1.

UVOD
Prvi prijevoz nafte zabiljeen je 1861. godine kad je za London, brodom Elizabeth
Watts iz Philadelphije, obavljen prijevoz od 900 barela naftnih preraevina. Zoroaster je bio
prvi brod za prijevoz nafte te od tada poinje gradnja brodova velike nosivosti. Sueski kanal
odigrao je bitnu ulogu u samim poecima tankera. Nakon njegovog zatvaranja uoava se
znaajan porast isporuke tankera. Prijevoz nafte i naftnih derivata morem, posebno od sredine
prolog stoljea do kraja devedesetih godina doivljava veliki porast. Nafta se preteito
prevozi morem radi prednosti pomorskog prometa u odnosu na ostale prijevozne grane.
Snaan razvoj industrije, te gospodarska kretanja omoguili su izgradnju velikih tankera
veliine i do 500.000 dwt te ubrzanu gradnju terminala za prekrcaj nafte i naftnih derivata.
Rafinerije su u dosta sluajeva smjetene u blizini naseljenih podruja, gdje uzrokuju
poveanje zdravstveno rizine populacije i mogunosti od ekolokih incidenata. Uzrok tome
je priroda rada rafinerije koja u svom procesu isputa velik broj razliitih kemikalija i
kemijskih spojeva u atmosferu to dovodi do zagaenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i
zdravstvenu ispravnost vode. Tu su jo opasnosti od moguih eksplozija i poara te velikih
buka. U Hrvatskoj se nalaze dvije rafinerije - Sisak i Rijeka. Rafinerija Rijeka (Urinj)
povezana je podmorskim naftovodom - dugim 7,2 km, promjera 20" - s lukom i naftnim
terminalom u Omilju na otoku Krku (JANAF). Jadranski naftovod predstavlja meunarodni
sustav transporta nafte od Terminala Omialj do domaih i inozemnih rafinerija u srednjoj i
istonoj Europi. Njegova je uloga osigurati siguran i kvalitetan sustav za transport sirove
nafte, te skladitenje sirove nafte i naftnih derivata primjenom najviih svjetskih tehnolokih
standarda uz brigu za ouvanje i zatitu okolia, zdravlje, sigurnost i razvoj zaposlenika.
Danas je u svijetu jako poznat LNG (ukapljeni prirodni plin) ija je upotreba u zadnje vrijeme
porasla. Razlozi njegova koritenja su prednosti nad ostalim energentima (naftom najvie),
znatno manje oneienje okolia, gorivo sa visokom ogrijevnom moi, te mogue velike
rezerve nalazita ispod 1000 m. LNG terminal u Omilju jedan je od vanijih i grandioznih
planova ija bi gradnja trebala zapoeti 2019. Godine, te bi time Hrvatska postala zemlja
ekoloke odrivosti.

2. BRODOVI ZA PRIJEVOZ NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

Tankeri (brodovi za prijevoz nafte i naftnih derivata) doivjeli su veliki napredak u
veliini i konstrukciji s izraenom tenjom za posjedovanjem vlastitih prekrcajnih ureaja.
Konstrukcijsko su obiljeje tih brodova uzdune i poprene okomite pregrade koje dijele
sekcije za prijevoz tereta u vie tankova. Srednji i veliki tankeri imaju dvije uzdune pregrade
koje nisu propusne dok mali tankeri imaju samo jednu.
S obzirom na primjenu to vee sigurnosti primjenje se:1
ugradnja dvostrukog dna po cijeloj duljini broda (double bottom - DB)
ugradnja dvostruke oplate broda (double skin - DS, dobule hull - DH)
ugradnja tankova za balast koji su odvojeni od tankova tereta (segregater ballast
tanks - SBT ) ili tankova za isti balast

Slika 1. Presjek tankera za prijevoz tekuih tereta

Izvor: Dundovi, .: Luki terminali, Rijeka, 2002., str. 248.

