raste prilikom
veeg unosa bjelanevina. Nedovoljna opskrbljenost vitaminom B6 pokazuje se
neposredno u smetnjama raspoloenja i u slabom imunitetu. Primanje vitamina B6
esto je ispod preporuene koliine, osobito kod ena. Ovo vrijedi takoer i za
vegetarijance; dodue kod ovih uglavnom ne nastupaju simptomi pomanjkanja. Dobri
izvori vitamina B6 za vegetarijance su mahunarke, proizvodi od cjelovitog zrnja,
krumpir, orasi i kikiriki. Oblik vitamin B6 koji dolazi u biljkama relativno je stabilan,
tako da prilikom pripremanja hrane ne nastupaju gubici; svakako je vitamin B6 osjetljiv
na direktno izlaganje sunanim zrakama.
Vitamin B12 (kobalamin)
Vitamin B12 ili kobalamin je jedna relativno velika i komplicirano graena
biomolekula, koja kao osobitost u svojoj molekularnoj strukturi sadri atom kobalta.
U metabolizmu vitamin B12 sudjeluje u odstranjivanju homocisteina i potreban je
23
Obilna potronja kruha od

cjelovitih itarica i tu i tamo koja
alica kave osiguravaju dobru
opskrbljenost vitaminom B3.
Dobri izvori vitamina B6 jesu

mahunarke, proizvodi od
cjelovitih itarica, krumpir,
orasi i kikiriki.
za izgradnju mielinskih ovojnica, koje obavijaju ivana vlakna kao izolator. Vitamin
Osobe koje se hrane isto

veganski trebaju obavezno
unositi vitamin B12 kao
nadopunu prehrani.
B12 potreban za ispravno stvaranje crvenih krvnih tjeleaca, za DNA-sintezu i za

razgradnju nekih aminokiselina.
Molekula vitamina B12 moe bit izgraena iskljuivo od nekih vrsta bakterija. Biljke
ne proizvode vitamin B12, jer im on nije potreban. Znatne koliine vitamina B12 su
stoga sadrane iskljuivo u namirnicama ivotinjskog porijekla. Stoga su osobe koje se
hrane veganski prisiljene ovaj vitamin obavezno uzimati kao dodatak prehrani. Ova
preporuka je jasno izreena od mjerodavnih veganskih drutava. Preniska prisutnost
vitamina B12 moe dovesti do poremeaja rada mozga i poveane koncentracije
homocisteina u krvnom serumu; najposlije podupire rizik bolesti srca i krvotoka.
Iako u tijelu postoje velika spremita vitamina B12, najee se lijee oboljenja
nastala njegovim manjkom. Glavni uzrok tome lei u poremeaju resorpcije, izazvane
kroninom upalom eluane sluznice. Resorpcija molekula vitamina B12 vrlo je sloen
postupak i zahtijeva djelotvoran probavni sustav. S porastom ivotne dobi zamara se
funkcija probavnog sustava i nadalje takoer poputa resorpcija vitamina B12. Kod
cca 40% starijih ljudi moe se dokazati pad serumske slike vitamina B12, neovisno
o njihovim prehrambenim navikama. Terapija vitaminom B12 visokodoziranim
preparatima moe doprinijeti novom porastu koncentracije vitamina B12 u krvnom
serumu. Kod vegana je nadopuna vitamina B12 neophodna.
Folna kiselina
Folna kiselina je glavni naziv jedne grupe od cca 100 razliitih spojeva koji su
meusobno kemijski vrlo slini. Bioloki aktivan oblik folne kiseline je tetrahidrofolna
kiselina (THF). THF sudjeluje u mnogobrojnim metabolikim reakcijama u organizmu,
izmeu ostalog u stvaranju dezoksiribonukleinske kiseline, kao i u izgradnji i razgradnji
razliitih aminokiselina. Folna kiselina igra takoer centralnu ulogu u razgradnji
24
homocisteina, jednom od faktora rizika bolesti krvnih sudova. Osim toga folna
kiselina je nuna pri obnovi stanica epitela i za zdrav razvoj fetusa. Trudnice stoga
imaju povienu potrebu za folnom kiselinom.
Opskrba folnom kiselinom je sve u svemu nedovoljna, jer se prosjeni unos kod
mukaraca i ena nalazi negdje na polovini visine koju je preporuilo Njemako
drutvo za prehranu (DGE). Postoji jasna povezanost izmeu uzimanja folne kiseline
i rizika koronarnih bolesti srca kao i karcinoma crijeva. Nedovoljna opskrbljenost
folnom kiselinom moe smanjiti i duhovnu sposobnost za rad, te pospjeuje razvoj
demencije.
Vegetarijanci su u pravilu bolje opskrbljeni folnom kiselinom od potroaa mijeane
hrane. Folatom su osobito bogati tamnozeleno lisnato povre i proizvodi od cjelovitih
itarica. Prilikom smjetaja i pripreme hrane moe doi do ogromnog gubitka folne
kiseline, primjerice toplinom i kisikom. Temeljem svoje topivosti u vodi spojevi folne
kiseline mogu se izgubiti i pranjem i kuhanjem u vodi.
Biotin
Biotin je jedan vitamin B-grupe i u malim koncentracijama nalazi se u mnogim
namirnicama. Dobri biljni izvori biotina su primjerice oraasti plodovi, kikiriki, cvjetaa,
ampinjoni. Biotin je u metabolizmu potreban za tzv. glukoneogenezu; pod time se
razumijeva stvaranje molekula glukoze iz razliitih metabolikih produkata.
Ukoliko hranom unosimo premalo ugljikohidrata, tijelo mora samo stvarati
glukozu. Mozgu i crvenim krvnim tjelecima nuna je potrebna razina eera u krvi za
njihove funkcije. Biotin je nuan i za metabolizam masti kao i za razgradnju odreenih
aminokiselina. Povean unos biotina moe biti od pomoi kod gubitka kose i defekata
u grai noktiju.
25
Budui da vegetarijanci
najee jedu vie proizvoda
od cjelovitih itarica i isto tako
vie tamnozelenog lisnatog
povra, oni su u pravilu bolje
opskrbljeni folnom kiselinom
od onih koji jedu mjeovito.
Folna kiselina igra sredinju
ulogu pri hranjenju stanica i
razgradnji tetnog produkta
metabolizma, homocisteina.
Biotin pomae prilikom

opskrbe energijom naeg
mozga i brine se za zdravu
kosu i nokte. Nalazi se
primjerice u orasima, kikirikiju,
cvjetai i ampinjonima.
Vitamin C
Vitamin C proizvode biljke.

Svjee voe i povre su
odlini izvori vitamina C.
Vitamin A je dobar za
oi. Moe biti izgraen
iz betakarotena koji se
nalazi preteno u utom i
naranasto obojenom vou.
Vitamin C vie biljke sintetiziraju iz glukoze i odgovarajue je iroko rasprostranjen.

Vrlo dobar izvor vitamina C je svjee voe i povre kao i iz njega pripravljeni sokovi.
Budui da je vitamin C vrlo osjetljiv na svjetlo i kisik, smjetaj i priprema hrane mogu
dovesti do njegovog znaajnog gubitka.
Bioloki uinci vitamina C temelje se na njegovom antioksidacijskom kapacitetu.
Vitamin C je kofaktor mnogo razliitih enzimskih reakcija; on je najvaniji vodotopivi
antioksidans i moe primjerice regenerirati vitamin E. Sudjeluje u brojnim metabolikim
sintezama, primjerice u stvaranju kologena, Vitamin C je kofaktor mnogo razliitih
enzimskih reakcija poveava repsorpciju eljeza iz biljnih namirnica i nenadomjestiv
je za detoksikacijske reakcije u jetri. Potreba se poveava pri oksidacijskom stresu,
primjerice pri upalama, kao i kod psihikog stresa, budui da je vitamin C nuan za
stvaranje vlastitih hormona stresa.
Vitamin A
Vitamin A moe se sintetizirati iz provitamina A (betakaroten). Betakaroten uzima
se iz biljnih namirnica i oko jedne treine ga se pretvara u vitamin A. Betakaroten se
nalazi primjerice u bundevi, mrkvi, marelicama dakle poglavito u utim i naranastim
vrstama voa i povra. Vitamin A omoguuje stvaranje rodopsina o kojem ovisi
sposobnost vida u sumraku. Nuan je za strukturu i funkcionalnu sposobnost stanica
epitela, unutarnje oblaganje primjerice dinih putova i eluano-crijevnog trakta.
Vitamin A je zavrna supstanca pri gradnji all-trans retinoine kiseline (ATRA), koja se
koristi za oitavanje gena
Vitamin E
Vitamin E ima razliite funkcije. Najvanija je ona antioksidansa, koji titi viestruko
nazasiene masne kiseline u i u drugim strukturama staninim membranama. On
26
se dalje upotrebljava za zatitu unutarnjih stijenki ila, djeluje antiupalno i poboljava

imunitet. Osobito visok sadraj vitamina E nalazimo u biljnim uljima kao u peninim
klicama, suncokretovom i maslinovom ulju. Openito vie vitamina E sadre polako
rastue biljke nego mlade brzo rastue biljke. I orasi su takoer dobar izvor vitamina E.
Vegetarijanci su u prosjeku bolje opskrbljeni vitaminom E od konzumenata mijeane
hrane.
Vitamin K
Razlikujemo vitamin K1 i vitamin K2. Vitamin K1 se stvara u kloroplastima zelenih
biljaka. Vitamin K2 proizvode bakterije. Vitaminom K osobito je bogato uto i zeleno
lisnato povre.
Vitamin K potreban je prilikom sinteze faktora za zgruavanje krvi kao i za
mineralizaciju i regulaciju kotanog tkiva. Ukazuje se i na to da je vitamin K potreban
za regulaciju procesa rasta stanica. Nekada je vitamin K vaio kao klasini ista krvi; u
meuvremenu se pokazalo da mu pripada takoer i znaajnije mjesto u spreavanju
osteoporoze. Danas se prehrana s visokim udjelom voa i povra smatra osobito
korisnom za izbjegavanje osteoporoze. U tome bi vitamin K mogao imati znaajnog
udjela. Vitamin K je vrlo stabilan tako da se ne gubi prilikom pripremanja hrane.
Vitamin D
Vitaminu D se posljednjih godina poeo pridavati mnogo vei znaaj. Odavno
je poznata njegova funkcija u metabolizmu kostiju u kojem on osigurava dostatnu
mineralizaciju kotane tvari. Premalo unoenje vitamina D vaan je faktor rizika za
osteoporozu. Vitamin D je takoer i neka vrsta faktora reda imunolokog sustava.
On spreava pretjerane imunoloke reakcije, slui ispravnom razvoju stanica koe,
potie sazrijevanje i diobu stanica i stoga posjeduje svojstvo zaustavljanja raka. Izmeu
unosa vitamina D i uestalosti raka crijeva nema jasne korelacije. Manjak vitamina
27
Vitamin E je najvaniji
antioksidans i djeluje izmeu
ostalog kao zatita stanica.
Nalazi se u biljnim uljima i
oraastim plodovima.
Vitamin K potreban je za
ienje krvi i pomae takoer
spreavanju osteoporoze.
Vitaminom K osobito je
bogato zeleno lisnato povre.
Vitamin D sudjeluje u regulaciji

krvnog pritiska kao i u radu
miia i igra vanu ulogu u
metabolizmu kostiju.

Od biljnih namirnica, samo
avokado i ampinjoni imaju
spomena vrijedan sadraj
vitamina D.
D smanjuje k tome izluivanje inzulina. U posljednje vrijeme se nadalje utvrdilo da

vitamin D sudjeluje u reguliranju krvnog tlaka, kao i u funkcijama srane i skeletne
muskulature.
Potreba za vitaminom D kod zdrave odrasle osobe bit e principijelno pokrivena
i sintezom preko koe, ukoliko koa prima dovoljno UV-B zraka. U zimskim
mjesecima intenzitet UV zraka, u naim irinama, ne stvara dovoljno vitamina D.
Opskrba veeg dijela stanovnitva mora se danas promatrati kao manjkava, budui
da je medicinski poeljna koncentracija vitamina D znatno via nego ranije. Stariji ljudi
su esto pogoeni pomanjkanjem vitamina D. Boljoj opskrbljenosti vitaminom D u
svakom sluaju ne bi trebalo teiti poveanjem sunanih kupki jer je poznato da
UV zraenje sunca sve vie predstavlja rizik za razliite vrste raka koe. Razuman je
ciljani unos vitamina D u obliku razliitih podesnih vitaminskih preparata: Individualno
potrebna doza moe se utvrditi odreivanjem razine vitamina D u krvi.
ivene namirnice sadre relativno malo vitamina D, s iznimkom ribljeg ulja koje
je dobiveno od jetre bakalara i ija je potronja stoga zbog etikih razloga sumnjiva.
Meu biljnim namirnicama samo avokado i ampinjoni raspolau spomena vrijednim
sadrajem vitamina D. American Dietetic Association preporuila je u svojim stavovima
o vegetarijanskoj prehrani da bi trebalo paziti na dostatan unos vitamina D, osobito
kod djece i mladih, kao i kod trudnica.
Minerali i elementi u tragovima

Kod ove grupe mikro-hranjivih tvari radi se o anorganskim tvarima koje moraju
biti dovedene u organizam hranom. ovjeku je potrebno koliinski vie od 50 mg
po kilogramu tjelesne teine sljedeih minerala koji se radi toga oznauju takoer i
28
kao koliinski elementi (makroelementi): natrij, kalij, kalcij te magnezij i kao fosfat,
klorid i sulfat. Ovi koliinski elementi (makroelementi) tvore cca 3% tjelesne mase.
Koncentracija elemenata u tragovima iznosi najvie 50 mg po kilogramu tjelesne
teine. Svi elementi u tragovima zajedno vau samo 8-9 g. Najvaniji elementi u
tragovima jesu krom, eljezo, jod, bakar, mangan, molibden, selen i cink. Elementi u
tragovima sastavni su dio enzima i hormona. Nedostatak moe dovesti do ozbiljnih
oteenja u metabolizmu. U ljudskom se tijelu mogu dokazati i drugi elementi,
primjerice litij, vanadij, bor, nikal, silicij i kositar, koji meutim nisu ivotno neophodni
elementi u tragovima. Kriterij bitnosti je uvijek da nedostatak jednog elementa dovodi
do specifinih zdravstvenih smetnji.
Vegetarijanci su u prosjeku bolje opskrbljeni mineralnim tvarima i elementima u
tragovima nego nevegetarijanci.
Natrij
Natrij se uglavnom nalazi izvan tjelesnih stanica, u tjelesnim tekuinama. On
igra znaajnu ulogu u reguliranju vode u organizmu, za kiselo-baznu ravnoteu i za
prijenos i prosljeivanje ivanih impulsa. Natrij je potreban i za resorpciju glukoze te
za transport hranjivih tvari.
U dananje vrijeme namirnice najee sadre puno previe natrija u obliku
kuhinjske soli. Preveliki unos kuhinjske soli poveava rizik visokog krvnog pritiska,
osteoporoze i drugih metabolikih smetnji. Natrijem su jako bogati meso i mesni
proizvodi, ali i neke vrste sira. Razumnim ivljenjem vegetarijanci unose u sebe
mnogo manje natrija nego potroai mjeovite hrane.
29
Vegetarijanci su u prosjeku
bolje opskrbljeni mineralima
i elementima u tragovima od
nevegetarijanaca.
Suvie natrija u obliku

kuhinjske soli moe
prouzrokovati povienje
krvnog pritiska i osteoporozu.
Meso i mesni proizvodi kao
i odreene vrste sira sadre
osobito mnogo natrija.
Kalij
Tijelu je potreban kalij za
kiselo-baznu ravnoteu, rad
miia i ivani sustav. Kalijem
su bogate mahunarke, pinat,
krumpir i banane.
Kalcij se nalazi u zelenom

povru, u mahunarkama,
sezamu i oraastim
plodovima. Vaan je za
zdravlje kostiju.
Kalij je najvaniji mineral u stanicama i utoliko suparnik natriju koji se uglavnom

