Professional Documents
Culture Documents
Skola Racunara
Skola Racunara
kompjuterski centar
Win Basics
Beograd, Zetska 4a
tel: 334 60 50
www.masterclass.co.yu
Potovani polaznie,
Pred Vama je skripta koja prati kurs WinBasics Kompjuterskog
centra Master Class. Skriptu su radili predavai nae kole, sa
eljom da Vam olakaju rad u svetu raunara. Primeri koji su
korieni u skripti su identini onima na kojima ste radili u toku
kursa. Svi primeri nalaze se na CD-u koji Vam je uruen kao
prilog kursu. elimo Vam srean rad.
S potovanjem,
master:class
kompjuterski centar
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
WINDOWS
Uvod
Raunar je maina koja je sposobna da, u relativno kratkom vremenu, obradi veliki broj operacija
onoliko puta koliko to zahteva korisnik - pogramer.
U svom dosadanjem razvoju, raunari su proli kroz etiri generacije, a uveliko se govori i o petoj.
Raunari prve generacije nastali su otkriem elektronske cevi. Oni su bili velikih dimenzija,
ponekad itave sale, a obavljali su veoma mali broj operacija. Pojavu raunara druge generacije
uslovilo je otkrie poluprovodnikih elemenata (silicijuma i germanijuma). Uvoenje ovih
elemenata odrazilo se na dimenzije raunara, brzinu rada, broj moguih operacija, kao i na
potronju elektrine energije raunara, koja je smanjena. Pronalazak naina i tehnika integracije
velikog broja elemenata u jedan mali ip uslovio je razvoj raunara tree generacije. Ovi raunari
su malih dimenzija i male potronje, a broj operacija koji se moe izvriti je vei od raunara ranijih
generacija. Raunare etvrte generacije, za razliku od raunara prethodne tri generacije nije
uslovilo neko nauno otkrie, ve dalji razvoj tehnike integracije, kao i potreba za standardizacijom
izgleda i veliine delova raunarske opreme. Raunare pete generacije trebalo bi da uslovi
pronalaenje bio-ipa pri emu bi ovi raunari raspolagali vetakom inteligencijom i velikim
bazama znanja.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1.
Procesor (CPU) je mozak sistema tj. raunara i upravlja izraunavanjima koja pokreu programe.
On najvie utie na brzinu raunara. Brzina njegovog rada meri se u MIPS (million instructions per
second) i MFLOPS (million floating point operations per second). MIPS je broj mainskih
instrukcija koje procesor moe da izvri u jednoj sekundi. MFLOPS je broj operacija sa pokretnim
zarezom koje procesor izvrava u jednoj sekundi. Inae jaina procesora izraena je u MHz, i po
tome razlikujemo kom modelu pripada na raunar. Ne postoji striktna granica izmeu modela
raunara jer su postojali prelazni raunari u periodu razvoja novih modela. Tako imamo sledee
modele (personalnih raunara) PC-a:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
286
386
486
pentium I
pentium II
pentium III
pentium IV
do 20 MHz,
od 20 40 MHz,
od 40 120 MHz,
od 60 233 MHz,
od 300 500 MHz,
od 500 1000 MHz,
preko 1 GHz.
Sistemska memorija (RAM, SDRAM, DDR) je radna memorija koja sadri programe i podatke
kojima procesor moe da pristupa dok raunar radi. Kada iskljuimo raunar memorija se prazni.
Kapacitet, vrsta i brzina memorije uveliko utiu na performanse raunara. Tako da moemo staviti
sledee memorijske ipove u na PC: 32, 64, 128, 256, 512 Mb; za komforan rad potrebno je
ugraditi 256 Mb i vie memorije, to pre svega zavisi koje programe elimo da koristimo. Novije
verzije programa zahtevaju vie memorije.
AGP magistrala (Accelerated Graphics Port) je namenska putanja za grafike podatke koja
grafikom kontroleru omoguava direktan pristup procesoru i glavnoj memoriji. AGP postoji u tri
brzine 1x, 2x i 4x. AGP brzine 4x moe da prenosi podatke brzinom od 1.07 Gb u sekundi.
Grafika karta slui da bismo povezali monitor na na raunar, na sebi ima grafiki ip ili
procesor i sopstvenu RAM memoriju (16 Mb, 32 Mb, 64 Mb i vie).
IDE interfejs slui za povezivanje ureaja za smetanje podataka (hard disk i floppy disk) i CD
ureaja. Uobiajeni ureaji danas koriste ATA 33, ATA 66 ili ATA 100 verzije i prenose podatke
brzinom od 33,3 Mb/s ili 66,6 Mb/s odnosno 100 Mb/s.
HARD DISK ili ROM memorija (Read Only Memory), slui nam za uvanje podataka i
programa. Po koliini podataka koje uva hard disk je na prvom mestu. Kapaciteti
modernih diskova su od 10 Gb pa navie.
Floppy DISK nam takoe slui za uvanje podataka ali i za prenos podataka, na njega
staje najmanji broj podataka - 1.44 Mb.
CD-rom je ureaj za itanje kompakt diskova koji primaju dosta podataka na sebe 650 Mb
700 Mb. Nova generacija CD-rom ureaja omoguuje i zapisivanje podataka na diskove.
PCI magistrala obezbeuje veze za ureaje kao to su zvune kartice, unutranji modemi, mrene
kartice i SCSI kontroleri i moe da prenosi podatke brzinom od 133 Mb/s.
Zvuna kartica, slui za reprodukciju zvuka, na njoj se nalazi i prikljuak za dojstik. Od
modela kartice zavise i njene mogunosti, kao to su prikljuivanje dva ili etiri zvunika
master:class
Windows
kompjuterski centar
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------za stereo reprodukciju ili est zvunika za Souround efekat. Takoe moemo prikaiti i
mikrofon ili neki drugi ureaj (muziki stub, klavijature, ...).
Inetrni Modem (unutranji) slui da bismo imali pristup Internet-u.
Mrena karta se koristi pri povezivanju vie raunara u jednu mreu radi lake razmene
podataka.
Skup ipova npr. INTEL i/ili VIA chipset rade kao saobraajci na matinoj ploi. Oni usmeravaju
protok podataka i odreuju koje e ureaje podravati raunar.
Matina ploa (motherboard, main board) je, kao to joj i samo ime kae, ploa koja slui da
povee sve ostale delove koje smo do sada pomenuli u jednu celinu i da regulie njihov rad.
Kuite je mesto gde se nalaze svi ovi delovi, i moe biti DeskTop ili Tower po izgledu, po veliini
mini, midi i big, a po vrsti napajanja AT (do pentijuma I) ili ATX (od pentijuma II).
Monitor je ekran koji nam prikazuje sve to radimo. Kvalitet monitora je direktno povezan sa
veliinom ekrana (izraena je u inima) tako imamo 14'', 15'', 17'', 19'' i 21'' monitore. U novije
vreme pojavili su se tzv. LCD monitori (bez katodne cevi, potpuno ravnog ekrana). Prednost je to
su manjih dimenzija i mnogo manje tetno zrae od klasinih monitora.
Tastatura je ulazna jedinica tj. preko tastature komuniciramo sa raunarom, zadajemo mu
instrukcije. Postoji veliki broj modela tastatura ali nama je za obian rad dovoljna tastatura koja ima
101 taster. Svaka tastatura sastoji se od nekoliko delova: funkcijski tasteri, alfa-numeriki i
numeriki tasteri, deo za kontrolu kursora i kontrolne lampice.
1. Funkcijski deo tastature slui za izvravanje odreenih funkcija.
Taster Esc (Escape - pobei) slui da se u veini programa korisnik vrati jedan nivo meni iznad ili da otkae neku naredbu.
F1 do F12 tasteri imaju razliite funkciju u razliitim programima - sve zavisi od toga
koju im je funkciju dodelio programer.
Print Screen (odtampaj ekran) slui da se sadraj ekrana kopira u ClipBoard privremenu memoriju Windows-a.
Scroll Lock slui (u programima koji to dozvoljavaju) da se prilikom pritiska na
kursorske strelice ne pomera kursor u zadatom smeru, ve da se pomera kompletan
sadraj ekrana u zadatom smeru. Ovaj taster ima i svoju indikatorsku lampicu koja
svetli kada je taster pritisnut.
Pause slui da se zaustavi neki program ili tekst koji brzo preleti preko ekrana i koji se
ne moe zaustaviti na neki drugi nain.
2. Na alfa-numerikom delu tastature nalaze se tasteri za slova, brojeve i posebne znake,
kao i tasteri koji su vani za rad raunara.
Taster Enter (koji se nalazi i na alfanumerikom i na numerikom delu tastature)
prilikom rada u WINDOWS-u moe da zameni operaciju klika miem. Slui i za
potvrivanje eljene opcije, a pri kucanju teksta slui da se zapone novi pasus.
Taster Backspace slui da se obrie jedan znak koji se nalazi levo od pozicije kursora.
Taster Space (razmaknica) je taster najvee duine i njime se unosi jedno prazno mesto
(blank) u na tekst - komandu.
Taster Tab, na kome se nalaze strelice levo i desno, zove se tasterom tabulacije i slui
da se uvue prvi red novog pasusa, a u prozorima WINDOWS-a on slui da se prelazi
izmeu ponuenih opcija menija (ako nije prikljuen mi).
master:class
Windows
kompjuterski centar
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Caps Lock ima svoju indikatorsku lampicu koja svetli kada je ovaj taster pritisnut.
Ovim tasterom se omoguava da se sva slova (ako lampica svetli) kucaju kao velika
(opcija je vrlo korisna ako imamo vei deo teksta koji je potrebno ukucati velikim
slovima).
Shift se koristi u kombinaciji sa drugim tasterima i slui nam da dobijemo drugi znak na
tastaturi (na tasterima koji sadre po dva znaka) i da, ako ne svetli lampica Caps Lock,
sva slova prikazuje velikim. Ako lampica Caps Lock svetli, deava se obratno:
pritiskom na taster Shift i slovo dobija se malo slovo.
Ctrl i Alt (kontrolni i alternativni taster) sami po sebi nemaju nikakvu funkciju, ali
imaju funkciju u kombinaciji sa nekim drugim tasterima. To zavisi od konkretnog
programa. Na primer, pritisak na tastere Ctrl, Alt i taster Delete izvrio bi resetovanje
raunara.
3. Tasteri za kontrolu kursora slue za pomeranje kursora. Kursor je mala crtica na ekranu
koja treperi i na ijem se mestu unose znaci, a vidljiv je kod unosa teksta bilo u tekstualnim
poljima dijalog prozora ili u programima za obradu teksta i sl.
Tasteri na kojima se nalaze strelice ulevo, udesno, gore i dole, slue za pomeranje
kursora za jedno mesto u naznaenom smeru.
Taster Insert slui da se raunar prebaci u Insert mod. Dok ovaj taster nije pritisnut,
raunar se nalazi u modu prepisivanja (overwrite, overtype). Ako se vratimo u sredinu
neke rei i ponemo da kucamo novi tekst, onda se novi tekst unosi izmeu slova u
starom tekstu, a stari tekst se pomera udesno. Ako se pritisne taster Insert, onda se
raunar prebacuje u Insert mod i onda se taj novi tekst prepisuje preko starog teksta.
Delete taster brie znak koji se nalazi dsno od pozicije kursora, a ostatak reda pomera za
jedno mesto ulevo.
Taster Home slui da se kursor sa bilo koje pozicije u redu postavi na poetak tog reda.
Taster End slui da se kursor sa bilo koje pozicije u redu postavi na kraj tog reda.
Taster PageUp slui da se u nekim programima (programi za obradu teksta), ukoliko
tekst ima vie ekrana, pregleda sadraj ekrana iznad. PageDown slui za pregledanje
ekrana ispod.
4. Numeriki deo tastature na sebi ima brojeve koji se mogu koristiti ako svetli lampica
Num Lock (ako je pritisnut taster Num Lock). Ako ovaj taster nije pritisnut, onda ovi
tasteri dobijaju ulogu tastera za kontrolu kursora. Ovo ponavljanje odreenih tastera
napravljeno je zbog ranijih tastatura, koje nisu imale izdvojeni deo za kontrolu kursora, ve
je to bilo na numerikom delu.
Mi je takoe ulazna jedinica i prvi put se susreemo sa njim kada je napravljena prva verzija
WINDOWS operativnog sistema. S obzirom da Windows radi u grafikom modu i da se veliki broj
operacija izvrava aktiviranjem komandnih dugmadi koja se nalaze na ekranu, razumljiva je velika
potreba za ovim ulaznim ureajem. Postoje razliite vrste mieva, ali za rad na raunaru dovoljni su
oni koji imaju dva dugmeta.
U radu sa miem postoje etiri osnovne operacije: pomeranje pokazivaa mia - strelice, klik,
dvostruki klik i prevlaenje sa jednog mesta na drugo.
1. Pomeranjem mia po podlozi, pomera se i pokaziva u obliku strelice na ekranu, koji prati
pokrete naeg mia. Mi se pomera po podlozi, tako da se pokreti lake izvode, a i da se ne
bi prljala kuglica mia i njegovi kontakti. Ukoliko se, u toku rada sa miem on pomeri tako
da doemo do ivice podloge, a na ekranu strelica nije dola na eljeno mesto u tom smeru,
ne treba vui mi po stolu - van podloge, ve ga samo podii uvis, postaviti na sredinu
master:class
Windows
kompjuterski centar
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------podloge i onda ga spustiti na podlogu. Za vreme dok pomeramo mia u vazduhu, nema
pokretanja strelice, jer nema ni okretanja kuglice sa donje strane mia.
2. Pod pojmom klika podrazumeva se jedan pritisak na levi ili desni taster mia na
odreenom mestu na ekranu Windows-a. Dakle, vrh strelice mia se dovede na eljeno
mesto i izvri se pritisak na levi ili na desni taster mia. Bitno je da u toku izvoenja klika
mi ne sme da se pomera po podlozi.
3. Dvostruki klik je operacija pri kojoj se dva puta, umereno brzo, izvodi klik - pritisak na
levi taster mia. I kod izvoenja ove operacije mi mora da miruje na podlozi, kada se
postavi na eljeno mesto, na kome e se izvesti dvostruki klik.
4. Prevlaenje sa jednog mesta na drugo vri se tako to se vrh strelice mia postavi na ikonu
ili prozor koji elimo da odvuemo, pritisne se i zadri pritisnut levi taster mia, pa se
pomera mi, drei levi taster pritisnutim. Dok je levi taster pritisnut, izabrani element
(ikona, prozor i sl.) je prilepljen za pokaziva mia. Kada se element dovede na eljeno
mesto, jednostavno se pusti levi taster mia, ime se element ostavlja na tom mestu.
Printer (tampa) je ureaj pomou koje prebacujemo sadraj sa ekrana na papir. Postoje razliite
vrste tampaa. Razlikujemo ih po tome da li tampaju crno-belo ili mogu tampati i u boji, zatim,
razlikujemo ih i po nainu tampanja: matrini (imaju traku ribon sa bojom), InkJet (tampai koji
imaju kertride), laserski tampai.
Skener je ureaj kojim se sluimo kada hoemo neku fotografiju da prebacimi na ekran, radi slino
kao fotokopir maina, samo to se slika, umesto da se reprodukuje na papiru, pojavljuje na ekranu.
Sve ovo to smo do sada nabrojali, dakle svi vrsti delovi koje moemo dodirnuti rukom raunara,
jednim imenom nazivaju se hardware. Naravno, raunar se ne sastoji samo od hardvera nego i od
programa i podataka koji se nalaze u njemu. Ti programi i podaci jednim imenom nazivaju se
software.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2.
UKLJUIVANJE RAUNARA
Pri ukljuivanju raunara nepisano pravilo je da se prvo ukljuuje monitor a zatim kuite (nije
nepravilno i obrnuto). To se radi tako to prvo pritisnemo dugme POWER na monitoru a zatim i na
kuitu. Pritiskom na dugme POWER pustili smo protok struje u kuite i raunar je poeo da se
ukljuuje.
Prvo to se pojavljuje na ekranu jesu podaci smeteni u BIOS.
BIOS (Basic Input/Output System) je skup osnovnih, sistemskih instrukcija koji obezbeuje vezu
izmeu operativnog sistema i hardvera. Po ukljuivanju raunara BIOS vri test sistema, pronalazi
prikljuene komponente (i njihove BIOS-e) i uitava operativni sistem koji od te take preuzima
dalju kontrolu.
Operativni sistem ili OS je glavni program u raunaru iji je zadatak da kontrolie i upravlja
radom hardvera i softvera i da slui kao prevodilac.
Pomou njega mi komuniciramo sa raunarom jer je on taj koji nae komande prevodi raunaru na
njemu razumljiv jezik i objanjava zadatu instrukciju. Dakle, OS nam slui kao prevodilac tj.
komunikator izmeu nas i raunara. Pored ovoga zaduen je i za rad svih ostalih ureaja od kojih se
sastoji raunar. U njemu se nalaze drajveri o kojima e biti vie rei kasnije, i oni su zadueni za
pokretanje i pravilni rad hardvera i softvera.
Postoji vie operativnih sistema ali je svakako najpopularniji WINDOWS. Windows je klasini
GUI operativni sistem. GUI znai Graphical User Interface koji u praksi podrazumeva da se eljene
operacije izvode korienjem mia, upotrebom ikonica i pull-down menija, umesto runog kucanja
komandi. Postoje mnoge verzije OS Windows kao to su: Win 3.0, Win 3.11, Win 95, Win NT 4.0,
Win 97, Win 98, Win 98SE, Win 98ME, Win 2000 i najnoviji Win XP. Bitnija promena u izgledu
osnovnog ekrana desila se sa pojavom Win 95.
DOS je operativni sistem koji je non-GUI i u kome se sve komande i operacije izvode preko
tastature a sastoji se od jedne komandne linije i crne pozadine.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------2.1. OSNOVNI IZGLED EKRANA
Kada ukljuimo raunar i poto on uita operativni sistem pojavie se slika na monitoru sa linijom
(Taskbar) u dnu ekrana i malim sliicama. Sve ovo naziva se Desktop (Slika 1.). U bukvalnom
prevodu to znai povrina radnog stola. I upravo zato nam i slui, to je osnovni ekran koji e uvek
biti u pozadini svakog programa koji otvorimo.
Slika 1.
Desktop nam slui da na njemu stoje ikonice programa ili foldera koje nam skrauju put do
otvaranja tog istog programa ili foldera. Sam Desktop je izuzetno prilagodljiva radna povrina.
To znai da sve to vidite na Desktopu, moete prilagoditi vaem ukusu tj. tako da vam je lake za
rad. Ikonice moete pomerati bilo gde po Desktopu i tu ih ostaviti. Moete menjati boju pozadine ili
staviti neku sliku ukoliko vam je dosadna ova koja sada postoji. ak se mogu promeniti i boje
prozora i menija, ili oblik slova koja se javljaju u menijima.
U dnu Desktopa nalazi se Taskbar (linija zadataka), u ijem levom uglu stoji dugme START (Start
Meni) a u desnom uglu asovnik i ikonice programa koji su non stop aktivni (npr. Antivirus
program, ...). Ovde je vano nauiti da Taskbar ne mora biti dole kao to je to kod nas ve moe
biti gore ili sa leve odnosno desne strane Desktopa. Pomera se tako to pokaemo miem na
Taskbar (ne na Start ili sat ) i pritisnemo levi taster, a zatim drei ga vuemo ka eljenoj strani
Desktopa. Kada pustimo levi taster mia Taskbar e se pojaviti na toj strani.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Podeavanje Taskbar-a vri se na sledei nain: desni klik na Taskbar (ne na Start ili sat)
Properties (Slika 2.); ovde imamo dve kartice, Taskbar i Start Menu.
Taskbar Properties slui za odreivanje izgleda samog Taskbara i naina njegovog finkcionisanja.
Slika 2.
Always on top je opcija koja je standardno tiklirana i omoguava Taskbaru da bude vidljiv i
kada je ukljuen neki prozor. U sluaju da se ova opcija odtiklira Taskbar pri ukljuenju nekog
programa ili bilo kog prozora nee biti vidljiv; da bi smo doli do njega moramo kliknuti na
Minimize.
Auto hide kada je ova opcija tiklirana Taskbar e biti sakriven tj. nee biti vidljiv na Desktopu.
Pozivamo ga tako to spustimo mia dole ili gore u zavisnosti gde se Taskbar nalazi. On e izviriti
iz ivice monitora, a kada ponovno kliknemo negde na pozadinu on e nestati. Ova opcija je korisna
kada nam je potreban vei prostor na ekranu.
Show small icons in start menu opcija koja pokazuje male ikonice u Start meniju kada je
ukljuena. Promenu moete videti ako gledate sliku iznad i tiklirate odnosno odtiklirate ovu
opciju.
Show clock opcija koja prikazuje odnosno ne prikazuje sat u desnom uglu Taskbara.
Use personalized menus korienje personalizovanih menija tj. menija koje smo podesili da
prikazuju sadraj koji nama treba.
Start Menu Properties slui da odredimo izgled menija koji dobijamo pritiskom na dugme
START (Slika 3a. i 3b.), prvi izgled je standardni za Windows XP a drugi je klasian.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika 3a.
Slika 3b.
Slika 4.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
3.
Dvostrukim klikom na bilo koju ikonu sa Desktop-a otvorie se prozor za program koji ta
ikona predstavlja (Slika 5.). Prozor je osnovni grafiki u Windows okruenju (Windows prozori).
Slika 5.
3.1. NASLOVNA LINIJA
Naslovna linija nalazi se na vrhu svakog prozora (Slika 6.). U naslovnoj liniji moe se u
svakom momentu videti kako se odreeni prozor zove.
Slika 6.
Sa leve strane naslovne linije svakog prozora nalazi se dugme kontrolnog menija (control
menu box). Namena opcija je, redom, za: vraanje prozora na prethodnu veliinu
(Restore), premetanje prozora (Move), promenu dimenzija prozora (Size) minimizaciju
prozora (Minimize), maksimizaciju prozora (Maximize) i zatvaranje prozora (Close). Na
svim menijima se, kao i na ovom, moe uoiti da je kod imena opcije menija jedno slovou
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------nazivu podvueno. Pritiskom na taster ALT i slovo na tastaturi (koje je podvueno u
nazivu menija) moe se aktivirati ta opcija bez upotrebe mia - pomou tastature. Pored
nekih opcija, kao to je, na primer, opcija Close, nalazi se ispisana i kombinacija tastera
kojom se ovaj meni moe aktivirati, a da se uopte ne otvara prozor klikom na komandno
dugme. Dakle, ukoliko se pritisnu istovreeno tasteri ALT i F4, prozor My Computer (ili
bilo koji drugi aktivni prozor) e se zatvoriti.