Tankeri imaju koncepcije dvostruke oplate broda kod koje su tankovi tereta odvojeni
od vanjske oplate broda prostorom koji titi tankove tereta od oteenja i izlijevanja tereta u
more. Takva konstrukcija oblikuje prostor oko tereta tako da brod moe opstati prilikom
slabijih udaraca.
Prilikom prijevoza, na tankeru moemo zamjetiti sustav za protupoarnu zatitu,
sustav inertnog plina i sustav pranja tankova sirovom naftom. Prekrcajni ureaji na brodu
1 Dundovi, .: Luki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002., str. 248.
2

sastoje se od crpne stanice i odgovarajuih cjevovoda, a razlikujemo glavni i pomoni.

Pomoni slui za konano isuivanje tankova kad glavne crpke izgube usis. Tankovi su
podijeljeni u grupe s razliitim crpkama te se svaka sastoji od jednog ili veeg broja bonih
tankova.
Prema vrsti tekueg tereta moemo ih podijeliti na:2

tankere za prijevoz sirove nafte

tankere za prijevoz naftnih derivata
tankere za prijevoz ukapljenog prirodnog plina
tankere za prijevoz raznih kemikalija
tankere za prijevoz pitke vode
tankere za prijevoz posebnih tereta

Postoje i tankeri za druge vrste tekuih tereta, koji ponekad iziskuju posebnu
konstrukciju i opremu. Meutim, tipinim tankerom smatra se onaj to prevozi sirovu naftu,
koji i po tonai i po broju brodova nadmauje sve ostale vrste tankera.

3.TEHNIKO-TEHNOLOKE ZNAAJKE TERMINALA ZA PREKRCAJ

NAFTE I NAFTNIH DERIVATA
Terminali za prekrcaj tekuih tereta (nafte i naftnih derivata) i ukapljenih plinova
razlikuje se od terminala za prekrcaj ostalih tereta po zahtjevima o udaljenosti od naseljenih
podruja, potrebnoj dubini mora, prekrcajnim ureajima, tehniko-tehnolokom procesu
prekrcaja, konstrukciji skladinog prostora itd.
Prekrcaj nafte i naftnih derivata redovito se obavlja na posebnim pristanima, uvijek
izvan lukih postrojenja, pa se za tu svrhu najee izgrauju posebni luki bazeni gdje se
poduzimaju sve potrebne mjere sigurnosti od poara, eksplozije i zatite mora i okolia.
2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Tanker, 22.12.2014.
3

Odluujui imbenici o kojima ovisi prihvat tankera jesu duina pristana i dubina
mora uz pristan. Proces poveanja tankera stavio je veinom sve luke u vrlo nepovoljan
poloaj pa se moralo pristupiti brzinskoj izgradnji potrebne infrastrukture te produbljivanju
luka.
Budui da tankeri imaju nosivost od 40.000 do 500.000 dwt i zahtjeve vezane uz
potrebnu duljinu pristana i dubinu mora, visok stupanj specijalizacije luka, odnosno terminala
rezultirao je izgradnjom dva osnovna tipa terminala:3
1) konvencionalni terminali (terminali na morskoj obali)
2) off shore-terminali (terminali na otvorenome moru).
Osnovni imbenici koji determiniraju izgradnju terminala za prekrcaj nafte, naftnih
derivata i ukapljenih plinova jesu4:
lokacija na kojoj prirodni uvjeti doputaju prihvat najveih tankera,
rafinerijski kapaciteti koji se nalaze u neposrednoj blizini,
smjetaj na najpogodnijem dijelu obale, posebno s obzirom na postaju
magistralnog cjevovoda kojim se najkrae i najekonominije povezuje vie
rafinerija smjetenih na obali i na unutranjost,
smjetaj izvan urbanih podruja, gdje u potpunosti mogu biti provedene mjere
sigurnosti i zatite okolia.
Kod konvencionalnih terminala za prekrcaj nafte i naftnih derivata, izgrauju se tri
razliite izvedbe pristana. Za prihvat manjih tankera moe biti izgraen pristan s dva naslona
za duboku kamenitu obalu. Kod pjeskovitih i plitkih obala, esto se moraju izgraditi dugaki
mostovi do glavnog pristana.
Izgradnja off shore-terminala treba zadovoljiti uvjete5:
lokacija s dovoljnom dubinom mora i dobrim klimatskim i hidrografskim uvjetima
dovoljna morska povrina prostori za manevriranje, prilaenje i naputanje
pristana
prisutnost manjih luka u blizini sa lakim prilazom i mogunou privremenog
sklonita.
3 Dundovi, .: op.cit., str. 250.
4 Ibid., str. 251.
5 Dundovi, .: Pomorski sustav i pomorska politika, Pomorski fakultet u Rijeci,
Rijeka, 2003., str. 190.
4

