PRAVILNIK

o tehnikim normativima za zatitu od statikog

elektriciteta
(SL, br. 62/73)

I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se pravilnikom odreuju tehniki normativi i zatitne mjere od statikog
elektriciteta koji se pojavljuje:
1) na mjestima ugroenima od eksplozivnih smjesa plinova, para ili praine u
zraku;
2) pri radu s eksplozivnim materijalima i municijom;
3) u proizvodnim procesima u kojima ne postoji opasnost od eksplozivnih
smjesa, ali je statiki elektricitet potencijalni izvor poara, teta i smetnja u
proizvodnji.
lanak 2.
Odredbe ovoga pravilnika ne primjenjuju se u proizvodnim procesima u
kojima se statiki elektricitet industrijski upotrebljava (na primjer: za ienje
plinova, za razlaganje sitnozrnatih materijala, u elektrostatikim ureajima za
prenoenje premaza i sl.) a pri tome ne postoji opasnost od eksplozivnih smjesa.
lanak 3.
Za zatitu od statikog elektriciteta koji se pojavljuje kao atmosfersko
pranjenje (grom) primjenjuju se odredbe Pravilnika o Tehnikim propisima o
gromobranima (Slubeni list, br. 13/68).
lanak 4.
Odredbe ovoga pravilnika ne odnose se na one eksplozivne materijale i
municiju to se upotrebljava u vojsci.
lanak 5.
Odredbe ovoga pravilnika primjenjuju se u zatvorenim prostorijama i izvan
prostorija gdje zbog statikog elektriciteta postoji opasnost od eksplozivnih smjesa ili
od eksplozivnih materijala i municije.
lanak 6.

Tehniki normativi predvieni ovim pravilnikom primjenjuju se pri

projektiranju, izgradnji, pogonu i odravanju instalacija, ureaja i opreme.
lanak 7.
Pod koliinom elektriciteta (Q) razumijeva se elektrini naboj to ga imaju svi
elektroni koji pretjeu ili nedostaju u jednome tijelu, a koje moe biti atom ili
molekula.
Tijelo je naelektrizirano negativno ako mu elektroni pretjeu, a pozitivno je
naelektrizirano ako mu elektroni nedostaju.
lanak 8.
Elektrostatiko polje ili elektrino polje jest prostor oko elektriziranog tijela u
kojemu se manifestira djelovanje elektrine sile. Elektrizirano tijelo sa svojim poljem
tvori materijalni sustav. Elektrino djelovanje polja je privlano kad su elektriciteti
raznoimeni, i odbijajue kad su elektriciteti istoimeni.
Jakost elektrinog polja je jednaka djelovanju sile na jedinini naboj (1C) x E
= F/Q, gdje je E jakost polja, F elektrostatika sila i Q koliina elektriciteta.
lanak 9.
Elektrini potencijal brojno je jednak elektrostatikoj potencijalnoj energiji to
je ima jedinina koliina elektriciteta.
lanak 10.
Elektrini napon (razlika potencijala) izmeu dviju toaka u polju brojno je
jednak radu to ga treba obaviti da bi se jedinica elektriciteta prenijela iz jedne toke u
drugu toku polja.
lanak 11.
Probojna vrstoa nekog tijela jest granica do koje se u dielektricima moe
poveati jakost polja (V/m).
lanak 12.
Influencija je proces kojim se odvajaju naboji protivnih znakova u vodiima
to se nalaze u elektrinom polju.
lanak 13.
Elektrina indukcija koja se oznaava slovom D, razmjerna je jakosti
elektrinog polja: D = E. Konstanta proporcionalnosti predstavlja dielektrinu
konstantu sredine, koja karakterizira dielektrinu narav materijala.
lanak 14.

Elektrini kapacitet jest elektrina veliina koja je brojno jednaka koliini

elektriciteta to je treba dovesti na sustav vodia (kondenzator) da bi se napon povisio
na jedinicu.
lanak 15.
Rad u elektrinom polju izraava se umnokom napona i koliine elektriciteta
to se prenosi kroz polje.
Energija u elektrinom polju javlja se u potencijalnom obliku.
lanak 16.
Iskra je vrsta elektrinog pranjenja koja se sastoji od niza kratkotrajnih
spontanih preskoka naboja s jednog vodia na drugi vodi, uz uvjet da postoji
odgovarajui napon.
lanak 17.
Najmanja energija paljenja jest ona energija koja zagrijava materijal do
temperature paljenja, uz uvjet da se odrava temperaturno polje za irenje plamena u
eksplozivnoj smjesi. Najmanja energija za paljenje mala je i iznosi samo nekoliko
dijelova milivatsekunda.
lanak 18.
Pod odvoenjem naboja razumijeva se postupak kojim se naboj, koji je
skupljen u opasnoj koliini na nekom mjestu, odvodi bez pojave iskre, pri emu se
elektrizirano tijelo dovodi u neutralno stanje.
Donja granica eksplozivnosti jest najnia koncentracija zapaljivih plinova ili
para u smjesi sa zrakom koja mora postojati da bi nastala eksplozija. Granica
eksplozivnosti mjeri se u gramima po kubinom metru (g/m 3).
lanak 19.
Eksplozivna smjesa jest smjesa zapaljivog plina, pare ili praine u zraku u
kojoj se zagrijavanje naglo iri i dovodi do eksplozije.
lanak 20.
Ionizacija je postupak odvajanja elektrona od atoma ili molekula (pozitivni
ion), odnosno dovoenje elektrona atomu ili molekuli (negativni ion).
Ionizatori to uzrokuju ionizaciju jesu: rentgenske zrake, alfa estice, visoka
temperatura, jako elektrino polje i sl.
lanak 21.
Galvanska veza je elektrina veza izmeu pojedinih dijelova postrojenja, i to
meusobno i izmeu postrojenja i zemlje (uzemljenje).
lanak 22.