Sa desne strane u naslovnoj liniji nalaze se tri
dugmeta (Slika 7.). Redom ova dugmad slue
za minimizaciju, maksimizaciju (ili, ako je
prozor ve maksimizovan, za vraanje na
prethodnu veliinu) i za zatvaranje prozora.
Slika 7.
Svaki prozor se, u toku rada, moe nai u jednom od sledea tri stanja: moe biti maksimalan
(da zauzima celu povrinu ekrana), minimalan (tada se, u vidu sliice smeta u TaskBar) i
moe imati srednju (prethodnu) veliinu, koju korisnik moe i proizvoljno da podeava.
Promena dimenzije prozora vri se tako to se pokazivaem mia doe bilo na ugao ili na
stranicu prozora i, kada se pokaziva mia promeni, klikne se i zadri pritisnut levi taster
mia, odvue se (uz pritisnut levi taster mia) pokaziva mia na novu, eljenu dimenziju
prozora i onda se otpusti levi taster mia.
Klikom na dugme za minimizaciju, prozor e se smanjiti na svoju najmanju veliinu postae jedan od zadataka u TaskBar-u. Minimizacija nije isto to i zatvaranje prozora, jer
prozor koji je minimizovan nastavlja da se izvrava, i dalje je prisutan u radnoj memoriji,
tako da, ukoliko nam treba, dovoljno je da kliknemo na njegovu ikonu u TaskBar-u i vrlo
brzo ga moemo ponovo aktivirati.
Ukoliko veliina prozora nije ni minimalna ni maksimalna, u naslovnoj liniji prozora nalazi
se dugme za maksimizaciju prozora. Pritiskom na ovo dugme, prozor se poveava tako da
pokrije ceo ekran - prelazi u svoju maksimalnu veliinu. Treba imati u vidu da
maksimizacija jednog prozora ne znai zatvaranje svih ostalih otvorenih prozora, jer oni
nastavljaju da se izvravaju, samo su u pozadini i do njih se moe doi preko TaskBar-a.
Kada prozor ima svoju maksimalnu veliinu, na naslovnoj liniji se umesto dugmeta za
maksimizaciju nalazi dugme za vraanje na prethodnu veliinu. Klikom na ovo dugme
prozor se vraa na veliinu koju je imao pre nego to smo ga maksimizovali.
Poslednje dugme na naslovnoj liniji je dugme za zatvaranje. Klikom na ovo dugme, prozor
se zatvara - prestaje izvravanje programa za koji je otvoren taj prozor. Nakon klika na ovo
dugme, u TaskBar-u nema vie ikone prozora, jer njegovo izvravanje prestaje.
3.2. LINIJA MENIJA
Linija menija sadri na sebi opcije menija koje se mogu izvravatu u odreenom prozoru. Na
prozoru My Computer moe se uoiti da se u liniji menija (padajui meni) nalaze opcije:
File, Edit, View, Favorites, Tools i Help. Opcija menija se poziva tako to se vrh strelice
mia uperi na ime opcije koju elimo da izaberemo i klikne se na levi taster mia.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izbor opcije sa menija vri se tako to se klikne na ime eljene komande sa padajue liste. U
meniju se moe uoiti da su neke opcije ispisane tamnim slovima, dok su neke ispisane
bleim slovima ili slovima neke druge boje. Takve opcije, koje su ispisane slovima neke
druge boje u datom meniju u tom trenutku nisu dostupne - ne mogu se birati, odnosno,
njihov izbor ne daje nikakve rezultate. Ukoliko se iza neke od opcija menija nae oznaka
strelice sa vrhom koji pokazuje u desnu stranu, onda ta opcija menija ima dodatne opcije
koje se pojavljuju onda kada se miem pozicioniramo na tu opciju.
3.3. RADNI PROSTOR
Na radnom prostoru prozora, u zavisnosti od toga za koju je aplikaciju otvoren taj prozor,
mogu se nalaziti ikone, prazan prostor za pisanje teksta, crtanje slika i sl.
3.4. STATUSNA LINIJA
U statusnoj liniji, ako je prozor ima, nalaze se neke bitnije statusne informacije (veliina
programa, broj stranica dokumenta i sl.), to zavisi od aplikacije za koju je prozor otvoren.
Takoe, u statusnoj liniji mogu se nalaziti i objanjenja za pojedine prozore, opcije menija
itd.
3.5. HORIZONTALNI I VERTIKALNI KLIZA
Klizai (scroll bars) nam omoguavaju da se pozicioniramo na one delove prozora koji se
inicijalno, zbog veliine prozora, ne mogu videti (Slika 8.). Horizontalni kliza nam
omoguava da sadraj prozora pomeramo prema levoj ili prema desnoj strani, a vertikalni
kliza nam omoguava da pomeramo sadraj prozora prema gore ili prema dole.
Slika 8.
Ukoliko je sadraj prozora manji nego to je veliina prozora, prozor nema klizae. Svaki
prozor koji otvorimo ima odreenu duinu i irinu. Ona nije fiksna tj. kod svakog prozora
moemo duinu i irinu prilagoavati svojim potrebama. To se radi na sledei nain:
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Dovedemo vrh strelice na samu levu ili desnu ivicu prozora. Strelica e promeniti
svoj oblik u strelicu koja pokazuje u dva pravca. Kada strelica promeni svoj oblik
pritisnemo levi taster i drimo ga. Zatim pomeramo mia istovremeno drei levi
taster u levu ili desnu stranu, u zavisnosti od toga elimo li da suzimo ili proirimo
prozor. Na isti nain se menja i duina prozora.
I duinu i irinu moemo menjati odjedanput ako pokaemo strelicom na donji
desni ugao ikonice. Strelica e tada promeniti oblik u strelicu koja pokazuje u dva
smera ali ovog puta po dijagonali. Ako sada drimo levi taster mia moi emo da
istovremeno pomeramo i duinu i irinu prozora. Ovo se zove dimenzionisanje.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4.
FOLDERI I FAJLOVI
Radi lakeg pronalaenja eljene informacije na disku raunara ili nekom drugom obliku
memorije, potrebno je razumeti nain organizacije podataka.
4.1. FOLDER
Folder ili Direktorijum (fascikla) je takva struktura podataka koju uvodimo da bismo
bolje organizovali podatke na naem disku. Folderom se grupiu programi koji izvravaju
sline zadatke, tako da bi se lake mogli pronai prilikom kasnijeg pozivanja i rada sa njima.
Folder je jedan deo na hard disku koji mi kreiramo i dajemo mu naziv. To je kao fioka na
radnom stolu, znai mesto sa imenom u koje mi stavljamo nae podatke tj. dokumenta.
Folderi su uvek ikonice ute boje. Drugo ime za folder je direktorijum. Unutar foldera mi
moemo kreirati podfolder, tj. folder u folderu i najlake ga objanjavamo kao pregrade
unutar fioke.
Na slici 9. je objanjeno kako izgledaju folderi i podfolderi na hard disku.
HARD DISK
FOLDER
PODFOLDER
FOLDER
PODFOLDER
PODFOLDER
PODFOLDER
slika 9.
Naravno, i u okviru podfoldera mi moemo praviti nove podfoldere i to koliko god elimo.
4.1.1. KREIRANJE FOLDERA
Folder se kreira tako to kliknemo
desnim dugmetom mia na prazan deo
Desktopa i kada se pojavi roletnica
(Slika 10.) biramo opciju New, a nakon
to se otvori podroletnica kliknemo
levim dugmetom mia na Folder. Kada
se pojavi nova ikonica na ekranu
upisujemo novo ime folderu i
potvrujemo ga dugmetom Enter ili
klikom mia na prazan deo Desktopa.
Ukoliko elimo da napravimo podfolder
celu operaciju ponovimo, ali ovaj put sve
to radimo u otvorenom prozoru na beloj
povrini.
Slika 10.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Folderima i podfolderima moemo naknadno promeniti ime tj. primenovati ih. To se
moe uraditi na jedan od sledeih naina:
1. Desni klik miem na ikonicu, kada se otvori roletnica izaberemo opciju Rename.
Upiemo novo ime i potvrdimo ga.
2. Jednom kliknemo levim tasterom mia na folder i on e promeniti boju tj. poplavee
(selektujemo ga). Zatim pritisnemo na tastaturi taster F2. Upiemo novo ime i
potvrdimo ga.
3. Selektujemo folder, a zatim jednom kliknemo na njegov tekstualni deo. Upiemo
novo ime i potvrdimo ga.
=
=
=
=
1 Kb
1 Mb
1 Gb
1 Tb
(Kilobajt)
(Megabajt)
(Gigabajt)
(Terabajt)
Znai fajlovi se meusobno razlikuju po koliini bajtova ili kilobajtova koje zauzimaju.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------4.2.3. VRSTA FAJLA
U tabeli 1. su prikazani fajlovi sa kojima se najee susreemo:
IZVRNI
TEKSTUALNI
SLIKE
MUZIKA
FILMOVI
ime.exe
ime.com
ime.bat
ime.txt
ime.doc
ime.bmp
ime.psd
ime.wmf
ime.jpg
ime.tif
ime.cdr
ime.gif
ime.mp3
ime.cda
ime.wav
ime.avi
ime.vob
ime.dat
ime.mpg
Tabela 1.
pokretanjem fajla sa nekom
od navedenih ekstenzija
pokree se program.
napisan tekst
razliiti formati
(muzike)
pesama
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5.
WINDOWS EXPLORER
Postoje programi koji nam olakavaju rad sa fajlovima i folderima i jedan od takvih
programa je i standardni Windows-ov program Windows Explorer. Pomou Windows
Explorer-a moemo vriti sve operacije sa fajlovima i folderima (npr. pravimo novi folder,
briemo neki podatak, premetamo i/ili kopiramo eljenu datoteku itd.).
Pokretanje Windows Explorer-a vri se tako to kliknemo na dugme START, pa kada se
otvori meni odemo na podmeni Programs i izaberemo Windows Explorer.
Windows Explorer sastoji se iz dva prozora (Slika 11.). Sa leve strane se nalazi Folder tree
(prikazuje sadraj celog raunara, tj. sve njegove foldere), a sa desne strane prikazan je
sadraj odabranog (selektovanog) foldera. Folder tree prikazuje samo foldere dok desni
prozor prikazuje i fajlove.
Slika 11.
Pored nekih foldera se nalazi mali plus. To znai da se u okviru tog foldera nalaze
podfolderi. Kada kliknemo na njega taj plus se pretvara u minus i prikazuje nam se celo
stablo eljenog fodera.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Odmah ispod padajueg menija FILE nalaze se dve strelica, Back i Forward. One slue za
kretanje kroz foldere i podfoldere. Strelica Back nas vraa na prethodni folder ili podfolder a
strelica Forward ponitava tu naredbu odnosno pomou nje idemo napred u neki podfolder.
Ovo je veoma slino premotavanju audio kasete napred i nazad.
6.
Brisanje podataka DELETE je jedna od najvanijih komandi kojom se sluimo dok radimo
na raunaru. Prilikom brisanja podataka treba strogo voditi rauna ta se brie, jer posledice
mogu biti katastrofalne ukoliko se izbriu poverljivi podaci, delovi programa ili ceo
program.
Podatak moemo obrisati na pet osnovnih naina:
iz Toolbar-a,
1. Preko ikonice Delete
2. Kliknemo desnim dugmetom mia na ono to elimo da obriemo i kada se otvori
roletnica izaberemo naredbu Delete,
3. Preko padajueg menija File i opcije Delete,
4. Preko tastera Delete na tastaturi i
5. Prevlaenjem do Recycle Bin-a.
Brisanje foldera ili fajlova ne vri se tako to se oni odmah uklone sa diska, ve se
premetaju u folder Recycle Bin (kanta za otpatke). U ovom folderu nalaze se svi obrisani
fajlovi sa naeg diska (od momenta prethodnog pranjenja).
Folder Recycle Bin se otvara tako to se, na Desktop-u dvostruko klikne na njegovu ikonu
(Slika 12 a.) kada je prazan i (Slika 12 b.) kada je pun.
Slika 12 a.
Slika 12 b.
Pomou ovog prozora (Slika 13.) moemo da vratimo fajl koji je obrisan. To se postie tako
to se selektuje obrisani fajl, izabere meni File i opcija Restore this item. Fajl e se vratiti
na lokaciju odakle je obrisan, pri emu Windows-i nee postavljati nikakva dodatna pitanja,
jer je ta lokacija poznata i moe se videti u polju Original Location.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Naravno, folder Recycle Bin e
se vremenom puniti i optereivati
prostor naeg diska. S vremena
na vreme potrebno je isprazniti
njegov sadraj. Nakon pranjenja
foldera Recycle Bin, obrisani
fajlovi se vie ne mogu
oporavljati.
Pranjenje foldera Recycle Bin
vri se tako to se izabere meni
File i opcija Empty Recycle Bin.
Pre nego to se brisanje sadraja
foldera Recycle Bin izvri, bie
nam postavljeno pitanje da li smo
sigurni da to elimo da uradimo,
Slika 13.
jer je re o operaciji koja e trajno da uniti obrisane fajlove. Klikom na dugme Yes u
prozoru ispraznie se sadraj foldera Recycle Bin.
7.
Kopiranje podataka je postupak kojim pravimo kopiju nekog foldera i/ili fajla i smetamo je
na eljeno mesto. Da bismo to uradili potrebno je koristiti dve naredbe. Naredba COPY slui
da kopiju eljenog fajla ili foldera prebacimo u privremenu memoriju raunara (Clipboard),
a sa naredbom PASTE kopiju pozivamo iz Clipboard-a na eljeno mesto. Kopiranje
moemo uraditi na etiri osnovna naina:
1. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa kliknemo na ikonicu COPY
, zatim
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Premetanje podataka je postupak kojim neto prebacujemo naredbom CUT u privremenu
memoriju raunara (Clipboard), a zatim sa naredbom PASTE pozivamo iz Clipboard-a na
eljeno mesto. Prebacivanje podataka moemo uraditi na etiri osnovna naina:
1. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa kliknemo na ikonicu CUT
, zatim
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8.
CONTROL PANEL
Slika 14.
Add New Hardware - opcija slui za dodavanje novog hardvera ili brisanje drajvera koji su
vezani za stari koji ste uklonili ili imate nameru da uklonite. Drajver je fajl ili mali program
koji govori Windows-u ili raunaru kako da koristi hardver koji poseduje. Drajveri ne
postoje samo za hardver ve i za svaki program koji snimimo. Upravo to snimanje znai
uglavnom ubacivanje drajvera u kompjuter. Drajver ima ekstenziju DLL i ako primetite
takav fajl najbolje je da ga ne briete jer on moe biti veoma vaan. Dll je skraenica od
Dynamic Link Library tj. izvrni programski modul koji vri funkciju odreenu matinim
programom ili hardverom.
Add/Remove Programs - slui da instaliramo nove ili uklonimo programe koji nam vie ne
trebaju. On e, pri brisanju, zajedno sa ostalim podacima izbrisati i drajvere tog programa to
e rasteretiti sistem. Jednostavno, na spisku ponuenih programa pronaete onaj koji vam
vie ne treba i kliknete na njega a zatim na taster ispod na kome pie Add/Remove
(uninstall). Ovde se takoe nalazi opcija za uklanjanje ili dodavanje programa koji idu uz
sam Windows operativni sistem i to na kartici Windows Setup. Pomou tikliranja moete
izbrisati ili dodati standardne programe Windowsa. Tu je i deo gde se pravi boot disketa tj.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------startup disk. Ukoliko niste dobili ovu disketu od prodavca obavezno je kreirajte i uvajte jer
slui za podizanje sistema ukoliko doe do kvara. Na njoj e se nai neki dijagnostiki alati
poput scandisk-a i drajveri koji e pokrenuti va CD-ROM sa virtuelnog diska koji e ova
disketa privremeno kreirati.
Date/Time - slui za podeavanje sata i datuma. Ovom podeavanju se moe pristupiti i tako
to ete kliknuti desnim tasterom mia na sat u desnom u uglu i izabrati Adjust Date/Time
ili jednostavno primeniti dvoklik na sat.
Folder Options - pomou ovoga moemo podesiti da se nai folderi otvaraju poput Web
stranice. Dakle, kada pokaemo na neku ikonicu strelica mia e se pretvoriti u ruku i moi
emo da otvorimo ikonicu jednim klikom umesto dvoklikom. Selektovanje se vri tako to
samo drimo strelicu iznad ikonice a ne pritiskamo je, posle nekog vremena ikonica e
poplaveti. Ova opcija se ne preporuuje poetnicima ve malo iskusnijim korisnicima.
Fonts font predstavlja slovo tj. izgled i oblik slova u raunaru. Ovaj deo slui za pregled
svih postojeih fontova i dodavanje novih. Dodavanje novih fontova radi se na sledei nain:
Padajui meni File Install new font. Posle ove komande dobiete prozor u kome ete
pronai folder koji sadri nove fontove koje elite da instalirate.
Mouse opcija za podeavanje rada mia. Tu se podeava vreme reagovanja mia na
dvoklik. Pored toga imate opciju za levoruke i desnoruke korisnike i promenu izgleda
strelice.
System regulie rad celokupnog hardvera. Pomou System ikonice moete proveriti da li
je raunar prepoznao i primio drajvere za va hardver i da li hardver koji posedujete
funkcionie kako treba. Iskreno preporuujemo da podeavanja u ovom delu prepustite
strunjaku.
Regional Settings deo u kome moete podesiti jezik rada Windows-a, zemlju u kojoj se
nalazite kao i nacionalnu valutu i sistem mera.
Keyboard podeavanje rada tastature a na drugoj kartici pod Language moete dodati jo
neki jezik koji elite da vaa tastatura podrava, poput recimo Serbian (za irilicu) ili
Slovenian (za naa latinina slova). Promenu jezika moi ete da izvrite na ikonici koja se
nalazi u Taskbaru i to u desnom uglu odmah pored sata ili pomou kombinacije tastera koja
je u dijalogu znaena (najee Left Alt i Shift).
Display - opcija slui za podeavanje izgleda Desktopa (Slika 15.). Moemo je pozvati i
tako to emo kliknuti desnim dugmetom mia na sredinu praznog ekrana i kada se otvori
roletnica izabrati opciju Properties.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika 15.
U okviru prozora dobijamo vie razliitih opcija za podeavanja:
Themes - postavljanje ponuenih tema (izgleda) ekrana,
Desktop (Background) - ova kartica slui za promenu boje ili slike pozadine.
Pomou ove kartice moe se na povrinu Desktop-a postaviti ara (Pattern) ili
"tapet" (Wallpaper). Takoe, moemo koristiti slike koje se nalaze u nekom
drugom folderu, tako to preko dugmeta Browse pronaemo eljenu sliku. Postoje
tri osnovna poloaja slike:
1) Center e postaviti sliku tano u sam centar Desktopa bez menjanja njenih
dimenzija.
2) Tile e umnoiti sliku po celom Desktopu ukoliko ona nije dovoljno velika da
prekrije Desktop.
3) Stretch slui da rastegne sliku preko Desktopa to se obino koristi kada je
slika skoro dovoljno velika da prekrije ceo ekran.
Screen Saver - sadri opcije za podeavanje uvara ekrana. Naime, moemo da
postavimo opciju da se, ako se odreeno vreme ne izvrava nikakva aktivnost na
raunaru, startuje neki od eljenih uvara ekrana, koji e umesto statine slike
koja bi neprekidno stajala na ekranu, pri emu bi dugo vremena bile osvetljene iste
take, startovati neku dinamiku sliku, pri emu e se osvetljavati rezliite take na
ekranu i to sluajnim redosledom, ime se uva ekran. Izbor eljenog uvara vri
se tako to se klikne na njegovo ime na listi. Njegov izgled moe se videti ako se
klikne levim tasterom mia na dugme Preview. Parametri Screen Saver-a se mogu i
podeavati. To se postie klikom na dugme Settings. Svaki Screen Saver ima svoje
opcije podeavanja, koje se razlikuju od opcija za druge uvare. U polju Wait
podeavamo nakon koliko vremena neaktivnosti raunara e se startovati Screen
Saver (u minutima). Interesantna je i mogunost zatite Screen Saver-a ifrom. To
se postie tako to se ukljui opcija Password protected i levim tasterom mia se
klikne na dugme Change da se definie ifra. U polju New password se unosi
eljena ifra i unos te iste ifre se potvrdi u polju Confirm new password. Nakon
toga se klikne na dugme OK. Kada se postavi ifra, prilikom izlaza iz Screen Saver-
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------a i vraanja prozora koji je bio aktivan pre njegovog startovanja, bie zatraen unos
ifre. Na ovom prozoru mora se uneti tana ifra da bi se vratio prozor koji je bio
aktivan pre startovanja Screen Saver-a, inae se, ukoliko se unese pogrena ifra, ne
moe vratiti ekran. Screen Saver se prekida tj. iskljuuje tako to mrdnete mia ili
pritisnete bilo koji taster na tastaturi.
Appearance - slui za podeavanje boje elemenata ekrana. U polju Scheme moe
se izabrati eljena kombinacija boja elemenata ekrana, ranije snimljena. Korisnik
moe da menja boje pojedinih delova ekrana tako to izabere eljeni element iz liste
Item (ili klikne na taj element na slici u vrhu prozora) i podesi izabranom elementu
boju i vrstu, veliinu i boju slova.
Settings - slui za podeavanje tipa ekrana i rezolucije. Opcije ove kartice ne treba
dirati ukoliko se dobro ne poznaje rad sa tipovima ekrana i rezolucijama, jer se
mogu pokvariti podeeni parametri i, u najgorem sluaju, prilikom ponovnog
startovanja Windows-a, moe se desiti da se nita ne vidi na ekranu, da je slika
viestruka ili da igra.
NAPOMENA: Nakon zavretka podeavanja imamo dve mogunosti da potvrdimo nae
podeavanje: klikom na dugme OK se postavljaju zadate opcije i zatvara
aktivan prozor. Klikom na dugme Apply, to znai primeniti, izvrava se
zadato podeavanje, ali aktivni prozor ostaje na svom mestu. Dugme
Cancel znai otkai naredbu.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
9.
START MENI
U okviru ovog menija (Slika 3-a. i/ili Slika 3-b.), pored ve pomenutog iskljuivanja
raunara i prozora Control Panel, My Computer i My Documents, nalaze se i druge vane
opcije za funkcionisanje operativnog sistema Windows XP. To su:
Run... - pokretanje instalacije programa (Slika 16.). Fajl kojim pokreemo instalaciju
traimo preko dugmeta Browse i zatim ga postavljamo na putanju instalacije. Veina novih
programa je napravljena da se instaliranje vri automatski tako da nije neophodno neko
predznanje. Na kraju instalacije ukoliko se raunar sam ne resetuje potrebno je da to uradi
korisnik, da bi novoinstalirani program pravilno radio.