Specijalni tipovi off shore-terminala su : Konvencionalna usidrena plutaa za privez i

privez na jednu toku. Konvencionalna usidrena plutaa najstariji je tip off shore-terminala
kod kojega se brod vee u vrst poloaj s pomou viestrukih sidrenih lanaca koji ga
odravaju u stabilnom poloaju. U trenutku kada tanker nije na privezu, gibljive cijevi lee na
dnu mora i zakaene su za plutau na povrini mora, koja slui kao oznaka. Vee tankere
ukljuujui VLCC u Sredozemlju i u Perzijskom zaljevu, primaju konvencionalni vezovi sa
sedam plutaa dok su u Velikoj Britaniji razvijene specijalne plutae koje zadravaju uspravan
poloaj za vrijeme loih atmosferskih uvjeta.

3.1. PRIVEZI NA JEDNU TOKU

Razlikujemo tri vrste priveza na jednu toku pod nazivima:6
1) Catenary anchor leg mooring (CALM)
2) Single anchor leg mooring (SALM)
3) Tower moorings
CALM-terminal sastoji se od plutae koja pliva na povrini te obuhvaa pet do osam
sidrenih postolja. Privezna cijev je s vrtuljom povezana polugom ija je namjena rotiranje
vrtulje i privezne cijevi. CALM privez je najei od sve tri vrste priveza iako zahtjeva velike
trokova radi odravanja na malim dubinama.

Slika 2. Prikaz CALM-terminala

6 Dundovi, .: Luki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002., str. 254.
5

Izvor : Dundovi, .: Luki terminali, Rijeka 2002., str.254

Kod SALM terminala teret se vodi od uronjene vrtulje do vieprikljune cijevi na
sredini broda gibljivim cijevima koje plutaju na povrini. Vrtulja vri svoju kretnju pomou
gibljivih cijevi, a ne sa uetom koji ima ulogu da zadrava brod na privezu. Na naftnim
nalazitima gdje se nafta crpi iz morskog podmorja, SALM sustav ima znaajnu primjenu.
Neke od prednosti SALM sustava su:
mogunost koritenja pri veim dubinama nego CALM- sustava
osnovni elementi sustava mogu biti ponovno upotrebljeni u drugim izvedbama
lociranje terminala ne ovisi o obiljejima morskog podneblja zbog gravitacije te
osnove izgraene od cijevi
Pri planiranju terminala osim fizikih elementa smjetaja, treba voditi rauna i o
tehnikim, tehnolokim, ekonomskim i ekolokim uvjetima. Tehnika oprema terminala za
prekrcaj tereta sastoji se od usisne cijevi, crpke, tlane cijevi prema spremnicima i skladinih
postrojenja. Svi dijelovi opreme pogodni su za izvoenje operacija u opasnoj atmosferi.
Tehniki elementi primarno se odnose na mogunost irenja terminala, postojeu lokaciju,
dubinu mora, mogunost pristupa terminalu te na infrastrukturu u uvjetima modernizacije.
Terminali za tekui teret te ukapljeni plin razlikuju se od ostalih terminala jer nisu obavezni
imati prikljuke na eljezniku te cestovnu mreu. Terminal treba imati brz i siguran prilaz,
to znai da treba iskljuiti mogunost plovidbe uz druge brodove ili izmeu brodova na
sidritu. Takoer treba biti smjeten tako da tanker moe uploviti i vezati se za terminal i pri
nepovoljnim uvjetima.
6