Otpor uzemljenja jest zbroj otpora uzemljivaa i otpora zemljospoja.

lanak 23.
Relativnu vlanost zraka karakterizira stupanj vlanosti to je dana kolinikom
apsolutne i maksimalne vlanosti. Relativna vlanost daje se u postocima od 0%
(potpuno suh zrak) do 100% (zrak zasien vodenom parom). Maksimalna vlanost
zraka ovisi o temperaturi. Relativna vlanost se poveava usporedo s porastom
temperature okolice odnosno zraka.

II. MJERE I SREDSTVA ZA ZATITU OD STATIKOG

ELEKTRICITETA

1. Ope mjere zatite

lanak 24.
Opasnost od statikog elektriciteta nastaje kad se na jednome mjestu skupi
tolik naboj da se preko iskre prazni i da u granicama eksplozivnosti moe zapaliti
eksplozivne smjese plinova, pare i praine ili eksplozivne materijale.
lanak 25.
Statiki elektricitet moe i kad nema opasnosti od eksplozije izazvati tetne
smetnje u nekim proizvodnim procesima (u tekstilnoj industriji, grafikoj industriji i
sl.).
lanak 26.
Zapaljivi plinovi i pare razvrstavaju se u temperaturne razrede i u eksplozivne
skupine prema Propisima o elektrinim postrojenjima na nadzemnim mjestima
ugroenim od eksplozivnih smjesa (Dodatak Slubenog lista, br. 18/67), koji su
sastavni dio Pravilnika o elektrinim postrojenjima na nadzemnim mjestima
ugroenim od eksplozivnih smjesa (Slubeni list, br. 18/67 i 28/70).
lanak 27.
Zapaljivi plinovi, pare i praina klasificiraju se prema Tehnikim propisima za
konstrukciju, izradu i ispitivanje elektrinih ureaja za rad u atmosferi eksplozivnih
smjesa, koji su sastavni dio Pravilnika o konstrukciji, izradi i ispitivanju elektrinih
ureaja za rad u atmosferi eksplozivnih smjesa (Slubeni list, br. 52/68).
lanak 28.

Iznimno od odredaba lanka 26. i glave III. ovoga pravilnika, koje utvruju
mjesta ugroena od eksplozivnih smjesa, treba pri novim tehnolokim postupcima i
upotrebi novih materijala ispitati postoji li opasnost od statikog elektriciteta kad je
rije o postupku u atmosferi eksplozivnih smjesa. Ako se utvrdi da postoji opasnost
od statikog elektriciteta, treba poduzeti odgovarajue zatitne mjere.

2. Posebne zatitne mjere

lanak 29.
Skupljanje statikog elektriciteta u proizvodnim procesima spreava se:
1) uzemljenjem;
2) odravanjem odgovarajue vlage u zraku;
3) ionizacijom zraka;
4) antistatikom preparacijom:
5) poveanjem vodljivosti loe vodljivih materijala;
6) odvoenjem statikog elektriciteta influencijom.
lanak 30.
Uzemljenje se mora primjenjivati na svim vodljivim dijelovima strojeva, bez
obzira na to upotrebljavaju li se i druge zatitne mjere od statikog elektriciteta.
lanak 31.
Uzemljenje se izvodi galvanskim vezivanjem svih vodljivih dijelova
postrojenja na uzemljiva.
lanak 32.
Prosjek vrsto poloena bakrenog vodia, s obzirom na mehaniku vrstou,
ne smije biti manji od 4 mm2.
Umjesto bakrenih vodia moe se upotrijebiti elina pocinana traka presjeka
najmanje 20 x 3 mm. Za fleksibilne vodove i spojeve treba upotrijebiti bakreno ue
presjeka 10 mm2.
lanak 33.
Kao uzemljivai mogu se upotrijebiti svi tipovi uzemljivaa predvieni
odredbama Pravilnika o Tehnikim propisima o gromobranima, odnosno prikljuak
postrojenja na postojei sustav zatitnog uzemljenja.
lanak 34.
Otpor sustava uzemljenja za odvoenje statikog elektriciteta mora biti u
granicama odreenim u to. 4.62 i 4.621 Tehnikih propisa o gromobranima, koji su
sastavni dio Pravilnika o Tehnikim propisima o gromobranima, odnosno odreenim
u odjeljku 8. Tehnikih propisa za izvoenje elektroenergetskih instalacija u
zgradama (Dodatak Slubenog lista, br. 43/66), koji su sastavni dio Pravilnika o

tehnikim mjerama i uvjetima za izvoenje elektroenergetskih instalacija u zgradama

(Slubeni list, br. 43/66).
lanak 35.
S mjesta koncentracije statikog elektriciteta postrojenje se mora povezati
najkraim putem na sustav uzemljenja.
lanak 36.
Pokretni dijelovi postrojenja, preko bakrenih, bronanih ili ugljenih etkica,
prikljuuju se na sustav uzemljenja. etkice moraju biti okomito i vrsto postavljene
na rotirajuu osovinu, s pritiskom na povrinu od 0,1 do 0,2 kp/cm 2. Okretni dijelovi
izmeu leita i osovine pri malome procijepu i odgovarajuem nazivu moraju
ispunjavati uvjete za otpor uzemljenja.
lanak 37.
Vodljivi podovi koji se rabe u sustavu za odvoenje statikog elektriciteta
moraju imati prijelazni otpor manji od 106 oma. Prijelazni otpor podova mora se
kontrolirati u vremenskim razmacima to ih odreuje odgovarajua struna sluba
organizacije.
Materijali za izradbu vodljivih podova i njihov prijelazni otpor dani su u ovoj
tablici:
_________________________________________________________________
Materijal
Izmjereni otpor u omima
_________________________________________________________________
Ploice
107-109
Daske za brodski pod
106-1010
Linoleum
106-1010
Vodljiva guma
102
Peene ploice
107-1010
Umjetni kamen-nevodljiv
1011
Obini beton debljine 3 cm
105
Specijalni beton debljine 5 cm
102
Vodljivi pjenuavi pod
102
Taraco
105-107
Vodljivi taraco
103
Asfalt
1010
_________________________________________________________________
lanak 38.
Vlaenje kao sredstvo za otklanjanje opasnosti od statikog elektriciteta moe
se primijeniti samo ako to doputaju tehnoloki postupak i svojstva materijala to se
obrauje.