Slika 16.
Search - slui da bismo pronali neki folder ili fajl koji se nalazi u raunaru a ne znamo gde
je. Potrebno je u polju Look In upisati ime onoga fajla ili foldera koji traimo i raunar e
pretraiti sam sve datoteke.
Help and Support - slui da potraimo pomo od raunara ukoliko ne znamo neto da
uradimo. Za korienje ove opcije potrebno je dobro poznavanje Engleskog jezika.
All Programs - ovde se nalaze svi programi koje smo instalirali na na raunar, i ova opcija
se razlikuje od raunara do raunara. Jedini zajedniki podmeni je:
9.1. Accessories:
Address Book (adresar) - slui da bismo upisali adrese ljudi sa kojima hoemo da
se dopisujemo. Posle unosa adresa ne moramo da ih vie pamtimo, ve e raunar, u
zavisnosti od njihove namene, sam da ih ubacuje na mesto predvieno za to.
Calculator (raunaljka) - se koristi tako to se klikom na odgovarajue dugme
izvravaju raunske operacije ili unose brojevi. U meniju View moe se, izborom
opcije Standard/Scientific, postaviti kalkulator sa manjim ili veim brojem
operacija.
Command Promt - MS DOS je skraenica od MicroSoft Disk Operating System.
Pojavio se februara, daleke 1981. godine sa skromnim ambicijama da bude
operativni sistem jednom raunaru skromnijih karakteristika. Meutim, vrlo brzo je
zavladao tritem i, do pojave Windows-a, bio je instaliran na velikom broju
raunara.
Notepad - jednostavni text editor.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
10. PAINT
Windows u sebi ima i grafiki editor - aplikaciju za rad sa bitmapiranim slikama. To je
aplikacija Paint (Slika 17.). Bitmapirana slika je slika koja se moe crtati i ispravljati taku
po taku.
Slika 17.
Paint je samo jedan skroman program koji treba da poslui kao poetak uenja rada na
monijim i naprednijim programima, tek toliko da se korisnici uvedu u samu problematiku
obrade slike, i to treba imati u vidu prilikom njegovog korienja i sagledavanja njegovih
opcija.
Na prozoru aplikacije mogu se uoiti svi ve opisani elementi: naslovna linija, u kojoj se
nalazi naziv dokumenta sa kojim se radi (trenutno pie untitled, poto dokumentu sa kojim
se radi jo nije dato ime - nije snimljen) i naziv aplikacije Paint, linija menija sa
dostupnim opcijama, radni prostor aplikacije i statusna linija.
Radno polje podeljeno je na tri dela: najvei deo predstavlja radni prostor aplikacije - deo
ekrana na kome se crtaju slike. Donji deo radnog prostora sadri paletu sa bojama, gde se
moe izabrati boja kojom se crta. Sa leve strane radnog prostora nalazi se paleta sa alatima.
eljena ikona se aktivira tako to se klikne levim tasterom mia na nju. Nakon izbora
ikone, ispod palete sa alatima pojavljuju se i dodatne opcije za rad, koje se razlikuju u
zavisnosti od toga koja je ikona izabrana. Dodatne opcije za svaki od izabranih alata biraju
se tako to se klikne na eljenu opciju levim tasterom mia.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------10.1. Crtanje olovkom
Klikom na alat za crtanje olovkom (Slika 17-1.)
omoguava se crtanje po radnoj povrini pomou olovke.
Ova alatka nema dodatnih opcija za podeavanje, ve
moe da se crta samo najtanjom linijom.
Slika 17-1.
Slika 17-2.
10.3. Sprej
Izbor alata na kome je nacrtan sprej (slika 17-3.)
omoguava nam da na ekranu crtamo na nain na koji bi
se ostavljao otisak u sluaju upotrebe spreja. Ispod palete
sa alatima moemo birati irinu mlaza spreja.
Slika 17-3.
10.4. Brisanje
Alat za brisanje (slika 17-4.) omoguava nam da obriemo
odreeni deo naeg crtea. Ukoliko se kreemo
pokazivaem mia na ekranu drei pritisnut levi taster
mia, povrina koja se nalazi izpod pokazivaa mia se
brie.
Slika 17-4.
Slika 17-6.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------10.7. Crtanje pravougaonika, poligona, elipse i pravougaonika sa tupim okovima
Ukoliko se sa palete alata izabere jedna od etiri naredne
alatke za crtanje (slika 17-7.) crtamo geometrijske slike.
Ispod alatki otvara se nova opcija za vrstu slike. Ako
hoemo da crtamo pravilnu geometrijsku sliku (npr.
kvadrat, krug, ...) prilikom crtanja moramo pritisnuti taster
Shift.
Slika 17-7.
Slika 17-8.
Unos teksta
Slika 17-9.
Slika 17-10.
Selektovanje
Slika 17-11.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------10.12.
Zumiranje dela slike
Zumiranje dela slike moe se izvriti tako to se sa palete
alata izabere alat lupa, (Slika 17-12.). Prema elji
postavljamo veliinu uveliavanja. Na normalnu veliinu
vraamo se pritiskom na tastere Ctrl + PageUp.
10.13.
Slika 17-12.
Snimanje slike
Kada smo zavrili sa radom i elimo da snimimo sliku, potrebno je da se izabere padajui
meni File i opcija Save (ili opcija Save As). Opcija Save snima sliku preko ve postojeeg
imena - dakle snima samo promene na slici u istom fajlu. Opcija Save As nudi nam da
snimimo sliku pod drugim imenom. Ukoliko naa slika jo nije snimljena, dakle prilikom
prvog snimanja, i za opciju Save i Save As otvara se isti prozor.
Ukoliko naa slika ve ima neko ime, opcija Save ne otvara nikakav novi prozor, ve samo
presnimi izmene na slici preko ve postojeeg imena, dok opcija Save As otvara dijalog
prozor. U ovom prozoru bitno je da se navede ime slike koju snimamo i lokaciju - mesto
gde e se ona snimiti. Ime slike se navodi u polju File Name, gde se, vidi ime
UNTITLED.BMP. Tu je potrebno ukucati ime koje elimo da damo naoj slici. U polju
Save In potrebno je da se izabere putanja - da se odredi folder u kome e slika biti
sauvana. Moe se uoiti da fajlovi koji se naprave u Paint-u (slike) imaju ekstenziju
BMP (bitmapirane slike).
Kada se navede ime slike i putanja gde elimo da snimimo tu sliku, potrebno je da se
klikne na dugme Save. Nakon smimanja, u naslovnoj liniji, umesto naziva UNTITLED,
pojavljuje se ime koje smo dodelili slici.
10.14.
Podeavanje stranice
Ukoliko elimo da otvorimo sliku koju smo ranije napravili i snimili na disk, potrebno je
da se iz menija File izabere opcija Open.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ovaj prozor je slian kao i prozor za snimanje slike. Potrebno je izabrati lokaciju gde se
nalazi naa slika (polje Look in), a zatim, sa liste fajlova, koja e se pojaviti ispod ovog
polja, klikom na ime eljenog fajla izabrati snimljeni fajl (pri emu se njegovo ime unosi i
u polje File Name) i kliknuti levim tasterom mia na dugme OK.
10.16.
Najbri nain da se obrie cela slika je izbor padajueg menija Image i opcije Clear
Image. Opcija za brisanje cele slike nije dostupna ukoliko se radi nad selektovanim delom
slike.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
11. WORDPAD
Windows u sebi ima i program koji slui za unos i obradu teksta. To je aplikacija
WordPad (Slika 18.). WordPad je samo jedan skroman program koji treba da poslui kao
poetak uenja rada na monijim i naprednijim programima, tek toliko da se korisnici
uvedu u samu problematiku rada sa tekstom, i to treba imati u vidu prilikom njegovog
korienja i sagledavanja njegovih opcija.
Slika 18.
Na prozoru aplikacije mogu se uoiti svi ve opisani elementi: naslovna linija, u kojoj se
nalazi naziv dokumenta sa kojim se radi (trenutno pie Document, poto dokumentu sa
kojim se radi jo nije dato ime - nije snimljen) i naziv aplikacije - WordPad; linija
Standard menija (Slika 19.) linija Formatting menija (Slika 20.) sa dostupnim opcijama,
radni prostor aplikacije i statusna linija.
Radno polje podeljeno na tri dela: najvei deo predstavlja radni prostor aplikacije - deo
ekrana na kome unosi tekst. Iznad prostora za unos teksta nalaze se dva reda sliica ikona, pomou kojih se moe bre dolaziti do pojedinih opcija za ureenje teksta, koje se
ee koriste.
master:class
Windows
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------11.2. Podeavanje stranice
Pre nego to se pone sa radom potrebno je podesiti veliinu stranice sa kojom se radi,
orjentaciju papira i veliinu margina. Ova podeavanja se izvode tako to se izabere meni
File i opcija Page Setup, opcije su iste kao i PAINT-u.
11.3. STANDARD TOOLBAR
Slika 19.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
New
Open
Save
Print
Print Preview
Find
Cut
Copy
Paste
Undo
Insert Date/Time
Slika 20.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Font
Font Size
Font Script
Bold
Italic
Underline
Color
Align Left
Center
Align Right
Bullets
vrsta slova,
veliina slova,
pismo kojim se pie,
podebljana slova,
iskoena slova,
podvuena slova jednom linijom,
boja slova,
poravnavanje teksta po levoj strani,
poravnavanje teksta po sredini,
poravnavanje teksta po desnoj strani,
ubacivanje simbola za nabrajanja,
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
12. SHORTCUT
Shortcut (preica) - slui da na laki nain pozovemo neki program. Kada se odluimo da
napravimo preicu do nekog programa pojavie se ikonica u ijem levom donjem uglu
stoji strelica. Ukoliko obriemo tu ikonicu, neemo obrisati sam program, ve briemo
samo preicu do tog programa. Postoje dva osnovna naina za kreiranje preica:
1. Klikne se desnim tasterom mia na povrinu gde nema ikona na Desktop-u i kada
se pojavi roletnica, izabere se opcija New i u sledeem meniju, opcija Shortcut
klikom na njeno ime, startuje se Wizard (arobnjak) koji e nam pomoi u
kreiranju preice.
2. Klikne se desnim tasterom mia na neki program u okviru START menija i u
roletnici izabere se opcija Create Shortcut, zatim se pojavljuje preica tog
programa na Desktop-u.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika 21.
Defragmentacija diska ume da traje dugo zato je najbolje da je pokrenete kada ste sigurni
da vam kompjuter nee trebati u skorije vreme. to ee budete radili defragmentacije ona
e bre tei.
master:class
Windows
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika 22.
Now playing ono to trenutno puta Win player. Ukoliko sluate muziku moete
ukljuiti View Visualizations i odabrati neku od zanimljivih ara koja e se pojaviti na
Win player ekranu i menjati, pratei muziku tj. ritam.
Media guide slui da preko interneta potraite najnovije ili najzanimljivije medijske
fajlove. Dakle muziku, film itd.
CD audio daje spisak svih pesama sa audio CD-a koji je ubaen i mogunost da
presnimite te pesme na svoj hard disk pomou komande Copy music koja se nalazi ispod
Title bar-a.
Media library daje vam pregled svih audio i video fajlova koji se nalaze u vaem
raunaru.
Radio tuner ukoliko ste prikaeni na Internet odavde moete sluati radio. Pronalazi
radio stanice na Internetu.
Skin chooser ako vam je dosadan trenutni izgled vaeg plejera moete ga promeniti
pomou skin-ova.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
WORD
1. UVOD OSNOVNE OSOBINE WORD-A
Microsoft Word je jedan od najee korienih programa za unos i obradu
(korekciju i formatiranje) teksta, tzv. tekst procesor. Pored toga, Word korisniku prua
mogunost kreiranja i obrade tabela, kao i povezivanje i ukljiivanje objekata drugih
formata (iz drugih aplikacija) u tekst i njihovo prilagoavanje dokumentu koji se kreira.
Izvrava se u Windows okruenju, to znai da se ne moe koristiti ukoliko pored njega
nije instaliran i operativni sistem Windows. Za korienje ovog programa nije neophodno
predznanje o raunarima, osim da znamo kako se ukljuuje. Takoe, nije neophodno
predznanje o operativnom sistemu Windows, ali bi znatno pomoglo kada bi bili upoznati sa
stvaranjem foldera (direktorijuma), radom sa fajlovima i disketama.
Danas je poznavanje MsWord-a veoma bitno, jer su programi za obradu teksta
pomou personalnih raunara i uz korienje tampaa potpuno potisnuli iz upotrebe
pisae maine. Glavna prednost nije u samom unosu, ve u mogunostima naknadnih
izmena, dopuna i osmiljavanja teksta.
Microsoft Word pripada Microsoft Office paketu, u koji pored njega spadaju i MsExcel,
MsPower Point, MsAccess i MsOutlook.
1.1. STARTOVANJE PROGRAMA MICROSOFT WORD
Sve aplikacije koje se izvravaju u Windows-u mogu se aktivirati na vie naina.
Najlaki nain je pomou Programs opcije iz Start menija, na sledei nain (Slika 1):
Sada poinje procedura pokretanja programa, i potrebno je malo vremena dok se ne pojavi
osnovni ekran Microsoft Word-a.
Ukoliko na Desktop-u postoji ikonica koja predstavlja na program, moemo
jednostavno preko nje pristupiti programu (dvoklik miem na ikonicu). Ta ikonica izgleda
ovako:
Izgled ikonice Microsoft Word-a
na desktopu
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ovako nam je olakan pristup programu, pa ako nemamo izvuenu ikonicu (tzv.
preicu, ili Shortcut) na Desktop-u, moemo je napraviti na sledei nain:
Da bi se napravila ikonica (tj. preica) za Word na Desktop-u potrebno je pokaziva
mia dovesti na Microsoft Word, kao na slici 2.
Zatim pritisnuti i drati desni taster mia i prevui ga na slobodan prostor na Desktopu.
Kada se to uradi, pusti se desni taster mia i u meniju koji se pojavi (kao na Slici 3) klikne
na Create Shortcut(s) Here.
1.2. INTERFEJS (IZGLED EKRANA) WORD-A
Startovanjem Word-a otvara se osnovni prozor MsWord-a u kome se izvrava
aplikacija (slika 4). To je osnovni izgled prozora, i on moe izgledati i drugaije a neki
njegovi delovi mogu se menjati, dodavati i uklanjati. Npr. mogu se dodavati i uklanjati
Toolbar-ovi (linije sa alatima), Ruler (lenjir) ili Scrollbar (kliza za kretanje po
dokumentu), ali o promeni ekrana bie rei neto kasnije.
Na vrhu ekrana nalazi se Titlebar (linija naslova). Na njoj se sa leve strane nalazi
ime programa i naziv dokumenta koji je trenutno otvoren (npr. Microsoft Word- plan
rada). Sa desne strane se nalaze tri kvadratia koja imaju sledee uloge:
slui da se prozor minimizira, tj. smesti u Taskbar. Time se raunaru ukazuje da
nismo zavrili rad u ovom programu, ve da elimo da ga na kratko napustimo da bi
eventualno odradili neki drugi posao (npr. startujemo CD plejer da bi sluali muziku dok
kucamo tekst). Tako raunar nee zatvoriti program nego e ga samo privremeno uiniti
neaktivnim i smestiti u Taskbar. Ponovo emo ga aktivirati jednostavnim klikom na natpis
MicrosoftWord u Taskbar-u.
slui da se prozor umanji tako da ne pokriva ceo ekran. Kada kliknemo na ovaj
kvadrati uoiemo da se, pored smanjenja prozora, umesto njega pojavljuje drugi
kvadrati koji ima funkciju da vrati prozor na prvobitnu veliinu. Novi kvadrati izgleda
ovako:
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
slui da zatvori program. Kada kliknemo na ovaj kvadrati nestaje prozor i poinje
procedura zatvaranja programa koja traje nekoliko sekundi.
Na Slici 4 je prikazan prozor u normalnom stanju sa svojim osnovnim elementima.
Linija naslova
(Titlebar)
Glavni meni
Standard Toolbar
Format Toolbar
Kursor
Horizontalni
lenjir
Vertikalni
scroll
Vertikalni
lenjir
Radna povrina
Horizontalni
Scroll
Draw Toolbar
Statusna linija
Ispod Titlebar-a nalazi se linija glavnog menija, koji se sastoji iz podmenija u kojima
su smetene komande za rad sa dokumentom (slika 5).
Ima ih devet: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help, od kojih File,
Edit, View i Help sadre sve Windows aplikacije, dok su ostali karakteristini za tekst
procesore. Raspoloive opcije u meniju su zatamnjene, dok su neraspoloive (neaktivne)osvetljene. Kratak pregled svih opcija iz glavnog menija date su na kraju ovog poglavlja.
Ispod glavnog menija nalazi se Toolbar, tj.linija sa alatima-ikonama pomou kojih se
mogu bre izvriti neke od komandi iz odgovarajueg menija. Toolbar-ovi su podeljeni po
nameni komandi koje se izvravaju i zato nije neophodno da
svi budu prikazani u prozoru, ve se ukljuuju po potrebi.
Pomou komande Toolbars iz View menija otvara se padajui
meni sa listom Toolbar-ova. eljeni Toolbar se ukljuuje
pritiskom levog tastera miana njegov naziv, pri emu se
ispred njega pojavi ikonicaSlika 6. Pozivanje eljenog Toolbar-a
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Drugi nain za poziv eljenog Toolbar-a je kada se klikne desnim tasterom mia na
liniju glavnog menija i onda u meniju koji se pojavi oznai naziv eljenog Toolbar-a.
Svaka komanda ima svoju podrazumevanu vrednost koja se menja pritiskom mia na
njenu ikonicu. Kada se pokaziva mia nadnese iznad odreene ikonice, posle izvesnog
vremena se pojavi objanjenje komande (ScreenTip).
Linije alatki (Toolbar-ovi) koje se najee koriste su Standard Toolbar i Formatting
Toolbar. Pregled znaenja ikonica u ovim Toolbar-ovima bie dat na kraju poglavlja.
Osnovni i najvei deo prozora zauzima prozor dokumenta u kome se kuca tekst
(bela povrina u obliku lista papira koja predstavlja ekvivalent papiru u pisaoj maini).
Postoji vie naina prikaza dokumenta u prozoru programa koji se nalaze u opciji View
glavnog menija, ali oni e biti objanjeni u kratkom prikazu svih podopcija glavnog
menija.
1.3. IZLAZAK IZ WORD-A
Kada je rad zavren, prozor programa se zatvara izborom opcije File iz glavnog
menija i njegove podopcije Exit ili pritiskom levim tasterom mia na taster
gornjem desnom uglu.
GLAVNI MENI
Glavni meni se sastoji iz devet delova (File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table,
Window, Help) u kojima se nalaze skoro sve naredbe koje u ovom programu moemo
koristiti. Sada e se dati kratki prikaz emu slui svaki od delova glavnog menija:
1. File kada se eli otvoriti novi ili ve postojei dokument, da se
sauva ili ottampa rad, da se podesi veliina ili orjentacija papira na kom
se kuca, da se zatvori dokument u kom se radilo, a da se pri tom ne izae
i
iz
programa
koristi
se
ovaj
deo
glavnog menija.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------originalnog dokumenta, Word automatski zatvara original, i sada bez ikakvih
bojazni moemo preraivati kopiju.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------moemo da se skoncentriemo. Ovaj pogled na dokument koristimo kada
elimo da pregledamo tekst i uklonimo greke.
Outline jedan od prikaza dokumenta. Ovaj prikaz se bira kada radimo neki
ozbiljniji projekat koji se sastoji iz poglavlja, naslova i podnaslova. U ovom
prikazu daje se struktura dokumenta, tako da moemo premetati pogalvlja po
dokumentu. Neki naslov moemo u ovom prikazu pretvoriti u poglavlje ili
podnaslov itd...
Toolbars ovo je podmeni koji daje spisak svih Toolbar-ova koli mogu biti
prikazani na ekranu. Ako kliknemo na ime nekog Toolbar-a on e se pojaviti
na ekranu, a pored njegovog imena u meniju e se pojaviti znak
. Ako
elimo da iskljuimo Toolbar (da nestane sa ekrana), potrebno je ponovo doi
u ovaj meni i kliknuti na ime. Toolbar e nestati sa ekrana, a u meniju e
nestati znak
.
Ruler ova naredba slui za ukljuivanje, odnosno iskljuivanje lenjira sa
, a kada je
ekrana. Kada je ukluen, tj. prikazan na ekranu, pored Ruler stoji
iskljuen, tj. nije prikazan na ekranu, ovaj znak se gubi.
Document map primenom ove naredbe radni prostor se deli na dva dela. U
levom se prikazuju naslovi i podnaslovi dokumenta, a u desnom sadrej
dokumenta.
Header and Footer pomou ove naredbe ubacujemo u dokument zaglavlja
ili podnoja. Ova naredba je, po meni, jedina smetena na pogrenom mestu.
Trebalo bi da se nalazi u delu glavnog menija pod nazivom Insert.
Footnotes ova naredba nam omoguava da pregledamo sadraj fusnota.
Sledeom primenom ove naredbe Word nas vodi do pojma kome je fusnota
pridruena.
Comments ova naredba nam omoguava da pregledamo sadraj svih
komentara koje smo uneli u dokument, kao i da vidimo na kojim mestima su
uneti.
Full Screen pomou ove naredbe uklanjaju se svi elementi prozora Microsoft
Word-a, osim radnog lista. Na ovaj nain poveavamo radni prostor. Pored
radnog lista, na ekranu e postojati i dugme Close Full Screen,
pomou kojeg se svi elementi prozora vraaju na ekran.
Zoom pomou ove naredbe se odreuje koliki deo radnog lista
elimo da vidimo u radnom prostoru (ceo list, vie listova, pola
lista...).
4. Insert ovaj deo glavnog menija se koristi kada elimo da ubacimo neki
objekat (na primer sliku, tabelu, broj stranica itd.) u dokument.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Break ovu naredbu koristimo za prelom stranice, sekcije ili kolone. Ovde se
re prelom koristi kao argon, a oznaava elju da zavrimo rad u tekuoj
stranici (sekciji ili koloni) i zaponemo novu stranicu (sekciju ili kolonu).
Date and Time pomou ove naredbe se ubacuje datum i vreme u dokument.
Auto Tekst pomou ove naredbe u dokument se unose fraze koje su tematski
razvrstane u podmeniju ove opcije.