Tehnoloki elementi obuhvaaju procese priveza, uskladitenja, iskrcaja, pruanje

usluga, ukrcaj te odvez broda. Struni i obueni kadrovi te organizacija rada jako su bitni u
odvijanju svih tih procesa. Skladini prostori omoguuju akumulaciju cijelog brodskog tereta.
Skladini rezervoari imaju posebno ograene zidove kako bi se mogui poar lokalizirao i
sprijeio ulaz u druga postrojenja. Na tipinom terminalu nalazi se niz elinih,sferinih ili
cilindrinih podzemnih ili nadzemnih spremnika. Prema namjeni spremnici mogu biti
univerzalni i namjenski tankovi. Razlika izmeu ta dva spremnika je to kod univerzalnih
spremnika se moe istodobno uskladititi vei broj razliitih tereta dok su namjenski
dizajnirani za odreenu vrstu tereta.
Kod terminala za naftu i naftne derivate posebna je pozornost usmjerena na zatitne i
sigurnosne mjere radi opasnosti od zagaenja mora i okoline. Vrlo su stroge mjere opreza,
zabrane otvorene vatre, statikog elektriciteta, pojave iskrenja i dr. Terminal ima vlastite
protupoarne ureaje i vatrogasnu postrojbu. U akvatoriju pristana obavezne su zatitne
zavjese te mree pomou kojih se sprjeava otjecanje te irenje nafte iz broda. Prilikom
izgradnje naftnih terminala posebna je uloga izvedena na samu zatitu pomou nezapaljivog
materijala, a itavo postrojenje se nadzire pomou dojavnih automatskih ureaja.

3.2. LUKA OMIALJ

Omialj je opina u Hrvatskoj te se nalazi se u Primorsko-goranskoj upaniji, na otoku
Krku. Smjeten je na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka, na dijelu na kojem se otok najvie
pribliava kopnu. Izdiui se na strmoj stijeni, Omialj dominira okolnim prostorom
7

Kvarnera. Podruje dananje opine Omialj bilo je 49. godine prije Krista poprite vane
pomorske bitke koja se odigrala na irem podruju uvale Voz, odnosno rta Bejavec i Tihog
kanala, mjestu na kojem se otok Krk najvie pribliava kopnu. Luko podruje sastoji se iz
dva dijela: luke Omialj i operativne obale "Hotel Jadran". Luka podruja se sastoji iz
obalnog kopnenog dijela i pripadajueg akvatorija. Luka se sastoji iz operativnog gata i obale
i gata za privez brodica. Operativni gat je duine 45 metara, irine 14 metara, dubine uz
obalne zidove od 1,5 do 4 metra te kapaciteta priveza 4 manja broda.
Obale i gat za privez brodica su razliitih karakteristika, masivne su gradnje od betona;
gat i raspone su lagane konstrukcije na stupovima. Duina ovih obala je nazivno 500 metara i
kapaciteta priveza 170 metara. Operativna obala "Hotel Jadran" je duine 70 metara, dubine
3,5 metara i kapaciteta priveza 2 manja broda.7
Slika 3. Luka Omialj

Izvor: http://www.zluk.hr

3.3. JADRANSKI TERMINAL U OMILJU

Jedan od najveih terminala za naftu i nafte derivate u Sredozemlju je Jadranski
terminal u Omilju. Taj je terminal izgraen i namjenjen za prihvat brodova veliine do
350.000 dwt. Tankeri koji pristaju redovito imaju vlastite crpne stanice kapaciteta 1000-3000
t/h, ali se prekrcaj moe izvoditi i crpnim stanicama terminala. Proces iskrcaja tankera se brzo
provodi , tako za iskrcaj tankera od 100.000 t i uz uinak crpki 4 * 2000 = 8000 t/h , iskrcaj se
7 http://www.janaf.hr, 23.12.2014.
8