nalazi izvan stanica. Zajedno s natrijem, kalij sudjeluje u regulaciji razine vode u tijelu,
odravanju kiselo-bazne ravnotee, prenoenju ivanih podraaja te reguliranju
miinih kontrakcija. Kalij je neophodan i za aktiviranje razliitih enzima. Vegetarijanci
uzimaju vie kalija nego ljudi koji se hrane mjeovito, budui da su mnoge biljke bogate
kalijem, primjerice grah, lea, pinat, krumpir i banane. Danas se smatra poeljnim
poveani unos kalija za smanjenje krvnog tlaka i kod bolesti srca i krvotoka.
Kalcij
Dva postotka tjelesne teine sastoji se od kalcija; Glavni dio nalazi se kao kalcijev
fosfat u kotanom sustavu, ukljuujui i zube. Pored svoje funkcije stabilizatora
kotanog sustava, kalcij ima i brojne druge funkcije u metabolizmu. Sudjeluje
u aktiviranju gena, u oslobaanju hormona i neurotransmitera, u diobi stanica,
upravljanju neuromuskularnim podraajima itd. Kalcij je najvaniji signalizator staninog
metabolizma.
Opskrbljenost kalcijem u Njemakoj se smatra nedostatnom faktor rizika
za zdravlje kostiju. Preporuena visina unosa kalcija za zdrav metabolizam kostiju
stalno se podie. No za bilancu kalcija nije mjerodavan samo unos, ve prije svega i
izluivanje kalcija putem urina; on je pri visokoj potronji kuhinjske soli i bjelanevina,
povien. Tko dakle eli paziti na zdravlje svojih kostiju, trebao bi se tedljivo ophoditi
sa solju i bjelanevinama. Za zdrave kosti su, pored kalcija, znaajni i mnogi drugi
mikrohranjivi sastojci primjerice kalij, magnezij, vitamin C, folna kiselina, vitamin B 12,
vitamin K, bakar, cink i mangan.
Zeleno povre, primjerice komora, zeleni lisnati kupus, brokula, blitva, kao i
perin, mahunarke, sjemenke sezama i oraha, dobri su izvori kalcija.
30
Magnezij
Magnezij kao i natrij, kalcij i kalij, pripada elektrolitima. On je vrlo vaan aktivator
brojnih enzima u metabolizmu energije i potreban je za mineralizaciju kostiju kao i
za miine kontrakcije i prijenos ivanih podraaja. Magnezij je antistresni mineral;
manjak moe dovesti do ivane uznemirenosti, miinih greva, poveane nervoze,
poremeaja sranog ritma itd. Vegetarijanci su mnogo bolje opskrbljeni magnezijem
od onih koji jedu mijeanu hranu. Sve zelene lisnate salate i povre sadre magnezij
budui da je on sastavni dio tvari koja biljci daje boju, klorofila. Dobar izvor magnezija
su zobene pahuljice, cjeloviti kruh, sjemenke suncokreta i orasi.
Selen
Jo prije nekoliko desetljea selen je vaio jo samo kao otrovni metal. U
meuvremenu je u metabolizmu otkriveno vie bjelanevina koje sadre selen,
potrebnih za razliite funkcije. Enzimi koji sadre selen igraju znaajnu ulogu u zatiti
od slobodnih radikala i nuni su za regulaciju aktivnosti gena i staninog miljea. Druge
bjelanevine koje sadre selen neophodne su za stvaranje hormona titnjae.
Sveukupno selen igra vrlo vanu ulogu u imunolokoj sposobnosti i posjeduje
protuupalna svojstva. Prije svega, u mnogim se studijama pokazuje njegovo
antikancerogeno djelovanje, to znai da dobra opskrbljenost selenom moe biti zatita
protiv razliitih vrsta tumora. Osim toga, selen pomae kod svih oboljenja popraanih
s jaim upalnim procesima. Opskrba selenom je u srednjoj Europi nezadovoljavajua,
kako kod potroaa mjeovite hrane, tako i kod vegetarijanaca. Glavni razlog tome je
taj to su tla srednje Europe siromana selenom, poradi ega na njima uzgajane biljke
sadre malo selena. Oraasti plodovi su relativno dobri isporuitelji selena. Budui da
element u tragovima selen ima znaajnu zatitnu ulogu protiv oboljenja koja nastaju
31
Nedostatak magnezija moe

dovesti do uznemirenosti,
miinih greva, nervoze i
poremeaja sranog ritma.
Magnezij se nalazi u svem
zelenom lisnatom povru,
kao i u zobenim pahuljicama,
kruhu od cjelovitih itarica i
oraastim plodovima.
Selen djeluje protuupalno i

vaan je za imunoloki sustav.
Oraasti plodovi sadre
relativno mnogo selena.
djelovanjem slobodnih radikala, preporua se utvrivanje koncentracije selena u krvi

i ako ustreba uzimanje namirnica koje e je popuniti.
Bakar je tijelu potreban

izmeu ostalog za rast,
za prijenos eljeza, za
imunoloki sustav i za kosti.
Dobri snabdjevai bakrom su
mahunarke, oraasti plodovi i
proizvodi od cjelovitih itarica.
Bakar
Bakar sudjeluje u velikom broju fiziolokih funkcija u kojima nastupa kao
komponenta enzima i bjelanevina. Ovaj element u tragovima potreban je za rast,
imunoloki sustav, vrstou kostiju, resorpciju i metabolizam eljeza, razvoj mozga,
stanini metabolizam energije, sintezu veznog tkiva, stvaranje pigmenta u koi, kosi i
oima, kao i za sintezu neurotransmitera. Dobri izvori bakra su mahunarke, oraasti
plodovi i proizvodi od cjelovitih itarica. Vegetarijanski oblik prehrane sadri vie bakra
od nevegetarijanske mjeovite prehrane. Bakar je dodue bioloki loije raspoloiv
u biljnim nego ivotinjskim namirnicama; usprkos tome vegetarijanci su u pravilu
bolje opskrbljeni bakrom od konzumenata mjeovite hrane. Slino kao i element u
tragovima cink, bakar e bioloki biti bolje iskoriten ako se tradicionalnim 24-satnim
kiseljenjem krunog tijesta razgrade fitati u vanjskim slojevima zrna itarica.
Cink
Cink je element u tragovima s vrlo opsenim funkcijama u metabolizmu. Vie
od 300 enzimskih reakcija ovisno je o cinku. On igra sredinju ulogu u aktivnosti
imunolokog sustava, zacjeljivanju rana, metabolizmu koe, rastu i svim mentalnim
funkcijama. Cink je potreban takoer i za razgradnju alkohola i izdisanje ugljinog
dioksida. Nedostatak cinka smanjuje tjelesnu radnu sposobnost.
Vegetarijanci imaju u pravilu obilan unos cinka. Cink je dobar primjer za to kako
koncentracija jednog elementa u tragovima u hrani ne znai nuno i da ovaj u punoj
32
mjeri koristi organizmu. Primjerice vanjski dijelovi itarica sadre relativno mnogo
cinka; resorpciju cinka u crijevima koi fitinska kiselina koja se isto tako nalazi u
vanjskim slojevima itnog sjemenja. Postoji nekoliko mogunosti smanjenja sadraja
fitinske kiseline. Tako primjerice, pod naslovom bakar ve spomenuto tradicionalno
24-satno kiseljenje krunog tijesta znatno poveava raspoloivost cinka, jer se fitinska
kiselina s vremenom razgrauje. Dobri biljni izvori cinka jesu s gore spomenutim
ogranienjima proizvodi od cjelovitih itarica, mahunarke i zobene pahuljice.
Openito opskrba cinkom u Njemakoj nije optimalna, tako da u sluaju poveane
potrebe za cinkom, npr. kod vee infektivne prijemljivosti, dopunjavanje cinka hranom
moe biti potrebno i razumno.
eljezo
eljezo ima u metabolizmu esencijalnu funkciju prilikom prijenosa i pohranjivanja
kisika kao i kod brojnih oksidacijskih i redukcijskih reakcija u tijelu. eljezo je dio
hemoglobina, tvari koja krvi daje boju, i miinog crvenog pigmenta mioglobina, i
ivotno je vano za opskrbljivanje stanica energijom, za detoksikaciju kao i za sintezu
razliitih produkata metabolizma kao neurotransmitera, karnitina, kolagena itd.
Odrasle osobe koje ive vegetarijanski u pravilu imaju manje zalihe eljeza od
nevegetarijanaca, to je meutim esto prednost, budui da visoka koncentracija
bjelanevine koja pohranjuje eljezo, feritina, poveava rizik bolesti krvnih sudova
i sranog infarkta. Anemija zbog pomanjkanja eljeza kod vegetarijanaca ne nastupa
ee nego kod nevegetarijanaca.
Osim toga biljna hrana ne sadri eljezo u obliku hemoglobinskog eljeza kako
se ono tipino nalazi u mesu. eljezo u hemoglobinu se u veoj mjeri resorbira,
tako da pri redovitoj konzumaciji mesa moe doi do prevelike prisutnosti eljeza u
33
Cink se nalazi u proizvodima

od cjelovitih itarica,
mahunarkama i zobenim
pahuljicama. On je izmeu
ostalog vaan za imunoloki
sustav, za zacjeljivanje rana i
rad svih osjetila.
metabolizmu. To opet moe, kako to pokazuju neke studije, dovesti do poveanog

Dobri biljni izvori eljeza jesu
zobene pahuljice, proso,
sjemenke bundeve, sjemenke
lana i penine klice. Vitamin
C poveava resorpciju eljeza
iz hrane.
Biljne ivene namirnice

sadre openito vee koliine
mangana nego ivotinjski
proizvodi. Mangan djeluje u
tijelu kao uvar stanica i vaan
je u metabolizmu kostiju.
rizika bolesti srca i krvotoka te dijabetesa.

Razliite tvari mogu pojaati ili ometati resorpciju eljeza iz biljne hrane. Ometa je
primjerice fitinska kiselina koja se nalazi u kavi, kakau ili crnom aju. Korisni su vitamin
C i organske kiseline koje se nalaze u vou i povru. Namirnice biljnog porijekla
bogate eljezom jesu penine klice, proso, zobene pahuljice, sjemenke bundeve,
laneno sjeme i pistacije.
Dogma da je meso potrebno zbog opskrbe eljezom je kriva. Visoki unos eljeza
pri redovitoj konzumaciji mesa moe biti mnogo tetniji za zdravlje. Preostaje nam
samo elja da konano svi znanstvenici uzmu na znanje takve temeljne spoznaje
znanosti o prehrani i medicini.
Mangan
Biljne ivene namirnice openito sadre vee koliine mangana od proizvoda
ivotinjskog porijekla. Visoki sadraj pokazuje primjerice crni aj kao i oraasti plodovi,
cjelovite itarice i zeleno lisnato povre. Mangan je sastavni dio ili aktivator brojnih
enzima u metabolizmu. Sudjeluje kao antioksidacijska zatita mitohondrija, u sintezi
hrskavice i kostiju kao i u proizvodnji glukoze. Uslijed pomanjkanja mangana moe
doi do poremeaja u metabolizmu kostiju i ugljikohidrata.
Krom
Metabolizam zahtijeva zaista male koliine kroma, ali on ima znaajan udio u
prenoenju inzulinskih signala u stanicama. Hormon inzulin vezuje na staninoj povrini
specifine inzulinske receptore koji zatim prosljeuju biokemijsku poruku inzulina u
34
unutranjost stanice. Daljnja predaja toga signala vri se preko peptida kromodulina
koji sadri krom. Krom je znaajan i za aktiviranje gena u metabolizmu glukoze.
Pomanjkanje kroma nanosi tetu regulaciji eera u krvi to se pokazuje u
povienom ili snienom krvnom eeru. Optimalna opskrba kromom esto moe
poboljati razinu eera u krvi kod dijabetiara. Biljne namirnice koje sadre krom
jesu kukuruz, zrna papra, cjelovite itarice, penine klice, oraasti plodovi, ljive i
kakao.
Krom sudjeluje u regulaciji

eera u krvi. Nalazi se u
cjelovitim itaricama, zrnju
papra, oraastim plodovima,
ljivama i kakau.
Sekundarni sastojci biljki

Pojam sekundarni sastojci u biljkama oznaava veliki broj razliitih spojeva koji
nastaju pri tzv. sekundarnoj izmjeni tvari biljaka. To znai: ove tvari nemaju funkciju u
energetskom metabolizmu biljke, ne djeluju kao potporne supstance niti ne sudjeluju
u enzimskim reakcijama, kao primjerice vitamini.
Biljke stvaraju te tvari kao zatitni i obrambeni materijal, isto tako kao boju i
regulatore rasta. Pet do deset tisua tih tvari nalazi se prirodno u ljudskoj hrani. Budui
da u izriitom smislu ne pokazuju hranjivu vrijednost, znanost o prehrani smatrala ih
je vie tetnima, u najmanju ruku ak i nepotrebnima. Temeljem porasta znanstvenih
spoznaja posljednjih godina sve vie se pokazuje da sekundarnim biljnim sastojcima
pripada veliki broj zdravlju korisnih funkcija, te da oni znaajno doprinose zdravstvenoj
vrijednosti biljne hrane. Vegetarijanci imaju vei unos sekundarnih sastojaka i zbog
toga sigurno i manji rizik oboljenja od nevegetarijanaca. U nastavku e kratko biti
predstavljene neke grupe tih sekundarnih sastojaka:
35
Sekundarni biljni sastojci

su tvari koje biljke stvaraju
izmeu ostaloga za svoju
vlastitu zatitu. Nekoliko
od ovih pet do deset tisua
razliitih tvari istovremeno
je odgovorno za boju biljke.
Danas se zna da ove nekada
neuvaavane tvari imaju
veliki broj za ljudsko zdravlje
korisnih svojstava.
Karotenoidi
Karotenoidi se nalaze u
utim, naranastim i crvenim
vrstama voa i povra. Zeleni
kelj, pinat i brokula sadre
odreene predstavnike ove
grupe tvari. Karotenoidi tite
od bolesti srca i krvotoka.
Karotenoidi su grupa iroko rasprostranjenih biljnih pigmenata.

U krvi je do sada moglo biti dokazano 14 razliitih karotenoida.
Betakaroten je sigurno najpoznatiji predstavnik ove grupe u ljudskoj prehrani.
Visoke koncentracije nalaze se u mahunama, pinatu i marelicama. Betakaroten ima
djelovanje provitamina A, to znai da ljudski organizam moe u sluaju potrebe
iz toga proizvesti vitamin A. Osim toga, betakaroten je vrlo znaajan antioksidans
koji osobito titi masnoe u staninima membranama. Visoki unos betakarotena
moe umanjiti sklonost da koa izgori na suncu i sveukupno djeluje stimulirajue na
imunoloki sustav.
Drugi vaan karotenoid je likopen, crveni biljni pigment, koji se u visokoj
koncentraciji nalazi u rajici i lubenici. Studije su pokazale da likopen ima preventivni
efekt protiv arterioskleroze i da moe umanjiti rizik odreenih vrsta karcinoma, kao
primjerice karcinoma prostate i tumora probavnog trakta.
Daljnji karotenoidi su lutein i zeaksantin. Visoke koncentracije pokazuju zeleni
kelj (broskva), pinat i brokula. Najvaniji medicinski znaaj ovih dvaju sastojaka je
preventiva i terapija onih bolesti, prije svega starake degeneracije makule.
Poveana potronja namirnica bogatih karotenoidima ima jasno zatitno djelovanje
protiv bolesti srca i krvotoka, dok betakaroten kao pojedinani sastojak nema takav
uinak. Namirnice su vie od zbira pojedinanih sastojaka. Tek zajedniko djelovanje
mnogih sastojaka daje vrijednost nekoj hrani.
Polifenoli
Polifenoli su velika grupa biljnih sastojaka iji su najpoznatiji predstavnici flavonoidi.
Do sada je poznato izmeu etiri i pet tisua razliitih flavonoida. Flavonoidima
36
pripadaju antocijan-pigmenti (antocijanidini) koji se prije svega nalaze u trenjama,

ljivama, crvenom grou, rotkvicama i patlidanu. uti flavonidi su primjerice sadrani
u luku i endiviji; razliite (treslovine) nalaze se u aju i crvenom vinu.
Polifenoli su najvanija grupa biljnih antioksidanasa. Na temelju svojih antioksidacijskih
svojstava polifenoli su korisni kod velikog broja oboljenja u kojima imaju udjela
oksidacijski procesi, primjerice arteroisklerozi, reumi, upalama, karcinomima itd.
Fitosterini
Fitosterini se nalaze u spomena vrijednim koliinama samo u dijelovima biljaka
bogatim masnoama; sjemenke suncokreta i sezama pokazuju osobito visok sadraj.
Fitosterini imaju strukturu kemijski slinu kolesterinima i mogu jako reducirati
prihvat kolesterola u crijevima. To je od osobitog interesa za ljude koji imaju visoku
razinu kolesterola.
Glukosinolati
Glukosinolati su odgovorni prije svega za tipian okus kelja, kao i prokulice, karfiola,
crvenog kelja, korabe, brokule i ljutih biljki kao draguca (divlji hren), hrena, enjaka
i goruice.
Postoje jaki znanstveni dokazi za to, da glukosinolati djeluju preventivno protiv
karcinoma. Oni raspolau i blagim antibiotskim svojstvima, te zbog toga mogu biti
korisni kod infekcija dinih i mokranih putova.
37
Polifenoli pomau u
spreavanju reume, upala
i karcinoma. Oni se nalaze
u luku, endiviji, trenjama,
ljivama, crvenom zelju i
crvenom grou, aju, a
takoer i u crvenom vinu.
Fitosterini reguliraju razinu