Index and Tables ovu naredbu koristimo kada elimo da Word automatski
unese sadraj dokumenta u isti ili kada elimo da napravimo spisak indeksa (u
poslednje vreme, skoro svaka knjiga, na kraju, ima spisak bitnih pojmova,
poreanih abecednim redosledom i sa brojem stranica na kojima se pominju).
Picture pomou ove naredbe u dokument se unosi slika (iz galerije Word-a,
neka naa slika, grafik itd).
Text box pomou ove naredbe se u dokument unosi okvir u koji se ukucava
tekst.
5. Format ovo je moda jedan od najvanijih delova glavnog menija. U
njemu se nalaze bitne naredbe, potrebne za ulepavanje dokumenta.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Object na mestu ove naredbe (nalazi se na samom dnu menija) esto e se
pojavljivati drugaiji natpisi. To znai da e se u zavisnosti od oznaenog
objekta, na ovom mestu pojavljivati naredba pomou koje moemo
modifikovati izgled oznaenog objekta.
6. Tools ovaj deo glavnog menija se koristi kada se ele podeavati parametri Microsoft
Word-a, napraviti ili pozvati neki makro, podesiti da kompjuter sam ispravlja este greke
koje se prave prilikom kucanja, da se gramatiki i pravopisno proveri tekst kucan na
engleskom, da se izvri zatita dokumenta ili da se pogleda statistika vezana za dokument.
PREGLED ZNAENJA IKONICA U STANDARD I FORMATTING TOOLBAROVIMA
STANDARD TOOLBAR
NEW - kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo novi dokument (prazan list papira).
Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL +N.
OPEN - kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo postojei dokument (neki dokument
koji smo ranije otkucali i sada hoemo da ga pregledamo ili preuredimo).
Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+O.
SAVE - kada kliknemo na ovu sliicu vrimo periodino snimanje promena koje smo
uinili u dokumentu (bitno je da povremeno primenjujemo ovu naredbu kako nas ne bi
iznenadio nestanak struje ili pad Windows-a). Preica sa tastature za ovu naredbu:
CTRL+S.
PRINT - kada kliknemo na ovu sliicu
Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+P.
vrimo
tampanje
dokumenta.
CUT - kada kliknemo na ovu sliicu vrimo premetanje oznaenog teksta u Clipboard
(ovu naredbu zajedno sa naredbom Paste koristimo za premestanje teksta sa jednog na
drugo mesto). Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+X.
COPY - kada kliknemo na ovu sliicu vrimo kopiranje oznaenog teksta u Clipboard
(ovu naredbu zajedno sa naredbom Paste koristimo za kopiranje teksta na drugo mesto).
Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+C.
PASTE - kada kliknemo na ovu sliicu smeta se sadraj Clipboard-a na naznaeno
mesto.Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+V.
FORMAT PAINTER - kada kliknemo na ovu sliicu primeniemo format oznaene
rei ili pasusa na tekst koji emo tek oznaiti. Preica sa tastature:
CTRL+SHIFT+C.
UNDO - kada kliknemo na ovu sliicu ponitavamo poslednju naredbu. Strelica sa
desne strane daje listu naredbi koje moemo ponititi. Preica sa tastature:
CTRL+Z.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
REDO - kada kliknemo na ovu sliicu vraamo ponitenu naredbu. Strelica sa desne
strane daje listu ponitenih naredbi koje moemo vratiti. Preica sa tastature:
CTRL+Y.
TABLES AND BORDERS - kada kliknemo na ovu sliicu dobijamo mogunost
crtanja proizvoljne tabele. Za ovu naredbu ne postoji preica sa tastature.
INSERT TABLE - kada kliknemo na ovu sliicu, ubacijemo u dokument tabelu sa
odreanim brojem kolona i redova. Za ovu naredbu ne postoji preica sa tastature.
COLUMNS - kada kliknemo na ovu sliicu biramo u koliko kolona elimo da kucamo
tekst ili da oznaeni tekst smestimo u odreeni broj kolona. Nema preicu sa
tastature.
SHOW/HIDE - kada kliknemo na ovu sliicu dobijamo oznake pomou kojih Word
raspoznaje pasuse, sekcije, rei... Ponovnim klikom se iskljuuje ova opcija.
Preica sa tastature za ovu opciju: CTRL+*.
ZOOM - ovde se vri izbor uveanja ili umanjenja prikaza radnog lista u prozoru
ekrana. Za ovu opciju ne postoji preica sa tastature.
FORMATTING TOOLBAR
STYLE - ovde se vri izbor stila u kome se kuca deo teksta (uobiajeno je da
se tekst kuca u stilu Normal, a naslovi u stilu Heading). Preica sa tastature:
CTRL+SHIFT+S.
FONT - ovde se vri izbor vrste slova koja elimo da upotrebimo
prilikom kucanja teksta.Preica sa tastature za ovu opciju: CTRL+SHIFT+F.
FONT SIZE - ovde se vri izbor veliine slova koja koristimo prilikom kucanja
teksta.Preica sa tastature za ovu opciju: CTRL+SHIFT+P.
BOLD - kada kliknemo na ovu sliicu
Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+B.
ITALIC - kada kliknemo na ovu
Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+I.
sliicu
podebljavamo
oznaena
slova.
ukoavamo
oznaena
slova.
Alingn Left poravnava tekst sa leve strane. Preica sa tastature za ovu opciju:
CTRL+L.
Center poravnava tekst tako da se svaki red nae na sredini (podjednako
udaljen od obe ivice papira). Preica sa tastature za ovu opciju: CTRL+E.
Align Right poravnava tekst sa desne strane. Ako prvo kliknemo na ovu
sliicu, pa ponemo da kucamo tekst, kursor e se postaviti na desnu stranu, a
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------otkucana slova e se pomerati na desno. Ako oznaimo deo teksta, pa onda
kliknemo na ovu sliicu, videemo samo kako se tekst poravnava sa desne
strane. Preica sa tastature za ovu opciju: CTRL+R.
4)
Justify poravnava tekst sa obe strane. Preica sa tastature za ovu opciju:
CTRL+J.
NUMBERING - kada kliknemo na ovu sliicu dobijamo mogunost pravljenja
spiskova sa rednim brojevima. Za ovu naredbu ne postoji preica sa tastature.
BULLETS -kada kliknemo na ovu sliicu dobijamo mogunost pravljenja lista sa
oznakama za nabrajanje. Za ovu naredbu ne postoji preica sa tastature.
DECREASE INDENT, INCREASE INDENT - ove dve naredbe koristimo kada
hoemo da vrimo uvlaenja ili izvlaenja oznaenog teksta. Ukoliko je neki deo teksta
suvie uvuen moemo ga oznaiti, i kliknuti na levu sliicu. Na taj nain pomeramo
oznaeni tekst ka levoj margini. Desna sliica ima suprotan efekat. Za ove dve opcije ne
postoji preica sa tastature.
BORDER kada kliknemo na ovu sliicu uokvirujemo oznaeni objekat (tekst,
tabelu...). Strelica sa desne strane daje listu okvira koje moemo primeniti. Nema preicu
sa tastature.
FONT COLOR klikom na ovu sliicu, na oznaena slova primenjujemo boju koja
je prikazana na sliici. Strelica sa desne strane daje listu boja koja moemo primeniti na
slova.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------lampica svetli) kucaju kao velika (ako imamo vei deo teksta koji je potrebno ukucati
velikim slovima).
Ispod ovog tastera, a i ispod tastera Enter nalazi se taster Shift koji nam slui da dobijemo
drugi znak na tastaturi. Na primer, ako ne svetli lampica Caps Lock, onda se sve to
kucamo kuca malim slovima, ali ako pritisnemo taster Shift i neko slovo, onda se dobija
veliko slovo. Ako lampica Caps Lock svetli, onda se sve to kucamo kuca velikim
slovima, ali uz pritisak na taster Shift i slovo, dobija se malo slovo. Ako elimo da
napiemo, na primer, broj 1, onda moramo da pritisnemo samo taster na kome se nalaze
broj 1 i uzvinik, jer se broj 1 nalazi u donjem delu. Ali, ako elimo da ukucamo znak
uzvika, onda moramo da pritisnemo taster Shift i broj 1 jer se uzvinik nalazi u gornjem
delu. Prilikom korienja tastera Shift nije potrebno da se istovremeno pritiskaju taster
Shift i neki drugi taster, ve se jednostavno treba pritisnuti Shift i drati, pritisnuti
jedanput taj drugi taster i onda pustiti oba tastera (to je mnogo lake i sigurnije nego da
pokuate s istovremenim pritiskanjem).
Ispod tastera Shift, sa obe strane tastature, nalaze se tasteri Ctrl i Alt (kontrolni i
alternativni taster) koji sami po sebi nemaju nikakvu funkciju, ali imaju funkciju u
kombinaciji sa nekim drugim tasterima, to opet zavisi od konkretnog programa. Na
primer, pritisak na tastere Ctrl, Alt i taster Delete (istovremeno) izvrio bi resetovanje
raunara.
Tasteri za kontrolu kursora (kursorske strelice) slue za pomeranje kursora. Kursor je
mala crtica na ekranu koja treperi i na ijem se mestu unose znaci, a vidljiv je kod unosa
teksta bilo u tekstualnim kutijama dijalog prozora ili u programima za obradu teksta i sl.
Tasteri na kojima se nalaze strelice ulevo, udesno, gore i dole, slue za pomeranje kursora
za jedno mesto u naznaenom smeru.
Taster Insert slui da se raunar prebaci u Insert mod. Dok ovaj taster nije pritisnut,
raunar se nalazi u modu prepisivanja (overtype, overwrite). Ako se vratimo u sredinu
neke rei i ponemo da kucamo novi tekst, onda se taj novi tekst prepisuje preko starog
teksta. Ako se pritisne taster Insert, onda se raunar prebacuje u Insert mod i onda se novi
tekst unosi izmeu slova u starom tekstu, a stari tekst se pomera udesno. Ispod tastera
Insert nalazi se taster Delete. Taj taster brie znak na kome se kursor trenutno nalazi, a
ostatak reda pomera za jedno mesto ulevo. Taster Home slui da se kursor sa bilo koje
pozicije u redu postavi na poetak tog reda. Taster End slui da se kursor, sa bilo koje
pozicije u redu postavi na kraj tog reda. Taster PageUp slui da se u nekim programima
(programi za obradu teksta), ukoliko tekst ima vie ekrana, pregleda sadraj ekrana iznad.
PageDown slui za pregledanje ekrana ispod.
Numeriki deo tastature na sebi ima brojeve koji se mogu koristiti ako svetli lampica
Num Lock (ako je pritisnut taster Num Lock). Ako ovaj taster nije pritisnut, onda se
dobijaju takoe tasteri za kontrolu kursora. Ovo ponavljanje odreenih tastera napravljeno
je zbog ranijih tastatura, koje nisu imale izdvojeni deo za kontrolu kursora, ve je to bilo na
numerikom delu.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Esc
F1
~
`
@
2
F3
#
3
F4
$
4
F5
%
5
F6
^
6
F7
&
7
F8
*
8
F9
(
9
)
0
F10
+
=
F11
_
-
{
[
F12
|
\
}
]
Print
Screen
Scroll
Lock
Pause
Break
Insert
Home
Page
Up
Num
Lock
Del
End
Page
Down
7
Home
9
PgUp
1
End
3
PgDn
Tab
!
1
F2
Caps Lock
Shift
Ctrl
Alt
:
;
<
,
>
.
Alt
?
/
Shift
Ctrl
0
Ins
.
Del
Enter
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kucanje teksta u praznom dokumentu uvek poinje od pozicije kursora. Na kraju reda nije
potrebno kucati Enter jer je Word tekst procesor koji vodi rauna o irini strane i sam
prebacuje tekst u sledei red. Enter koristimo ako iz nekog razloga elimo da preemo u
novi red pre kraja prethodnog, a uloga ovog tastera je i da naznai novi peragraf. Vano je
napomenuti da se prilikom kucanja teksta interpunkcijski znaci kucaju uz re iza koje stoje,
a razmak se pravi tek nakon tih znakova. Razlog je praktian: ako u redu nedostaje mesta
za samo jedan znak, program nee prebaciti u novi red sam znak interpunkcije, ve i celu
re ispred, jer e to smatrati celinom. Tako emo izbei da novi red zapone znakom.
Kako nismo bezgreni, esto e nam se deavati da pravimo sitne greke tokom kucanja
teksta. Na cilj je da imamo dokument bez greaka, to znai da emo morati, nakon ili
tokom kucanja teksta, da ih ispravimo. Pri kucanju teksta kucaju se i znaci koji se ne
tampaju, kao to su Enter, Space, Tab i sl. Ove znake moemo uiniti vidljivim
pritiskom na ikonicu Show/Hide
u Standard Toolbar-u.
Na ovaj nain moemo kontrolisati da li smo negde napravili dva razmaka ili kucali Enter
gde nije bilo potrebno, to olakava ispravljanje greaka.Takoe, moe nam se desiti da
samo elimo da pregledamo dokument, koji je u najveem broju sluajeva toliki da ne
moe ceo da stane u jedan ekran.
U oba sluaja neophodno je da znamo kako da se kreemo1 kroz dokument.
2.2. KRETANJE KROZ TEKST
Postoji vie naina na koji se kreemo po dokumentu u zavisnosti gde elimo da
premestimo. Za najefikasnije kretanje kroz dokument, u poetku nam moe pomoi
sledea tabela:
Taster
Ctrl+
Ctrl+
Ctrl+
Ctrl+
End
Home
Page up
Page Down
Ctrl+End
Ctrl+Home
Ctrl+Page Up
Ctrl+Page Down
Alt+Ctrl+Page Up
Vrsta kretanja
Pomera kursor za jedan karakter (slovo, interpukcijski znak...) u levo.
Pomera kursor za jedan karakter (slovo) u desno.
Pomera kursor za jedan red na gore.
Pomera kursor za jedan red na dole.
Pomera kursor na poetak prethodne rei.
Pomera kursor na poetak sledee rei.
Pomera
kursor
na
poetak
prethodnog
pasusa
(ako
se
kursor
nalazi
u
nekom
pasusu,
prvom
primenom
ove
Pomera kursor na poetak narednog pasusa.
Pomera kursor na kraj reda u kome se nalazi.
Pomera kursor na poetak reda u kome se nalazi.
Pomera kursor na isto mesto u prethodnom ekranu.
Pomera kursor na isto mesto u narednom ekranu.
Pomera kursor na kraj dokumenta.
Pomera kursor na poetak dokumenta.
Pomera kursor na poetak prethodne strane.
Pomera kursor na poetak naredne strane.
Pomera kursor na prvi karakter u tekuem ekranu.
Alt+Ctrl+Page Down
Ovo je argonski izraz i pod njim se misli na premetanje kursora, na razliita mesta u dokumentu.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Pored tastature za kretanje kroz dokument moe se koristiti i mi. Mi se koristi na
jednostavan nain: na mesto gde elimo da bude kursor dovedemo pokaziva mia i
kliknemo.
Ovom prilikom moramo da vodimo rauna jer je oblik pokazivaa mia, kada se nalazi
iznad teksta, slian obliku kursora(izgled pokazivaa mia: ;izgled kursora: ). Tada
lako moemo pogreiti i pomisliti da smo dovevi pokaziva mia na eljeno mesto doveli
i kursor na isto mesto i stoga ne kliknemo na levi taster mia. Zabluda! Kursor je ostao na
starom mestu. Greka moe biti jo`vea ako krenemo da vrimo neke izmene, jer e se
one izvriti na pogrenom mestu. Ovakve greke su u poetku este.
ta ako nas mrzi da koristimo tastaturu, a elimo da se prebacimo u neki deo dokumenta
koji nije prikazan na ekranu? Tada koristimo Scrollbar (horizontalni ili vertikalni kliza).
Pomeranje se vri ili korienjem strelica na krajevima klizaa ili kada se miem uhvati
sivo dugme koje se nalazi na klizau i pomera. Ovakvim pomeranjem svi delovi
dokumenta mogu postati vidljivi, ali kada pomou Scrollbar-a doemo do eljenog dela
dokumenta, nismo i kursorom doli do njega. Kursor je jo uvek na starom mestu i ne vidi
se na ekranu. Da bi ga prebacili sa starog na novo mesto potrebno je jo da doemo
pokazivaem mia na mesto na kom elimo da bude i kliknemo.
2.3. OZNAAVANJE (SELEKTOVANJE, MARKIRANJE) TEKSTA
Za vreme rada na nekom dokumentu, esto emo biti nezadovoljni konstrukcijom
teksta i eleemo da vrimo ispravke. Na primer, deavae se da se predomislimo i da
shvatimo da neke delove teksta elimo da izbacimo (obriemo), zatim da ustanovimo da bi,
ipak, pasus koji smo trenutno otkucali trebalo da stoji na prethodnoj strani, ili da bi trebalo
da postoji i na prethodnoj i na mestu gde smo ga otkucali. Sve u svemu trebalo bi da
briemo, premetamo ili kopiramo vee delove teksta. Bilo bi pravo gubljenje vremena
kada bi brisanje veeg dela teksta radili tako to bi ga brisali slovo po slovo. Takoe,
mnogo vremena bi izgubili i kada bi isti pasus ponovo kucali na prethodnoj strani. Da bi
ubrzali na rad potrebno je da znamo da obeleavamo tekst kako bi mogli da uradimo bilo
koju operaciju sa njim (brisanje, premetanje, kopiranje, formatiranje...). Obeleeni tekst se
u argonu zove blokom teksta, a rad sa njim, rad sa blokom teksta.
Obeleavanje se na ekranu vidi kao oznaavanje teksta inverznom bojom pozadine.
Ako je otkucani tekst crne boje na beloj pozadini, kada ga obeleimo pozadina e biti crne,
a slova bele boje. Ako su, na primer, slova bila plave boje na beloj pozadini, kada ih
obeleimo pozadina e biti crne, a slova ute boje. Ako je pozadina bila plave, a slova ute
boje, kada ih obeleimo, pozadina e biti ute, a slova plave boje itd. Obeleavanje teksta
se vri pomou tastature ili pomou mia.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Pogledajmo kako se tekst obeleava pomou tastature:
Taster
Vrsta obeleavanja
2)
Kada se pokaziva mia nalazi u levoj margini tako da je usmeren na desno
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ako elimo da obeleimo tekst koji obuhvata delove redova koristiemo
sledei
postupak:
Pokazivaem mia emo doi do mesta odakle elimo zapoeti obeleavanje
teksta, pritisnuti i drati levi taster mia. Istovremeno emo, pokazivaem mia,
doi do mesta gde elimo da zavrimo obeleavanje i pustiti levi taster. eljeni
deo teksta je sada obeleen.
ako elimo da obeleimo vie redova (koji su deo jednog ili vie pasusa)
koristiemo levu marginu (pokaziva mia mora biti usmeren na desno):
pokazivaem mia emo doi do reda odakle elimo zapoeti obeleavanje,
pritisnuti i drati levi taster mia. Istovremeno emo, pokazivaem mia, doi
do reda gde elimo da zavrimo obeleavanje i pustiti levi taster. eljeni deo
teksta je sada obeleen.
NAPOMENA:
Selektovani tekst se moe odselektovati pritiskom tastera mia izvan
selektovanog polja ili pritiskom na navigacioni taster.
UPOZORENJE: Ako je tekst slelektovan pritiskom bilo kog tastera sa tastature sem
navigacionih, postojei tekst e nestati i preko njega e se ukucati novi.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
3. RAD SA DOKUMENTIMA
Word raspolae opcijama za kreirenje novog dokumenta, otvaranje postojeeg,
pravljenje izmena u postojeem dokumentu i njihovo uvanje. Sve komande koje se
odnose na otvaranje i uvanje dokumenata nalaze se u File meniju.
3.1. OTVARANJE DOKUMENTA
Svaki put kada startujemo Microsoft Word automatski se pojavljuje prazan list
papira i u liniji naslova pie Document 1. Dakle, program vam je ve otvorio novi
dokument i moemo raditi u njemu.
Meutim, esto se deava da kada startujemo Microsoft Word elimo prvo da
dovrimo dokument koji smo ranije zapoeli pa tek onda da pravimo nov. U takvim
sluajevima, po zavretku rada sa starim dokumentom, moemo otvoriti novi.
3.1.1. OTVARANJE NOVOG DOKUMENTA
Novi dokument moemo otvoriti na dva naina:
1.nain - Iz glavnog menija potrebno je izabrati opciju File, a zatim iz padajueg menija
podopciju New. Osnovno je izabrati da li e biti kreiran Word dokument (sa ekstenzijom
.doc) ili tamplate (ablon sa ekstenzijom .dot koji se koristi za kreiranje novih dokumenata
sa definisanom formom). Ove dve mogunosti su alterantivne i biraju se u donjem desnom
uglu pritiskom tastera na eljenu opciju.
Pri otvaranju ovog Dialog box-a aktivna je kartica General i oznaen je Blank Document
(prazan dokument).
Izbor izmeu
dokumenta i
ablona
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------3.1.2. OTVARANJE POSTOJEEG DOKUMENTA
Kada elimo da pregledamo, preradimo ili doradimo dokument koji smo ranije
napravili, moramo da ga otvorimo. Otvaranje dokumenta se vri sledeom procedurom:
Iz opcije File u glavnom meniju potrebno je izabrati podopciju Open. Sada se
pojavljuje Dialog Box, koji izgleda kao na sledeoj slici:
NAPOMENA: Umesto ova dva koraka ovaj Dialog Box moemo otvoriti i pritiskom
levim tasterom mia na ikonicu
pomou tastera Ctrl+O.
U vrhu Dialog Box-a nalazi se polje Look in (prev. pogledaj, potrai u). Najee se
u tom polju nalazi naziv foldera My Documents (to je upravo onaj folder u kome bi
trebalo da uvamo sve nae radove). U prostoru ispod ovog polja nalazi se itav spisak
fajlova i foldera koji se nalaze u folderu My Documents.
Ako se na fajl nalazi u ovom folderu doveemo pokaziva mia na njega i primeniti
dvoklik (ili oznaiti taj fajl pa kliknuti na taster Open u donjem desnom uglu Dialog Boxa). Nakon toga e se na fajl otvoriti.
Ako se na fajl nalazi u nekom folderu u okviru foldera My Documents otvoriemo
ga jednostavnim dvoklikom na taj folder nakon to pokaziva mia dovedemo do njega.
Pojavie se sadraj tog foldera. Kad pronaemo eljeni fajl opet emo primeniti dvoklik
(ili ga oznaiti, pa Open) i otvoriti ga.