obavi za 12.5 sati. Sustav JANAF-a izgraen je kao meunarodni sustav transporta nafte od
Luke i Terminala Omialj do domaih i inozemnih rafinerija u istonoj i sredinjoj Europi.
Projektirani kapacitet cjevovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godinje (MTG), a instalirani
20 MTG.
Sustav JANAF-a sastoji se od:8
1) prihvatno-otpremnog Terminala Omialj na otoku Krku sa skladinim prostorom
od 1.000.000 m3 za naftu i 60.000 za naftne derivate te pripadajuim pumpnim i
mjernim stanicama i Luke Omialj;
2) cjevovoda dugakog oko 622 km s dionicama Omialj Sisak, Sisak Virje
Gola, Virje Lendava, Sisak Slavonski Brod, Slavonski Brod Sotin;
3) prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i Slavonskim Brodu sa skladinim
prostorom (u Sisku od 500.000 m 3 i Virju od 40.000 m3) te pripadajuim pumpnim
i mjernim stanicama;
4) podmorskog naftovoda Omialj-Urinj koji povezuje Terminal Omialj i INARafineriju nafte Rijeka;
5) terminal naftnih derivata JANAF-itnjak u Zagrebu (142.000 m3).
JANAF ima ukupno kapaciteta za skladitenje nafte 1,54 milijuna m 3 i 202.000 m3 za
skladitenje naftnih derivata.

Slika 4. Sustav JANAF

8 http://www.janaf.hr, 23.12.2014.
9

Izvor : www.janaf.hr, 22.12.2014.

Za skladitenje nafte na Terminalu Omialj koriste se:
etiri spremnika nominalnog kapaciteta 40.000 m3
pet spremnika nominalnog kapaciteta 72.000 m3
est spremnika nominalnog kapaciteta 80.000 m3
Na Terminalu Omialj takoer se nalaze i spremnici za derivate, a neposredno uz
spremnike nalazi se i autopunilite za naftne derivate. Za skladitenje naftnih derivata na
Terminalu Omialj koriste se:9
etiri spremnika nominalnog kapaciteta 10.000 m3
jedan spremnik nominalnog kapaciteta 15.000 m3
jedan spremnik nominalnog kapaciteta 5.000 m3

4. LNG TERMINAL
9 Poletan Jugovi, T.; Nahtigal, D.: Integracija Republike Hrvatske u svjetske tokove energenata, Pomorstvo,
god. 23, br. 2 (2009), str. 574.

10

LNG (Liquefied Natural Gas) oznauje prirodni ukapljeni plin, koji je pripremljen za
transport brodovima na vee udaljenosti od mjesta izvorita. Zemni ili prirodni plin
predstavlja fosilno gorivo koje se, najveim dijelom (85% do 95%) sastoji od metana (CH4)
koji je najjednostavniji ugljikovodik bezbez okusa i mirisa. Nezapaljiv je, ali eksplozivan.
Udio (5% do 15%) ine sloeniji ugljikovodici, duik i ugljini dioksid. Najvei udio u toj
smjesi ugljikovodika ima metan s manjim udjelima etana, butana i propana. Svojstva metana
su sljedea: - temperatura samozapaljenja 585 C, - kritini tlak 46 bara, - vrelite 161,5 C,
- gustoa ukapljenog metana 425 kg/m3.10
Nalazita prirodnog plina rasprostranjena su diljem svijeta dok su najvee priuve na
podruju Srednjeg istoka i biveg Sovjetskog Saveza, u SAD-u, Kanadi i Aliru. U SAD-u
prirodni plin poeo se koristiti u veem opsegu potkraj 19. Stoljea. Prema istraivanjima
amerikih geolokih instituta, golema koliina prirodnog plina nalazi se na morskom dnu u
obliku metan-hidrata. Idealan kao gorivo velike kalorine moi, otporan javnosti koritenja
nuklearne energije, slabo oneienje okolia samo su neki od razloga sve veeg koritenja
prirodnog plina.
LNG terminal u Omilju jedan je od vanih i grandioznih planova za Hrvatsku.
Njegova gradnja trebala je zapoeti 2014. godine, meutim plan izgradnje planiran je za 2019.
godinu. U istraivanju mogue lokacije za LNG terminal obraeno je pet makrolokacija:
Bakarski zaljev, sjeverozapadni dio otoka Krka, Raki zaljev, Koromano i uvala Plomin, te
12 mikrolokacija. Zakljuak analize daje prednost otoku Krku. Protiv ideje lokacije LNG
terminala u Omilju javlja se udruga Eko Kvarner. Oteavanje gradnje ovog LNG terminala
jesu nesuglasnost izmeu Udruge Ekokvarner te investitora. Udruga Ekokvarner predlagala je
da se terminal gradi na otvorenom moru najmanje 30 km od obale, u podruju u kojem se ve
nalaze plinske platforme na Jadranu. Takoer pojanjavaju da se veliki broj postojeih LNG
postrojenja u Europi nalazi na puini. Do efekta hlaenja mora dolazi zbog toga jer se more
koristi za uplinjavanje odnosno ponovno pretvaranje ukapljenog plina u plinovito stanje.
Naime, kad se plin stavi pod veliki pritisak i rashladi na minus 161C on postaje bistra
tekuina pogodna za transport u specijalnim tankerima. Procjenjuje se da bi se oko 2 milijuna
kubika vode koristilo svaki dan za uplinjavanje, to bi obalno more ohladilo za 5 stupnjeva .
Neki smatraju da e to ak pogodovati biljnom i ivotinjskom svijetu, dok drugi prognoziraju
10 Dujmovi, N. et all:: LNG terminal Omialj u funkciji energetske i gospodarske neovisnosti Republike
Hrvatske, Suvremeni promet, Vol. No. 29 (2009), str. 114.