lanak 39.
Relativna vlaga dozira se ventilacijskim klimatskim ureajima, ili se para
dovodi s pomou rasprskavala (parni mlaz) koje se postavlja u blizini najvee
koncentracije statikog elektriciteta. Putanje pare kroz cijevi i prskalice moe u
njima skupiti statiki elektricitet, pa se stoga cijevi moraju galvanski povezati na
sustav uzemljenja koji vlaenjem odstranjuje statiki elektricitet.
lanak 40.
Pri relativnoj vlanosti zraka od 70% ne pojavljuje se opasnost od naboja.
Relativna vlanost zraka moe se smanjiti i ispod 70% u pojedinim tehnolokim
procesima u kojima se moraju primjenjivati propisana sredstva i postupci navedeni u
glavi III. ovoga pravilnika.
Mjerenjem se mora utvrditi da se pri nioj vlanosti zraka ne pojavljuje
statiki elektricitet koji izaziva smetnje i tete a nije opasan u atmosferi eksplozivnih
smjesa.
lanak 41.
Relativna vlanost zraka mora se kontrolirati u odreenim vremenskim
razmacima higrometrom, odnosno stalno - higrografom.
lanak 42.
Antistatikom preparacijom poboljava se odvoenje statikog elektriciteta.
Radi toga je potrebno povrinu materijala premazati ili poprskati tankim slojem
vodljivih tvari ili materijal potopiti u antistatik.
lanak 43.
Sredstva antistatike preparacije moraju biti takva da tetno ne utjeu na
svojstva preparirana materijala i da ne izazivaju koroziju strojeva i njihovih dijelova.
Kod tekstilnog materijala antistatika preparacija mora biti postojana u pranju.
lanak 44.
Tijekom tehnolokog postupka treba, prema potrebi, ponoviti antistatiku
preparaciju.
lanak 45.
Kovinske odvodnike u obliku uzemljenih etkica, eljeva, bodljikavih
odvodnika i kolektora treba postaviti to blie materijalu s kojega treba odstraniti
statiki elektricitet, ali na tolikoj udaljenosti da ne dodiruju materijal (oko 15 mm
iznad materijala). Te odvodnike treba postaviti na oko 100 mm ispred toke s koje se
materijal odvaja od kovinskih valjaka stroja.
lanak 46.

Na dijelovima strojeva to se tijekom tehnolokog postupka okreu odnosno s

kojih se odvaja tekstil ili folijski materijal mora se, iznad mjesta najjaeg naboja,
postaviti uzemljena mjedena ipka na kojoj su u razmacima od po 50 mm privreni
mjedeni lanii. Lanii se za vrijeme gibanja materijala dodiruju s njegovom
povrinom i klizanjem odvode s njega statiki elektricitet.
lanak 47.
Ako odvoenje statikog elektriciteta influencijom ne daje dobar rezultat,
treba ga kontrolirati, a prema potrebi broj mjesta za odvoenje influencijom poveati.
Ako metoda iz stavka 1. ovoga lanka ne zadovoljava, treba je dopuniti
drugim metodama odvoenja statikog elektriciteta.
lanak 48.
Da bi se postigla bolja vodljivost nevodljiva materijala mora se prirodnoj ili
sintetikoj gumi dodati koloidalni grafit. Kao dodaci mogu se upotrijebiti i kovinski
oksidi.
lanak 49.
Vodljivost tekuine i otopine poveava se dodavanjem etilnog alkohola.
lanak 50.
Umjesto da se povea vodljivost materijala, esto je dostatno poveati samo
povrinsku vodljivost. U tu se svrhu povrina materijala premazuje koloidalnim
grafitom, aom ili glicerinom. Te premaze treba povremeno obnavljati.
lanak 51.
Vodljivost nevodljivih materijala zadovoljava samo onda ako se specifini
otpor smanji tako da ukupna otpornost prema zemlji ne bude vea od jednog
megaoma.
lanak 52.
Radi neutralizacije elektrostatikih pojava na materijalima kod kojih su
potrebne zatitne mjere od teta i smetnja od statikog elektriciteta, upotrebljavaju se
visokonaponski ili radioaktivni eliminatori, koji se postavljaju u blizini mjesta na
kojima se skuplja statiki elektricitet. Eliminatori se postavljaju prema lanku 45.
ovoga pravilnika.