kolesterola, glukosinolati
djeluju preventivno protiv
raka; sulfidi tite od bolesti
srca i krvotoka, a terpeni
rastvaraju sluz. Planiranjem
raznolike prehrane, sve ove
zdravstveno poticajne tvari
unosimo u organizam u
dovoljnim koliinama.
Sulfidi
Sulfidi su hlapive, sumporaste tvari; kojima svoj intenzivan okus i dugotrajan miris
zahvaljuju prije svega sve vrste luka. Obilne koliine sulfida su sadrane u enjaku,
medvjeem luku, crvenom luku, mladom luku, vlascu, bijelom luku, parogama i
crvenim luicama. Slino kao i glukosinolate i sulfide moemo oznaiti kao neku vrstu
prirodnog antibiotika. Oni imaju antikancerogeni potencijal i zatitni efekt protiv bolesti
srca i krvotoka, mogu sniziti povienu razinu kolesterola u krvi i povoljno utjecati na
upalne reakcije. Osim toga ukazuje se i na to da posjeduju svojstvo razrjeivanja
krvi.
Terpeni
Terpeni imaju osobit znaaj kao biljne aromatine tvari. Oni su glavni sastojak
eterinih ulja i time sadrani praktino u svim biljkama specifinih aroma, primjerice
u kimu, citrusima, paprenoj metvici, mukatu, anisu, biberu, celeru. Neki spojevi
terpena pokazuju antibakterijska svojstva. D - limonen u citrusima i neke biljke koje
sadre terpen, primjerice timijan, djeluju takoer i na rastvaranje sluzi
Fitoestrogenima pripada veliki

znaaj u zatiti od raka. Oni
se nalaze izmeu ostalog u
proizvodima od cjelovitih
itarica, oraastim plodovima i
mahunarkama.
Fitoestrogeni
Dva su znaajna predstavnika ovih tvari sadrana u biljkama: to su tzv. lignani i
izoflavonidi. Lignani su vrlo rasprostranjeni u biljkama i osobito ih se mnogo nalazi u
proizvodima od cjelovitih itarica, lanenom sjemenju, penici, jemu, sezamu, ali i u
orasima plodovima. Izoflavonoidi su naprotiv sadrani u tropskim mahunarkama, kao
primjerice u sojinom bobu.
Lignani izmeu ostalog djeluju kao zatita od sranog infarkta.
38
Fitoestrogenima pripada veliki znaaj u prevenciji vrsta karcinoma koji ovise

o hormonima, primjerice karcinom dojke ili prostate. Osim toga posjeduju
antioksidacijska svojstva, to znai da tite stanice od slobodnih radikala.
Rezultati istraivanja zdravstvenih koristi sekundarnih biljnih tvari uvjerljivo
pokazuju, da su biljne ivene namirnice ujedno i lijekovi, kako je to u antikoj medicini
formulirao uveni lijenik Hipokrat:
Vae ivene namirnice trebaju biti vaim lijekovima, a vai lijekovi trebaju
biti vae ivene namirnice.
Balastne tvari
Balastne tvari se definiraju kao onaj dio hrane koji ljudski probavni sustav ne
moe razgraditi ili to ini samo djelomino. Tu pripadaju primjerice vanjski slojevi
ita (mekinje) u cjelovitom kruhu, biljna vlakna u povru i vou, ali i tvari koje bubre
kao pektin u jabuci. Balastne tvari prolaze nepromijenjene kroz crijeva i u debelom
crijevu bivaju od crijevnih bakterija djelomino razgraene. One posjeduju visoku
sposobnost bubrenja; poveavaju volumen pojedene hrane i uzrokuju vei osjeaj
sitosti. Osim toga povisuju teinu stolice i time pospjeuju crijevnu peristaltiku. Na taj
nain djeluju protiv zatvora.
Prehranom bogatom balastnim tvarima smanjuje se rizik od raka crijeva i
divertikuloze. Neke studije pokazuju da vei unos balastnih tvari smanjuje rizik sranog
infarkta; moe se dokazati sniavanje LDL kolesterola. Balastne tvari vjerojatno
doprinose poboljanju imunoloke kompetencije. Vano je da se pri visokom
unosu balastnih tvari uzima i mnogo tekuine, budui da im je tekuina potrebna za
bubrenje.
39
Prehranom bogatom
balastnim tvarima smanjuje
se rizik karcinoma debelog
crijeva i sranog infarkta.
Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane
Prehrambeno-fizioloke osobitosti
veganske prehrane
Od Dr. med.
Hans Gnter Kugler
U svojim stavovima o vegetarijanskoj prehrani American Dietetic Association je

ocijenila briljivo sastavljenu vegansku prehranu prikladnom za sve faze ivota.
Jednoj ispravnoj, isto biljnoj

prehrani svojstveno je da
obilno pokriva potrebu
za hranjivim tvarima. Za
iste vegane je meutim
neophodno potrebno da
vitamin B12 uzimaju kao
nadopunu prehrani, da bi
izbjegli mogue probleme.
Prema definiciji veganska prehrana znai odricanje od svih ivotinjskih namirnica.

Unos bjelanevina kod vegana je dostatan ako se konzumira mnogo biljnih namirnica,
pri emu su mahunarke, itarice i oraasti plodovi osobito dobri nositelji bjelanevina.
Idealno se dopunjuju, kako je ve spomenuto, bjelanevine mahunarki i itarica. No
nije neophodno da se uzajamno dopunjujue bjelanevine uzimaju zajedno u istom
obroku. Sve u svemu smatra se da je kod vegana zbog loije probavljivosti biljnih
bjelanevina, potreba za bjelanevina vea cca 20 30 posto.
Prehrambeno medicinske studije vegana su pokazale da ovi imaju vrlo povoljan
profil masnoa u krvi. Koncentracije kolesterola su jo nie nego kod ovo-laktovegetarijanaca. Svakako rizik srano-cirkulatornih oboljenja nije nii nego kod
konzumenata mjeovite hrane jer je koncentracija homocisteina kod vegana esto
previsoka. Homocistein je faktor rizika za bolesti ila, koji se u metabolizmu razgrauje
uz pomo vitamina B6, B12 i folne kiseline.
Vegani su najee vrlo dobro opskrbljeni folnom kiselinom i vitaminom B6, esto
meutim imaju prenisku koncentraciju vitamina B12. Jedna njemaka studija vegana
utvrdila je kod oko 80% sudionika nedostatnu opskrbljenost vitaminom B12.
Stoga je opravdano savjetovati i prehrambeno fizioloki potrebno, da vegani kao
dodatak prehrani uzimaju neki proizvod s vitaminom B12, jer u suprotnom sluaju
40
mogu nastupiti teka zdravstvena oteenja. Preporuku za uzimanjem nadopune

vitamina B12 dala su sva vodea veganska drutva. Naalost u strunoj literaturi vrlo
se esto objavljuju studije u kojima se govori o simptomima nedostatka B12 kod
vegana; time se zdravstvene koristi ovog naina prehrane snano diskreditiraju.
Veganska prehrana je onda zdravstveno poticajna kada namirnice pokrivaju
potrebe za makro i mikro prehrambenim tvarima i dodatno se ispravno dopunjuje
vitaminom B12.
Vegani imaju prosjeno nii indeks tjelesne mase od ovo-lakto vegetarijanaca,
dakle manji rizik za prekomjernu teinu. U nekim amerikim studijama mogla su
veganskom prehranom biti postignuta vidna poboljanja simptoma dijabetesa. Pri
tom se veganska prehrana pokazala efektnijom od uobiajenih standardnih dijeta za
dijabetiare.
Konzumacija mesa uzrokuje bolest

Odsada kao i dosada meso, kobasice i riba za veinu su ljudi posve razumlljivi
sastojci njihove svakodnevne prehrane. Vrlo je rasprostranjeno i miljenje da se
ovdje ak radi o naroito vrijednim i zdravstveno poticajnim namirnicama. Meso se
smatra gotovo glavnim jelom obroka; druge namirnice oznaavaju se kao prilozi i
odgovarajue tome, manje se cijene.
Meso nije komad ivotne snage to se moe prepoznati najkasnije onda kada
se promatra razvoj prehrambenih navika i civilizacijskih bolesti posljednjih desetljea.
U svim zemljama u kojima prevladava prehrana s naglaskom na mesu, drastino je u
porastu broj takozvanih bolesti blagostanja, kao dijabetes melitus tip-2, prekomjerna
41
Vegani imaju manji rizik

od prekomjerne teine i
dijabetesa.
tjelesna teina, reuma, karcinomi, bolesti srca i krvotoka itd. Ve je prije mnogo godina
Vegetarijanci manje riskiraju da
obole od karcinoma, reume,
dijabetesa i bolesti srca i
krvotoka.
nepobitno dokazano da meso, kobasice i riba nisu potrebni za ljudsku prehranu i da su

vegetarijanci prosjeno izloeni manjim rizicima navedenih civilizacijskih oboljenja.
Potronja mesa i mesnih proizvoda nije samo nepotrebna, ve predstavlja panje
vrijedan zdravstveni rizik, kako potvruju sljedee injenice.
Hiperkolesterolemija i arterioskleroza
Previsoka koncentracija ukupnog kolesterola i LDL kolesterola je faktor rizika za
nastanak atrerioskleroze. U naem sustavu zdravstva izdaju se znaajne svote novaca
da bi se smanjila poviena razina kolesterola uz pomo lijekova. Kolesterol se s jedne
strane uzima putem hrane, a s druge strane se sam stvara metabolizmom.
Vegetarijanci imaju prosjeno vidno nii unos kolesterola, osim ako uzimaju
mnogo mlijenih proizvoda i jaja. Biljna hrana je gotovo bez kolesterola. Osim toga
biljne bjelanevine mogu na temelju svog sastava aminokiselina, smanjiti stvaranje
kolesterola u tijelu. To se deava utjecajem omjera inzulin/glukagon: Bjelanevine
biljaka imaju veinom razliit sastav aminokiselina od ivotinjskih bjelanevina i
izazivaju pojaanu sekreciju glukagona. Ovaj hormon metabolizma mijenja stvaranje
razliitih enzima u stanicama jetre, to se pored ostalog vidi i u smanjenom stvaranju
kolesterola.
Oksidirani LDL-kolesterol smatra se vanim faktorima rizika za arteriosklerozu.
K tome je kod vegetarijanaca oksidacijska stabilnost LDL- partikula via nego kod
konzumenata mesa i oni generalno imaju bolju opskrbu antioksidansima i niu
koncentraciju fibrinogena nego oni koji jedu meso, to ima povoljan uinak na
protonost krvi.
42
Dijabetes melitus
eerna bolest dijabetes melitus tip-2 u mnogim je zemljama blagostanja
postala narodnom boleu broj jedan. U Njemakoj se broj dijabetiara od 1960.
udesetostruio. Western-Diet stil prehrane sa svojim visokim unosom zasienih
masnih kiselina znaajan je faktor rizika za inzulinsku rezistenciju i za tip-2 dijabetes.
Meso i kobasice sadre relativno mnogo zasienih masnih kiselina. U nekim studijama
moglo je biti dokazano da visoki unos zasienih masnih kiselina pospjeuje inzulinsku
rezistenciju
Redovna potronja crvenog mesa i mesnih proizvoda vodi kod mukaraca i ena
do povienih i visokih koncentracija feritina, ime se rizik za oboljenje od dijabetesa
tip-2 znaajno podie. Feritin je molekula koja pohranjuje eljezo.
eljezo i oksidacijski stres

1992 prvi puta je opisana veza izmeu stanja povienog pohranjivanja eljeza i
2,2 puta povienog rizika sranog infarkta. Ovo struno miljenje moglo se meutim
potvrditi i drugim studijama. Hemoglobinsko eljezo iz crvenog mesa resorbira se
10 puta bolje od eljeza biljnog porijekla, to moe dovesti do toga da prilikom
jedenja mesa jako poraste koncentracija bjelanevine za pohranjivanje eljeza,
feritina. eljezo je dodue esencijalni elementa u tragovima i potreban je za brojne
metabolike reakcije, no previsoka razina eljeza ipak potie stvaranje slobodnih
radikala i moe primjerice prouzroiti oksidacijska oteenja DL-partikula (estice).
Osim toga visoka razina feritina pogorava inzulinsku osjetljivost. Vegetarijanci imaju u
pravilu nie vrijednosti pohranjivanja eljeza nego ljudi koji se hrane mjeovito, to se
svakako moe gledati kao poticajno za zdravlje.
43
Izrazito mesnom ishranom

u tijelo se dovodi mnogo
zasienih masnih kiselina
koje mogu izazvati dijabetes.
Dijabetes danas predstavlja
bolest naroda broj jedan.
Oboljenja kostiju
Prehrana s mnogo mesa i

mlijenih proizvoda poveava
rizik osteoporoze. Naglaeno
biljna prehrana, naprotiv titi
kotanu strukturu.
Mesni proizvodi sadre, nasuprot biljnim namirnicama, prosjeno vie fosfora

nego kalcija. Povieni odnos fosfor/kalcij u hrani, moe dovesti do povienja parat
hormona koje dovodi do izluivanja kalcija iz kostiju. Time su naroito ugroeni
mladi jer nedovoljna kotana masa u ranoj dobi odrastanja predstavlja faktor rizika za
osteoporozu u kasnijoj ivotnoj dobi. ivotinjske bjelanevine sadre vie sumporastih
aminokiselina nego biljne bjelanevine, prilikom ije razgradnje nastaje vie protona,
koji su glavni izvor za optereenje organizma kiselinama. Za neutralizaciju vika kiselina
metabolizam se slui alkalnim kotanim solima.
Meutim u mnogim istraivanjima uvjerljivo je dokazano da vie alkalna, naglaeno
biljna prehrana titi kotanu strukturu. Vegetarijanci openito uzimaju vie za kosti
korisnih mikro-hranjivih tvari nego konzumenti mjeovite hrane. Naelno, unos
bjelanevina trebao bi biti dostatan, ali ne previsok; to vrijedi takoer i za biljne
bjelanevine.
Reumatska oboljenja
Svi ivotinjski proizvodi, osobito meso, kobasice i riba, sadre mnogo arahidonske
kiseline. Iz arahidonske kiseline se u metabolizmu stvaraju prostaglandin i leukotrien
koji potiu upale ovisno o raspoloivosti arahidonske kiseline. To znai da pri
oboljenjima s povienim upalnim procesima (aktivnostima) ogranienje unosa
arahidonske kiseline djeluje na poboljanje simptoma. Vegetarijanska, a jo bolje
veganska prehrana, injenino se dokazuje vrlo djelotvornom za umanjenje reumatskih
upala zglobova.
44
BSE i imunoloke reakcije

Jo prije nekoliko godina tema BSE je u javnosti bila poticaj za prilian broj udarnih
vijesti. Meutim to se relativno smirilo, iako sve vie rezultata istraivanja pokazuje,
da ova problematika ni u kom sluaju jo nije prevladana. BSE-prioni mogli su u
meuvremenu biti dokazani u razliitim tkivima, primjerice u sluznicama, imunolokim
organima i prije svega u muskulaturi, to je do prije nekoliko godina bilo potpuno
iskljueno.
2005. pojavio se je u strunom asopisu Nature jedan izvjetaj Univerziteta
iz Zrich-a, u kojem je iznijeto miljenje da se prioni nalaze i u mlijeku. vicarski
znanstvenici, suradnici renomiranog istraivaa priona Adriana Aguzzia, su pronali
prione izmijenjenog oblika u mlijenim lijezdama ovaca koje su bolovale od prionske
bolesti zvane scrapija i ujedno od infekcije vimena. Profesor Aguzzi je objasnio: Ne
moe se oekivati da se u mlijeku ne nalaze prioni. Mlijeko bi moda ipak bilo mogui
put prijenosa kod ivotinja, ako ove istovremeno boluju od neke virusne infekcije.
Isto je tako 2005. u Science-u objavljeno da prioni mogu biti preneseni i preko
urina, ako inficirana ivotinja koja boluje od prionske bolesti, boluje ujedno i od
jednog odreenog oblika upale bubrega. To isto tako objanjava zato stalno dolazi
do infekcija kod ovaca koje ive vegetarijanski i jelena koji ive slobodno u prirodi.
U 2006. godini University of Wisconsin je objavio, da se prioni gomilaju na
odreenim dijelovima zemljanog tla i stijenja i tamo dugo vremena ostaju infektivno
sposobni.
Vrijeme inkubacije za BSE kod ovjeka moe iznositi vie od 50 godina. Ovo
je zakljuio jedan meunarodni istraivaki tim iz jedne opsene analize vremena
inkubacije kod kuru-oboljenja, koje takoer izazivaju prioni. Danas poznati sluajevi
Creutzfeld-Jakobove bolesti predstavljaju prema tome po svoj prilici minimalno
vrijeme inkubacije, dok je srednje vrijeme izmeu infekcije i ispoljavanja vjerojatno
negdje oko 30 godina i vie. Ovo je istraivanje objavio University College London u
strunom asopisu Lancet.
45
Prema najnovijim spoznajama