11

opi pomor. Ovaj je projekt takoer enormno skup oko milijardu eura, no Hrvatska bi ovim
projektom dugorono rijeila svoj problem opskrbe plinom i znaajno smanjila energetsku
ovisnost o Rusiji.
Sporna su tri pitanja:11
1) Koliko je razumno graditi potencijalno opasno postrojenje u Omilju, na lokaciji
gdje ve postoji kemijska industrija?
2) Kako e se rijeiti problem hlaenja mora?
3) Kako e terminal utjecati na turizam Otoka Krka?
U sutini je korektno da misle lokalno i za svoju dobrobit meutim Vlada mora
razmiljati globalno, sustavno i on time. Prilikom odabira lokacije LNG terminala bili su
potrebni odreeni kriteriji, koji zakonski nisu definirani, te su pri tom koriteni slini kriteriji:
Eliminacijski kriteriji:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)

Prostor za siguran pristup i manevar broda

Konflikt s drugim postojeim i planiranim sadrajima u prostoru
Zatieni dijelovi prostora
Opasni geoloki rasjedi
Raspoloiv prostor za smjetaj terminala (barem 20 ha)
Udaljenost od broda do spremnika UPP-a (najvie 2 km)
Prosjena nadmorska visina lokacije vea od 40 m.n.m.
Odmak od naseljenih podruja-vie od 100 osoba u radijusu od 1 km

Usporedni kriteriji:
1) Seizmoloki i seizmotektonski pokazatelji
2) Lokalni geoloki uvjeti
3) Uvjeti za pristajanje i manevar brodova
4) Procjena rizika u okolici
5) Blizina i opasnost od utjecaja drugih industrijskih i ostalih rizinih objekata
6) Potencijal konflikta u prostoru s drugim korisnicima prostora
7) Odnos lokacije prema zatienim dijelovima prostora na lokaciji ili u njenoj blizini
8) Vizualni utjecaj i utjecaj na krajobraz
9) Bioloko-ekoloka osjetljivost lokacije terminala i njene neposredne okolice
10) Topografski uvjeti
11) Prikljuenje na magistralnu plinsku mreu
12) Raspoloivost infrastrukture na lokaciji (cesta, graevinski materijal, voda,
elektrina energija
Slika 5. Strateki terminalski kompleks na Omilju
Izvor: asopis Suvremeni promet Br. 1-2, 2009., str. 114.
11 http://www.zavod.pgz.hr/Home.aspx?PageID=70, 26.12.2014.
12

U prvoj fazi planiran je kapacitet od 8 milijardi m3 godinje, to je oko triput vie od