3. Dodatne zatitne mjere

lanak 53.
Pri proizvodnji i radu s eksplozivnim materijalima i municijom treba, osim
mjera predvienim u odjeljcima 1. i 2. ove glave, primjenjivati dodatne zatitne mjere,
koje se odnose na odjeu i obuu radnika.

lanak 54.
Radnici mogu biti naelektrizirani i postati prenositelji statikog elektriciteta.
Ako se statikim elektricitetom naelektrizirana osoba priblii nekom uzemljenom
predmetu, dolazi do elektrostatikog pranjenja, iskra kojega moe izazvati eksploziju
materijala i municije.
lanak 55.
Odjea radnika ne smije biti izraena od svile, niti smije sadrati vlakna od
sintetikog materijala. Ona treba biti od pamunih vlakana, da bi se sprijeilo da
radnik bude nositelj statikog elektriciteta.
lanak 56.
Pirotehnika obua radnika mora biti od koe ili od vodljive gume. U potplate
se moraju ugraditi mjedene ploice, radi uspostavljanja stalne galvanske veze izmeu
radnika i zemlje. Elektrini otpor izmeu unutarnje i vanjske strane obue mora
iznositi najmanje 107 oma.
lanak 57.
Radnici zaposleni u proizvodnji i radu s eksplozivnim materijalima i
municijom ne smiju nositi prstenje, narukvice i druge kovinske predmete.
lanak 58.
Podovi u prostorijama za proizvodnju i rad s eksplozivnim materijalima i
municijom moraju ispunjavati uvjete iz lanka 37. ovoga pravilnika. Sve ruice,
kvake, brave i sl. moraju biti povezane na sustav uzemljenja.

III. MJERE I SREDSTVA ZA ZATITU OD STATIKOG

ELEKTRICITETA OVISNO O VRSTI PROIZVODNJE I
RADA S EKSPLOZIVNIM MATERIJALIMA I
MUNICIJOM
1. Proizvodnja privrednih eksploziva u prahu
lanak 59.
Sva postrojenja za proizvodnju privrednih eksploziva u prahu moraju biti
zatiena od statikog elektriciteta uzemljenjem, u skladu s l. 30. do 36. ovoga
pravilnika.

lanak 60.
Da bi se sprijeilo punjenje statikim elektricitetom, dno drobilice i pokretni
okretni valjci moraju biti napravljeni od tvrda drveta koje je obloeno vodljivom
gumom, radi stalnog odvoenja statikog elektriciteta.
lanak 61.
Svi automatski i poluautomatski strojevi za izradbu patrona moraju biti
uzemljeni. Transmisijske trake moraju biti od vodljive gume i uzemljene.
lanak 62.
U prostorijama u kojima postoji opasnost od eksplozije mora se odabrati
izravan pogon, a ne preko remenica. Ako se pogon s remenicama ne moe izbjei,
moraju se primijeniti zatitne mjere prema lanku 36. ovoga pravilnika.

2. Proizvodnja plastinih privrednih eksploziva

lanak 63.
Pri proizvodnji plastinih privrednih eksploziva moraju biti uzemljeni svi
strojevi, i to:
1) mjedena sita;
2) svi okviri na etaama;
3) mijealice;
4) ureaji za patroniranje;
5) pokretni stolovi i transportne trake.

3. Proizvodnja nitroceluloznog baruta

lanak 64.
Hidraulina prea u kojoj se proizvodi nitrocelulozni barut, komore u kojima
se sue barutne trake i ureaji za sjeenje i prosijavanje baruta moraju se povezati na
sustav uzemljenja prema l. 30. do 36. ovoga pravilnika.
Pare iz komora u kojima se sui barutna traka i zrak odvode se sustavom
provjetravanja. Ventilatori se moraju uzemljiti preko rotirajue osovine.
Kako bi se izbjeglo da se barutna zrna pri istresanju pune statikim
elektricitetom, svi okviri moraju biti uzemljeni, a istodobno se mora odravati
relativna vlanost zraka u sunici.
lanak 65.
Da bi se sprijeila akumulacija statikog elektriciteta u barutu pri suenju, sve
etae i okviri u sunici moraju biti povezani na sustav uzemljenja.
Bubanj u kojemu se polijeva barut, mijealica i vibracijska sita moraju biti
uzemljeni.

lanak 66.
Sve posude za vrijeme punjenja barutom moraju se nalaziti na vodljivu podu
odnosno na uzemljenu stolu koji je prekriven vodljivom gumom.

4. Proizvodnja crnog baruta

lanak 67.
eljezni valjci to se okreu oko svoje vodoravne osovine, vibracijsko sito
koje se nalazi izravno ispod cilindra, drvena sita u kojima se barut prosijava i sunice
za suenje baruta moraju biti uzemljeni.
Drobilica se uzemljuje preko dna ili preko pokretnih valjaka.
lanak 68.
Kroz bubanj se mora postaviti vodi za uzemljenje, da bi se odveo statiki
elektricitet to se moe skupiti zbog meusobna trenja barutnih zrnaca.

5. Proizvodnja inicijalnih eksploziva

lanak 69.
Pri proizvodnji ivina fulminata u procesu suenja moe se pojaviti statiki
elektricitet. ivin fulminat nakon cijeenja sadri 10% vlage, koja se odvodi u sunice
toplim zrakom temperature do 35 C.
Sunice u kojima se sui ivin fulminat moraju biti uzemljene prema l. 30. do
36. ovoga pravilnika.
Svi okviri kovinske suionice moraju biti povezani na sustav uzemljenja.
Podovi sunice moraju biti izraeni od vodljive gume, prema lanku 37. ovoga
pravilnika. Prije poetka pranjenja sunice u prostoriju se mora uvesti vlaan zrak,
prema lanku 40. ovoga pravilnika.
lanak 70.
Ureaji za prosijavanje azidnog olova moraju biti povezani na sustav
uzemljenja. Podovi u prostoriji moraju biti od vodljive gume.
Sva se uzemljenja moraju kontrolirati svakih 7 dana.

6. Proizvodnja detonatora
lanak 71.
Pree za proizvodnju detonatora moraju biti tako uzemljene da se s kouljice
prazni statiki elektricitet.
Pri proizvodnji detonatora jedna elektroda mora biti spojena sa zidom
kouljice, da bi se odstranio statiki elektricitet. Podloge za detonator moraju biti
povezane na sustav uzemljenja.
lanak 72.