Ako dokument uopte nije u folderu My Documents, pokaziva mia emo dovesti do
strelice u desnom uglu polja Look in i kliknuti na nju. Strelica otvara padajui meni i
izgleda ovako:
U meniju se nalazi lista foldera i memorijskih ureaja u kojima
moemo potraiti eljeni fajl (dokument). Postupak otvaranja dokumenta je isti kao u
prethodna dva sluaja.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Na primeru sa slike oznaen je 3 Floppy (A:). Klikom na ovo polje prikazae nam se
sadraj tog memorijskog ureaja, pa moemo otvoriti dokument koji se nalazi na disketi.
NAPOMENA: Dokument moemo otvoriti i ako nismo startovali Microsoft Word. Da
bi to uradili, potrebno je da odemo u folder u kome se nalazi dokument koji elimo da
otvorimo i da jednostavno primenimo dvoklik na njemu. Tada e se startovati Microsoft
Word i otvoriti dokument istovremeno.
3.2. UVANJE DOKUMENTA
Svaki na rad u ovom programu moemo sauvati u raunaru, kako bi kasnije mogli
da ga pregledamo, doradimo ili preuredimo.
Ako pravimo novi dokument, Microsoft Word mu inicijalno daje ime Document1, to
nama ne odgovara. Ne odgovara nam, jer je praksa da dokumentima dajemo takvo ime na
osnovu kojeg odmah moemo znati kakav je njegov sadraj. Zato moramo da sauvamo
dokument pod nazivom i na mestu koje nama odgovara. Da bi to uradili moramo da
ispotujemo sledeu proceduru:
Iz opcije File u glavnom meniju potrebno je izabrati podopciju Save As. Pojavie se
Dialog Box.
NAPOMENA: Umesto ova dva koraka moemo da pritisnemo funkcijski taster F12 na
tastaturi.
Pri dnu Dialog Box-a se nalazi polje File name u kome se nalazi, najee, prvih
nekoliko rei iz naeg dokumenta. Te rei e biti oznaene plavom bojom ime nas raunar
navodi da je najbolje da prvo unesemo ime koje elimo da damo fajlu (dokumentu). Nije
potrebno obrisati oznaene rei, ve moemo odmah otkucati novo ime.
Svaki fajl se uva u odreenom formatu tj. kreiran je kao odreeni tip koji se bira u
listi Save as type. Kako mi radimo sa dokumentima u Wordu, u tom polju bi trebalo da se
nalazi - Word Document.
U vrhu Dialog Box-a nalazi se polje Save in (prev. sauvaj u). U njemu se nalazi
ime foldera u kome emo sauvati na dokument. Najee je to folder ili folder iz kog
smo poslednji put otvarali dokument. Ako nismo zadovoljni ponuenim folderom,
moemo ga promeniti na isti nain kao prilikom otvaranja postojeeg dokumenta.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------nekih delova iz jednog u drugi. Svaki dokument se obrauje u sopstvenom prozoru sa
kojim se moe manipulisati, znai moe se zatvarati, minimizirati ili maksimizirati
pojedinano (pomou ikonica u levom gornjem uglu prozora dokumenta). Pregled i
ureenje prozora otvorenih dokumenata se vri u okviru menija Window, prikazanog na
slici.
Lista otvorenih dokumenata se nalazi u drugom bloku menija.
U situaciji prikazanoj na slici otvorena su tri dokumenta. Ako su
prozori maksimizirani vidi se samo jedan dokument i on je
aktivan, tj. u njemu se vri obrada teksta, a ostali se nalaze u
pozadini. Naziv aktivnog dokumenta u meniju Window oznaen
je znakom
Za poziv sledeeg dokumenta treba levim tasterom mia kliknuti na njegov naziv u
menju. Ovaj meni, takoe, prua mogunosti ureenja naina prikaza prozora dokumenata.
Izbor naina prikaza je slian kao kod Windows prozora na Desktop-u.
U gornjem bloku Window menija se nalaze komande:
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4. EDITOVANJE TEKSTA
Pod editovanjem teksta se podrazumeva svaka izmena u tekstu i one se mogu
obaviti na vie naina. Sve komande za editovanje (menjanje) teksta se mogu nai u Edit
meniju. Neke od najee korienih opcija e biti predstavljene u ovom poglavlju. Nain
editovanja teksta se odreuje izborom ponuenih opcija u Edit kartici ToolsOptions
menija. Najbitnija je druga opcija Drag-and-drop text
editing koja dozvoljava korienje mia za premetanje
i kopiranje teksta. Zatim prva opcija obezbeuje
oznaavanje teksta za zamenu, trea automatsko
selektovanje celih rei, itd. Za izbor neke opcije treba
kliknuti levim tasterom mia (ekirati) u kvadrati
(check box) u kom se pojavljuje znak
. Opcija se,
znai moe ukljuiti, ako e biti koriena, ili iskljuiti
u suprotnom (takoe levim klikom na kvadrati ime e
znak ispred opcije nestati).
Ako je pokaziva mia pozicioniran u neki deo radne
povrine pritiskom na desni taster mia dobija se pomoni brzi
meni iji sadraj zavisi od objekta na koji je mi pozicioniran (to
su komande iz razliitih podmenija) i u okviru njega su aktivne
komande koje se mogu izvriti u trenutnim reimu rada. Izgled
pomonog menija kada je mi pozicioniran na tekst je prikazan
na slici. Prvi blok menija se odnosi na editovanje teksta, drugi na
formatiranje paragrafa, trei omoguava crtanje tabela, itd. Prve
dve komande prvog bloka su neaktivne poto se ne mogu izvriti
ako tekst nije selektovan. U daljem tekstu e za prikaz operacija
uglavnom biti korien pomoni meni.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------4.1. PREMETANJE I KOPIRANJE TEKSTA POMOU MIA
Tekst u Word dokumentu se moe preurediti pomou mia koristei takozvanu Drag
and drop tehniku. Da bi se obavila operacija premetanja ili kopiranja prethodno treba
selektovati deo teksta koji se eli premestiti. Selekcija (oznaavanje) teksta se moe
izvriti na jedan od naina koje smo pominjali u poglavlju 2.3.
Na primer, ako elimo da premestimo red u otkucanom tekstu, procedura je
sledea:
1)
Prvo je potrebno selektovati red koji elimo da premestimo (pomou tastature
ili mia, kako kome vie odgovara)
2)
Zatim kliknuti na selektovani red i zadrati taster
3)
Prevui red na novu lokaciju i pustiti taster.
Na ovaj nain izvrili smo premetanje reda. Istim postupkom moemo premestiti
bilo koji deo teksta, bez obzira da li se radi o jednoj rei, reenici, redu, pasusu, veem
delu teksta... Da bi posao bio laki, pri premetanju teksta pored pokazivaa mia (strelice)
pojavljuje se uspravna isprekidana crta (nalik kursoru) koja nam pokazuje gde e tekst biti
premeten.
Kopiranje se od premetanja razlikuje po tome to se selektovani tekst pojavljuje
na dva mesta posle obavljene operacije: na poetnoj i na izabranoj krajnjoj poziciji a kod
premetanja tekst se nalazi samo na krajnjoj poziciji. Za kopiranje je potrebno pre putanja
tastera mia kojim se prevlai selektovani tekst drati pritisnut taster Ctrl sa tastature koji
se puta posle putanja tastera mia.
Znai, ako elimo da napravimo kopiju celog kreiranog pisma potrebno je:
1) selektovati celo pismo na
izabrani nain (pomou mia
ili tastature)
2) kliknuti levim tasterom mia
na selektovani tekst i
zadrati taster
3) prevui
sa
pritisnutim
tasterom mia tekst na kraj
dokumenta, pritisnuti taster
Ctrl, pustiti taster mia, i
pustiti, taster Ctrl.
KOPIRANJE
TEKSTA
KORIENJEM
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: Upisivanjem novog sadraja u Clipboard prethodni sadraj se brie. Znai,
u Clipboard moemo upisati sadraj samo jedanput, bez obzira da li tekst premetamo ili
kopiramo, ali ga moemo ispustiti iz njega koliko puta elimo sve dok sadraj ne
ponitimo novim upisivanjem.
Pri kopiranju se koristi komanda Copy za smetanje teksta u pomonu memoriju, a pri
premetanju - Cut. One se izvravaju na nekoliko naina:
Pritiskom na Copy
ili Cut
ikonicu Standard toolbar-a,
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Sada je potrebno jo izvriti proceduru za kopiranje pri emu emo pratiti sledee korake:
1)
Selektovati ceo dokument
2)
Pritisnuti desni taster mia i izabrati komandu Copy (moe i na drugi nain)
3)
Pozicionirati pokaziva mia na kraj dokumenta (npr. sa Ctrl+End)
4)
Pritisnuti desni taster mia i izabrati komandu Paste.
Nakon izvravanja ovih komandi dobiemo dokument kao na slici:
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5. FORMATIRANJE TEKSTA
Formatiranje teksta porazumeva menjanje izgleda dokumenta.
Dobar izgled dokumenta nema samo estetsku vrednost ve
korisniku olakava obradu, itanje i lociranje vanih pojmova
u dokumentu. Komande za formatiranje se nalaze u Format
meniju. Prvi blok menija se odnosi na izbor fonta, menjanje
izgleda paragrafa, dodavanje listi, uokvirivanje i senenje
teksta. Komande ovog bloka se najee koriste. Sve ove
komande se nalaze i u drugoj liniji alata, Formatting Toolbaru. U drugom bloku su komande za kreiranje kolona i promenu
izgleda znakova u tekstu. Poslednja dva bloka pruaju
napredne mogunosti za formatiranje. Format dokumenta
moe biti odreen unapred, ili se formirati kada je tekst ve
ukucan.
PODSETIMO SE: Formating toolbar je vidljiv u prozoru ako
je oznaena ViewToolbarsFormating opcija glavnog
menija.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Pretpostavimo da u dokumentu kola kompjutera treba napraviti sledee izmene
koristei ikonice iz Toolbar-a:
1.
2.
3.
Postupak je sedei:
1.
Selektovati prvi red i izabrati u padajuem meniju
font
,
Ariel, veliinu 16, i pritisnuti ikonicu
2.
Selektovati ostatak naslova i ponoviti postupak, samo to treba izabrati font
Tahoma i veliinu slova 14,
3.
Selektovati ime predavaa i pojedinano izabrati ikonicu
za podvlaenje
rei, izabrati ikonicu
da se iskose i
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Opcija Effects korisniku prua mogunosti primene raznih efekata na slova. Odreeni
efekat se bira pritikom levog tastera mia na njegov naziv ili kvadrati ispred.
Izgled teksta posle primene raznih stilova podvlaenja je prikazan na slici levo, a izgled
teksta posle primene raznih efekata je prikazan na slici desno.
Vrsta podvlaenja
Izgled slova
Efekat
Izgled slova
Single
Master Class
Strikethrough
Master Class
Words only
Master Class
Double
Master Class
Superscript
Master Class
Dotted
Master Class
Subscript
Master Class
Trick
Master Class
Shadow
Master Class
Dash
Master Class
Outline
Dot dash
Master Class
Embross
M
Cllaassss
Maasstteerr C
Master Class
Engrave
M
Maasstteerr C
Cllaassss
Wave
Master Class
Small caps
MASTER CLASS
All caps
MASTER CLASS
Izgled slova ili selektovane rei posle izbora svake pojedine opcije je vidljiv u donjem
prozoru Preview i na osnovu izabranih elemenata dijaloga moe se videti kako e izgledati
slektovani tekst. U naem primeru u tom prozoru nalazi se re naziv.
Sledea katrica Font dijaloga je Character Spacing i prikazan je na Slici 7. U okviru
nje su ponuene opcije za proporcionalno smanjenje (Scale) veliine selektovanog teksta.
Tekst e procentualno biti smanjen ili povean u odnosu na trenutnu veliinu. Procenat
smanjenja ili poveanja se bira u drop-down listi. Opcija Spacing omoguava smanjenje
ili proirenje razmaka izmeu karaktera u testu u odnosu na normalno rastojanje u
zavisnosti od toga da li je u drop-down listi izabrana opcija Expanded ili Condensed.
Opcija Postion omoguava pomeranje selektovanog teksta na gore ili na dole u odnosu na
normalnu poziciju u zavisnosti od toga da li je u drop-down listi izabrana opcija Raised ili
Lowered. Ove opcije su pogodne za uklapanje teksta u dokumentu. Oigledno je da se
donji deo dijaloga ne menja, ve i dalje ostaje prozor Preview.
Poslednja kartica Text Effects slui za dodavanje animacija na selektovani tekst. Ponuena
lista animacija je pikazana na Slici 8, a njihova primena ima smisla samo ako se tekst
pregleda na ekranu raunara (recimo za Internet).
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5.
6.
7.
8.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: Datum se moe uneti i na druge, lake naine, ali o tome e biti rei u
daljem tekstu.
Uobiajeni nain pisanja podrazumeva potrebu za uvlaenjem pojedinih delova
teksta. U tom sluaju se moe koristiti ruler ili taster Tab. Svaki put kada se pritisne taster
Tab tekst se pomeri za onoliko koliko je definisano. Na ruler-u sa leve i desne strane
postoje klizai (trouglii). Pomou gornjeg levog klizaa se pomera prvi red pasusa u kom
se nalazi kursor, a pomou donjeg sav ostali tekst. Ako se koristi kvadrati pomera se i
gornji i donji kliza sa definisanim razmakom. Sa desnim klizaem se uvlai paragraf sa
desne strane. Ikonice Decrease Indent
i Increase Indent
pomeraju tekst levo ili
desno za jedan Tab. Iste opcije su ponuene i u drugom bloku prirunog menija koji se
dobija pritiskom desnog tastera mia. Pored toga ruler se koristi za postavljanje Tab-ova.
Pritiskom levog tastera mia na odrenu poziciju pojavljuje se znak za Tab koji zavisi od
vrste poravnanja. Ispred ruler-a se nalazi ikonica za Tab i pritiskom tastera mia se menja
njen oblik. Left tab
se koristi za poravnanje sa leve strane, Right tab
sa desne, a
za centralno porvnanje u odnosu na poziciju Tab-a. Pored toga, za
Center tab
.
poravnanje deecimalnih brojeva u odnosu na decimalnu taku postoji Decimal tab
Za detaljnije formatiranje
paragrafa moe se upotrebiti i
dijalog koji se dobija kada se
izabere
FormatParagraph
opcije glavnog menija ili
pritiskom desnog tastera mia.
Ovaj dijalog je prikazan na slici i
oigledno je da ima strukturu
slinu kao dijalog Font. Znai u
donjem delu dijaloga se nalazi
prozor Preview za prikaz izgleda
paragrafa, a sastoji se iz dve
kartice. Prva kartica, Indents
and Spacing slui za definisanje
uvlaenja i razmaka izmeu
redova i paragrafa. Alignment
slui
za
definisanje
tipa
poravnanja gde su u drop-down listi definisane sve iste opcije kao i u Toolbar-u.
Indentation opcija prua mogunost definisanja pozicije za levo (Left) ili desno (Right)
uvlaenje celog teksta ili specijalna uvlaenja prvog reda ili ostatka teksta definisanjem
veliine u cm u poljima gde pie 0 cm. Isto se moe obaviti u dokumentu pomou rulera. Opcija Spacing omoguava definisanje razmaka ispred (Before) ili iza (After) reda u
paragrafu. U listi Line spacing prikazanoj na slici nabrojane su mogunosti za definisanje
proreda izmeu dve linije paragrafa. Po def. se koristi Single (jedan) koji zavisi od veliine
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------izabranog fonta u tekstu. Pritiskom na dugme Tabs otvara se novi dijalog za definisanje
pozicije Tab-ova izraeno u cm (slino se postie i sa ruler-om).
5.3. NABRAJANJA
Veoma je esto potrebno kreirati liste sa oznakama (Bullets) i rednim brojevima
(Numbering). U tu svrhu se koriste ikonice
i
iz Formating Toolbar-a. Pritiskom
levog tastera mia na prvu ikonicu kreira se lista sa rednim brojevima, a na drugu lista sa
oznakama. Detaljnije formatiranje lista se moe vriti izborom komande Bullets and
Numbering iz Format menija ili iz prirunog menija, ime se otvara dijalog koji se sastoji
iz tri kartice. Prva kartica slui za definisanje Bullet-a. U prozorima su prikazani postojei
tipovi nabrajanja, a njihov izbor se vri oznaavanjem pomou mia (None - ne postoji
oznaka ispred reda u listi).
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Dugme Customize otvara novi dijalog sa slike koji slui za prilagoavanje izgleda
izabrane liste. U donjem desnom uglu se nalazi prozor Preview za prikaz izgleda liste i u
njemu su vidljive sve izvrene promene. Bullet character omoguuje izbor nekog od
ponuenih znakova za nabrajanje, a pritiskom na dugme Bullet otvara se dijalog Symbol
koji sadri mnogo vie znakova. Pritiskom na dugme Font otvara se dijalog Fonts. U
donjem levom delu se odreuje pozicija Bullet-a u odnosu na marginu i pozicija teksta u
odnosu na Bullet-e. Uvlaenje Bullet-a se moe postii i korienjem
i
ikonica iz
Formating Toolbar-a. U situaciji na slici Bullet-i nisu uvueni u odnosu na marginu, a tekst
je uvuen za 0.63 cm.
Kartica Numbered osnovnog dijaloga sadri razne vrste lista sa rednim brojevima. One se
takoe mogu prilagoditi otvaranjem dijaloga
Customize Numbered List pomou dugmeta
Customize. Dijalog se ne razlikuje od
prikazanog Customize Bulleted List, osim to
se u gornjem delu nalazi blok Number format
u kom se moe izabrati stil nabrajanja (Number
Style), poetak nabrajanja (Start at) i Font.
Kartica Outline Numbered koristi se za
nabrajanja u vie nivoa.
5.4. OKVIRI I SENENJE
Za naglaavanje delova teksta ili ak celih paragrafa koriste se okviri i senke. Za
izvravanje ovih operacija treba izabrati FormatBorders and Shading opciju glavnog
menija za pokretanje dijaloga.
Prva kartica dijaloga je Borders za izbor okvira teksta u kojoj se moe izabrati tip,
debljina i boja okvira. Ponuena su tri standardna tipa okvira (Box, Shadow i 3-D) i opcija
Custom koja ostavlja mogunost da se u poljima prozora Preview izabre sa koje strane e
tekst biti uokviren pritiskom tastera mia na svaku od ikonica sa starane prozora za prikaz
izgleda. U listi Style su ponueni razliiti oblici linija, a u drop-down listi Width razliite
debljine linija. U polju Color je data trenutna boja linije okvira koja se moe izmeniti
izborom u drop-down listi. Sve ove opcije se mogu kombinovati. U listi Apply to se nalaze
svi objekti koji se mogu uokviriti. Ako je selektovan deo teksta onda su to i paragraf i
tekst, a u suprotnom samo paragraf u kom je pozicioniran kursor.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
.
iz Toolbar-a otvara se blok
Pomou ikonice Outside Border
prikazan na slici levo za izbor naina uokvirivanja teksta. Svaka
ikonica ima svoj Screen tip koji objanava njenu funkciju i ona
sama ima oblik uokvirenog teskta koji se postie njenim izborom.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------5.5. PRONALAENJE I ZAMENA TEKSTA (FIND,REPLACE I CHANGE
CASE)
Veliki dokumenti nisu vidljivi u jednom prozoru pa je oteano pronalaenje potrebnih
delova i rei u tekstu. Komada Find je veoma korisna u takvim situacijama. Ova komanda
se aktivira pomou EditFind opcije menija ili skraenice Ctrl+F. Pri tome se otvara
dijalog kao na Slici 9. Ovaj dijalog ima tri kartice od kojih se prva (Find) koristi za
pretraivanje teksta. Potrebno
je u polje Find what uneti
teksta koji treba pronai. U
prikazanom sluaju treba
pronai sva pojavljivanja rei
Word u kreiranom pismu.
Kada raunar pronae datu
re, ona e biti selektovana.
Slika 9.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------.
Slika 11.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U okviru kartice Margins je omoguen izbor veliine margina (gornje-Top, donjeBottom, leve-Left i desne-Right). Izbor veliine margina se vri ili pomou spin box-a
izborom neke od definisanih vrednosti za margine (pritiskom levog tastera mia na strelicu
na gore ili nadole), ili direktnim upisivanjem eljene veliine u polje sa vrednostima. Sa
desne strane se nalazi okvir Preview u kom je prikazan izgled strane, i on se menja sa
svakom novom izmenom vrednosti elemenata u dijalogu. Opcija Mirror margins se
koristi za definisanje naina postavljanja margina zbog
tampe dokumenta. Ovo je potrebno ako se dokument
tampa dvostrano (npr. za knjige ili dnevne listove) pa
se u tom sluaju umesto leve i desne margine definiu
unutranja (Inside) i spoljna (Outside) da bi bio jednak
razmak od ivica tampanog materijala. Poto
odtampane stranice treba spojiti u neku celinu, korisno
je definisati ekstra razmak za spajanje. To se postie
odreivanjem veliine u polju Gutter, pri emu se pravi
razmak sa leve strane ili sa unutranjih strana ako je ukljuena opcija Mirror margins.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Preview kada je ukljuena opcija Mirror margins i definisan prostor za spajanje listova
od 1cm je prikazan na Slici 14. Posle odreivanja svih elemenata preostaje de se izabere
na koji deo dokumeta e oni biti primenjeni. U listi Apply to mogue je izabrati ceo
dokument (Whole document), samo ostatak dokumenta posmatrajui od pozicije kusora
(This point forward) ili ako je selektovan deo dokuemnta samo selektovani tekst
(Selected text).
Jo jedna vana karakteristika papira jeste njegova orjetacija. List papira moe biti
orijentisan vertikalno ako je izabrana opcija Portrait ili horizontalno ako je izabrana opcija
Landscape. Landscape orijentacija je pogodna u situaciji kada neka slika ili tabela izlazi
izvan margina papira vertikalno orijentisanog. I u ovom sluaju treba izabrati na koji deo
dokumenta e definisane karakteristike biti primenjene.
Kartica Paper prikazana na Slici 14 koristi se za definisanje veliine strane i njene
orijentacije. Veliine strane (Paper size) mogu biti razliite u zavisnosti od namene: A4 za
tampanje obinih dokumenta, Letter je standardna amerika veliina pri emu je taj papir
krai i iri od A4, razliite veliine Envelope u zavisnosti od tipa koverta, itd. Svaka od
ovih opcija ima svoju predefinisanu irinu (Width) i visinu (Height), to se moe videti na
Slici 15 za A4 format papira. Ove veliine se mogu promeniti izborom opcije Custom size
i izborom novih vrednosti u listama Width i Height.
Polje Paper Source odnosi se na nain na koji e tampa povlaiti papir. Levi blok
se odnosi na nain povlaenja prvog papira, a desni na ostatak papira. Ponuene su opcije
Default, odnosno prvi mogui nain (First Available Tray) odnosno runo-jedan po jedan
(Manual feed) ili autmatski (Upper tray).