BSE-prioni bi se mogli nai i u
mlijeku.
Kod ljudi, koji su inficirani

BSE-prionima, moe da izbije
Creutzfeld-Jakobova bolest
tek 30 50 godina kasnije.
U meuvremenu je takoer dokazano da se Creutzfeld-Jakobova bolest moe

prenijeti takoer transfuzijom krvi kao i kirurkim instrumentima.
Creutzfeld-Jakobova bolest pripada kao i Morbus Alzheimer neurodegenerativnim
oboljenjima, ije se klinike slike ne mogu uvijek jasno razlikovati. Na vie amerikih
sveuilita provode se neuropatoloke autopsije na preminulima kod kojih je za
vrijeme ivota lijenik specijalist postavio dijagnozu Morbus Alzheimerove bolesti.
Poraavajue je to se prema rezultatima studije u 3 do 13 posto sluajeva ne radi
o Morbus Alzheimerovoj, nego Creutzfeld-Jakobovoj bolesti. U svim industrijskim
zemljama s naglaeno mesnim Western-Diet stilom prehrane, pokazuje se oigledan
porast Alzheimerove bolesti.
Konzumacija mesa poveava

rizik oboljenja od raka eluca,
raka prostate, raka dojke, raka
bubrega i raka crijeva.
Oboljenja od tumora
Potronja mesa i ribe moe vidno poveati rizik nastanka odreenih vrsta tumora,
pri emu se, takozvani mesni proizvodi, kao to su kobasica, unka ili proizvodi
iz salamura najee povezuju s najveim porastom rizika za tumor. U mnogim
studijama se pokazalo da je rizik za karcinom debelog crijeva, karcinom guterae i
karcinom eluca ovisan o koliini potronje mesa. Ta injenica o karcinomu debelog
crijeva i guterae je ve due poznata. Sredinom 2006. godine objavljeni su rezultati
jedne opsene studije iz 10 europskih zemalja u kojoj je sudjelovalo preko pola
milijuna ena i mukaraca. Pokazalo se da je kod zaraenih Helicobacter Pylori-em
rizik dobivanja raka eluca kod dnevne potronje 100 g mesa ili mesnih proizvoda
porastao peterostruko. Infekcija tim uzronikom je vrlo esta. Njome je pogoeno
oko 50 do 60 % ljudi, tako da se sveukupno konzumacija mesa moe smatrati
znaajanim faktorom rizika za nastanak karcinoma eluca.
Postoje razliite spoznaje o mehanizmima, o tome kako meso pospjeuje nastanak
raka. Peenjem, kuhanjem i rotiljanjem mesa i ribe nastaju heterociklini enzimi.
Te tvari nastaju kao posljedica kemijske reakcije izmeu aminokiselina i kreatina
46
miinog tkiva. Vie istraivanja je pokazalo da heterociklini amini pokazuju znaajan

genotoksini i mutageni potencijal. Heterociklini amini, kao rizini faktor, dovode se
u vezu s vie vrsta tumora, primjerice tumora eluca i prostate, guterae, bubrega,
debelog crijeva i prsne lijezde.
Pored heterociklinih amina postoje i druge kancerogene tvari, primjerice Nnitrozo spojevi. Nastanak tih spojeva se usko povezuje s potronjom crvenoga mesa.
Postoje naznake razliitih istraivanja da hemoglobinsko eljezo sadrano u mesu i
mesnim proizvodima, u tijelu djeluje kao katalizator za stvaranje kancerogenih tvari.
Osim toga, hemoglobinsko eljezo uzrokuje pojaano stvaranje slobodnih radikala
koji mogu uzrokovati oteenje DNA crijevnih stanica. Prilikom mikrobne razgradnje
bjelanevina u debelom crijevu, ovisno o visini unosa bjelanevina, nastaju potencijalno
otrovne tvari kao amonijak, fenoli, indoli, amini itd. Meso sadri mnoge aminokiseline
koje sadre sumpor iz kojih u crijevima moe nastati sulfid, kao i aromatske
aminokiseline, kao fenilalanin i tirosin iz kojih crijevne bakterije mogu proizvesti fenol
i kresol. Fenol i kresol se smatraju vjerojatnim uzronicima karcinoma.
Visok unos ivotinjskih masti moe isto tako poveati rizik za odreene vrste
tumora, primjerice: raka dojke i prostate.
Literatura
1. Cem Ekmekcioglu, Wolfgang Marktl: Essentielle Spurenelemente; Springer-Verlag
/ Wien 2006
2. H. Koula-Jenik et al: Leitfaden Ernhrungsmedizin; Elsevier 2006
3. Andreas Hahn: Nahrungsergnzungsmittel; WVG Stuttgart 2006
4. Joan Sabate: Vegetarian Nutrition; CRC Press 2001
5. Maurice E. Shils et al: Modern nutrition in health and disease; tenth edition,
Lippincott Wiliams & Wilkins 2006
47
eljezo u obliku
hemoglobinskog eljeza koje
se nalazi u mesu i mesnim
proizvodima je mjerodavni
sudionik u nastanku raka.
Vegetarijanska prehrana u razliitim ivotnim dobima
Vegetarijanska prehrana
u razliitim ivotnim dobima
Od Dr. med. univ.
Annemarie Gross
elimo li ostati zdravi i radno sposobni, tada je vegetarijanska prehrana idealan

oblik prehrane ne samo za odrasle, ve za sve ivotne dobi, ukljuujui trudnou,
djetinjstvo, mladost i starost. To su posljednjih desetljea pokazale mnoge znanstvene
spoznaje i studije.
Donosimo neke izvode iz dokumenata American Dietetic Association:
Ameriko drutvo prehrambenih znanstvenika (American Dietetic Association,
ADA) i Savez kanadskih prehrambenih znanstvenika (Dietitians of Canada, DC).
Tema: vegetarijanska prehrana.
Dobro isplanirana veganska i drugi oblici vegetarijanske prehrane
Vegetarijanska prehrana je
primjerena svim ivotnim
dobima, dakle i za trudnou,
djetinstvo, mladost i starost.
primjereni su svim razdobljima ivotnih ciklusa, ukljuujui trudnou,

dojenje, rano i kasno dijetinjstvo, te adolescenciju. Prema zdravstvenim
istraivanjima vegetarijanski oblici prehrane nutricionistiki pruaju itav
niz prednosti. U to se ubrajaju niske vrijednosti zasienih masnoa,
kolesterola i bjelanevina ivotinjskog porijekla, kao i visok sadraj
ugljikohidrata, balastnih tvari, magnezija, kalija, folata, antioksidansa kao
to su vitamini C i E, te fitokemikalija.
Vegetarijanska prehrana u djetinjstvu i adolescenciji moe doprinijeti razvoju
zdravih prehrambenih navika za itav ivot i moe ponuditi neke bitne prehrambeno
fizioloke prednosti.
48
Prehrana u trudnoi i za vrijeme dojenja

U trudnoi je vano da se embrio opskrbi s dovoljno hranjivih tvari. U pravilu,
dijete u razvitku si samo uzima ono to mu je potrebno. Da kod majke i djeteta ne
doe do pomanjka tvari neophodnih za ivot, vana je dostatna i zdrava prehrana
majke. Potreba za kalorijama se u trudnoi i za vrijeme dojenja samo malo poveava;
dok je nasuprot tomu obavezna dostatna opskrba s vitaminima i mineralnim tvarima.
Opskrba s vitaminima B1 i B2, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C i A vai
openito kao kritina. Uravnoteenom vegetarijanskom prehranom ta potreba moe
biti jako dobro namirena. Tijekom dojenja potrebni su isti vitamini kao i u trudnoi,
izuzev niacina, a dodatno i vitamin D.
Folna kiselina
Folna kiselina je u trudnoi od posebne vanosti jer je vana za diferencijaciju stanica.
Manjak folne kiseline u trudnoi moe imati teke posljedice za dijete: Neuroloki
defekti, kao npr. uroena oteenja mozga ili kimene modine odgovorni su za
smetnje kao npr. oduzetost, te esto dovode do smrti.
Prema izvjeu o prehrani iz 1996. godine samo je oko jedna etvrtina 19 do 25
godinjakinja u Njemakoj dobivala dostatnu koliinu folne kiseline. Poto je razvoj
(ivanih vlakana) ve zavren izmeu 22. i 28. dana trudnoe, dakle u vrijeme kada
trudnoa najee jo nije poznata, razmilja se o preventivnim mjerama davanja
tableta folne kiseline svim enama u reproduktivnoj dobi. Vegetarijanskom prehranom
s puno zelenog povra ovaj teak problem moe biti vrlo dobro i na prirodan nain
sprijeen.
49
U vrijeme trudnoe i
dojenja tijelo ima poveanu
potrebu za prehrambenim
tvarima. Uravnoteenom
vegetarijanskom prehranom
one mogu biti vrlo dobro
namirene.
Dnevne potrebe kod trudnica su od 400 do 800 ug na dan. Sljedee namirnice

sadre puno folne kiseline: lisnato zeleno povre (kao endivija, pinat), paroge,
brokula, rajica, mahunarke, krumpir, proizvodi iz cjelovitih itarica itd. Posebno puno
folne kiseline sadri perin: 150 ug na 100 g. Priroda je ovdje bila doista izdana!
ene u reproduktivnoj dobi
i trudnice trebaju jesti puno
zelenog lisnatog povra,
paroge, brokulu, rajice,
mahunarke, krumpir i cjelovite
proizvode. Oni sadre folnu
kiselinu koja igra vanu ulogu
u izgradnji stanica.
U trudnoi vitamina A treba biti u dovoljnim koliinama, ali se ne smije predozirati,

jer to moe imati tetne posljedice za dijete u razvoju. Preporuljivo je ne uzimati
umjetni vitamin A, ve jesti voe i povre bogato karotenom (Beta-karoten =
provitamin A, iz kojeg tijelo stvara vitamin A). Uravnoteenom vegetarijanskom
prehranom on je optimalno osiguran.
Namirnice bogate karotenom su primjerice mrkva, rajica, salata, kelj, pinat,
brokula, marelice, mango.
Budui da sunevo svjetlo ima vanu ulogu u stvaranju vitamina D, a ovo je
meu ostalim na naoj geografskoj irini u zimskim mjesecima preslabo, openito se
preporuuje uzimanje preparata vitamina D. Zajedno s kalcijem, vitamin D je vaan
za izgradnju kostiju kod djece.
Magnezij, eljezo, kalcij, jod i cink se ubrajaju u kritine mineralne tvari tijekom
trudnoe i dojenja. Uravnoteenom vegetarijanskom prehranom te tvari se bez
problema unose. Dodatno uzimanje, primjerice, eljeza ili magnezija treba uslijediti
ako je dokazan njihov manjak.
Za vrijeme dojenja majka bi se trebala, kao to je reeno, uravnoteeno hraniti.
Za dojene je prednost ako ga se prvih est mjeseci doji. Ako to nije mogue, moe
se koristiti gotova hrana za dojenad na bazi mlijeka ili na bazi soje.
Za majke koje se hrane veganski vrijedi uputa da je potrebna dodatna opskrba
vitaminom B12!
50
Prehrana u djetinjstvu i mladosti

Zdravlje nae djece nam je postala posebna briga, a posebice jer je upravo zadnjih
godina dolo do velikog porasta bolesti uvjetovanih prehranom, kao to su pretilost
sa svim njenim negativnim posljedicama, te dijabetes melitus tip-2. Tako se primjerice
u Americi, poradi velike pretilosti kod mladih, ve brinu za podmladak vatrogasaca
i policije. U Engleskoj se raspravlja o uvoenju mjera u kole: zabrana fast food-a,
slatkih napitaka itd., zatim vie povra, voa
Vegetarijanska prehrana nudi djeci i mladima mnoge prednosti: rjee dolazi do
pretilosti i unosi se vie balastnih tvari, a nasuprot toga manje kolesterola i zasienih
masnih kiselina.
Specifinost prehrane djece i mladih

U odnosu na tjelesnu teinu djeca imaju veu potrebu za prehrambenim tvarima
od odraslih: Djeca od 1 3 godine 100 kcl/kg, odrasli 30 40 kcl/kg. Openito se djeci
preporua vei udio masnoa: Kod djece od 1 3 godine udio masnoa u hrani treba
iznositi 30 40%, kod djece od 4 14 godina 30 35%. Odrasli bi, naprotiv, trebali
unositi maksimalno 30% masnoa (udio u cjelokupnom energetskom unosu).
Raspravlja se i o tome da bi preventiva ovapnjenju krvnih ila djelomino bilo i
smanjenje unosa masti kod djece. Mane: moe doi do pomanjkanja vitamina koji
se otapaju u masnoama. Stoga se preporua da se ne prekorauje unos masnoa i
time svjesno reducira udio zasienih masnih kiselina. Zasiene masne kiseline nalaze
se prvenstveno u hrani ivotinjskog porijekla. Djeca hranjena vegetarijanski ovdje su
dakle, u svakom sluaju u prednosti.
51
Uravnoteena vegetarijanska
prehrana nudi djeci i mladima
mnoge prednosti. Oni su
bolje opskrbljeni vitaminima i
balastnim tvarima i kod njih se
rjee razvija pretilost, ili ak
dijabetes.
Udio ugljikohidrata u prehrani trebao bi iznositi preko 50%, u pravilu je to samo

46 49 %. Pri tom bi trebalo ograniiti niskomolekularne ugljikohidrate, kao to je
eer koji se vrlo brzo razgrauje, i prednost davati ugljikohidratima koji se polako
razgrauju, kao to su oni u integralnom kruhu.
Djeca s vegetarijanskom
prehranom su dostatno
opskrbljena s bjelanevinama,
to je vano za rast.
Dovoljna koliina bjelanevina je vrlo bitna za rast. Kod uobiajene mjeovite

prehrane udio bjelanevina je svakako previsok, a djelomino i vie nego udvostruen.
Vegetarijanci imaju dovoljan unos biljnih bjelanevina, a rijetko viak istog.
Unos tekuine kod djece treba biti vei nego kod odraslih, jer sposobnost
koncentracije bubrega jo nije dovoljno razvijena.
Tijekom rasta potrebne su odreene tvari, kao primjerice, kalcij i eljezo. Kalcij
je vaan za izgradnju kotane mase. U dojenako doba i u pubertetu dolazi do
intenzivnog rasta kostiju.
eljezo je vrlo vano u prve dvije godine ivota, nakon estog mjeseca (nakon
iscrpljivanja endogenih rezervi) i u pubertetu zbog porasta tjelesne mase. Radi
pomanjkanja eljeza moe doi do anemije. Djevojice od desete godine nadalje
radi menstruacije imaju veu potrebu za eljezom od djeaka.
52
Koja su do sada nasluena pomanjkanja kod vegetarijanaca?