Pri proizvodnji upaljaa s mostom moraju se uzemljiti svi ureaji.

7. Proizvodnja lovake municije

lanak 73.
Mijealica komponenata lovake municije te lijevak automata za doziranje i
hidraulina prea moraju se uzemljiti.
lanak 74.
Pri prebacivanju ploica inicijalne smjese iz sunice do aice cijela traka
mora biti povezana na uzemljenje. Pod prostorija mora biti pokriven vodljivom
gumom. U prostoriji se mora odravati relativna vlanost prema lanku 40. ovoga
pravilnika.

8. Proizvodnja portske municije (malokalibarska i puana)

lanak 75.
Automatski stroj za doziranje koji puni ahure mora biti uzemljen, budui da
pri strujanju baruta kroz ureaj postoji mogunost da se stvori statiki elektricitet.

9. Manipulacija s privrednim eksplozivima, portskom i lovakom

municijom; prijevoz i skladitenje takvih eksploziva i municije
lanak 76.
Mjesta u kojima se upotrebljavaju eksplozivi, kao to su rudnici, kamenolomi,
ceste, mostovi, tuneli i mjesta u kojima se obavljaju razna miniranja pri geolokim
istraivanjima i sl., moraju imati stalna ureena ili privremena skladita eksplozivnog
materijala.
lanak 77.
Radnici moraju imati odjeu i obuu koja ispunjava uvjete iz l. 55. i 56.
ovoga pravilnika.
lanak 78.
Vree to se rabe za prijevoz eksploziva moraju biti izraene od vodljivih
materijala, odnosno s ugraenim kovinskim trakama u tkanini.
lanak 79.
Pri pakiranju lovake i portske municije i privrednog eksploziva stolovi,
stolci, ventilatori i sl. moraju biti uzemljeni. U prostorijama se mora odravati i
potrebna relativna vlanost zraka, prema lanku 40. ovoga pravilnika.

lanak 80.
Prijevoz privrednih eksploziva te lovake i portske municije eljeznicom
stvara neznatnu opasnost od statikog elektriciteta, ali se ipak vagoni pri ulasku u
opasnu zonu ili krug skladita moraju uzemljiti, stezaljkama koje su spojene sa
zemljospojnim vodiima i sustavom uzemljenja.
lanak 81.
Prijevoz vozilima s gumenom pneumatikom stvara vrlo povoljne uvjete da se
pojavi statiki elektricitet.
Pri prijevozu vozilima tekuih eksplozivnih materijala mogu se pojaviti iskre.
Da bi se sprijeilo da se pojavi statiki elektricitet, vozila moraju biti uzemljena
prema lanku 85. ovoga pravilnika.
lanak 82.
Prijevoz zrakoplovom moe biti izvor statikog elektriciteta pri kotrljanju
gumene pneumatike po povrini uzletita, pri sudaru s vodenim kapljicama kie ili sa
snjenim kristalima to na sebi nose statiki elektricitet. Pri letu moe doi do
elektrostatike indukcije ili udara groma kroz olujne oblake. Zatita zrakoplova izvodi
se galvanskim povezivanjem cijelog sustava zrakoplova i upotrebom elektrostatikih
vodljivih gumenih pneumatika.
lanak 83.
U skladitima privrednih eksploziva podovi moraju biti izvedeni od vodljive
gume.
Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na skladita portske i lovake
municije.

10. Zapaljive i loe vodljive tekuine

lanak 84.
Zapaljive i loe vodljive tekuine pri gibanju u posudama, odnosno pri protoku
kroz cijevi ili pri pretakanju, proizvode statiki elektricitet. Pojava statikog
elektriciteta moe stvoriti vrlo visoku potencijalnu razliku izmeu tekuine i zidova
posude ili cijevi.
Zapaljive i loe vodljive tekuine navedene su u toki 15.4 Propisa o
elektrinim postrojenjima na nadzemnim mjestima ugroenim od eksplozivnih
smjesa, koji su sastavni dio Pravilnika o elektrinim postrojenjima na nadzemnim
mjestima ugroenim od eksplozivnih smjesa.
lanak 85.
Autocisterne s elinim spremnikom i elinom konstrukcijom a s gumenim
pneumaticima moraju biti povezane na uzemljenje za krajnje osovine, vodljivom
upletenom trakom u gumi, koja se za vrijeme prijevoza stalno vue po povrini puta i