Trea kartica Layout u kojoj se odreuje poloaj pojedinih elemenata dokumenta je
prikazana na Slici 15.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Prvi element definie poetak nove sekcije dokumenta
(Slika 16). Sekcije su zasebni delovi u okviru jednog
dokumenta koji se kreiraju da bi se omoguilo pojedinano
formatiranje svake sekcije. U takvom sluaju postoji
mogunost razliitog formatiranja razliitih sekcija.
Slika 16. Definisanje poetka nove sekcije
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ako se svaka strana dokumenta definie kao posebna sekcija moe se postii da svaka ima
poseban format .
Znak za prekid strane ili novu sekciju se ne tampa. Da bi postao vidljiv potrebno je
izabrati
ikonicu Standard Toolbar-a.
Izgled znaka u tekstu je sledei:
. Prelom sekcije se
brie tako to se prvo selektuje znak za prelom, a zatim pritisne taster Delete. Brisanjem
sekcije, briu se elementi formatiranja definisani za datu sekciju.
Pored osnovnog formatiranja strane, u svakom dokumentu je predvieno mesto za
Header (zaglavlje) i Footer (podnoje) na vrhu odnosno dnu strane. Oni postaju vidljivi
ako se izabere ViewHeader and Footer opcija glavnog menija ime se aktivira novi
Toolbar prikazan na Slici 17.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------U okviru Header-a i Footer-a moe se uneti eljeni tekst koji se formatira kao i tekst
u ostatku dokumenta. Taj tekst se moe uokvirivati, podvlaiti, mogu mu se dodavati
animacije itd. Ikonice u Toolbar-u se koriste za unos novih elemenata u Header i Footer i
njihovo bre formatiranje.
Prva lista u Toolbar-u Insert AutoText koristi se za unos
predefinisanih elementa na odreenu poziciju u zaglavljima.
Npr. na taj nain se moe uneti redni broj strane u razliitim
formatima. Format i elementi teksta koji e biti uneti su
prikazani u listi kao izgled stavke koja se moe izabrati. Npr.
ako se izabere prva stavka bie unet broj strane u formatu
-5-, ako se izabere poslednja stavka broj strane e biti unet
kao 5 of 25, itd. Ovaj tekst se moe preformatirati. Ako
dokument nije podeljen na sekcije, dovoljno je definisati
samo format zaglavlja na prvoj stani i on se prenosi na
ostatak dokumenta. Sve izmene formata zaglavlja u nekom
delu dokumenta, takoe, se prenose na ostatak teksta. Ikonice
u drugom bloku Toolbar-a slue upravo za unos i formatiranje broja strana. Pomou
ikonice
se unosi redni broj strane, a pomou sledee ikonice
se unosi ukupan broj
strana na poziciju kursora u zaglavlju, ako je to potrebno. Korisnik ne mora da vodi rauna
o broju strana poto program automatski prebrojava strane u dokumentu i na taj nain vri
potreban unos. Trea ikonica
omoguava
formatiranje broja strane. Kada se ona pritisne levim
testerom mia aktivira se dijalog Page Number
Format. U listi Number format su ponueni
razliiti naini oznaavanja broja strane, a Include
chapter number nudi dodatnu mogunost da ispred
broja strane stoji oznaka poglavlja u kom se nalazi
tekua strana. Page numbering opcija odreuje da li
se redni broj strane nastavlja u odnosu na prethodnu
sekciju (Continue from previous section) ili poinje
od nekog novog broja (Start at). Posle izabranih svih
karakteristika treba pritisnuti dugme OK.
U sluaju da Header i Footer nisu
vidljivi moe se uneti broj strane
izborom InsertPage Numbers
opcije glavnog menija. Pri tome se
otvara dijalog prikazan na slici levo.
Broj strane se ubacuje u okviru koji
se moe pozicionirati bilo gde u
tekstu. Ponuene su opcije da se
broj strane pozicionira ili u Header
ili u Footer. Takoe, broj strane se moe poravnati (Alignment) ulevo, udesno, centralno u
odnosu na margine, ili da broj bude poravnat u odnosu na unutranju ili spoljanju
marginu. ekiranjem Show number on first page se postie da broj strane bude vidljiv i
na prvoj strani dokumenta. U suprotnom numeracija poinje od druge strane. Pritiskom na
dugme format otvara se dijalog Page Number Format.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------i vremena
kreiranja
Trei blok ikonica u Toolbar-u se koristi za unos datuma
dokumenta na poziciju kursora. Pritiskom ikonice
se aktivira dijalog Page setup za
se koristi za skrivanje teksta dokumenta
podeavanje izgleda strane Sledea ikonica
ako je vidljiv (ostaju vidljiva samo zaglavlja, pa se korisnik lake usredsreuje na njihovo
formatiranje) i prikaz teksta dokumenta u suprotnom. Poslednji blok ikonica omoguava
se koristi za prelaz kursora izmeu
kretanje kroz zaglavlja. Prva ikonica u bloku
Header-a i Footer-a. Druge dve za prikaz prethodnog
odnosno sledeeg
Header-a
ili Footer-a u zavisnosti gde je kursor mia pozicioniran.
U sluaju da je dokument podeljen u sekcije
raspoloiva je i komanda Same as Previous.
Ona se aktvira pomou ikonice
Toolbar-a.
Ako je ikonica pritisnuta zaglavlja e izgledati
isto kao u prethodnoj sekciji. Indikator se
nalazi na samom zaglavlju i to je prikazano na
slici. Ako je potrebno da se formati sekcija
razlikuju treba pritisnuti prikazanu ikonicu i indikator e nestati. Sva formatiranja e se
odnositi samo na tekuu sekciju.
U svaki dokument se mogu uneti fusnote, koje pojanjavaju
pojedine
delove
teksta.
Izborom
InsertReferenceFootnote opcije glavnog menija
otvara se dijalog sa slike levo.
U polju Location otvara se dijalog za podeavanja izgleda
fusnota. Korisnik bira da li e fusnote biti prikazana na
kraju strane (Footnote) ili na kraju dokumenta (Endnote)
sve zajedno.
Za Footnote korisnik moe definisati poziciju na kraju
strane (Bottom of page) ili odmah ispod zadnje linije teksta
(Beneath text).
Endnote se mogu pozicionirati na kraj dokumenta (End of
document) ili na kraj sekcije (End of section). Numeracija
fusnota moe biti automatska (1,2,..) ili sa nekim simbolom
koji se bira pomou dugmeta Symbol. Zatim moe se izabrati format brojeva iz liste kao
kod broja strane i definisati da li poetni broj Footnote 1 ili neki drugi.
Numbering opcije pruaju izbor kontinuelnog numerisanja (Continous), zasebne
numeracije u svakoj sekciji (Restrat each section) ili na svakoj strani (Restart each
page). Pritiskom na dugme OK numerie se fusnota i kursor automatski prelazi na dno
strane ili dokumenta, da se unese tekst Footnote.
6.2. TAMPANJE I PRETHODNI PREGLED DOKUMENTA
Posle formatiranja strane, dokument se moe tampati.
Pregled celog dokumenta pre tampe se postie izborom
opcije FilePrint Preview glavnog menija ili ikonice
iz Formating Toolbar-a. Ove komande otvaraju novi
prozor za prikaz dokumenta. Ikonice u Toolbar-u
prozora Print Preview omoguavaju razliite naine
prikaza dokumenata. Npr. na slici se vide dve strane
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------dokumenta koje su razliitog formata to je omogueno komandom Multiple pages i
gde se broj i rapored prikazanih strana bira slekcijom ikonica.
izborom ikonice
postie se samo prikaz strane na koju je kursor
Pritiskom levog tastera mia na ikonicu
omoguuje prikaz
pozicioniran. Navigacija se obavlja isto kao u dokumentu. Ikonica
dokumenta na celom ekranu, pri emu prozor programa nije vidljiv. Tasterom Esc se uvek
izlazi iz tekueg radnog modula, a sa Close se izlazi iz Preview opcije.
Za tampanje dokumena treba izabrati opciju FilePrint glavnog menija ime se
otvara dijalog sa Slike 18. U bloku Printers vri se izbor tampaa iz liste, a pomou
dijaloga Properties mogu se definisati njegove osobine (Obino je to posao
administratora, a ne korisnika). U bloku Page range korisnik bira opseg dokumenta za
tampu. All znai da e biti tampan ceo dokument odjednom, Current page samo tekua
strana, a u okviru Pages mogu se uneti strane koje treba tampati (npr. 1-5, znai da e
biti tampano prvih pet strana dokumenta, a 1,5,7 znai da e biti tampane strane 1, 5 i
7). Ako je selektovan deo dokumenta za tampu treba izabrati opciju Selection. U bloku
Copies definie se koliko kopija treba odtamapati.
U polju Print What definiu se elementi dokumenta koje treba tampati. To moe
biti sam dokument, njegove karakteristike, komentari, stilovi, Auto text, itd. U polju Print
definie se nain tampanja dokumenta, da li se odmah tamapati ceo dokument (Whole
document), prvo neparne strane (Odd pages) pa zatim parne (Even pages) ili obrnuto.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U polju Apply to iz liste, koja se dobija klikom levim tasterom mia na strelicu
na dole, mogue je izabrati deo teksta na koji e biti primenjena izrada vie
kolona (u zavisnosti od toga da li se dokumenat sastoji iz vie ili samo jedne
sekcije, ova lista e izgledati drugaije. Ukoliko se sastoji samo iz jedne sekcije
mogue je izabrati Whole document izabran broj kolona bie primenjen na
ceo dokument ili This point forward izabran broj kolona bie primenjen
samo na tekst koji sledi od pozicije na kojoj se u trenutku izbora nalazio
kursor. Ukoliko se dokument sastoji iz vie sekcija, umesto opcije Whole
document nudi se opcija This section izabran broj kolona bie primenjen
samo na tekuu sekciju
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: ne moraju sve sekcije biti formatirane na isti nain, naime, neke
mogu imati samo jednu kolonu, neke dve ili vie, tj. format se primenjuje samo na
onu sekciju u kojoj je pozicioniran kursor.
Slika 20.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------7.2. DODATNO FORMATIRANJE KOLONA U DOKUMENTU
Slika 21.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8. RAD SA TABELAMA
U procesu obraivanja teksta esto je u dokument potrebno umetnuti tabelu. Tabele
imaju vanu ulogu u formatiranju i ureivanju teksta i polja u obrascima. U Microsoft
Word-u, tabela (Table) je mrea redova i kolona koja sadri okvire (koji se zovu elijecells) teksta i grafike. Za razliku od tabela koje se prave korienjem tabulatora, lake je
dodati ili izbrisati tekst u tabeli koja se zasniva na mrei, bez uticaja na raspored teksta u
kolonama.
Za rad sa tabelama koristi se opcija Table glavnog menija. Ova opcija nema uvek
isti izgled jer je osetljiva na sadraj (Context Sensitive). To znai da sadraj ove opcije
menija zavisi od toga da li je tabela ve kreirana ili ne, ta je selektovano u okviru ve
kreirane tabele i da li je bilo ta selektovano.
8.1. KREIRANJE TABELE
Da bi se kreirala tabela, potrebno je poznavati njenu veliinu (broj redova i kolona).
Ostali deo procesa je veoma jednostavan i svodi se na sledee:
Slika 22.
Slika 23.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Tabela se moe kreirati na jo jedan nain:
NAPOMENA: Da bi se iz jedne elije prelo u eliju ispod nje, nikad ne treba pritisnuti
taster Enter, jer se na ovaj nain ne prelazi u eljenu eliju, ve se samo prelazi u novi red
iste elije.
Da bi u neku eliju uneli podatak najpre je potrebno pozicionirati se na tu eliju. Po
unoenju sadraja u tekuu eliju, prelazi se na sledeu, itd. Za uvlaenje teksta u tabeli,
treba pritisnuti Ctrl+Tab.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na Slici 24 dat je primer jedne tabele sa unetim podacima.
Slika 24.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Celu tabelu mogue je selektovati ukoliko se najpre klikne miem na tabelu i primeni
kombinacija tastera Alt+5 na numerikoj tastaturi, pri emu je indikator Num Lock
iskljuen.
Red (kolona) ili cela tabela mogu se selektovati i kada se pozicionira u eljeni red
(kolonu), a zatim iz menija izabere opcija TableSelect Row (selektovanje reda),
TableSelect Column (selektovanje kolone) ili TableSelect Table (selektovanje cele
tabele).
Bitno je napomenuti da se podaci u tabelama mogu brisati. Dovoljno je selektovati
elije iji sadraj se eli obrisati, a zatim na tastaturi pritisnuti taster Delete ili odabrati
opciju EditClear iz glavnog menija.
8.4. FORMATIRANJE SADRAJA TABELE
Sadraj u tabeli se formatira na isti nain kao i tekst u pasusima. Mogue je
poravnati tekst, centrirati ga, zadebljati, staviti u kurziv itd. Za formatiranje sadraja
koriste se ikonice na Formatting Toolbar-u:
ili opcija Format glavnog menija, i to na nain koji je ranije opisan.
8.5. ORJENTACIJA TEKSTA U TABELAMA
Ukoliko se tekst u tabeli selektuje, a zatim izabere opcija FormatText Direction
glavnog menija ili Text Direction pomonog menija, otvara se dijalog Text Direction
Table Cell, pomou koga je mogue izvriti promenu orijentacije teksta u tabeli. Mogue
je izabrati horizontalnu orijentaciju, vertikalnu sa
tekstom odozdo navie i verikalnu sa tekstom
odozgo nanie.
U delu Orientation, treba odabrati jednu od
ponuenih opcija za orijentaciju teksta, a u delu
Preview moe se videti efekat izabrane opcije.
Kada se klikne na taster OK selektovani tekst u
tabeli bie formatiran u skladu sa izabranom
orjentacijom.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------8.6. PORAVNANJE TAKSTA U TABELAMA
Pozicionirati se u red ili kolonu koju treba formatirati (ili selektovati celu
tabelu, u zavisnosti od toga ta se eli formatirati), a zatim izabrati opciju
TableTable Properties (na ekranu se pojavljuje dijalog).
Dijalog se sastoji iz dve kartice.
Prva, Row, prikazana na slici, slui za formatiranje redova.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Polje Height of rows slui za podeavanje visine reda u kome se kursor nalazi
(tada e pored naziva polja biti dodat i broj reda, npr. Height of rows 3:,
ukoliko se kursor nalazi u treem redu). Ukoliko se selektuje vie redova pored
naziva polja bie dodat raspon u kome se ti redovi nalaze (npr. Height of rows
1-9, ukoliko su selektovani redovi od prvog do devetog). U polju Height of
rows moe se izabrati Auto (automatski se definie visina reda), At Least ili
Exactly (u polju At: mora se zadati visina reda u takama).
U polju Indent form left unosi se udaljenost tabele od leve margine. Ukoliko
se ekira (tiklira) polje Allow row to break across pages onemoguuje se
presecanje reda pri prelasku na sledeu stranu. Alignment slui za
pozicioniranje tabele (uz levu marginu Left, na centar strane Center ili uz
desnu marginu - Right). Ukoliko je na poetku kursor bio pozicioniran u
nekom redu, posle formatiranja tog reda mogue je prei na formatiranje
prethodnog (izborom opcije Previous Row) ili sledeeg reda (Next Row), a da
se pri tome ne izlazi iz dijaloga.
irina kolona i visina redova moe se podesiti i direktno, tako to se levi pokaziva
mia pozicionira na okvir izabrane kolone (reda), a zatim se, kada se pojave dve strelice,
povlai na levo ili desno (gore ili dole), ime se irina kolone (visina reda) menja.
Prilikom kreiranja nove tabele, svaka elija u tabeli bie uokvirena tankim okvirom.
Na tabelu se mogu primeniti razliiti okviri ili se oni mogu u potpunosti ukloniti. Okviri i
senke slue da se u tabeli izdvoje celine, naglase vaniji podaci, ili jednostavno da se
tabela vizuelno lepe uredi.
Za definisanje stila i debljine okvira elije ili cele tabele potrebno je u pomonom
meniju izabrati opciju Borders and Shading ili izborom opcije FormatBorders and
Shading glavnog menija. Tada se na ekranu otvara dijalog Borders and Shading koji se
sastoji iz tri kartice Borders, Page Border i Shading.
Pomou prve kartice (Borders) dijaloga prikazanog na Slici 25 na ranije opisan
nain mogue je definisati stil okvira, njegovu debljinu i boju. Jedina razlika je ta, to u
polju Apply to: treba odabrati opciju Cell (kada se definisan okvir eli primeniti samo na
eliju u kojoj je kursor pozicioniran) ili Table (kada se eli primeniti na celu tabelu).
Isto vai i za definisanje senki, koja se izvodi pomou kartice Shading. Ukoliko se u
polju Apply to izabere opcija Cell, bie osenena elija u kojoj je kursor pozicioniran,
ukoliko se izabere opcija Table izabrano senenje bie primenjeno na celu tabelu.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kartica Page Border se kod formatiranja tabela ne koristi.
Slika 26.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na Slici 27 vidimo primer tabele na koju su primenjeni izabrani okviri i senka.
Slika 27.
Tabele i sadraj u njima mogu se formatirati i pomou Tables and Borders Toolbar-a koji
se otvara ukoliko se na Standard Toolbar-u klikne na ikonicu
ili se izabere opcija
ViewToolbars glavnog menija, i u njoj tiklira podopcija Tables and Borders. Pomou
ovog Toolbar-a mogue je odreivati vrstu, boju i debljinu okvira, boju elija, vertikalno
poravnanje, orijentaciju teksta, a mogue je izvriti i spajanje i deljenje elija, sortiranje,
sumiranje po redovima i kolonama. Dodatna opcija je i mogunost crtanja novih linija u
tabeli i to pomou ikone
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------8.8. AUTOFORMAT
U okviru dijaloga Table Autoformat postoji deo koji slui za dodatno doterivanje
izabranog stila tabele- pritiskom na taster Modify dobijamo dijalog u kome moemo
definisati okvire- Borders, senke- Shading, vrste slova Font, boje - Color...
Drugi deo, Apply special formats to, definie da li se izabrani stil eli primeniti na prvu
(poslednju) vrstu Heading (Last) rows, kao i na prvu (poslednju) kolonu First (Last)
column.
Izborom formata Table Colorful 2 neformatirana tabela sa Slike30A dobie izgled
prikazan na Slici 30B.
RB
SERIJSKI
EKA
47663660
1.
47663628
2.
47341043
3.
47341051
4.
47350166
5.
UKUPNO
Slika 30A.
Slika 30B.
BROJ
DATUM
IZDAVANJA
25.07.2001.
25.07.2001.
03.08.2001.
05.08.2001.
11.08.2001.
BROJ TEKUEG
RAUNA
GRAANA
14412310
14412310
9015043
9015043
6029744
IZNOS
1000,00
1000,00
1000,00
1000,00
1000,00
5000,00
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------8.9. BRISANJE I DODAVANJE REDOVA I KOLONA
Ukoliko ve postoji kreirana tabela, njoj se mogu dodavati novi redovi i nove kolone,
a mogu se i brisati postojei.
BRISANJE (DELETE)
Brisanje reda (kolone) vri se na sledei nain:
Najpre je potrebno selektovati red (kolonu) koju treba izbrisati (moe i vie
odjednom).
Standard Toolbar-a.
Ukoliko je selektovana samo jedna elija ili opseg elija, ali ne i ceo red (kolona),
izborom opcije TableDelete Cells glavnog menija ili opcije Delete Cells pomonog
menija otvara se dijalog prikazan na Slici 31. Ovaj dijalog prua mogunost da se odredi
da li e se:
na mesto izbrisane elije (ili opsega elija) pomeriti u levo elije koje su trenutno sa
desne strane elije (ili opsega elija) koja se brie Shift cells left, ili na gore elije
koje su trenutno ispod elije koja se brie Shift cells up, ili
izbrisati ceo red (redovi) kojima selektovana elija (ili opseg elija) koja se brie
pripada Delete entire row ili cela kolona (kolone) kojima selektovana elija (ili
opseg elija) koja se brie pripada Delete entire column.
Ukoliko se u dijalogu sa prethodne slike odabere npr. opcija Shift cells up, poslednja
kolona u tabeli e izgledati kao na Slici 32.
Slika 31.
Slika 32.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------UMETANJE (INSERT)
U ve formiranu tabelu mogue je umetnuti (dodati) novu eliju (red, kolonu). Ovo
umetanje vri se na sledei nain:
Najpre je potrebno selektovati eliju (red, kolonu) ispred koje treba umetnuti novu
eliju (red, kolonu). Ukoliko se selektuje vie redova ili kolona, bie umetnuto isto
toliko novih redova odnosno kolona.
Za umetanje elije (reda, kolone) postoji vie naina:
1)
izborom opcije glavnog menija TableInsert Cells za umetanje elija
(odnosno TableInsert Rows za umetanje redova ili TableInsert
Columns za umetanje kolona),
2)
iz pomonog menija, izborom opcije Insert Cells za umetanje elija (odnosno
Insert Rows Above (Below) za umetanje redova iznad (ispred) oznaenog
reda ili Insert Columns to the Left (Right) za umetanje kolona levo (desno)
od oznaene kolone, ili
3)
(za
Ukoliko se kursor mia pozicionira ispod zadnjeg reda u tabeli i onda izabere opcija
Insert Rows na jedan od prethodno navedenih naina, na ekranu se otvara sledei dijalog
(Slika 33).
U polju Number of rows unosi se broj redova koje treba
umetnuti u tabelu i to ispod poslednjeg postojeeg reda.
Slika 33.
.
Slika 34.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Za spajanje vie elija u jednu najpre je potrebno selektovati elije koje se ele
spojiti, a zatim izabrati opciju TableMerge Cells glavnog menija ili Merge Cells
pomonog menija.
Za deljenje jedne (ili vie) elija najpre je potrebno selektovati ih, a zatim izabrati
opciju TableSplit Cells glavnog menija ili Split Cells pomonog menija, pri emu se na
ekranu otvara dijalog prikazan na Slici 35.
U polje Number of columns treba uneti broj
kolona (npr. 2), a u Number of rows broj redova
(npr. 4) na koliko se eli podeliti elija. Ukoliko
se tiklira opcija Merge cells before split i
ukoliko je selektovano vie elija, one e pre
deljenja biti spojene.
Slika 35.
Slika 36.
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
9. CRTANJE U WORD-U
Do sada smo Word pominjali kao program za unos i obradu teksta (tekst procesor).