Kao kritini elementi kod vegetarijanske prehrane do sada su vaili eljezo, kalcij,
vitamin D i vitamin B12.
eljezo:
Pomanjkanje eljeza je utvreno kod 20% svjetskog stanovnitva. Ono nije
uestalije kod vegetarijanaca nego kod onih s mjeovitom prehranom.
Uzimanje, primjerice, cjelovitih itarica i zelenog povra omoguuje visok unos
eljeza. Slabija raspoloivost eljeza iz biljnih namirnica se podmiruje istovremenim
unosom C vitamina i organskih kiselina iz voa i povra. Tada dolazi do bolje
resorpcije eljeza.
eljezo je primjerice sadrano u sljedeim namirnicama: grah, lea, grahorica
soje, zob, krumpir, rajica, marelice, ljive, kruke, groice, jabuke. Posebnim
postupkom pripreme mogue je poboljati raspoloivost eljeza, kao i cinka.
Fitati koji spreavaju resorpciju eljeza se hidroliziraju namakanjem ili klijanjem
itarica, to pospjeuje resorpciju eljeza. Kiseljenje krunog tijesta takoer
hidrolizira citate i pospjeuje resorpciju eljeza i drugih elemenata u tragovima. To
vai i za druge vrste koje fermentiraju (kao soju, miso, tempeh).
Osim toga, prilikom uzimanja manje eljeza tijelo se prilagoava apsorbirajui vie,
a gubei manje istog.
Kod vegetarijanaca pohranjeno eljezo (feritin) najee pokazuje nie vrijednosti,
ali unutar norme. To ima zdravstvene prednosti jer zbog vika feritina moe doi
do stvaranja slobodnih radikala koji su tetni za zdravlje.
53
Kalcij:
Kao to je poznato, mlijeni proizvodi sadre visok udio kalcija. Meutim, niti
kod vegana ne dolazi do pomanjkanja kalcija. Dodue, vegani ne uzimaju toliko
kalcija, ali to mogu uravnoteiti njegovim boljim iskoritavanjem; kalcij e se bolje
resorbirati. Uz to kod vegana se nizak unos bjelanevina odraava pozitivno jer
zbog njega dolazi do manjeg izluivanja kalcija preko urina.
Kalcij se, primjerice, nalazi u sljedeim namirnicama: brokuli (posebice puno), kelju,
poriluku, korabi, grahu, bademima, sezamu, ljivama, naranama, bananama,
jabukama.
Vitamin D:
Vitamin D se u tijelu stvara pod koom uslijed djelovanja sunevog svjetla (UV
svjetlo). Stoga u zemljama s malo sunanih sati, a posebice na naim geografskim
irinama, u zimskim mjesecima dolazi do manjeg stvaranja vitamina D. Zato za svu
djecu vai savjet pedijatra da neovisno o nainu prehrane trebaju dodatno uzimati
vitamin D, jer je neophodan za rast kostiju. Danas znamo da je vitamin D osim
toga znaajan i za imunoloki sustav, za diferencijaciju stanica i izgradnju miia.
Vitamin B12:
Vitamin B12 je sadran u dovoljnim koliinama u mlijenim proizvodima. Kod
veganske prehrane moramo dodatno unositi vitamin B12 ili upotrebljavati namirnice
s dodatkom vitamina B12 (npr. soja + B12). Tko kao vegan ne vodi brigu o
takvom, od strunjaka preporuenom nainu ponaanja, postupa neodgovorno i
ugroava zdravlje svoje djece.
54
Roditelji bi se trebali pozabaviti s osnovama zdrave prehrane jer oni su odgovorni

za zdravu prehranu svoje djece.
Dananja uobiajena prehrana moe kod djece i mladih prouzroiti zdravstvene
potekoe budui da se esto pojede previe fast food-a s mnogo prikrivenih ivotinjskih
masnoa, gotovih proizvoda s mnogim dodacima, te niskovrijednih namirnica.
Uravnoteena vegetarijanska prehrana, a jo k tomu ukusna, pozitivno se odraava
na zdravlje itave obitelji.
Rezultati studija o vegetarijanski hranjenoj djeci,

njihovom razvoju i rastu
Lacto-ovo vegetarijanska djeca i mladi:
SDA (Seven Day Adventis): vegetarijanski hranjeni kolarci su jednako visoki ili
vii od nevegetarijanaca. Djevojice su svoju prvu periodu (menstruaciju) dobile
malo kasnije od nevegetarijanki. (Taj pomak moe biti zdravstvena prednost jer rana
menstruacija moe biti rizian faktor za rak dojke).
Druge studije:
flamanska studija o djeci vegetarijancima, mladima i odraslima mlae dobi
Longitudinal Grow Study iz sjeverozapadne Engleske,
studija Indian Vegetarian Children in Britain i studija Indian Vegetarian
Children in Madras
Njihovi se rezultati mogu saeti na sljedei nain:
55
Vrijednosti tjelesnih pretraga pokazuju da su djeca vegetarijanci jednako visoka kao

djeca s mjeovitom prehranom. U veini studija su djeca vegetarijanci neto vitkija.
Dvije studije su pokazale da djevojice vegetarijanke neto kasnije ulaze u pubertet;
jedna studija je pokazala prosjean poetak puberteta.
Djeca vegani:
Farm studija:
404 veganske djece od 4 mjeseca do 10 godina koji su do sada hranjeni iskljuivo
veganski: Visina i teina je bila izmeu 25. i 75. percentila (normirano podruje),
neto nia od prosjeka djece.
U.K. studija:
Djeca predkolske dobi koja su se itav ivot hranila veganski: Rast je bio normalan,
a prosjeno su neto vitkija.
Saetak:
Sve studije potvruju da je kako vegetarijanska tako i veganska prehrana
dobra za djecu. Vegetarijanska prehrana dovodi do normalnog rasta, a osim toga
donosi i, kako je ve reeno, mnoge zdravstvene prednosti.
Djeca, nasuprot mnogim

odraslima, u pravilu imaju
dobar osjeaj za to koje
namirnice su im potrebne.
Djeca osjeaju to im je potrebno:

Ve 20-tih godina prolog stoljea je kanadska pedijatrica Clara Davis dola do
sljedeih spoznaja: Djeci od 6-9 mjeseci je dala da iz niza ponuenih namirnica sami
izaberu to ele jesti. Djeca su instinktivno uzimala ono pravo. Tako bi npr. dijete s
manjkom eluane kiseline uzelo kiselo zelje. Ili bi dijete uzimalo ono to mu je kod
56
neke odreene bolesti nedostajalo, tako dugo dok nije nadoknaen manjak. Rezultat
su, prema lijenici, bila zdrava, radosna i aktivna djeca.
Profesor E.P. Kster, profesor eksperimentalne psihologije sa Sveuilita Utrecht
(istraivanje okusa), je temeljem nove studije doao do slinih zakljuaka: Maleni izmeu
1 - 4 godine instinktivno su odabirali namirnice koje su za njih bile vane. Prestali bi
jesti im bi unijeli dovoljno kalorija, a sol su uzimali u podnoljivim koliinama.
Iz toga se dade zakljuiti: ovjek ima prirodan osjeaj to je za njega dobro;
dodue, on je to veinom ve zaboravio jer obiljeavanja zapoinju ve u prvim
godinama ivota.
Tako vrlo rano razvijamo sklonosti: npr. djeca koja su uzimala gotovu hranu sa
sintetikom vanilijom imaju kasnije veliku naklonost prema tom okusu, puno veu od
djece koja su dojena s majinim mlijekom.
Prehrambenim koncernima su tokovi tih navikavanja poznati; stoga umjetnim
aromama svjesno utjeu na mlade ve u ranim godinama.
57
Vegetarijanska prehrana starijih ljudi

Svaki ovjek je tijekom svog ivota izloen normalnom procesu potronje i starenja
tijela. Raspravlja se o razliitim uzrocima koji dovode do starenja: genetski uzroci,
potroenost, smanjenje razine hormona rasta i drugi.
Jedan od uzroka je poveano stvaranje slobodnih radikala, koji u velikim koliinama
oteuju tjelesne stanice. Posljedica: Tijelo je u prvom redu zaposleno borbom protiv
brojnih slobodnih radikala i zapostavlja svoje prirodne regeneracijske procese.
U vanjske faktore koji ubrzavaju proces starenja spadaju, meu ostalim, premalo
sna, pomanjkanje kretanja, prehrana bogata masnoama i manjkom vitamina, nikotin,
alkohol i ubrzan ivot dakle stres.
Slobodni radikali se u manjoj mjeri pojavljuju prilikom izmjene tvari. Preko vanjskih
utjecaja kao to su UV svjetlo, puenje, pretilost i stres oni se stvaraju u poveanoj
mjeri. Slobodni radikali su agresivni kemijski spojevi kojima nedostaje jedan ili vie
elektrona. U potrazi za elektronima koji im manjkaju oni unitavaju druge tvari:
stanine membrane, kromosome ili tkiva u tijelu. Ako se pojave u malom broju, to
nije problem. No ako su u velikim koliinama, preoptereen je sistem obnove tijela:
stanice odumiru ili se preobraavaju tako da nastaju bolesti.
Antioksidansi imaju pozitivan utjecaj na proces starenja: oni djeluju kao hvatai
radikala i tite tjelesne stanice.
Najvaniji hvatai radikala jesu vitamini npr. vitamin C i E, vitalne tvari kao selen,
koenzim Q10, alfalipoinska kiselina i mnoge druge sekundarne biljne tvari, kao to su
bioflavonoidi, antocijani itd. Prehrana bogata antioksidansima spreava oteenja koja
slobodni radikali mogu prouzroiti u tjelesnim stanicama.
58
Prehrana bogata masnoama, jednolina prehrana, stres, pretilost, UVzrake i puenje poveavaju potrebu za hvataima slobodnih radikala, dakle za
antioksidansima.
O kretanju: Istrenirano tijelo bolje radi, to znai da ono treba upotrijebiti manje
energije kako bi postiglo isto ono to i neistrenirano tijelo. Smanjenjem potronje
energije nastaje manje tetnih izmjeninih tvari u organizmu. Previe kretanja,
primjerice pretjeran sport, uzrokuje upravo suprotno stvara se vie slobodnih
radikala, tijelo bre stari.
Daljnji uzrok ubrzanog starenja su kronine upalne otekline, tinjajua upala u
naem tijelu. to to znai?
Za borbu protiv mikroorganizama postoji vie upalnih kaskadnih sustava u naem
tijelu. Poznate su nam tipine upale, primjerice na koi ili na zglobu s oteklinom,
crvenilom, toplinom i boli. Te simptome su izazvali proinflamatorni citokini, kao to
su interleukin 6, tumor nekrozni faktor alfa, leukotrin B4, prostaglandin E2 itd. Pri
tome aktiviranje nuklearnog transkripcijskog faktora* igra sredinju ulogu, a posebice
nuklearni faktor kapa-B. Moe ih aktivirati stres, virusi, UV zrake i radioaktivno zraenje.
Jednom aktiviran, taj faktor moe pokrenuti itavu lananu reakciju. Nastaje lagana
kronina upala u tijelu, koju ovjek uope ne registrira. Meutim, taj stalni upalni stres
vodi do kroninih bolesti kao to su arterioskleroza, dijabetes, neurodegeneracije,
rak i openito do breg starenja.
Tijekom procesa starenja mi oito pojaano gubimo sposobnost da usmjerene
vremenski ograniene upalne procese iskljuimo ili preobratimo u korisno. Ve u
mladim godinama zbog pretilosti, pogreaka u dijetama i puenja prije vremena
dolazi do pro-inflamatornog metabolikog stresa zapoinje tinjajua upala.
* Transkripcijski faktor je regulatorski element za gene

59
Predstoji nam epidemija relativno mladih multimorbidnih dijabetiara tipa-2.

Do prije nekoliko godina dijabetes tipa 2 bio je iskljuivo staraka bolest (staraki
dijabetes).
U svim poznatim fenomenima koji nas ine starijima, komponente tinjajue
upale sudjeluju direktno ili indirektno.
Takozvani metaboliki sindrom vodi do turbo-aginga. Njime pogoeni poinju
ranije nego nekada obolijevati od komplikacija sa srcem i krvotokom, raka, neurolokih
deformacija, potekoa sa zglobovima.
to treba uiniti?
Vana bi bila promjena ivotnog stila, ciljano skidanje vika kilograma, a prije svega
zdrava prehrana jer zasiene masne kiseline, koje se nalaze u mesu, dovode do
spomenutih upalnih reakcija u tijelu. Nasuprot njima dobre masnoe, kao to su
Omega-3 masne kiseline koje sadri naprimjer, laneno ulje, stvaraju zatitu od upalnog
djelovanja. Antioksidansi takoer djeluju protuupalno jer mogu sprijeiti aktiviranje
nuklearnog faktora kapa-B.
Vegetarijanci ive zdravije i due!

To su posljednjih godina pokazale razliite studije.
Jedna dugogodinja studija njemakog istraivakog centra za rak iz Heidenberga
je utvrdila da je rizik smrtnosti vegetarijanaca vidno smanjen.
U jednom saopenju za tisak njemakog istraivakog centra za rak od 6. oujka
2003. godine pod naslovom Vegetarijanci ive due, moglo se proitati:
60
U jednoj dobnoj grupi sudionika studije od oekivanih 100 smrtnih sluajeva, kod
vegetarijanaca ih je bilo samo 59. U toj studiji, koja se provodila od 1978. godine pod
vodstvom privatne docentice dr. Jenny Chang-Claude, sudjelovalo je zaokrueno
1900 vegetarijanaca.
U njemakom lijenikom listu iz 1997. godine je pisalo o jednoj studiji iz
Engleske:
Ve dugo se diskutira o tome moe li se s vegetarijanskom dijetom smanjiti rizik
od smrtnosti uzrokovan sranim infarktom. Autori su izvijestili o istraivanjima na
jednoj grupi od preko 4000 mukaraca i preko 6000 ena. Usporedili su njihove
prehrambene navike i smrtnost na temelju koronarnih sranih bolesti, modanog
udara i raka.
Smrtnost te grupe je bila za 50 posto manja nego kod ostalog stanovnitva.
Dnevna potronja svjeeg voa vodi do znatnog smanjenja smrtnosti kao posljedice
koronarnih sranih oboljenja, modanog udara i ostalih analiziranih parametra. Tako
se moe ustvrditi: Zdravstveno osvijeene osobe koje svakodnevno konzumiraju
svjee voe rjee umiru od koronarnih sranih oboljenja, apopleksije i malignoma.
Koji su posebni zahtjevi

za ishranu starijih ljudi?
Kod starijih se ljudi dodue smanjuje potreba za energijom, ali su preporuene
koliine pojedinih hranjivih tvari neto vie, naprimjer: kalcij i vitamin D za kosti,
vitamin B kao vitamin B6 i vitamin B12, za mozak i krvne sudove.
Kod starijih ljudi je esto oteano primanje hranjivih tvari iz hrane. Tako npr. mnogi
ljudi vie ne mogu primiti vitamin B12 jer ga eluana sluznica vie ne resorbira. Ta
nesposobnost nastupa ve od 50-te godine ivota. Stoga bi svi ljudi preko 50 i ljudi
61
koji se veganski hrane (dakle bez mlijenih proizvoda) trebali dodatno uzimati vitamin
B12 kao dodatak prehrani.
Dodatno uzimanje vitamina B12 je osobito vano jer u starosti postoji poveana
potreba za tim vitaminom. Manjak moe uzrokovati poveanje vrijednosti
homocisteina. Homocistein je proizvod metabolizma aminokiselina i rizian faktor za
oboljenja krvnih ila i degenerativna oboljenja mozga. Za otklanjanje ovog rizinog
faktora potrebni su vitamini B12, B6 i folna kiselina. Folna kiselina se u velikim
koliinama nalazi u zelenom povru.
Stariji ljudi esto imaju slabiji apetit i manje eaju. Dovoljna koliina tekuine je
ipak vrlo vana, prije svega za prokrvljenost mozga. Poto osjetila okusa s vremenom
slabe, preporuljivo je u pripremanju hrane upotrebljavati dobre zaine koji potiu
apetit.
Prehrana treba sadravati dovoljno balastnih tvari za dobru probavu. Za opskrbu
bjelanevinama vrlo su dobre mahunarke, kao lea i grah te su idealne sjemenke
suncokreta i oraha.
Koliinu hrane trebalo bi prilagoditi prema aktivnostima i starosti, te osigurati
dostatan unos energije, tako da ne doe do pretilosti.
Kako izgleda zdrava prehrana

koja spreava preuranjeno starenje?
Preventivno djeluje uravnoteena vegetarijanska hrana s puno antioksidansa, dakle
voe i povre (5 x na dan), dobre masnoe kakve npr. u velikim koliinama moemo
uzeti u lanenom ulju, takoer u maslinovom ulju i orasima, dovoljno ugljikohidrata i
dobre biljne bjelanevine.
62
Preporuuje se prehrana bogata ugljikohidratima uz namirnice s niskim glikemijskim

indeksom.
Niski glikemijski indeks kazuje da se eer, odnosno krob iz namirnica, polako
resorbira, kao npr. kod kruha od cjelovitih itarica i mahunarki, kao to su lea i
grah. Visok glikemijski indeks znai da se eer brzo rastvara u krvi, to je sluaj kod
konzumiranja slatkia i bijelog kruha.
Primjer:
Nekoliko ivenih namirnica i njihove zdravstvene prednosti
Lea:
Sastoji se iz 25% bjelanevina, 55% ugljikohidrata i cca 1,5% masti, ima visok
sadraj eljeza (to je dobro kod anemije), kalcija, fosfora i bakra (jaa kosti).
Leu odlikuje visok sadraj vrijednih vitamina B, koji su korisni za ivane i modane
stanice.
U novije vrijeme je otkriveno da tvari koje sadri lea, mogu tititi od infekcija,
arterioskleroze i tromboze. One imaju nizak glikemijski indeks; dakle ugljikohidrati se
polako resorbiraju.
Orasi:
Oni sadre puno elagne kiseline koja je izuzetan hvata slobodnih radikala i vaan
zatitni faktor od raka.
Orasi su poznati po visokom sadraju Omega-3 masnih kiselina. Oni time ne tite
samo od ovapnjenja krvnih ila, ve i od oteklina, tinjajuih kroninih upala. Osim
toga, sadre mnogo arginina, aminokiseline, koja je vana za regulaciju krvnih ila.
63
Orasi nam daju puno kalcija za kosti i sadre vitamine B, vitamine A, D i E koji se
otapaju u masnoi, kao i mnoge mineralne tvari, te jednu izvanredno dobro iskoristivu
bjelanevinu.
Orah sa svojim svojstvima vai za punovrijednu namirnicu; on stabilizira duevnu
ravnoteu i pospjeuje prirodnu ljepotu.
On je prirodan izvor melatonina. To su potvrdila znanstvena istraivanja Health
Science Centra s teksakog sveuilita iz San Antonija. Melatonin djeluje kao
antioksidans.
Voditelji studije Dr. Russel i J. Reiter komentiraju rezultat: Tvari sadrane u
orasima mogu umanjiti uestalost raka. Orasi mogu odgoditi, odnosno ublaiti
neurodegenerativna oboljenja u starosti, primjerice Parkinson Ili Alzheimer, te su
u stanju smanjiti potekoa kod bolesti srca i krvotoka. Vrijednost oraha se nalazi
prije svega u kombinaciji njegovog raznovrsnog sadraja, koji postie blagotvorno
djelovanje.
Narodnim rjenikom reeno:
Jedna jabuka dnevno nas dri podalje od doktora.
Uz to bi 5 oraha dnevno bila korisna nadopuna.
Jabuka:
Jabuka sadri oko 300 biotvari, kao to su organske kiseline, treslovine, pektin,
eterina ulja, vitamine C i B, kalij, kalcij, fosfor, eljezo, natrij, eer, polifenoli.
etiri petine jabuke sastoji se od vode, pa dobro utauje e.
Jabuka ima idealan sastav hranjivih tvari.
64
Njemako drutvo za prehranu (DGE) i njemako drutvo za rak su u svojim