na taj nain vri ulogu pomonog uzemljivaa. Svi kovinski dijelovi autocisterna
moraju biti meusobno galvanski povezani u jednopotencijalni sustav.
lanak 86.
Da bi se sprijeilo skupljanje statikog elektriciteta pri punjenju odnosno
pranjenju cisterne, dovodne cijevi moraju se uzemljiti prema l. 30. do 36. i lanku
85. ovoga pravilnika. Na kraju kabela to slui za uzemljenje mora se postaviti
izolirana ruica s ugraenom sklopkom, kojoj se nepokretni dio spaja s pokretnim
dijelom tek poto se kabel prikljui na cisternu.
Sklopka i utika za kabel iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti u S izvedbi, i
to tipa (St) II. A T3.
lanak 87.
Ako spojnice cijevi ne jame sigurnost galvanske veze, moraju se premostiti
kabelskim stopama i savitljivim bakrenim uetom, presjek kojega je najmanje 10
mm2.
lanak 88.
Najprije treba sve veze i spojeve pregledati, i samo ako su oni ispravno
ukljueni i uzemljeni moe se pristupiti punjenju odnosno pranjenju cisterne. Cijev
za punjenje treba tako uroniti u cisternu da ona bude najmanje 50 mm udaljena od dna
cisterne.
lanak 89.
Na poetku punjenja instalacija za pranjenje statikog elektriciteta mora biti
postavljena i izvedena tako da osigurava pranjenje bez opasnosti da e se stvoriti
iskra. Brzina strujanja tekuine kroz cijev mora biti to manja. U daljnjim postupcima
brzina strujanja tekuine ne smije prelaziti jedan metar u sekundi.
lanak 90.
Na prijevoz zapaljivih i loe vodljivih tekuina cisternama sa spremnikom od
plastinog materijala (armirani poliester) kojemu je povrinski otpor reda 10 14
oma/cm odnosno specifini prijelazni otpor do 10 15 oma mora se, osim propisanih
zatitnih mjera za cisterne s elinim spremnikom, primijeniti i jedna od ovih
dodatnih zatitnih mjera:
1) poveanje vodljivosti plastine mase ugradnjom mree od mjedene ice u
unutranjost zida spremnika, s tim da ukupni otpor uzemljenja bude u granicama 10 4
oma;
2) poveanje vodljivosti plastine mase antistatikim sredstvima, s tim da
otpor spremnika bude u granicama predvienima u toki 1. ovoga lanka;
3) oblaganje cisterne s unutranje strane aluminijskim folijama;
4) cisterne sa spremnicima od plastinih materijala to su u upotrebi a na koje
nije primjenjena zatitna mjera iz toke 1. ovoga lanka mogu se i nadalje rabiti za
prijevoz tekuine, uz uvjet da se na ureaje za punjenje odnosno pranjenje postavi
cijev od bakrene ili mjedene ice ili od perforirana lima, s otvorima od 3 mm. Cijev

treba uroniti do dna cisterne i galvanski je povezati s vodljivim dijelovima cisterne.

Cijev za nalijevanje goriva koja je galvanski povezana s cisternom mora biti izravno
povezana i s perforiranom cijevi, tako da ona bude udaljena od dna cisterne najmanje
50 mm.
lanak 91.
Tekuina u cisterni sa spremnikom od plastinog materijala prikuplja, zbog
gibanja, statiki elektricitet, za koji treba, nakon galvanskog povezivanja i uzemljenja,
omoguiti pranjenje.
Od trenutka ukljuenja na sustav uzemljenja mora se ekati najmanje 15
minuta prije poetka pranjenja ili punjenja cisterne, odnosno osigurati brzo
pranjenje cisterne instalacijom s vie prikljuaka za pranjenje.
lanak 92.
Na vagonskim cisternama, osim predvienih zatitnih mjera propisanih za
autocisterne (lanak 86.), moraju se pri punjenju odnosno pranjenju povezati i kotai
vagonskih cisterna na sustav uzemljenja. eljeznike tranice moraju se dodatno
uzemljiti. Dodatno uzemljenje vrijedi osobito za elektrificirane pruge koje treba, na
postaji za punjenje ili pranjenje, elektriki izolirati od glavne pruge.
lanak 93.
Prijenosne posude i bave sa zapaljivom i loe vodljivom tekuinom moraju se
galvanski povezati i uzemljiti na mjestu punjenja ili pranjenja zajedno s posudama
to se pune tekuinom ili se prazne.
lanak 94.
Posude sa zapaljivom i loe vodljivom tekuinom, a osobito mijealice i
autoklave, moraju se meusobno povezati i s cijevima galvanski spojiti na sustav
uzemljenja.

11. Suho ienje strojevima

lanak 95.
Strojevi za suho ienje moraju biti konstruirani tako da se s potpuno
zatvorenim i nepropusnim sustavom onemogui pristup zraka. Nakon zavrenog
tehnolokog postupka, tekuina se isputa a tekstil se sui, prije nego to se stroj
otvori i isprazni.
Svi vodljivi dijelovi stroja: sisaljke, cijevi i spremnici to slue za tekuinu
kojom se isti, moraju biti meusobno galvanski povezani u jedan sustav uzemljenja.
Ukupni otpor mora biti manji od 20 oma.
U prostoriji u kojoj se obavlja suho ienje mora se odravati propisana
vlanost zraka, prema lanku 40. ovoga pravilnika.
lanak 96.

Pri ienju benzinom i drugim lako zapaljivim tekuinama primjenjuju se

zatitne mjere iz lanka 95. ovog pravilnika.
Suha ienja mogu se obavljati i bez posebnih zatitnih mjera, samo ako se u
postupku ienja upotrijebe nezapaljive tekuine ili se u zapaljive tekuine dodaju
antistatika sredstva.

12. Isputanje komprimiranog zraka, plinova i para, te prskanje

raznim sredstvima
lanak 97.
Statiki se elektricitet javlja i na povrini tijela na koje udara mlaz
komprimirana zraka, plina ili pare. Statiki elektricitet stvara se i pri isputanju
plinova iz spremnika i cijevi.
Prskanjem bojom, lakom i slinim sredstvima proizvodi se manja koliina
statikog elektriciteta, ali se ipak mora primijeniti galvansko povezivanje svih
kovinskih dijelova na sustav uzemljenja ako se u okolnoj atmosferi mogu pojaviti
eksplozivne smjese.