trenutnih potreba RH, pa je osiguran i tranzit odreenim destinacijama. Izgradnja i putanje u
rad tog terminala je oko 4-5 godina. Neke od koristi (uinaka) izgradnje terminala su:
koritenje toplinske energije koju producira Dina Petrokemija za zagrijavanje plina LNG u
procesu uplinjavanja dok bi Dina dobivenu energiju koristila za hlaenje svojih procesa;
hrvatska brodogradilita bi mogla graditi LNG tankere ija je prodajna cijena oko 3-4 puta
vea u odnosu na klasine tankere; izgradnja frigokontejnerskog terminala; koritenje te
izgradnja terminala pitke vode; gradnja plinske termoelektrane od po 500 MW u Obrovcu
(Glinica).
Dosadanja istraivanja pokazuju da postoje zainteresirani inozemni investitori koji su
spremni ui u vei dio tih investicijskih programa. Vlada RH je takoer utvrdila Omialj kao
glavnu lokaciju za LNG terminal, to bi moglo znaiti da bi se uskoro moglo zapoeti s
aktivnostima. Hrvatska drava treba samo dopustiti domaem intelektualnom kapitalu da uz
njenu volju upravlja istaknutim resursima i da postane zemljom blagostanja jer to zasigurno
moe.

13

5. ZAKLJUAK
Nafta je sloena smjesa razliitih spojeva, preteito ugljikovodika alkanskog,
cikloalkanskog i aromatskog reda iji se sastav mijenja od nalazita do nalazita. Meu
najznaajnijima izvoznicima nafte istiu se Sjedinjene Amerike Dr-ave, Kanada, Meksiko,
Juna i Centralna Amerika, Europa, zemlje bivegn SSSR-a, zemlje Bliskog istoka, Sjeverne i
Zapadne Afrike, dok su najvei uvoznici nafte na svijetu, kao i sluaju plina, SAD i Japan.
Dananji JANAF je projektiran i graen u razdoblju od 1974. do 1979. godine kao
suvremen, efikasan i ekonomian sustav transporta nafte za domae i inozemne korisnike.
14

Transport nafte obavlja se od luke i terminala Omialj na otoku Krku, prema Sisku i dalje
sjevernim krakom do hrvatskomaarske granice, a istonim krakom do rafinerija u Republici
Bosni i Hercegovini te Srbiji. Nafta je i dalje dominantan svjetski energent s udjelom oko
35% u potronji primarnih izvora energije i potronjom oko 3,9 milijardi t, iako se u zadnje
vrijeme sve vie poinje upotrebljavati prirodni plin. Radi svoje izvanredne istoe, niskog
ekolokog rizika potronje, visoke kalorine vrijednosti, koritenja u izvornom prirodnom
obliku te poveanja potencijala industrijske potronje,prirodni plin sve vie postaje
energentom 21. stoljea. Za njega moemo rei da je dar kojim se zadovoljava dananja te
budua potreba ovjeanstva. Danas postoje zalihe prirodnog plina koje znatno premauju
zalihe nafte. Transportira se u prirodnom obliku, plinovodima na dulje te krae
transkontinentalne udaljenosti. Hrvatska bi izgradnjom LNG terminala u Omilju na otoku
Krku, iskoristila povoljan zemljopisni poloaj te bi se na taj nain ukljuila u energetske
tokove koje radi diverzifikacije dobave propagira Europska unija. Lokacija LNG terminala u
Omilju omoguuje razvojni niz kompatibilnih i sinergijski energetskih programa koji prema
prometnom, gospodarskom te energetskom sustavu, znatno prelaze strateke uinke samog
LNG terminala.

LITERATURA
KNJIGE
1) Dundovi, .: Luki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002.
2) Dundovi, .: Pomorski sustav i pomorska politika, Pomorski fakultet u Rijeci,
Rijeka, 2003.
ASOPISI
1) Dujmovi, N. et all:: LNG terminal Omialj u funkciji energetske i gospodarske
neovisnosti Republike Hrvatske, Suvremeni promet, Vol. No. 29 (2009)
2) Poletan Jugovi, T.; Nahtigal, D.: Integracija Republike Hrvatske u svjetske tokove
energenata, Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009)
15

INTERNET
1) http://hr.wikipedia.org/wiki/Tanker, 22.12.2014.
2) http://www.janaf.hr, 23.12.2014.
3) http://www.zavod.pgz.hr/Home.aspx?PageID=70, 26.12.2014.

POPIS SLIKA
Slika 1. Presjek tankera za prijevoz tekuih tereta1
Slika 2. Prikaz CALM-terminala 2
Slika 3. Luka Omialj. 3
Slika 4. Sustav JANAF..

Slika 5. Strateki terminalski kompleks na Omilju 5

16