istraivanjima utvrdili da voe, a prije svega jabuka, titi stanice od nastanka raka.
Iako druge vrste voa i povra djelomino vie sadre vitamin C, jabuka u
kombinaciji s biljnom bojom kvercetin posjeduje znatno djelovanje na jaanje obrane.
Kvercetin spreava oteenja stanica koja su uzrokovana slobodnim radikalima, a koja
mogu imati teke posljedice. U jabuci sadrani vitamin C i sastojak kvercetin time
zajedno brinu da jabuka bude nenadmana u borbi protiv slobodnih radikala. Ona titi
od ovapnjenja krvnih ila, oteklina u tijelu i starenja.
Osim toga, jabuka je aktivni zatitnik koe, za to se brinu njeni karotinoidni spojevi
koji odbijaju tetne UV - zrake i potiu imunoloki sustav. U jabuci sadrani spojevi
fenola djeluju povoljno protiv tromboze i oboljenja srca i krvotoka, a i sadraj njenih
sekundarnih biljnih tvari, kao to su flavonoidi i karotenoidi, je ljudima koristan.
ljive:
One sadre karoten, vitamine B1 i B2, puno eljeza, bakar, cink, kalij, natrij, fosfor,
kalcij, antocin, te malo bjelanevina i masti.
U usporedbi sa svim ostalim voem suhe ljive imaju najvei antioksidantni
kapacitet.
Rajica:
Rajica sadri 93% vode, mnoge vitamine i mineralne tvari (prije svega kalij, magnezij,
folnu kiselinu, C vitamin), a poznata je po visokom sadraju likopena (sekundarna biljna
tvar i jak antioksidans). Osim toga, usitnjavanjem i paljivim zagrijavanjem poveava se
raspoloivost te djelotvorne tvari (npr. koncentrat rajice).
65
Izvori:
ADA pozicija: Vegetarian Diets. J AM Diet Assoc. 2003; 103: 748-765
Studija iz Engleske: Dietary habits and mortality in 11.000 vegetarians and health
conscious people: results of a 17 year follow up
Claus Leitzmann et. a.: Ernhrung in Prvention und Therapie, Hippokrates,
2. Auflage, 2003
Elmadfa/Leizmann: Ernhrung des Menschen, Ulmer, 4. Auflage, 2004.
Hans-Ulrich Grimm: Die Suppe lgt, Klett-Cotta, 2006.
Joean Sabete: Vegetarian Nutrition; CRC Press 201
Claus Leitzmann: Vegetarische Ernhrung berblick mit Bewertung,
www.familienhandbuch.de
66
Slike bolesti i primjeri
Od Dr. med. Arno Schneider
Bolesti srca i krvotoka

U zapadnim industrijskim zemljama umire na godinu 46% svih ljudi od oboljenja
srca i krvotoka, vie nego od bilo koje druge bolesti. Koronarna bolest srca najznaajnije
je oboljenje srca i krvotoka od svih bolesti srca i krvotoka. Ono nastaje zbog suenja
jedne ili vie sranih ila. Doe li do zaepljenja sranih ila, nastaje srani infarkt.
Daljnja vana oboljenja srca i krvotoka su modani udar, najee zaepljenje arterije
koja opskrbljuje mozak, zaepljenje perifernih arterija, suenje ili zaepljenje arterija
u nogama.
Temeljni uzrok pretenog dijela svih oboljenja srca i krvotoka je arterioskleroza
ili ovapnjenje krvnih ila. Njen nastanak, odnosno njeno spreavanje, bitno ovisi o
nainu prehrane ovjeka. Radi boljeg razumijevanja evo nekoliko primjera o izgradnji
i funkciji stijenki krvnih ila;
Stijenke krvnih ila su obloene slojem stanica koje nazivamo endotel. Endotel
krvnih ila ima brojne biokemijske funkcije, meu ostalima i regulaciju irine ila
stvaranjem razliitih signalnih molekula. Najvanija signalna molekula je duini
monoksid (NO), plin koji se stvara iz aminokiseline arginina. NO igra centralnu ulogu
u irenju krvnih ila. Ako je poremeena funkcionalna sposobnost endotela krvnih
ila, govorimo o endotelijalnoj disfunkciji.
Iz endotelijalne disfunkcije se razvija arterioskleroza, od stvaranja takozvanog
plaka, pa sve do zaepljenja krvnih ila. Najvaniji faktor rizika za ovapnjenje krvnih
ila je oksidirani LDL-kolesterol (Low-Density-Lipoprotein-Cholesterin). Oko 80%
67
LDL-estica je sadrano u krvnoj plazmi. Oko 70% LDL-estica se preko takozvanih

LDL-krvnih receptora odstranjuje iz krvi; to se odvija uglavnom u jetri. Taj proces je
mogu samo ako LDL-estice nisu kemijski izmijenjene naprimjer, oksidacijom.
Meutim, oksidacija se moe vrlo lako dogoditi u krvnoj plazmi jer na stijenkama
krvnih ila postoje sustavi enzima, koji stvaraju velike koliine slobodnih radikala. Ako
u krvnoj plazmi istodobno nedostaju antioksidansi, dolazi do oksidacije LDL- estica,
koje tada jo mogu preuzeti samo makrofagi (velike stanice derai). Makrofagi se tada
preobraavaju u takozvane pjenuave stanice koje se zaglave na stijenkama krvnih ila
i tamo izazivaju upalne procese. To je poetak ovapnjenja krvnih ila.
Razliitim mehanizmima djelovanja vegetarijanska prehrana moe sprijeiti ili bar
umanjiti nastanak ovapnjenja krvnih ila. Vegetarijanci preko hrane esto unose manje
kolesterola od onih s mjeovitom prehranom, osim u sluaju kada se konzumira jako
puno mlijenih proizvoda. Biljne bjelanevine imaju drugaiji sastav od ivotinjskih
i prosjeno sadre vie aminokiseline arginina od ivotinjskih bjelanevina. Arginin
stimulira oslobaanje hormona glukagona, to dovodi do smanjenja tijelu svojstvene
sinteze kolesterola. ivotinjske bjelanevine sadre vie aminokiselina leucin i lisin,
koje potiu stvaranje kolesterola. Kao to je ve reeno iz aminokiseline arginina
se stvara signalni plin NO. Pri tom je stvaranje NO ovisno od ponude arginina.
Poveanim unosom argininom bogatih namirnica biljnog porijekla, regulacija krvnih
ila i njihova prokrvljenost moe biti poboljana. Bogate argininom su naprimjer, zrna
soje, penine klice i oraasti plodovi. Oraasti plodovi su za srce i krvotok zatitna
ivena namirnica par-exellence, jer znamo iz mnogih studija da redovita konzumacija
oraastih plodova vidno sniava rizik od oboljenja srca i krvnih ila. Oraasti plodovi
poveavaju HDL-kolesterol (High-Density-Lipoprotein-Cholesterin) i poboljavaju
inzulinsku osjetljivost. Osim arginina, prije svega jednostruko i viestruko nezasiene
masne kiseline su objanjenje povoljnog djelovanja oraastih plodova.
68
U nekim studijama se kod vegetarijanaca pokazala bolja endotelna funkcija od

onih s mjeovitom prehranom. Vegetarijanci su, ve samo zbog veeg unosa biljnih
antioksidansa, imali takoer viu stabilnost oksidacije LDL-kolesterola.
Vaan endotelni zatitni efekt ima vitamin folna kiselina, koji se kod vegetarijanaca
unosi u veim koliinama od onih s mjeovitom prehranom. Folna kiselina je potrebna
za razgradnju homocisteina, koji je pored OX-LDL-a drugi vaan rizini faktor kod
oboljenja krvnih ila. Za razgradnju homocisteina su potrebni vitamini B6 i B12, te
folna kiselina, pri emu je folna kiselina od najvee vanosti. Meutim i vitamin B12 u
ovom kontekstu igra vanu ulogu; stoga bi vegani trebali obavezno paziti na siguran
izvor B 12. Ako nedostaje vitamin B12, poveava se rizik od oboljenja srca i krvnih
ila, to se posebno odnosi na vegane.
Vegetarijanci najee imaju nie koncentracije fibrinogena od onih s mjeovitom
prehranom, to znai smanjenu sklonost prema zgruavanju krvi, a to smanjuje rizik
od arterioskleroze. Bioloki proizvedene biljne namirnice sadre salicilnu kiselinu koja
sprjeava sljepljivanje krvnih ploica i djeluje protuupalno. Taj efekt razrjeivanja krvi
pridonosi tome da vegetarijanci rjee pate od bolesti srca i krvotoka. Povean unos
kalija i magnezija smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka.
C-reaktivan-protein (CRP) je laboratorijski parametar za odreivanje upalnih
aktivnosti metabolizma. Ima dovoljno dokaza da poveana CRP koncentracija
poveava rizik od sranog infarkta. U jednoj nedavno objavljenoj studiji na skoro
4000 ispitanika, moglo se dokazati da sudionici s visokim unosom biljnih vlakana imaju
najniu CRP-koncentraciju.
69
Na temelju postojeih podataka moe sigurno vaiti da konzumiranje mesa,

kobasica i ribe poveava rizik od oboljenja srca i krvnih ila. Uravnoteena vegetarijanska
prehrana, nasuprot tomu, ima znaajno zatitno djelovanje od tih bolesti i najkorisnija
je preventivna mjera uope.
Dijabetes melitus, eerna bolest

Dijabetes melitus je sada narodna bolest broj jedan. Broj dijabetiara u Njemakoj
se od 1960. godine udeseterostruio. Strunjaci njemakog drutva dijabetiara
pretpostavljaju da svaki deseti Nijemac ima previsoku razinu glukoze. Broj dijabetiara
se godinje poveava 5% uz poveanje trokova lijeenja, ime se bitno ugroava
sposobnost financiranja njemakog zdravstvenog sustava. Sada se ve pretpostavlja
da sveukupni trokovi prouzroeni eernom bolesti u Njemakoj godinje iznose 60
- 90 milijardi eura.
Uglavnom se razlikuju dijabetes tip-1 i tip-2. Tip-1 dijabetes najee nastaje
autoimunolokim procesom kada se unitavaju beta stanice guterae. Radi izostanka
tijelu svojstvene proizvodnje inzulina, dijabetiar tip-1 mora itav ivot uzimati
inzulinsku terapiju. Zaokrueno 95% svih sluajeva dijabetesa se odnosi na tip2, koji u normalnim sluajevima nastupa tek nakon 40. godine ivota. Meutim,
u meuvremenu je dolo do poveanja broja djece i mladih koji obolijevaju od
dijabetesa tip-2. Obiljeje dijabetesa tip-2 je inzulinska rezistencija i poveane smetnje
u izluivanju inzulina. Kao i kod mnogih drugih bolesti i ovdje za razvoj dijabetesa
tip-2 genska sklonost igra odreenu ulogu. Meutim, stil ivota je odluujui faktor za
nastanak ovog oboljenja.
70
Ako se neprestano uzima previe hrane, a premalo se kree, tjelesnim se

stanicama stalno nudi previe glukoze. Time je nivo inzulina stalno povien to
dovodi do poputanja inzulinskih receptora. Signali inzulina za uzimanje glukoze u
stanicama vidno se usporavaju. Govori se o inzulinskoj rezistenciji; koja prije svega
pogaa muskulaturu. Budui da pogoene miine stanice mogu resorbirati samo
malo glukoze, u pravilu su jetra i masno tkivo preplavljeni glukozom, to rezultira
stvaranjem masnoe i poveanjem masnog tkiva.
Devet od deset dijabetiara tip-2 su stoga izrazito pretili. esto pored inzulinske
rezistencije i pretilosti nailazimo na smetnje u metabolizmu masnoa i visok krvni
tlak. Tu sliku bolesti nazivamo metaboliki sindrom: Kada beta stanice guterae
moraju stalno proizvoditi visoku razinu inzulina s vremenom dolazi do zamora tih
stanica, tako da dijabetiar tip-2 naposljetku moe postati ovisan o uzimanju inzulina.
Kronino poveana razina glukoze u pravilu uzrokuje ueerivanje vanih tjelesnih
bio molekula. Osim toga se poradi raznih metabolikih poremeaja u organizmu
dijabetiara stvara vie slobodnih radikala. Kao posljedica ueerenosti i oksidacijskog
stresa tijekom vremena dolazi do razvitka razliitih oboljenja, kao onih srca i krvnih
ila, neuropatije, kao i oboljenja bubrega i mrenice.
Dijabetes tip-2 je tipino oboljenje uzrokovano stilom ivota i uglavnom je
posljedica manjka kretanja i prejedanja. Od odluujue vanosti za veinu dijabetiara
je smanjenje teine jer je inzulinska rezistencija neposredno povezana s pretilou.
Najrazumniji preventivni i terapijski postupak kod dijabetesa je vegetarijanska
prehrana. Glavna prednost takvog naina prehrane je u tome to na taj nain najprije
moe doi do normaliziranja tjelesne teine, odnosno do smanjenja kilograma. U
svakom sluaju su vegetarijanci prosjeno vitkiji od onih s mjeovitom prehranom i
rizik od dijabetesa im je vidno smanjen.
71
Redovito konzumiranje crvenoga mesa i mesnih proizvoda znaajno poveava

rizik oboljenja od dijabetesa, kako kod mukaraca, tako i kod ena. Posebno tetni
su mesni proizvodi kao kobasice i kombinacija crvenog mesa i alkohola jer se time
pojaano resorbira hemoglobinsko eljezo.
Ve dulje je poznato da zasiene masne kiseline sniavaju osjetljivost receptora
inzulina. Stanine membrane se sastoje iz visokog postotka masnih kiselina.
Kombinacija masnih kiselina u hrani je odluujua za to koje masne kiseline e biti
ugraene u stanine membrane. Meso i punomasni mlijeni proizvodi sadre relativno
mnogobrojne zasiene masne kiseline koje negativno djeluju na biokemijska svojstva
staninih membrana (npr. smanjena fleksibilnost).
Konzumiranje ivotinjskih bjelanevina se takoer nepovoljno odraava na
dijabetes melitus jer spoj bjelanevina iz hrane djeluje na ravnoteu izmeu glukagona
i inzulina. Sojina bjelanevina i druge biljne bjelanevine sadre vie neesencijalnih
aminokiselina koje potiu stvaranje glukagona. Ovaj efekt se uglavnom odnosi na
aminokiselinu arginin. ivotinjske bjelanevine esto sadre mnogo leucina i lisina koji
stimuliraju oslobaanje inzulina.
Biljne bjelanevine manje optereuju bubrege, ime se sprjeava nastanak
dijabetike neuropatije ili se ova bar moe usporiti.
Za normalizaciju inzulinske rezistencije i kronino poveane razine inzulina
obavezno je potrebna prehrana s niskim glikemijskim indeksom. Samo tako se
inzulinski receptori mogu opet osposobiti za rad. U vie studija je dokazano da visok
unos balastnih tvari moe bitno popraviti stanje eera u krvi. Slino kao kod oboljenja
srca i krvotoka i kod dijabetesa melitusa oraasti plodovi imaju koristan uinak na
poremeen metabolizam masnoa kod dijabetiara.
72
Razliite mikro hranjive tvari, koje se u poveanom broju pojavljuju u biljnoj hrani,
dijabetiarima su potrebne u veim koliinama. Krom i mangan uvelike utjeu na
osjetljivost organizma na inzulin. Dijabetiari pojaano gube magnezij preko urina,
to oteava konfiguraciju eera u krvi. Stoga su biljne namirnice bogate magnezijem
posebno korisne. Kao to je ve reeno, kod dijabetiara postoji oksidacijski stres i
stoga vea potreba za antioksidantnim spojevima, kao to su: vitamini C i E, flavonoidi,
fenolne kiseline itd.
Uravnoteenom vegetarijanskom prehranom moe se uestalost dijabetesa
melitusa jako smanjiti, a utedjeti puno patnje pogoenima. Prije svega se mogu
izbjei visoki trokovi lijeenja.
Oboljenja pokretakog sustava