13. Tekstilna industrija

lanak 98.
Za spreavanje tete, smetnja i opasnosti to mogu nastati od statikog
elektriciteta u tekstilnoj industriji moraju se primijeniti mjere predviene u lanku 29.
ovoga pravilnika.
Ako materijal to se prerauje to doputa, primjenjuju se i antistatika
sredstva.
U tekstilnoj industriji najee ne postoji opasnost od eksplozivnih smjesa
plinova i para sa zrakom, pa se kao zatitna mjera moe primijeniti i ionizacija zraka.
Svi ureaji moraju biti povezani na sustav uzemljenja.
lanak 99.
U pogonima u kojima se iste tekstilni materijali raznim zapaljivim
tekuinama kao to je benzin, aceton i sl., mora se kao zatitna mjera primijeniti suho
ienje, prema lanku 95. ovoga pravilnika.

14. Industrija papira

lanak 100.
U posljednjoj fazi proizvodnje papira suh papir se, kao lo vodi, pri gibanju
kroz zrak i pri trenju po povrini stroja odnosno meusobno puni statikim
elektricitetom.
Kad elektrostatiki potencijal naraste toliko da dolazi do preskoka, iskra moe
izazvati paljenje odnosno eksploziju naslaganih estica i praine.
Za otklanjanje tete, smetnja i opasnosti moraju se primijeniti mjere navedene
u lanku 98. ovoga pravilnika.

15. Tiskanje i litografija

lanak 101.
Tiskarske boje koje sporo isparavaju nisu opasne to se tie stvaranja statikog
elektriciteta. Opasne su one tiskarske boje koje se brzo sue i zahtijevaju brz rad
rotacijskih strojeva. Radi toga se moraju primijeniti zatitne mjere predviene za
manipulaciju sa zapaljivim tekuinama.
Posude za tiskarske boje moraju se galvanski povezati s kovinskom
konstrukcijom tiskarskog stroja.
Vodljivost tiskarskih boja moe se poveati antistatikim sredstvima.
lanak 102.
Opasnost od eksplozivnih para mora se zaprijeiti odvoenjem para s mjesta
na kojima se one stvaraju.
lanak 103.
Statiki se elektricitet pojavljuje osobito izmeu papira i tiskarskog stroja, a
posebice dolazi do izraaja kod rotacijskih strojeva, zbog brza gibanja papira.
Pri galvanskom povezivanju na sustav uzemljenja kod tiskarskih strojeva
moraju se povezati i okretni dijelovi, odnosno svi pokretni dijelovi strojeva.
lanak 104.
U prostorijama tiskare mora se odravati relativna vlanost zraka od 70%, u
skladu s lankom 40. ovoga pravilnika.

16. Industrija prirodne i sintetike gume

lanak 105.
Statiki elektricitet stvara se u mijealici za pripremu gumene mase, pri
mijeanju kauuka i otopine u mijealici i slobodnom padu gumene mase u limene
posude, a i pri razdvajanju gumene smjese. Statiki elektricitet pojavljuje se i pri
meusobnom odvajanju slojeva platna i gumiranog platna, pa i kod valjaka, zbog
trenja i savijanja gumenog platna.
lanak 106.
Osim mjera iz lanka 29. ovoga pravilnika, moraju se poduzeti i ove zatitne
mjere:
1) galvansko povezivanje i uzemljenje ne samo kostura stroja nego i svih
pomonih valjaka i mijealica, te posuda za pripremu gumene smjese;
2) odvoenje statikog elektriciteta uzemljenim bodljikavim odvodnicima
odnosno bakrenim laniima privrenim na razmacima od po 50 mm na uzemljenim
bakrenim ipkama;

3) poveanje vodljivosti gumenog materijala, ako to doputaju tehnika

svojstva proizvoda, a to se postie dodavanjem na primjer 3% etilnog alkohola ili
0,1% octene kiseline, ili 0,01% magnezijskog oleata.

17. Lakirnica
lanak 107.
Tehnoloki postupak u lakirnicama mali je izvor statikog elektriciteta, ali
zbog velike opasnosti od eksplozije moraju se primijeniti zatitne mjere od statikog
elektriciteta prema lanku 29. i 37. ovoga pravilnika.
lanak 108.
U lakirnicama se iskre od statikog elektriciteta mogu pojaviti u kabinama za
prskanje rasprskavalom, zatim zbog bruenja, struganja ili udaranja, te na remenskim
prijenosima.
lanak 109.
Kabine za prskanje rasprskavalom moraju imati ureaje za odvoenje
zapaljivih para i dovoenje svjeega zraka, te ureaje za stvaranje vodene zavjese.
lanak 110.
Bruenje, struganje i udaranje mogu zapaliti eksplozivnu smjesu, te se
tehnoloki postupak ne smije obavljati unutar zona opasnosti od zapaljivih smjesa
pare to su odreene u l. 40. i 64. ovoga pravilnika.
lanak 111.
Radi zatite od statikog elektriciteta, u skladu s lankom 30. ovoga
pravilnika, treba cijevi, prskalice i predmet to se prska (ako je vodljiv) galvanski
povezati meusobno i sa sustavom uzemljenja cijeloga postrojenja.
lanak 112.
Za otklanjanje opasnosti od statikog elektriciteta na remenskim prijenosima
vrijede odredbe lanka 36. ovoga pravilnika.

18. Transmisije
lanak 113.
Pri prijenosu pokretanja remenima stvara se statiki elektricitet zbog
meusobna trenja, savijanja i trenja sa zrakom.
lanak 114.

Na odvoenje statikog elektriciteta s remena na transmisije treba primijeniti

ove mjere:
1) galvanski povezati i uzemljiti sve kovinske dijelove transmisije;
2) odvoditi statiki elektricitet influencijom, s tim da se zatitne mjere zbog
eventualnog iskrenja na kovinskim iljcima eljeva ili bodljikavih odvodnika ne
smiju primijeniti u prostorijama u kojima se moe pojaviti eksplozivna smjesa;
3) preparirati povrine remena antistatikim sredstvima, radi poveanja
povrinske vodljivosti;
4) poveati specifinu vodljivost nevodljivih remena dodavanjem vodljivih
materijala.