Meutim, moemo primetiti da u njemu postoji jo mnogo funkcija koje nam mogu
obezbediti da nai dokumenti izgledaju lepo i zanimljivo. Jedna od takvih funkcija je
crtanje u Word-u.
Jedna slika ponekad moe da kae mnogo vie od teksta, da ga u potpunosti zameni.
Slike predstavljaju neizbean deo bilo kakvog veeg dokumenta. Radei u Word-u u
mogunosti smo da sami kreiramo svoja umetnika dela. Pogledajmo kakve nam alate
program nudi.
Da bismo crtali u Word-u najpre treba da otvorimo paletu alatki Drawing (Drawing
Toolbar), gde se nalaze sve alatke koje su nam za crtanje potrebne.U Poglavlju 1 objasnili
smo kako se pozivaju odreeni Toolbar-ovi.
Podsetimo se:
1)
Iz opcije View glavnog menija izaberimo podopciju Toolbars, a zatim iz nivog
podmenija paletu Drawing (View Toolbars Drawing) ili
2)
Desnim tasterom kliknemo na liniju glavnog menija i iz pomonog menija
izaberemo opciju Drawing.
Evo jo jednog naina: u Standard Toolbar-u postoji ikonica
koja predstavlja paletu
Drawing i klikom na tu ikonicu paleta Vam se odmah i otvara.
U sva tri sluaja u dnu ekrana, iznad Taskbar-a pojavie se ista linija alatki:
Ova paleta (Toolbar) objedinjuje sve Word-ove alatke za crtanje. Pogledajmo emu
one slue:
Draw ovo dugme otvara padajui meni koji sadri funkcije za ureivanje i
upravljanje objektima na crteima. Objekte moemo grupisati, rotirati, umetati
u tekst.....
Select object omoguava izbor jednog ili vie objekata na crteu. Bira se
klikom na ikonicu
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
AutoShapes sadri gotove oblike kao to su linije, osnovni oblici, razne
strelice, zvezde, natpisi, oblaii za tekst...Word nam nudi oko 130 takvih
unapred definisanih oblika koji su vie nego dovoljni ta veinu namena. Na
slici je prikazana podopcija Basic Shapes koja predstavlja neke osnovne gotove
oblike. Bilo koji od ovih oblika moemo preneti u dokument tako to emo
kliknuti na eljeni oblik, nakon ega e se u dokumentu pokaziva mia
pretvoriti u
. Sada samo treba kliknuti na mesto u dokumentu gde elimo da
ubacimo izabrani oblik i on e se tamo i pojaviti. Moemo mu menjati veliinu,
boju i sl. kao i svakom drugom objektu.
Oval crtanje elipse i kruga. Postupak za crtanje elipse i kruga je isti kao kod
pravougaonika i kvadrata, samo moramo kliknuti na ikonicu
. Znai, elipsu
crtamo samo miem a krug pomou mia i tastera SHIFT. Evo i primera:
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Text Box omoguava kreiranje okvira u koje je mogue upisati tekst. Dobija
. Okvir se crta isto kao i pravougaonik, i u njega se
se klikom na ikonicu
upisuje eljeni tekst. Moe se postaviti i unuter nekog objekta, bez obzira da li
je to gotov oblik ili neki koji smo mi nacrtali. Npr:
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ClipArt prikazuje galeriju gotovih sliica koje moemo preuzeti i uneti u
dokument. Galerija se pojavljuje kada kliknemo na ikonicu
koje moemo uneti u dokument je veliki. Evo nekih:
. Izbor sliica
1
2
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ako meu njima nije ona boja ili nijansa koju elimo, kliknuemo na polje More
Fill Colors nakon ega e se pojaviti novi prozor u kome moemo birati nove boje ili
nijanse.
Polje Fill Effects prua nam mogunosti nijansiranja ( kartica Gradient), zadavanja
teksture (kartica Texture) ili kreiranja uzoraka odreene are (kartica Patterns).
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------e dodatna polja biti More Line Colors i Patterned Lines to znai da nee
biti kartica Gradient iTexture.
dobijamo
Font Color boja slova (teksta). Klikom na strelicu ikonice
paletu boja kojima emo bojiti slova (tekst), pri emu moemo samo birati boju
i nijansu a dodatnih polja nema.
Line Style definisanje debljine linije. Kada nacrtamo liniju ona je uvek iste
debljine koja nama nekada nee odgovarati. Na sreu, imamo mogunost da to
promenimo. Klikom na ikonicu
eljenu debljinu linije.
Arrow Style gotovi stilovi izgleda vrha strelice. Izbor se vri klikom na
ikonicu
master:class
Win Basics
kompjuterski centar
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Shadow izbor senki koje moemo dodeliti objektima. Ikonica koja nam
omoguava ovaj izbor je:
ovako:
1.
1) Pokaziva mia dovesti na dugme Start u Taskbar-u (donji levi ugao ekarna) i
kliknuti (slika 1).
2) U meniju koji se pojavi dovesti pokaziva mia na Programs (on e postati
oznaen plavom bojom) i saekajte par trenutaka dok se ne pojavi novi meni
(slika 2).
3) Dovesti pokaziva mia na Microsoft Excel i kliknuti (slika 3).
Dovesti pokaziva
mia na Programs
i saekati par
trenutaka da se
pojavi novi meni
Dovesti pokaziva
mia na dugme
Start i kliknuti
Excel
XP
Dovesti pokaziva
mia na Microsoft
Excel i kliknuti
Sada poinje procedura pokretanja programa, i potrebno je malo vremena dok se ne pojavi
osnovni ekran Microsoft Excel-a. Za to vreme na ekranu stoji logo programa (slika 4).
Ovo je ujedno bio i najsporiji nain startovanja programa.
Korisnicima koji relativno esto rade u Excel-u Microsoft je omoguio bri nain
startovanja, pomou ikonice (esto se umesto ikonice koristi termin preica - Shortcut)
na Desktop-u (slika 5).
je vrlo jednostavan. Pokaziva mia je doveden na donji deo ikonice (deo sa nazivom), a
dvoklik nije dovoljno brzo uraen. Da, i brzina dvoklika ima veze (ona se podeava u
Control Panelu u delu Mouse). Raunar prema brzini dvoklika pravi razliku izmeu dva
uzastopna klika i dvoklika. Tako, kada je dvoklik sporo uraen, raunar misli da ste dva
puta kliknuli. Zato nam ovo pravi probleme? Zato to je Microsoft, vodei rauna o
komforu u radu, ostavio mogunost da se menjaju nazivi ikonica.
Jedan od naina da se nazivi menjaju je da jednom kliknete na ikonicu da postane
oznaena, a potom da izvrite jo jedan klik na naziv ikonice da bi se omoguila njegova
izmena.
Ako se sada vratimo na poetak strane, videemo da je pokaziva mia stajao na
nazivu i da je dvoklik sporo izveden. Povezujui ovve dve stvari zakljuek se sam namee:
program se nee startovati, ve e nam biti omogueno da menjamo naziv ikonice.
Da bi izbegli ovakve nelagodnosti, potrebno je stvoriti naviku da, kada se eli
startovati program pomou ikonice sa Desktop-a, pokaziva mia uvek dovedemo na gornji
deo ikonice (praktino na sliicu) i tek onda da primenjujemo dvoklik.
Dovesti pokaziva
mia na ikonicu i
primeniti dvoklik.
Pronaite Microsoft
Excel u meniju i
zaponite proceduru
postavljanja ikonice na
Desktop
Kliknite na ovo
mesto da biste
postavili ikonicu u
Quick Launch Bar
Odreivanje mesta
ikjonici u Quick
Launch Bar-u
koriste ovaj program obino vre sitna doterivanja izgleda prozora).Izgeld prozora se
menja promenom mesta Toolbar-ova (linije sa alatima). Mogue je zatim postavljati nove
Toolbar-ove, ukloniti Status bar ili Formula bar, zatim ukloniti Greedlines (mreu
horizontalnih i vertikalnih linija koja se vidi u radnoj povrini) ili podeavati broj radnih
listova, itd. O ovome vie moete proitati u dodatku A.
U osnovnom prozoru je prikazana jedna prazna radna sveska. Radna sveska se sastoji
iz nekoliko radnih listova. Broj radnih listova radne sveske je obino tri, ali se on moe
menjati u zavisnosti od potreba korisnika. O ovome vie moete proitati u dodatku A.
Na vrhu ekrana nalazi se Titlebar (linija naslova). Na njoj se sa leve strane nalazi
ime programa i naziv dokumenta koji je trenutno otvoren (npr. Microsoft Excel
evidencija trokova). Sa desne strane se nalaze tri kvadratia koja imaju sledee uloge:
slui da se prozor minimizira, tj. smesti u Taskbar. Time se raunaru ukazuje da
nismo zavrili rad u ovom programu, ve da elimo da ga na kratko napustimo da bi
eventualno odradili neki drugi posao (npr. startujemo CD plejer da bi sluali muziku dok
kucamo tekst). Tako raunar nee zatvoriti program nego e ga samo privremeno uiniti
neaktivnim i smestiti u Taskbar. Ponovo emo ga aktivirati jednostavnim klikom na natpis
MicrosoftWord u Taskbar-u.
slui da se prozor umanji tako da ne pokriva ceo ekran. Kada kliknemo na ovaj
kvadrati uoiemo da se, pored smanjenja prozora, umesto njega pojavljuje drugi
kvadrati koji ima funkciju da vrati prozor na prvobitnu veliinu. Novi kvadrati izgleda
ovako:
slui da zatvori program. Kada kliknemo na ovaj kvadrati nestaje prozor i poinje
procedura zatvaranja programa koja traje nekoliko sekundi.
Linije sa alatima
Glavni meni
Standard i
Format
Lista sa
imenima elija
Linija za unos
ili formula
sadraja elije
elija je rezultat preseka
kolone i reda. Aktivna
elija je uvek istaknuta
podebljanim okvirom.
Radna povrina
Radni list
Statusna
linija
Ispod Titlebar-a nalazi se linija glavnog menija (slika 13), koji se sastoji iz
podmenija. U njima su smetene skoro sve komande za rad. O ostalim komandama vie
moete proitati u dodatku B.
Dugmii sa desne strane glavnog menija imaju istu funkciju kao i dugmii sa desne
strane Titlebar-a, samo to se oni odnose na radnu svesku koja je trenutno aktivna.
Ispod glavnog menija nalaze se Toolbar-ovi. Na ovoj slici (slika 12) ih ima dva:
Standard i Format, ali ih moe biti i vie. Ova dva Toolbar-a su veoma pametno osmiljena
i iznose na pristupano mesto zaista najee koriene naredbe od strane veine korisnika.
Microsoft je ovim potezom napravio pun pogodak. Naime, iz raznih delova glavnog menija
je izvukao naredbe koje se esto koriste i smestio ih u Toolbar-ove. Na ovaj nain
korisnicima je olakan pristup naredbama i poteeni su pamenja gde se koja naredba
nalazi u glavnom meniju i postignuta je uteda u vremenu pristupa naredbi. Korisno je
napomenuti da u Toolbar-ovima nisu dati nazivi naredbi ve su im pridruene ikonice
(sliice). Da bi korisnik znao koja ikonica je pridruena kojoj naredbi dovoljno je da
dovede pokaziva mia na ikonicu i saeka par trenutaka da se pojavi Screen tip (uti
pravougaonik u kojem se nalazi kratko objanjenje).
Ako ste doveli pokaziva mia na neku ikonicu u Toolbar-u, a ScreenTip se ne
pojavljje, najverovatnije je ta opcija iskljuena. Da bi je ukljuili potrebno je da pratite
sledee korake:
1) Pokaziva mia dovesti na deo glavnog menija pod nazivom Tools i kliknuti (isti
efekat se moe postii ako pritisnete kombinaciju tastera Alt + T, na tastaturi).
2) U meniju koji se pojavi dovesti pokaziva mia na Customize i kliknuti (isti
efekat se postie pritiskom na taster C na tastaturi).
3) U Dialog Box-u pokaziva mia dovesti na jeziak Options i kliknuti (slika 14).
4) Pokaziva mia dovesti ili na kvadrati pored Show ScreenTips on toolbar ili
na sam naziv i kliknuti (sada bi trebalo da se u kvadratiu pojavi oznaka za
tikliranje)
5) Dovesti pokaziva mia na dugme Close i kliknuti.
Ispod Toolbar-ova nalazi se Formula bar, koji se sastoji iz tri dela (slika 16).
Ovde se prikazuje
referenca elije i lista
elija kojima su
dodeljena imena.
Klikom na znak
jednakosti,
zapoinje proces
sastavljanja formule
i menja se izgled
Formula Bar-a
Klikom na znak jednakosti formula bar menja izgled tako to prvi deo prikazuje listu
funkcija koje se mogu upotrebiti za izradu formula, a u drugom delu se pojavljuju jo dve
ikonice za rad sa formulama (slika 17). Sastavljanje formula, kao i upotreba Formula bar-a
e se detaljnije obraditi u poglavlju 7.
U ovom delu se
prikazuje lista funkcija
koje se mogu koristiti
prilikom sastavljanja
formule
U ovom delu se
pojavljuju dodatne
ikonice za rad sa
formulama
Slika 17. Izgled Formula bar-a kada se zapone proces sastavljanja formule
Ispod Formula Bar-a nalazi se radna povrina (slika 18). Radna povrina se sastoji iz
mree elija. elije u Excelu predstavljaju osnovne objekte sa kojima se radi. U elije se
unose podeci bili (tekstualni, brojni ili datumi), a sve operacije koje se vre u Excel-u, vre
se nad elijama.
Radna sveska Excel-a se sastoji iz nekoliko radnih listova. Svaki radni list sastoji se
od 16,777,372 elija. U radnoj povrini prikazuje se samo deo od tih elija (veliina i
najveeg monitora nije dovoljna da prikae sve elije jednog radnog lista), i to onog
radnog lista koji je trenutno aktivan.
elije sa dobijaju kao preseci kolona i redova. Postoji 256 kolona i 65537 redova.
Zahvaljujui njima dobija sa impozantan broj elija u jednom radnom listu. Poto se radi o
velikim brojevima, a da bi korisnici mogli da ih razlikuju, uvedene su oznake za kolone i
redove, a reference za elije. Oznake kolona (A,B,C...) prikazane su u horizontalnom
zaglavlju iznad mree elija, dok su oznake redova (1,2,3...) prikazane u vertikalnom
zaglavlju levo od mree elija. Referenca elije se dobija tako to se spoje oznake kolone i
reda u ijem se preseku nalazi elija. Tako, na primer, elija koja se nalazi u preseku
kolone sa oznakom E i reda sa oznakom 7 ima referencu E7. Da se podsetimo: referenca
aktivne elije prikazuje se u prvom delu Formula bar-a (slika 16).
Ne slici 18 se vidi da se jedna elija razlikuje od ostalih po tome to joj je okvir
deblji od ostalih. To je aktivna elija.U Excel-u jedna elija uvek mora biti aktivna kako
bi program znao sa kojom elijom trenutno radi. Primera radi ako je aktivan elija sa
referencom A5 i mi na tataturi pritisnemo tastere 2 i 5, Excel e u eliju A5 upisati broj 25.
U Excel-u moe biti aktivno i vie elija istovremeno, ali barem jedna uvek mora biti
aktivna.
Desno od radne povrine nalazi se Vertikalni Scroll bar, koji slui za pomeranje
radnog lista po visini i za dovoenje razliitih njegovih delova u radnu povrinu.
Zaglavlje kolone G
Aktivna elija
Zaglavlje reda 13
elija
Ispod radne povrine, u jednoj liniji, nalaze se Horizontalni Scroll bar, traka sa
jezicima radnih listova i dugmii za pomeranje trake sa jezicima radnih listova.
Horizontalni Scroll bar slui za pomeranje radnog lista po irini i za dovoenje
razliitih njegovih delova u radnu povrinu.
Scroll bar-ovi se koriste na taj nain to se pokaziva mia dovede na ispupenu
pravougoanu povrinu (povrinu na kojima su ispisani nazivi Scroll bar-ova na slici 18),
zatim se pritisne levi taster mia (i dri pritisnut) i pokaziva pomera gore ili dole (ako je u
pitanju vertikalni Scroll bar), odnosno levo ili desno (ako je u pitanju horizontalni). Kada
se izvri eljeno pomeranje pusti se levi taster mia. Za precznila pomeranja koriste se
dugmii sa strelicama na krajevima Scroll bar-ova (na vertikalnom to su strelice usmerene
na gore i na dole, dok su kod horizontalnom to strelice usmerena na levu i desnu stranu).
One se koriste tako to se pokaziva mia dovede na bilo koju od ovih strelica i klikne.
Tada e se, u zavisnosti na kojoj strelici je primenjen klik, radni list pomeriti za jednu
kolonu ili red.
Da bi se na neki nain mogla prelistavati radna sveska osmiljeni su jezici radnih
listova. Oni su dati u nizu jedan pored drugog. Na slici 18 postoje samo Tri jezika jer
postoje samo tri radna lista. U nekim sluajevima se moe desiti da u radnoj svesci postoji
mnogo radnih listova, tako da svi jezici ne mogu da budu prikazani na ekranu (broj
jeziaka koji moe da se vidi na ekranu zavisi od veliine ekrana i irine jeziaka). Oni se
ne vide na ekranu, ali postoje na traci sa jezicima.
Da bi se jeziak nekog radnog lista doveo u vidno polje (da bi bio prikazan na
ekranu) koriste se dugmii za pomeranje trake sa jezicima radnih listova (slika 18).
Unutranji dugmii slue za pomeranje trake za po jedan jeziak, dok spoljni dugmii
slue za pomeranje na poetak (levo spoljnje dugme) odnosno kraj (desno spoljnje dugme)
trake.
Slika 19. Status bar
Poslednja linija koja se vidi u prozoru ovog programa je Status bar (statusna linija),
ija je uloga da korisniku omogui da izvri neke brze proraune nad podacima u radnoj
svesci, kao i da vidi status odreenih reima programa (statusi odreenih reima ak i
iskusnijim korisnicima esto nisu ni od kakvog znaaja).
1.2.1.
Glavni meni se sastoji iz devet delova (File, Edit, View, Insert, Format, Tools,
Table, Window, Help) u kojima se nalaze skoro sve naredbe koje u ovom programu
moemo koristiti. Sledi kratko objanjenja svih delova glavnog menija, kao i naredbi koje
se u njima nalaze:
1) File (Alt+F) kada se eli otvoriti nova ili postojea radna sveska, sauvati ili
odtampati rad, izvriti podeavanje pred tampu ili zatvoriti radna sveska, a da
se pri tome ne izae iz programa, koristi se ovaj deo glavnog menija:
odmah snimiti pod drugim imenom. Na taj nain napravili smo kopiju
originalne radne sveske, Excel automatski zatvara original, i sada bez
ikakvih bojazni moemo preureivati kopiju.
Save as Web Page... slui de se radna sveska snimi u formatu u kome bi
se mogla postaviti kao deo Internet prezentacije (kao to ime naredbe kae,
koristi se kada se radna sveska eli snimiti kao internet stranica).
Save Workspace... slui da se snimi informacija o otvorenim radnim
sveskama u momentu snimanja kako bi se korisniku koji esto koristi vie
radnih svezaka istovremeno, omoguilo da ih sve otvara jednim potezom
Web Page Preview slui da se vidi kako bi radna sveska izgledala kada bi
bila postavljena na Web
Page Setup... slui za podeavanje veliine i orjentacije papira, kao i za
podeavanje margina.
Print Area ova opcija vodi u novi meni (slika 20) u kojem postoje dve
opcije: Set Print Area, Clear Print Area.
Slika 21 Meni iz opcije Print Area
Set Print Area slui da se odredi koji deo radnog lista (opseg elija) e se
tampati.
Clear Print Area slui za ukidanje opsega elija (ukoliko su postavljeni) koje
e se tampati. Ukidanjem opsega raunar e ponovo tampati kompletan
radni list, odnosno radnu svesku.
Print Preview slui da se pogleda kako bi radna sveska ili njen deo
izgledao kada bi se odtampao.
Print... (Ctrl+P) slui za tampanje radne sveske ili njenog dela. Primenom
ove naredbe dobija se Dialog Box u kome se vre podeavanja tipa na kojoj
vrsti papira elimo da tampamo, koje radne listove treba tampati,u koliko
primeraka itd.
Send To ova opcija vodi u novi meni (slika 22) u kojem postoje sledee
opcije: MailRecipient (as Attachment)..., Routing Recipient... i Online
Meeting Participant.
1,2,3,4 ovo je lista etiri poslednje otvarane radne sveske. Klikom na jedno
od imena pored ovih rednih brojeva otvara se odgovarajua radna sveska.
Praktino, ne mora se gubiti vreme traei radnu svesku po raunaru.
Exit slui za zatvaranje programa Microsoft Excel.
2. Edit (Alt+E) Kada se eli kopirati ili premestiti sadraj elija, obrisati neki
opseg ili zameniti neki pojam drugim, kada se eli prei u drugi deo radne
sveske, pronai neki pojam u njoj ili ponititi nekoiko poslednjih naredbi, koristi
se ovaj deo glavnog menija (slika 23).
Normal slui da se izabere vrsta pogleda na radni list Normal. Ovo je vrsta
pogleda na radni list koja se najee koristi.
Page Break Preview slui da se izabere vrsta pogleda na radni list Page
Break Preview. Ova vrsta pogleda prikazuje radni list onako kako e biti
tampan, sa linijama koje ukazuju na to koji deo radnog lista e biti
odtampan na kojoj strani. Pomeranjem ovih linija korisnik sam ureuje na
kojoj strani e se neto tampati.
Toolbars ova opcija vodi u novi meni u kome je dat spisak svih
Toolbarova koji postoje u programu. To su: Standard, Formatting, Chart,
Clipboard, Control Toolbox, Drawing, Exit Design Mode, External Data,
Forms, Picture, Pivot Table, Reviewing, Visual Basic, Web, WordArt,
Customize. Namena ovog menija je da omogui korisniku prikazivanje,
odnosno skrivanje eljenog Toolbar-a. Kada pored Toolbar-a stoji oznaka za
potvrdu tada je on prikazan u prozoru Microsoft Excela. U suprotnom je
skrivan.
Prema slici 27, vidi se da su Toolbar-ovi: Standard, Formatting, Drawing i
Web prikazani, dok su svi ostali skriveni.
Zoom... slui kao lupa. Ima mogunost da smanji veliinu kojom se podaci
prikazuju na radnom listu do 10% od originalne veliine, odnosno da ih
povee do 400% od normalne veliine.
4. Insert (Alt+I) kada se u radnu svesku eli ubaciti nova elija, rad, kolona, ili
radni list, kada se eli ubaciti dijagram, slika, funkcija, komentar ili neki drugi
objekat koristi se ovaj deo glavnog menija (slika 28).