Osteoporoza i razliiti oblici reumatskih oboljenja su najtegobnija oboljenja skeleta
i zglobova.
Reumatska oboljenja
Najee upalno oboljenje zglobova je reumatski artritis ili kronini poliartritis. Ovo
oboljenje dovodi do pojaanog unitenja hrskavice zglobova, pa sve do deformacije i
ukruenja zglobova. Unitenje strukture zglobova je posljedica imunolokih procesa.
Do danas nije u potpunosti razjanjeno to izaziva proces samounitenja zglobova. U
73
svakom sluaju u medicinsko nutricionistikoj strunoj literaturi velik znaaj je pripisan

faktorima prehrane.
Za nastanak i odravanje upale potrebne su odreene tvari koje nazivamo
medijatoriima upale. Vani medijatori upale su prostaglandini i leukotrieni koji
nastaju iz arahidonske kiseline. Arahidonska kiselina se u malim koliinama stvara
sama u metabolizmu jer je potrebna kao signalna molekula. Namirnice ivotinjskog
porijekla, a posebice meso, mesne preraevine i riba, esto sadre velike koliine
arahidonske kiseline. U naelu vai: to je vei unos arahidonske kiseline, to se vie
stvaraju medijatori upala prostaglandini i leukotrieni. Posebno tetni za zglobove su
prostaglandin E2 i leukotrien B4. Prostaglandin E2 pospjeuje demineralizaciju kostiju.
Vegetarijanska prehrana drastino smanjuje unos arahidonske kiseline. Veganska
prehrana je skoro osloboena arahidonske kiseline i ima najee nabolje rezultate
to se tie smanjenja bolova, pokretnosti zglobova i sl. Ljekoviti post ili posni dani
su takoer vrlo djelotvorni za poboljanje reumatskih simptoma. Openito bi ljudi s
reumatskim oboljenjima trebali paziti da ne jedu previe. Razliite studije su pokazale
da obilni obroci potiu stvaranje slobodnih radikala i medijatora upala u tijelu. To znai:
Previsok unos kalorija aktivira odreene transkripcijske faktore koji zatim uzrokuju
nastanak upalnih medijatora.
U okvirima vegetarijanske prehrane reumatiari trebaju paziti na individualnu
nepodnoljivost namirnica. Kukuruz i penica mogu primjerice kod nekih pacijenata
pogorati potekoe sa zglobovima. Reumatski artritis je oboljenje koje uglavnom
uzrokuju i podravaju slobodni radikali. Stoga je u svakom sluaju visok unos biljnih
oksidansa koristan za njihovu neutralizaciju. Reumatini pacijenti esto imaju koristi
od naina prehrane koji sadri veliki udio svjee hrane. Pomau i Omega-3 masne
kiseline, kao laneno sjeme, repiino ulje i orasi. Omega-3 masne kiseline, kao gamalinolenska kiselina, pospjeuju stvaranje antiupalnih prostaglandina. Terapijski uinci
74
vegetarijanske prehrane ne pokazuju samo poboljanje potekoa sa zglobovima, ve

su i medicinsko laboratorijski dokazivi, jer to pozitivno utjee na razne imunoloke
parametre.
Artroza se ubraja u degenerativna oboljenja zglobova. Danas znamo da upalni
procesi unitavaju zglobove, a s tim povezani bolovi izazivaju ogranienu pokretnost.
Tako ranije napisane izjave o prehrani vae i za reumatoidni artritis, a takoer i za
artrozu.
Vegetarijanska prehrana je najrazumnija mjera za spreavanje i lijeenje upalnih i
degenerativnih oboljenja zglobova.
Osteoporoza
Trenutano se u Njemakoj broj oboljelih od osteoporoze kree od 4-6 milijuna.
Godinje na raun osteoporoze otpada cca 150.000 lomova kuka i 3 milijuna lomova
kraljeaka. Pod osteoporozom podrazumijevamo lokalno ogranieno ili openito
smanjenje kotane mase koje dovodi do nestabilnosti kostiju. Kost se sastoji iz
organskog dijela, takozvane kotane matrice i anorganskog dijela koji se sastoji iz
razliitih mineralnih spojeva. Oni ipak iznose 65% kotanog tkiva. Oko 4% kotanog
tkiva se godinje obnovi; to znai da kost nije pasivno potporno tkivo, ve podlijee
ivom procesu dogradnje i razgradnje.
Maksimalnu kotanu masu (Peak-Bone-Mass) ovjek postie oko tridesete godine
nakon ega dolazi do kontinuiranog smanjivanja (oko 5% godinje). to je vea gustoa
kostiju u mladim godinama odraslih, to je kasnije manji rizik od osteoporoze. Izgradnja
kostiju se prikladnim nainom prehrane potie, odnosno spreava dugoronim
75
bitnim pogrekama u prehrani. Kada ispitujemo u kojim se krajevima zemljine kugle

osteoporoza pojavljuje vie, vidimo da su to zemlje s najveim unosom ivotinjskih
bjelanevina. Postoje naznake iz brojnih studija da prekomjerni unos bjelanevina,
posebno ivotinjskih bjelanevina, poveava izluivanje kalcija preko urina te tako
pogoduje nastanku osteoporoze.
ivotinjske bjelanevine imaju mnoge aminokiseline koje sadre sumpor, ijom
razgradnjom u izmjeni tvari u poveanoj koliini nastaju vodikovi ioni. Taj kiseli teret
mora izmjenom tvari biti neutraliziran uz upotrebu alkalinih soli iz kostiju. Visok unos
ivotinjskih bjelanevina poveava aktivnost osteoklasta, stanica koje razgrauju kosti.
Za gustou kostiju je povoljan unos bjelanevina koji pokriva potrebe i koji bi se
preteno trebao sastojati iz biljnih bjelanevina.
Mineral kalcij bez sumnje igra vanu ulogu u izgradnji kostiju i odravanju
dovoljne kotane mase. Iz tog razloga se esto preporua obilato konzumiranje
mlijenih proizvoda jer ovi sadre relativno mnogo kalcija. Uz to treba napomenuti
da mnoge vrste sireva, pored bjelanevina, sadre puno kuhinjske soli i polifosfata
koji poveavaju izluivanje kalcija preko bubrega. Visok unos fosfata, npr. u obliku
coca cole, hamburgera, kobasica, sira i s tim povezano poveanje parat hormona,
negativno se odraava na metabolizam kalcija.
U mnogim epidemiolokim studijama je dokazano da se vegetarijanska prehrana
na osnovu svog visokog udjela voa i povra krajnje povoljno odraava na kvalitetu
kostiju, jer namirnice biljnog porijekla sadre puno kalija i magnezija, zbog kojih se
umanjuje izluivanje kalcija preko bubrega. Osim toga, skoro sve vrste voa i povra
u metabolizmu djeluju alkalizirajue (stvaraju baze). Posljednjih godina se pokazalo
da kvaliteta kostiju ne ovisi samo o bjelanevinama, kalciju i vitaminu D, ve da na
metabolizam kostiju utjeu i druge mikrohranjive tvari kao primjerice vitamin C,
76
vitamin K, cink, bakar i mangan. Vitamin K je potreban za stvaranje osteokalcina, vane

bjelanevine kotane matrice. Vegetarijanci imaju vidno bolju opskrbu vitaminom K
nego oni s mjeovitom prehranom jer je on u velikim koliinama sadran u razliitim
sortama kelja i pinata.
U rujnu 2005. godine u American Journal of Clinical Nutrition objavljena je jedna
studija sa sveuilita iz Saskatchewana u kojoj je ispitana gustoa kostiju djece i mladih
u odnosu na prehrambene navike. U toj studiji je gustoa kostiju mukih sudionika
bila to vea, to su jeli vie voa i povra. U daljnjem istraivanju je taj pozitivan
rezultat mogao biti dokazan i kod enskih ispitanika studije.
Zapadni stil prehrane, obiljeen visokim unosom mesa, kobasica, ribe i
mlijenih proizvoda, znatno pospjeuje osteoporozu. Ovdje je takoer kombinacija
vegetarijanske prehrane i kretanja najvanija preventiva i terapijska mjera.
Oboljenja demencije
Adventist Health studija je pokazala da je rizik demencije kod mesojeda dva do tri
puta vei nego kod vegetarijanaca. Neurodegenerativna oboljenja spadaju u oboljenja
izazvana slobodnim radikalima zbog ega je radi prevencije razuman i neophodan
visok unos antioksidantnih tvari, koje su sadrane u vou i povru.
Tumorska oboljenja
Vegetarijanci imaju prosjeno manji rizik od raka nego oni s mjeovitom prehranom.
U prvoj polovici 2005. godine objavljene su neke studije koje su ponovo dokazale
77
usku povezanost izmeu konzumiranja crvenog mesa i pojave karcinoma debelog

crijeva. Mesni proizvodi poveavaju rizik od raka guterae jer jedenjem mesa,
kobasica i ribe ovjek uzima razliite tvari koje pospjeuju nastanak tumora. Primjerice
peenjem, kuhanjem i rotiljanjem mesa i ribe nastaju heterocikliki amini (HCA) koji
u sebi nose visok potencijal za mijenjanje DNK u genima.
Pored HCA postoje i druge kancerogene tvari koje nastaju u crijevu konzumiranjem
mesa. Tako je u jednom istraivanju sa sveuilita Hohenheim utvreno da nain
prehrane s visokim udjelom masnoa i mesa povisuje genotoksinost sadraja crijeva
u odnosu na crijevni epitel.
Kod mikrobne razgradnje bjelanevina u kolonu (debelom crijevu) nastaju u
ovisnosti o unosu bjelanevina potencijalno toksine tvari, primjerice amonijak, fenoli,
indoli i amini, kao i N-nitrozo spojevi i sulfidi.
Jedenje mesa i ribe dovodi do poveanog stvaranja kokancerogenih unih kiselina.
Oni s mjeovitom prehranom pokazuju vie koncentracije insulin-like-grow-faktora i
(IGF-I) od vegetarijanaca. IGF-I je faktor rasta i potie nastanak tumorskih oboljenja.
Tumorsko zatitni efekt vegetarijanske prehrane moe se temeljiti, kao prvo na
izbjegavanju mesa, ribe , kobasica i kao drugo na poveanom unosu antikancerogenih
sekundarnih tvari sadranih u biljkama.
U EPIC-studiji, najveoj svjetskoj znanstvenoj studiji o povezanosti prehrane i raka,
pokazalo se da je do 35% svih sluajeva raka uzrokovano pogrenom prehranom.
Pretilost
Vegetarijanci imaju prosjeno nii indeks tjelesne mase od mesojeda. To su
pokazale razliite usporedne studije, primjerice Adventist-Health-Study i Oxford
Vegetarian Study.
78
Pretilost / Adipositas se irom svijeta razvio u medicinski problem br. 1 i ve ima

obiljeja epidemije. S poveanjem tjelesne teine poveava se rizik od oboljenja srca
i krvotoka, tumorskih oboljenja, oboljenja pokretakog aparata, oboljenja demencije
i mnogo toga drugoga. Pretilost nije ni u kojem sluaju samo estetski problem, ve
je povezana s itavim nizom tetnih metabolikih efekata: inzulinskom rezistencijom
i hiperkortizolizmom s poveanom upalnom aktivnou, oksidacijskim stresom i
tomu slino. Pretilost je uzrok preranog procesa starenja. Prehrana bogata hranjivim
tvarima, a siromana kalorijama spreava stvaranje slobodnih radikala u izmjeni tvari
i ima stoga anti-aging-efekt. Uravnoteena vegetarijanska prehrana je idealni oblik
prehrane za prevenciju adipositasa.
Iskustva u HG Naturklinik Michelrieth pokazuju da ljudi s vikom kilograma nakon
prelaska na vegetarijansku prehranu lake smrave. Uostalom: vegetarijanci manje
pate od divertikuloze i unih kamenaca.
BSE
Prije nekoliko godina su svima bila puna usta BSE-a i Creutzfeld-Jakobove bolesti
(CJK) , te je ubijeno na stotine tisua goveda. Iako je opasanost jo uvijek prisutna,
jedva da se neto o tome moe uti. Od posebnog interesa je pitanje kako se daleko
mogu proiriti prioni, uzronici govee poasti BSE-a, iznoenjem gnoja i gnojnice.
Prije nekoliko godina je dokazano da je uzronik scrapije, bliski srodnik uzronika BSEa, dokaziv i infekcijski sposoban i nakon tri godine u tlu. 2002. godine gospodarski
savjet za zatitu tla (WBB) u Ministrastvu zatite okolia formulirao je razliite mjere
predostronosti za zatitu tla: Savjet je preporuio da se sa sigurnou utvrdi da je
njihovim iznoenjem na tlo iskljuen uzronik TSE-a. TSE je kratica za prenosivu
79
encefalopatiju spuvastog oblika, pod koju spadaju razliita prionska oboljenja kod
ljudi i ivotinja. Osim toga, preporua se staviti pod karantenu povrine koje su
kontaminirane uzronikom TSE-a do njegovog dokazivanja pouzdanim testiranjem.
U listopadu 2005. godine je u poznatom strunom asopisu Science objavljena
studija sa sveuilita iz Zricha s uznemirujuim rezultatima u vezi irenja priona.
Kod ovaca, za koje je poznato da ive na vegetarijanski nain i kod jelena koji ive u
slobodnim stanitima, stalno su primjeivane BSE-infekcije fenomen koji znanstvenici
do sada nisu uspjeli objasniti. vicarska studija je sada mogla dokazati da inficirane
ivotinje prione izluuju putem urina, ako su oboljele od odreenog oblika upale
bubrega. Openito su upale bubrega kod ovaca i jelena este. Izluivanje priona se
dogaa ve u stadiju bolesti u kojem tipini simptomi, kao to su smetnje pri kretanju
ili oduzetost zadnjih nogu, jo uope nisu vidljivi. Infekciozne bjelanevine se dakle
mogu prenositi preko urina, a to naravno nuno potie pitanje ne prenosi li se BSE
iznaanjem gnojnice.
Kako pomae vegetarijanska prehrana.

Medicinski primjeri pronalazite li se u njima?
Oboljenja srca i krvotoka
Visok krvni pritisak, poviene vrijednosti jetre,- mokrane kiseline i kolesterola
40-godinji pacijent s umjerenom pretilou (visok 185, teak 115 kg, BMI 30),
s ve 6 tjedana poznatom hipertonijom. Vrijednosti krvnog pritiska se kreu izmeu
80
185/100 i 200/100. Osjea pritisak u srcu i glavi, a osim toga pati od poremeaja sna.
Pacijent jo ne uzima lijekove. Nakon opsenih pretraga iskljuene su komplikacije
sa srcem i krvotokom. Laboratorijski nalazi su pokazali poveane vrijednosti jetre,
mokrane kiseline, kolesterola, triglicerida i kreatinina. Ortomolekularne pretrage su
pokazale manjak vitamina C, vitamina D, selena, i vitamina B12.
Nakon tri tjedna ljekovitog posta i uzimanja intravenoznih supstitucija elemenata u
tragovima i vitamina koji su mu nedostajali 3x tjedno, dolo je do poboljanja opeg
stanja, pa sve do potpune normalizacije vrijednosti krvnog pritiska, gubitka 12 kg i
poboljanja vrijednosti jetre, kolesterola i triglicerida.
Visok krvni pritisak i slabost srca
54-godinji pacijent s dugogodinjom hipertonijom, visina 179, teina 104 kg,
BMI 30. Koriteni lijekovi prilikom primitka: ACE-inhibitori i diuretici, oba sredstva
za sniavanje krvnog pritiska. Laboratorijski nalazi su pokazali tipinu konstelaciju za
autoimmunthyreoiditis tj. upalu titnjae s laganim smanjenjem funkcije.
Nakon tri tjedna ljekovitog posta i 2 x tjedno terapije kisikom dolo je do potpune
normalizacije vrijednosti krvnog pritiska, tako da su lijekovi mogli biti potpuno
obustavljeni. Prilikom kontrolnog pregleda nakon 3 mjeseca, vrijednosti krvnog
pritiska su i dalje bile u granicama normale; pacijent i nadalje nije trebao lijekove.
Dijabetes mellitus
Inzulinski ovisan dijabetes melitus
Jedan 61-godinji mukarac s inzulinski ovisnim dijabetesom tipa-2 (eerna
bolest, kod koje se vie puta dnevno mora ubrizgavati inzulin), s jakom obostranom
81
artrozom koljenog zgloba i pretilou doao je u nau kliniku. Dijabetes je imao vie
od 10 godina; ve nekoliko godina si je gospodin S. morao davati injekcije inzulina.
Potrebna doza se poveavala, pa sve do konano 120 jedinica na dan.
Specijalisti za dijabetes su mu rekli da e itav ivot morati uzimati injekcije inzulina,
te da rauna s tim da e se doze inzulina stalno poveavati. Takvim lijeenjem on je
sve vie dobivao na teini, to je opet pogoravalo dijabetes; avolji krug. Gospodin
S. je ve svata isprobao da bi smanjio teinu, no nita nije pomoglo.
Prelaskom na vegetarijansku prehranu, ljekovitim postom, specijalnim terapijama
prirodne medicine i posebnim kretanjem, kao i individualnom skrbi i praenjem
gospodin S. je u roku 6 tjedana smanjio teinu za 23 kg vie nije trebao i ne treba
inzulin. Do danas!
Dijabetes mellitus tip-2