19. Strojevi za mljevenje; prijenosna i razna druga postrojenja

lanak 115.
Strojevi za mljevenje i drobljenje odreene sirovine koji zbog toga primaju
svojstva nevodljiva materijala, i time postaju nositeljima statikog elektriciteta,
moraju biti uzemljeni u skladu s l. 30. do 36. ovoga pravilnika.
lanak 116.
Radi odvoenja statikog elektriciteta, moraju se mjere predviene u l. 30. do
36. ovoga pravilnika primijeniti i na transport, elevatore i sve druge strojeve i
postrojenja kod kojih nain upotrebe, odnosno materijal to ga prenose, moe zbog
pojave statikog elektriciteta izazvati tete, smetnje, pa i eksploziju.
lanak 117.
Kao zatitne mjere treba primijeniti, osim galvanskog spajanja svih vodljivih
dijelova i njihova zajednikog uzemljenja, i odravanja relativne vlanosti zraka od
70%, u skladu s l. 30. do 36. i lankom 40. ovoga pravilnika.
Pri prijevozu higroskopnog materijala ne postoji, u pravilu, opasnost od
statikog elektriciteta. Zbog toga treba, ovisno o brzini kretanja prainastih estica, na
poetku proizvodnje ispitati jesu li potrebne zatitne mjere od statikog elektriciteta.
Jedna od mjera za spreavanje pojave statikog elektriciteta kod prainastih tvari jest
smanjenje brzine gibanja.

20. Statiki elektricitet ljudskog tijela te odjee i obue

lanak 118.
Svim osobama koje bi mogle pokupiti, bilo kojim dijelovima tijela, statiki
elektricitet treba zabraniti ulaz u pogone u kojima postoji opasnost od eksplozivnih
smjesa, eksplozivnih materijala i municije, ako nisu prije toga osloboene od
statikog elektriciteta. To se moe postii obvezatnim pranjenjem s pomou
uzemljenih vrata prije ulaenja u ugroenu prostoriju.
lanak 119.

Noenje rublja od svile, sintetikih materijala ili vune treba zabraniti u svim
pogonima u kojima statiki elektricitet moe uzrokovati opasnost od eksplozivnih
smjesa, eksplozivnih materijala i municije.
lanak 120.
Cipele s potplatima od nevodljive gume ili od drugog nevodljivog materijala
ne smiju se nositi u pogonima u kojima postoji opasnost od eksplozivnih smjesa,
eksplozivnih materijala i municije.

IV. INSTRUMENTI ZA ISPITIVANJE STATIKOG

ELEKTRICITETA
lanak 121.
Instrumenti za ispitivanje statikog elektriciteta dijele se u tri skupine, i to:
1) indikatori i detektori statikog elektriciteta-kojima se samo utvruje da na
pojedinim mjestima postoji statiki elektricitet;
2) elektrometri-kojima se mjeri statiki elektricitet. Upotrebljavaju se kad
treba utvrditi ne samo prisutnost nego i koliinu statikog elekticiteta;
3) registrirajui instrumenti koji registriraju koliinu statikog elektriciteta.
Upotrebljavaju se kad treba stalno i neprekidno pratiti koliinu statikog elektriciteta
na pojedinim mjestima.
lanak 122.
Instrumenti za ispitivanje statikog elektriciteta mogu, prema potrebi, imati
ureaje koji akustiki ili optiki signaliziraju opasnu koliinu statikog elektriciteta,
odnosno odgovarajue sheme spoja i ureaje za prekid pogona koji spreavaju
stvaranje takve koliine statikog elekriciteta koja moe biti opasna za okolicu.

V. POGONSKI NADZOR, POVREMENA ISPITIVANJA I

MJERENJA
lanak 123.
Tehnika sluba organizacije za svaki pogon u kojemu se mogu pojaviti
smetnje ili opasnost od statikog elektriciteta svojim internim aktom, ovisno o vrsti
pogona i tehnolokim postupku, utvruje nain pogonske kontrole i rokove za
povremeno ispitivanje.

lanak 124.
Pogonski nadzor to se tie statikog elektriciteta obavlja struna osoba koju
za to odredi organizacija.
lanak 125.
Vlanost zraka u pogonima u kojima je relativna vlanost zatitna mjera od
statikog elektriciteta treba ispitivati svakog sata, higroskopom ili higrografom.
lanak 126.
Na mjestima ugroenima od eksplozivnih smjesa i elektrostatikih pranjenja
treba pri svakoj promjeni u tehnolokom postupku eksplozimetrom ispitati
koncentraciju eksplozivnih smjesa.
lanak 127.
Otpornost sustava uzemljenja treba mjeriti najmanje dva puta godinje, a
kontrolno mjerenje obaviti pri svakom ienju odnosno remontu postrojenja.
lanak 128.
Rezultati ispitivanja i svih mjerenja moraju se unositi u kontrolnu knjigu
statikog elektriciteta. Ta knjiga mora sadravati ove podatke:
- datum ispitivanja odnosno mjerenja;
- mjesto ispitivanja odnosno mjerenja;
- instrumente to su upotrijebljeni;
- nain i rezultate ispitivanja odnosno mjerenja;
- ocjenu rezultata;
- ime, prezime, zvanje i potpis strune osobe.

VI. PRIJELAZNA I ZAVRNA ODREDBA

lanak 129.
Postojea postrojenja, ureaji, strojevi i prijevozna sredstva koji su navedeni u
ovome pravilniku moraju se, to se tie zatite od statikog elektriciteta, uskladiti s
odredbama ovoga pravilnika u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
pravilnika.
lanak 130.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u Slubenom listu.