Jedna 50-godinja ena je patila od dijabetesa melitusa. Prelaskom na vegetarijansku
prehranu ona je bez daljnjih mjera postigla normalne vrijednosti eera u krvi.
Reuma i artroza
Teka poliartroza
Jedan 68-godinji mukarac, gospodin K. s bolnom poliartrozom, te posebice
jakim bolovima u koljenima i leima prilikom hodanja, s mukom je doao na dvije
take u HG Naturkliniku na cjelovito lijeenje prirodnim nainom. Bolovi su bili
konstantni usprkos jakim sredstvima protiv bolova i lijekovima koji su trebali smanjiti
upale zglobova.
82
Poeli smo s ljekovitim postom, to jest s prelaskom na prehranu bez ivotinjskih

bjelanevina. Uz to je ila individualna dopuna s mikrohranjivim tvarima kao to su
minerali, vitamin A, aminokiseline i masne kiseline, kao i specijalne fizikalne terapije.
Ve nakon tjedan dana bolovi su se toliko smanjili da je on mogao reducirati veliki dio
sredstva protiv bolova i hodati bez taka.
Jaki bolovi u zglobu koljena
54-godinji mukarac pati od jake gojaznosti, krvnog pritiska i jakih bolova zbog
artroze koljenog zgloba. Ljekovitim postom u HG Naturklinik i nastavljanjem
vegetarijanske prehrane, smanjuje se teina za 13 kilograma, krvni pritisak se prilino
normalizirao potrebna su jo samo lagana homeopatska sredstva -vrijednosti
mokrane kiseline su u granicama normale. On pri tom govori o znatno poveanoj
volji za ivotom.
Velike potekoe s koljenima
Jedan 57-godinji mukarac je patio od stalnog umora i velikih potekoa s koljenima.
Nakon prelaska na lacto-ovo biljnu prehranu on je tijekom pola godine smravio 13
kg. Potekoe u lijevom koljenu, zbog kojih je trebalo napraviti punkciju i naknadno
postavljanje kortikoida, su skoro sasvim nestale. On je doslovce rekao:Osjeam se
ne 100 ve 10 000 puta bolje nego prije.
Bolovi u koljenu i leima
Jedan 67-godinjak, vidno predebeo, patio je od dijabetesa, bolova u koljenu i
leima. Nakon prelaska na vegetarijansku prehranu pacijent je smravio 10 kg.
Vrlo brzo mu je bilo bolje. Danas vie nema potekoa s koljenom; jo vrlo rijetko
osjeti bolove u leima. Ostao je vegetarijanac jer se njegova kvaliteta ivota vidno
popravila.
83
Poremeaj panje ADS/ADHD kod djece i mladih

Na poremeaj panje ADS/ADHD kod djece i mladih moe se vegetarijanskom
prehranom povoljno utjecati.
Jedan primjer:
15-godinji djeak s izraenim znakovima ADS-a, poremeaja panje i koncentracije,
nemiran, razdraljiv.
Nain prehrane: puno fast food-a i slatkog, malo salate, povra, voa.
Pored nadoknaivanja manjkavih mikrohranjivih tvari, koje kod ovakvog naina
prehrane prirodno viestruko nedostaju, pristupilo se prelasku na uravnoteenu
vegetarijansku prehranu. Nakon poetnog otpora mladi se dobro uklopio. Ve
nakon 3 tjedna se pokazalo vidno poboljanje poremeaja panje, koncentracije,
nemira i razdraljivosti. Mladi je subjektivno imao puno vie volje za ivot i eli ostati
na vegetarijanskoj prehrani.
84
Kriteriji za ivene namirnice koje odravaju zdravlje s lijenikog stajalita
Kriteriji za ivene namirnice koje

odravaju zdravlje s lijenikog stajalita
Vegetarijanska prehrana sa zdravim, visoko vrijednim namirnicama
Provoenje sljedeih mjera za istinsku ekoloku zemljoradnju:
Izostanak upotrebe pesticida
Zabrana iznoenja gnoja i gnojnice na polja
Nikakav masovni uzgoj ivotinja (time se rjeava problem gnoja i gnojnice)
Odustajanje od GMO tehnologije
Prosvjeivanje stanovnitva o prednostima vegetarijanske prehrane s visoko
vrijednim proizvodima i o zdravstveno ekolokim rizicima jedenja mesa,
kobasica i ribe.
Ovdje izneseni zahtjevi koje s lijenikog stajalita trebaju ispunjavati prehrambene
namirnice radi ouvanja zdravlja, ali i daleko iznad njih samopostavljeni kriteriji,
ve se ispunjavaju i uspjeno prakticiraju na nekim dobrima u blizini Wrzburga: U
miroljubivoj zemljoradnji se iz potovanja prema poljima i ivotu tla, te iz potovanja
prema biljkama i ivotinjama ne upotrebljavaju kemijska ili ivotinjska gnojiva, a prilikom
etve se pazi na ivotinje i stanovnike polja. Za proizvode jedne takve zemljoradnje
s pravom moemo rei:
Ne samo da smo bio mi smo ista priroda!
Temeljni principi za takve metode u zemljoradnji, s lijenikog stajalita upravo
idealni, mogu se kratko okarakterizirati na sljedei nain:
85
Miroljubiva zemljoradnja s
lijenikog stajalita ispunjava
sve zahtjeve zdravog naina
zemljoradnje.
Bez uzgoja ivotinja za iskoritavanje

Bez ivotinjske patnje
Bez gnoja i gnojnice
Bez kemijskog gnojenja
Bez mulja
Bez ivotinjskog otpada kao to su kotano brano, krvno brano, riblje brano
Bez pesticida, herbicida, insekticida, fungicida
Bez GMO-a
Kljuna reenica Govora na Gori Isusa iz Nazareta to eli da ti drugi uine,
to ti prvi uini njima, u narodnoj mudrosti poznata kao to ti ne eli da se tebi
ini, to ni ti ne ini drugome, je temeljni princip miroljubive zemljoradnje. Ta
izjava ne vrijedi samo za odnos prema blinjima, ve i prema prirodi i ivotinjama.
Stoga se u miroljubivoj zemljoradnji od poetka odriemo kemijskih gnojiva, gnoja
i gnojnice, mulja i pesticida, te bilo kakvog tretiranja polja i voaka s kemijom i
ivotinjskim otpacima puno prije nego to je postalo vidljivo opustoujue djelovanje
konvencionalne zemljoradnje.
Umjesto uzgoja ivotinja za
iskoritavanje, ispravljanje za
ivotinje i prirodu.
Umjesto uzgoja ivotinja za iskoritavanje u miroljubivoj zemljoradnji je nastupilo

ispravljanje: za ivotinje je stvoren prirodni ivotni prostor u kojem one bez straha od
istrebljenja i mesarskog noa mogu ivjeti primjereno svojoj vrsti. Takoer i ivotinje
na poljima i poljanama, kao i divlje biljke dobivaju nazad svoj prirodni ivotni prostor.
Svaka trea godina je godina neobraivanja. Zemljoradnici miroljubive zemljoradnje
ostavljaju polje da miruje i prihranjuju ivot tla s prirodnim biljnim tvarima i dobrim
kamenim branom, tako da se zemlja moe opet oporaviti i obnoviti.
86
Takvo ophoenje s potovanjem prema prirodi i njenim stvorenjima osigurava

zdravu, ukusnu, ivu hranu. Te proizvode moete dobiti na tandovima na trnici,
u duanima Lebe Gesund i Gut zum Leben ili direktno potom u kuu preko Lebe
Gesund-Versand.
Lebe Gesund-Versand mit hin zur Natur

Max-Braun-Str. 4, 97828 Marktheidenfeld
24 satno - 7 dana u tjednu
Besplatni telefon: 0800/5040555. Besplatni fax: 0800/5040556
www.Hin-zur-Natur.de i www.LebeGesund.de
87
Druge knjige
88
Kuharica - ostaviti ivotinje da ive

Vegetarijansko i vegansko kuhanje
Svaki ovjek bi tijekom svog ivota mogao spasiti cca 450 ivotinja - jednostavno time to ne
jede meso, dakle ivotinje.
Ve samo to bi bio jedan dobar razlog za vegetarijansko i vegansko kuhanje! A vi: ete ostati
u formi, te zdravi i vitalni. Isprobajte to jednom! Iznenadit ete se kako se brzo i jednostavno
mogu pripremiti lagana i raznolika jela - juhe, fine salate i ukusna jela, deserti i kolai, s
praktinim korak- po- korak uputama i slikama.
(Njemaki) 192 S., geb., Best.-Nr. S 444, ISBN 978-2-89201-228-3. Euro 24, SFr 42,10
Kuharica koja je prijatelj ivotinja

K prirodi
Jesti vegan-vegetarijanski znai postati lagan, oputen i poletan - s receptima iz Kuharice koja
je prijatelj ivotinja: Ukusna jela od povra, moni specijaliteti od bue, rezanci, talijanska
i druga internacionalna jela, salate, jela od rie, recepti za pohanje bez mlijeka i jaja, slatki
deserti i puno toga vie Korak po korak vi doznajete kako moete pripremiti lagana
jela, bez mesa i drugih ivotinjskih proizvoda. U toj knjizi su ujedinjeni uitak i ljubav prema
ivotinjama!
208 S., geb., inkl. Extra-Broschre, Saucen, Dressings & Dips, Best.-Nr. S 436
(Njemaki) ISBN 978-3-89201-143-9. Euro 24,00, SFr 42,10
Penino meso
umjesto mesa
Prelazak na biljnu hranu je olakan preko K prirodi proizvoda iz peninog mesa. Vama e
tako uspjeti ukusni obroci, bez da se morate odrei okusa peenog i pikantnog. Istovremeno
inite neto za svoje zdravlje ..., a niti jedna ivotinja nee morati patiti ili ak umrijeti.
(Njemaki) 64 S., kart., Best.-Nr. S 448, ISBN 978-3-89201-235-1. Euro 9,80, SFr 18,00
89
Uzrok i nastanak svih bolesti

to ovjek sije, to e i eti
Bez zdravog, uravnoteenog odnosa izmeu ljudi, ivotinja, biljaka i minerala ovjek nee moi
trajno ivjeti zdravo. to to znai za budunost ovjeanstva i zemlje? Kako se to unitavajue
ponaanje ljudi odraava na prirodu, na ivotinje i na kraju, ali ne i najmanje vano na njihovo
vlastito zdravlje? - Ova poruka iz svemira opisuje sveobuhvatan luk, od nastanka materijalnog
univerzuma pa sve do uinaka ljudskog ponaanja u dananje vrijeme. Vi doznajete, do sada
nepoznato o vezama i graninim podrujima duha i materije, o djelovanju snage misli na ivot
pojedinca i njegovu okolinu, o cjelovitom ozdravljenju i puno toga vie.
Sasvim svejedno, radi li se o djelovanju misli i osjeaja na tijelo ili o uincima smetnji zemljinog
magnetnog polja na ovjeka ili to su tetni paraziti i drugi uzronici bolesti sami stvoreni radi
ovjekovog ponaanja - sve to i puno toga vie u meuvremenu potvruje sama znanost, a
to se prije dvije godine, kada je objavljena ova knjiga, jo smatralo nezamislivim.
280 str., meki uvez, format 12,5 x 18,5 cm, 70 kn (Hrvatski)
Sjetva i etva
Uzrok i nastanak svih bolesti
Kristova objava iz 1986. U svjetlu dananje znanosti
U ovoj saetoj knjizi citiraju se pojedini odlomci iz opsenog djela Uzrok i nastanak svih
bolesti i usporeuju s aktualnim znanstvenim i ekolokim spoznajama.
80 S., kart., Best.-Nr. S 447, ISBN 978-3-89201-240-5. Euro 5,00, SFr 9,30 (Njemaki)
90
Prorok: Umorstvo ivotinja

je smrt ljudi
Jesmo li mi ljudi uistinu vjerovali da nee biti nikakvih posljedica, ako stoljeima nau planetu
stanovanja, Zemlju, neprestano izrabljujemo i oneiujemo, a Boja stvorenja, ivotinje, na
najsramotniji nain iskoritavamo, muimo i ubijamo? Tu smo se prevarili jer sada glasi: Mjera
je puna, dosta je! Nakon svih grozota koje je ovjek uinio ivotinjama i prirodi, sada je sam
ovjek na redu. to to znai, to pokazuje prorok s beskompromisnom jasnoom. Tko se
skriva iza unitavajueg nagona, a tko sudjeluje u tome?
(Hrvatski) Broura, 52 strane, Nar.-br. 16. Dostupna na mnogim jezicima.
ivotinje se tue prorok optuuje!

ovjek mui, iskoritava i ubija svoja sustvorenja, ivotinje. U ovoj brouri Gabriela posuuje
svoj glas ivotinjama, koje ele govoriti i vaem srcu. Ona ukazuje na neopisivu patnju
ivotinja i na osnovu svjedoanstava iz starog i novog vremena razotkriva suvislosti i pozadinu
tisugodinjeg izrabljivanja ivotinja, koje su do sada bile malo poznate ili se malo na njih
obraalo panju.
(Hrvatski) Broura, 136 strana, sa slikama u boji, Nar.-br. 15
Katastrofe, potresi, umiranje

Bog je pravovremeno opomenuo
Zbog velikog upita i uestalih aktualnih dogaanja ova broura je tampana u drugom
proirenom izdanju s dodatkom i s ostalim temama kao to su: tsunami, poasti, nedostatak
vode Mnogi pitaju: Kako moe Bog dopustiti te katastrofe, potrese i umiranje? Zato se
On ne umijea?
U ovoj brouri postaje jasno da Bog ljudima ne alje katastrofe - sasvim suprotno: Bog je
pravovremeno upozorio!
(Hrvatski) Broura, 52 strane, Nar.-br. S 445 kr, 50 kn
91
92

Hans Gunter Kugler - Savjetnik Za Vegetarijance PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hans Gunter Kugler - Savjetnik Za Vegetarijance PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Jesti vegetarijanski zaboraviti meso

Izdava: Dr. med. Hans Gnter Kugler

Jesti vegetarijanski zaboraviti meso

Dr. med. Hans Gnter Kugler

1. Izdanje Travanj 2007

Fiziologija vegetarijanske prehrane .................................................... 15

Prehrambeno-fizioloke osobitosti veganske prehrane ....................... 40

Vegetarijanska prehrana u razliitim ivotnim dobima ........................ 48

Slike bolesti i primjeri ..................................................................... 67

Kriteriji za ivene namirnice koje

Od Dr. med. Carsten Wirr,

religija angairano su se zauzimali za bezmesnu prehranu, a zlatno pravilo Govora

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Od Dr. med. Carsten Wirr,

Promjena klime i konzumacija mesa

Konzumacija mesa u uskoj je

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Iz tog izvjetaja saet emo, s obzirom na djelovanje stoarstva na na okoli,

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

oneienja voda i doprinosi zagaenju voda gnojnicom i izumiranju priobalnih

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

Ekonomski i etiki aspekti konzumacije mesa

Stoka bogatih jede kruh

Ekoloki aspekt konzumacije mesa

grana s tendencijom rasta. No suprotstave li joj se trokovi koji nastaju unitavanjem

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

ovjeku nisu potrebne

Fiziologija vegetarijanske prehrane

itne bjelanevine sadre metionin koji nedostaje mahunarkama. Mahunarke opet,

U biljnim je bjelanevinama, u odnosu na ivotinjske, sadran uglavnom vei

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Pri visokom unosu

Fiziologija vegetarijanske prehrane

nalaze se u ivotinjskim mastima, kao i u tropskim biljnim mastima, kao kokosovim i

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Biljne namirnice glavni

Uzimanje ugljikohidrata je kod vegetarijanaca esto povoljnije nego kod

Fiziologija vegetarijanske prehrane

i proizvoda od bijelog brana djeluje poticajno na upale, a ak je i razlog to je nain

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Fiziologija vegetarijanske prehrane

su vrlo stabilni kemijski spojevi, tako da prilikom pripremanja hrane ne dolazi do

Obilna potronja kruha od

Dobri izvori vitamina B6 jesu

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Osobe koje se hrane isto

B12 potreban za ispravno stvaranje crvenih krvnih tjeleaca, za DNA-sintezu i za

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Biotin pomae prilikom

Fiziologija vegetarijanske prehrane

Vitamin C proizvode biljke.

Vitamin C vie biljke sintetiziraju iz glukoze i odgovarajue je iroko rasprostranjen.

Fiziologija vegetarijanske prehrane

se dalje upotrebljava za zatitu unutarnjih stijenki ila, djeluje antiupalno i poboljava

Vitamin D sudjeluje u regulaciji

Fiziologija vegetarijanske prehrane

D smanjuje k tome izluivanje inzulina. U posljednje vrijeme se nadalje utvrdilo da

Minerali i elementi u tragovima

Fiziologija vegetarijanske prehrane