Cells slui da se na oznaenom mestu ubaci nova (jedna ili vie) elija.
Rows slui da se na oznaenom mestu ubaci novi (jedan ili vie) red.
Columns slui da se na oznaenom mestu ubaci nova (jedan ili vie)
kolona.
Art..., From File..., Auto Shapes, Organization Chart, Word Art, From
Scanner or Camera...(slika 30).
Clip Art slui da se na oznaeno meso ubaci slika iz postojee galerije u
Microsoft Office paketu.
From File slui da se na oznaeno mesto ubaci slika koja postoji na hard
disku kao zaseban fajl.
Auto Shapes slui da se na oznaeno mesto ubaci jedan od gotovih oblika
(strelica, pravougaonik, oblai itd).
Word Art slui da se na oznaeno mesto ubaci stilizovan tekst koji nudi
Microsoft Office paket.
From Scanner or Camera slui da se na oznaeno mesto ubaci slika ili
objekat koji raunar pribavlja iz spoljnjeg ureaja koji moe biti skener ili
digitalna kamera. Da bi se ovo moglo ostvariti potrebno je da skener ili
kamera budu prikljueni na raunar i da je komunikacija izmeu raunara i
ovih ureaja pravilno podeena.
Object slui da se na oznaeno mesto ubaci jedan od objekata ponuenih u
listi.
Hyperlink slui da se na oznaeno mesto ubaci Hyperlink (veza sa internet
sajtom ili nekim fajlom koji se uva na hard disku ili pak drugim radnim
listom).
5) Format kada se eli promeniti visina reda ili irina kolone, zatim sakriti red ii
kolona, kada se eli naznaiti vrsta podataka u eliji ili promeniti stil, kada se
eli izgled podataka usloviti odreenim kriterijumima koristi se ovaj deo glavnog
menija (slika 31).
Cells slui da se odredi vrsta podataka (broj, tekst, datum i sl.) u oznaenoj
eliji, i da se uredi izgled podataka u eliji (font vrsta slova, orjentacija,
poravnanje itd)
Row ova opcija vodi u novi meni koji sadri sledee naredbe: Height...,
AutoFit, Hide i Unhide (slika 32).
Protection ova opcija vodi do novog menija koji sadri sledee naredbe:
Protect Sheet..., Protect Workbook... i Protect and Share Workbook...
(slika37).
Macro ova opcija vodi do novog menija koji sadri sledee naredbe:
Macros...(Alt+F8), Record New Macro..., Security..., Visual Basic Editor
(Alt+F11) i Microsoft Script Editor (Alt+Shift+F11) (slika 40).
7) Data kada se ele sortirati podaci u listama, kada se eli izvriti filtriranje
podataka ili njihova validacija, kada se ele izraditi meuzbirovi ili
objedinjavanje podataka, kada se podaci ele grupisati, osveiti, napraviti Pivot
tabela ili u Excel uneti podaci iz nekog drugog programa koristi se ovaj deo
glavnog menija (slika 41).
Get External Data ova opcija vodi do novog menija koji sadri sledee
naredbe: Run Saved Query..., New Web Query..., New Database Query...,
Import Text File..., Edit Query..., Data Range Properties i Parameters...
(slika 44).
Run Saved Query slui da se pokrene neki od postojeih upita.
New Web Query slui da se napravi novi upit za preuzimanje podataka koji
se nalaze u tabelame na Web stranicama.
New Database Query slui da se napravi upit za preuzimanje podataka iz
baze koja je napravljena u nekom drugom programu.
Import Text File slui za otvaranje Wizard-a koji korisnika vodi kroz
proces preuzimanja podataka iz tekstualnog fajla.
Edit Query slui za preureivanje upita koji je napravljen u Microsoft
Query-ju.
Data Range Properties slui za podeavanje opcija opsega podataka koji je
u radnom listu dobijen putem upita.
Parameters slui za postavljanje opcija za specijalnu vrstu upita, koji
zahteva kriterijum na osnovu koga e pribavljati podatke iz tabela.
Refresh slui za osveavanje podataka u Pivot tabelama, kao i za
osveavanje podataka koji su dobijeni iz spoljnih izvora.
New Window slui za otvaranje iste radne sveske u drugom prozoru kako
bi se istovremeno moglu pratiti razliiti delovi iste radne sveske.
Arrange slui da se na ekranu, u zasebnim prozorima, prikau sve
trenutno otvorene radne sveske.
Hide slui da se sakrije aktivna radna sveska.
9) Help kada se eli dobiti pomo u radu koristi se ovaj deo glavnog menija (slika
46).
Opis
NEW kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo novi dokument
(prazan list papira). Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL +N.
OPEN kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo postojei dokument
(neki dokument koji smo ranije otkucali i sada hoemo da ga
pregledamo ili preuredimo). Preica sa tastature za ovu naredbu:
CTRL+O.
SAVE kada kliknemo na ovu sliicu vrimo periodino snimanje
promena koje smo uinili u dokumentu (bitno je da povremeno
primenjujemo ovu naredbu kako nas ne bi iznenadio nestanak struje
ili pad Windows-a). Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+S.
PRINT kada kliknemo na ovu sliicu vrimo tampanje
dokumenta. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+P.
PRINT PREVIEW kada kliknemo na ovu sliicu dobijamo na
uvid kako bi radna sveska ili njen deo izgledao kada bi se odtampao.
Za ovu naredbu ne postoji preica sa tastature.
SPELLING kada kliknemo na ovu sliicu vrimo proveru
pravilnosti otkucanog teksta. Ovu naredbu ima smisla koristiti jedino
kada je tekst u radnoj svesci na engleskom jeziku. Preica sa tastature
za ovu naredbu: F7
CUT kada kliknemo na ovu sliicu vrimo premetanje oznaenog
teksta u Clipboard (ovu naredbu zajedno sa naredbom Paste
koristimo za premestanje teksta sa jednog na drugo mesto). Preica
sa tastature za ovu naredbu: CTRL+X.
COPY kada kliknemo na ovu sliicu vrimo kopiranje oznaenog
teksta u Clipboard (ovu naredbu zajedno sa naredbom Paste
koristimo za kopiranje teksta na drugo mesto). Preica sa tastature za
ovu naredbu: CTRL+C.
Ikonica
Opis
PASTE kada kliknemo na ovu sliicu smeta se sadraj Clipboarda
na naznaeno mesto.Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+V.
FORMAT PAINTER kada kliknemo na ovu sliicu primeniemo
format oznaene rei ili pasusa na tekst koji emo tek oznaiti.
Preica sa tastature: CTRL+SHIFT+C.
UNDO kada kliknemo na ovu sliicu ponitavamo poslednju
naredbu. Strelica sa desne strane daje listu naredbi koje moemo
ponititi. Preica sa tastature: CTRL+Z
REDO kada kliknemo na ovu sliicu vraamo ponitenu naredbu.
Strelica sa desne strane daje listu ponitenih naredbi koje moemo
vratiti. Preica sa tastature: CTRL+Y.
INSERT HYPERLINK kada kliknemo na ovu sliicu vrimo
pravljenje veze sa nekom Internet stranicom ili nekim fajlom na
raunaru. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+K
AUTOSUM kada kliknemo na ovu sliicu vrimo izbor opsega
elija koji emo koristiti za sabiranje. Zbir e biti prikazan u eliji
koja je bila aktivna u trenutku kada smo kliknuli na sliicu. Preica
sa tastature za ovu naredbu:
PASTE FUNCTION kada kliknemo na ovu sliicu vrimo izbor
funkcije iz Dialog Box-a koju elimo da koristimo u naoj formuli.
Preica sa tastature za ovu naredbu:
SORT ASCENDING, SORT DESCENDING kada kliknemo na
levu sliicu (Sort Ascending) vrimo sortiranje oznaenog opsega
prema abecednom reosledu, kada su u pitanj tekstualni podaci. Kada
su u oznaenom opsegu brojevi, vri se sortiranje od najmanjeg, ka
najveem broju. Kada su u oznaenom opsegu datumi, sortiranje se
vri od najdaljeg prema najbliem datumu. Kada kliknemo na desnu
sliicu (Sort Descending) sortiranje oznaenog opsega se vri
suprotno od navedenih redosleda. Za ovu naredbu ne postoji preica
sa tastature.
DRAWING kada kliknemo na ovu sliicu iznad statusne linije
pojavljuje se Drawing Toolbar. Sledeim klikom na ovu sliicu
Drawing Toolbar nestaje sa ekrana. Za ovu naredbu ne postoji
preica sa tastature.
CHART WIZARD kada kliknemo na ovu sliicu pojavljuje se
Wizard koji nas vodi kroz proces pravljenja dijagrama. Za ovu
naredbu ne postoji preica sa tastature.
ZOOM ovde se vri izbor uveanja ili umanjenja prikaza radnog
lista u prozoru ekrana. Za ovu opciju ne postoji preica sa tastature.
MICROSOFT EXCEL HELP kada kliknemo na ovu sliicu
pojavljuje se asistent (Microsoft Assistant), ija je uloga da nam
pomogne da reimo probleme nastale u toku rada. Preica sa tastature
za ovu naredbu: F1
FORMATTING TOOLBAR
Ikonica
Opis
FONT - ovde se vri izbor vrste slova koja elimo da upotrebimo
prilikom kucanja teksta.Preica sa tastature za ovu opciju:
CTRL+SHIFT+F.
FONT SIZE - ovde se vri izbor veliine slova koja koristimo
prilikom kucanja teksta.Preica sa tastature za ovu opciju:
CTRL+SHIFT+P.
BOLD - kada kliknemo na ovu sliicu podebljavamo oznaena
slova. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+B.
ITALIC - kada kliknemo na ovu sliicu ukoavamo oznaena
slova. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+I.
UNDERLINE - kada kliknemo na ovu sliicu vrimo podvlaenje
oznaenog teksta. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+U.
ALINGN LEFT poravnava sadraj elije po levoj ivici. Preica
sa tastature za ovu opciju: CTRL+L.
CENTER poravnava sadraj elije tako da se svaki red nae na
sredini (podjednako udaljen od obe ivice elije). Preica sa
tastature za ovu opciju: CTRL+E.
ALIGN RIGHT poravnava tekst po desnoj ivici. Ako prvo
kliknemo na ovu sliicu, pa ponemo da kucamo tekst, kursor e se
postaviti na desnu stranu, a otkucana slova e se pomerati na levo.
Ako oznaimo eliju, pa onda kliknemo na ovu sliicu, videemo
samo kako se sadraj poravnava sa desne strane. Preica sa
tastature za ovu opciju: CTRL+R.
MERGE AND CENTER klikom na ovu sliicu vri se spajanje
oznaenih elija i poravnavanje sadraja po sredini. Preica sa
tzastature za ovu naredbu:
CURRENCY klikom na ovu sliicu vri se formatiranje
oznaenih elija tako da se sadraj u njima smatra novanim
vrednostima. Preica sa tastature za ovu naredbu:
PERCENT STYLE klikom na ovu sliicu vri se formatiranje
oznaenih elija tako da se sadraj u njima smatra procentualnim
vrednostima. Preica sa tastature za ovu naredbu:
COMA STYLE klikom na ovu sliicu broj u oznaenoj eliji
predstavlja se kao broj sa decimalnim takom. Preica sa tastature
za ovu naredbu:
INCREASE DECIMAL klikom na ovu sliicu broju u
oznaenoj eliji se dodaje jedna nula iza decimalne take. Tako e
broj 7.5 biti predstavljen kao 7.50; broj 2 kao 2.0; svakim sledeim
klikom na ovu sliicu dodajemo jo jednu nulu iza decimalne take.
Preica sa tastature za ovu naredbu:
DECREASE DECIMAL klikom na ovu sliicu broju u
oznaenoj eliji se oduzima jedna cifra iza decimalne take (prva
sa desne strane). Tako e broj 7.52 biti predstavljen kao 7.5; broj
2.4 kao 2; svakim sledeim klikom na ovu sliicu oduzimamo jo
jednu cifru iza decimalne take. Preica sa tastature za ovu
naredbu:
Ikonica
Opis
DECREASE INDENT klikom na ovu sliicu vri se pomeranje
sadraja oznaene elije u desnu stranu. Preica sa tastature za ovu
naredbu:
INCREASE INDENT klikom na ovu sliicu
BORDER kada kliknemo na ovu sliicu uokvirujemo oznaeni
objekat (tekst, tabelu...). Strelica sa desne strane daje listu okvira
koje moemo primeniti. Nema preicu sa tastature.
FILL COLOR
FONT COLOR klikom na ovu sliicu, na oznaena slova
primenjujemo boju koja je prikazana na sliici. Strelica sa desne
strane daje listu boja koja moemo primeniti na slova. Nema
preicu sa tastature.
1.3.
Microsoft Excel se kao i svi programi koji rade pod Windows-om, moe zatvoriti na
vie naina. Najee se upotrebljava dugme u desnom gornjem uglu prozora (slika 48).
Klikom na ovo dugme
zatvara se Excel
Potrebno je pokaziva mia dovesti na dugme u gornjem desnom uglu (na slici 48
zaokrueno crvenim krugom) i kliknuti. Ukoliko se sluajno klikne na dugme ispod njega
(na slici 48 oznaeno plavom bojom), zatvorie se radna sveska, dok e Excel i dalje ostati
otvoren. Zbog blizine ova dva dugmeta vrlo se lako moe napraviti greka (u brzini se
klikne na donje dugme), koja po nekada moe zbuniti korisnika.
Za koisnike koji vole da koriste menije, ostavljena je mogunost da Excel zatvore
naredbom Exit koja se nalazi u delu glavnog menija pod nazivom File. Da bi se program
zatvorio na ovaj nain mora se pratiti sledea procedura:
1) Dovesti pokaziva mia na deo glavnog menija pod nazivom File i kliknuti.
2) U meniju koji se pojavi, dovesti pokaziva mia na naredbu Exit i kliknuti.
Ukoliko se ova naredba u prvom momentu ne vidi, saekati par trenutaka da se
prikae ceo meni.
Najbre se program moe zatvoriti korienjem tastature. Da bi se to izvelo potrebno
je pritisnuti sledeu kombinaciju tastera Alt+F4.
Deeva se, meutim, da ponekad, kada pritisnete ovu kombinaciju tastera raunar
krene u proceduru gaenja raunara. To se deava zbog toga to je Excel bio neaktivan
(moe se videti da je linija naslova tj. Title bar sive boje, umesto plave), a prikazan na
ekranu. U takvom sluaju Windows smatra da korisnik, poto je program neaktivan, eli
ugasi raunar i pokree odgovarajuu proceduru. Da bi se gaenje raunara izbeglo i
izvrilo zatvaranje Excel-a potrebno je da se pokaziva mia dovede na dugme Cancel u
prozoru koji se pojavi na ekranu i klikne. Potom je potrebno da se klikne bilo gde na
ekranu, kako bi se Excel uinio aktivnim i ponovo pritisnuti isti tasteri na tastaturi (kako bi
se Excel zatvorio).
Bez obzira na koji nain zatvaranja Excel-a se korisnik odlui., moe se desiti da se
na ekranu pojavi kontrolno pitanje kao na slici 49.
2.
2.1.
Svaki put kada se startuje Microsoft Excel (na jedan od naina opisanih u delu 1.1.)
automatski se pojavljuje prazna radna sveska i u Title bar-u (liniji naslova) pie Book1.
Praktino je nova radna sveska ve otvorena i spremna za rad.
U praksi se deavaju i situacije da se po zavretku rada u jednoj radnoj svesci otvori
nova, kako bi se odradio neki drugi zadatak. U takvim sluajevima nema potrebe zatvarati
Excel i ponovo ga startovati kako bi doli do nove radne sveske, samo je potrebno dovesti
pokaziva mia na sliicu New u Standard Toolbar-u (pogledati deo 1.2.1) i kliknuti. Nova
radna sveska se pojavljuje u radnoj povrini.
U kompanijama se za specifine potrebe poslovanja razvijaju tzv. Template-i. To su
radne sveske koje predstavljaju ablon (standard). U njih su uneene formule, tabele,
zaglavlja i druge stvari koje su potrebne da bi se vodilo poslovanje kompanije. Cilj ovih
ablona je da se utedi vreme i trud osoba koje koriste Excel, a koje bi esto morale da
prave radne sveske ija se razliitost ogleda jedino u uneenim podacima (dok su tabele,
formule i jo neki detalji isti). U Excel-u postoje ugraeni abloni, ali su oni naalost
prilagoeni potrebama poslovanja koje se razlikuje od domaeg. Zbog toga domae
kompanije prave sopstvene ablone.
2.2.
Da bi se pregledala neka radna sveska, izvrile neke ispravke u njoj ili dodali novi
podaci, potrebno je da se prethodno otvori. Otvaranje radne sveske vri se prema sledeoj
proceduri:
1) Kliknuti na File u glavnom meniju.
2) U padajuem meniju kliknuti na Open.
Sada se pojavljuje Dialog box, koji izgleda kao na slici 52.
NAPOMENA: Umesto ova koraka dovoljno je kliknuti na sliicu Open u Standard
Toolbar-u (pogledati deo 1.2.1.)
3) U vrhu Dialog box-a postoji polje Look in (prev. gledaj u) u kojem se nalazi
naziv foldera koji je trenutno otvoren.
U ovom sluaju radnu svesku se trai u folderu My Documents (to je upravo onaj
folder u kome bi trebalo da se uvaju svi radovi).
U prostoru ispod Look in postoji itav spisak fajlova (pojam fajl predstavlja
objedinjeni naziv za radne sveske, dokumenta, slike, itd) i foldera koji se nalaze
u folderu My Documents.
ureaja (hard disk, CD Rom, Floppy disk i dr.) u kojima se moe traiti
eljena radna sveska (fajl). U listi treba pronai folder ili memorijski ureaj
na kom se nalazi eljena radna sveska i klikniti na njega. Zatim se
pojavljuje spisak u kojem se trai radna sveska i kada se nae primeni se
dvoklik, kako bi se otvorila.
U primeru sa gornje slike vidi se da je oznaen 3 Floppy (A:) (memorijski
ureaj) kako bi se otvorila radna sveska koja se nalazi na disketi.
2.3.
Kada se pravi nova radna sveska u Titlebar-u stoji natpis Book1 kao na slici 54.
Takav naziv se raunar automatski dodeljuje radnoj svesci. Poto je svrha pravljenja
radne sveske da se uva na raunaru i kasnije koristi tokom vremena, Excel ostavlja
mogunost korisniku da je naredbom Save As, sauva na eljenom mestu i pod imenom
koje mu odgovara.
Procedura za dodelu imena i odreivanje mesta na kojem e se uvati radna sveska je
sledea:
1) Kliknuti na File u glavnom meniju.
2) U meniju koji se pojavi kliknuti na Open.
NAPOMENA: Umesto ova koraka dovoljno je kliknuti na sliicu Save u Standard
Toolbar-u (pogledati deo 1.2.1.)
3) Sada se pojavljuje Dialog box. U njegovom donjem delu (slika 55) postoji polje
File Name koje slui za definisanje imena radne sveske. Poto je naziv (Book1)
u ovom polju oznaen plavom bojom, dovoljno je samo da korisnik na tastaturi
otkuca eljeno ime.
4) Sledei korak je odreivanje mesta gde se eli uvati radna sveska. Preporuuje
se da to bude odgovarajui folder u okviru foldera My Documents, ali je to stvar
izbora korisnika. Kao to se vidi na slici 55, u vrhu Dialog box-a postoji polje
Save in (prev. uvaj u) u kojem stoji naziv foldera koji je trenutno otvoren. U
prostoru ispod dat je spisak svih foldera i fajlova koji se unjemu nalaze.
a. Ukoliko se radna sveska eli uvati u folderu My Documents, koji je ve
otvoren (u polju Save in stoji naziv ovog foldera), dovoljno je dovesti
c. Ako se radna sveska eli sauvati u nekom drugom folderu koji se nalazi na
hard disku ili nekoj drugoj memorijskoj jedinici (npr. na disketi), potrebno
je pokaziva mia dovesti na strelicu u desnom uglu polja i kliknuti. Sada se
polavljuje lista foldera i memorijskih ureaja u kojima moemo uvati
radnu svesku. Kada naemo eljeni folder ili memorijski ureaj (npr. 3
Floppy (A:), kao na slici 56) potrebno je dovesti pokaziva mia na njega i
kliknuti. U velikoj beloj povrini prikazuje se spisak foldera i fajlova koji se
nalaze u prethodno optvorenom folderu ili memorijskom ureaju. Ukoliko
se ne eli ii dalje (da se otvara jo neki folder, to se radi na ve opisan
nain) dovoljno je kliknuti na dugme Save u donjem desnom uglu Dialog
box-a i radna sveska e biti sauvana na naznaenom mestu.
Posle primene naredbe Save As radna sveska e ostati otvorena i u Title bar-u (liniji
naslova) e se pojaviti njeno ime (npr. vezba, kao na slici 57).
U glavnom meniju, tanije njegovom delu pod nazivom File, pored naredbe Save
As, nalazi se i naredba Save. U emi je razlika izmeu ovih naredbi?
Kada se pravi nova radna sveska (da je u pitanju nova radna sveska, najleke je
utvrditi prema imenu koje je ispisano u liniji naslova: Book1, Book2 ... nova radna
sveska, svi ostali sluajevi se smatraju postojeom radnom sveskom) i eli odrediti njeno
ime i mesto gde e da se uva, tada izmeu ovih naredbi ne postoji razlika, jer e i jedna i
druga naredba imati istu funkciju (koja je opisana u prethodnim pasusima).
Kada se radnoj svesci dodeli ime i mesto gde se uva ove naredbe dobijaju razliite
funkcije.
Naredba Save As e u tom sluaju imati funkciju kopiranja. Kopiranja? Stvar je vrlo
jednostavna, Primenom ove naredbe program shvata da elimo da napravimo istovetnu
radnu svesku pod razliitim imenom (a moe i pod istim imenom, ali da se uva na drugom
mestu). Posle primene ove naredbe originalna radna sveska e biti zatvorena, dok e se u
radnoj povrini otvoriti njena kopija (koja je upravo napravljena). Ovo je veoma dobro
smiljena opcija. Moe se primeniti u sluajevima kada se u radnoj svesci ele izvesti neke
stvari za koje korisnik nije siguran da e ih dobro odraditi. Ukoliko ih ne odradi dobro nije
velika teta, jer je original ostao neteknut i uloeni trud nije propao. Drugi sluaj se javlja
kada je potrebno napraviti vie slinih radnih svezaka. Tada se napravi jedna, a ostale se
prave koristei ovu naredbu (tedi se na vremenu, jer se sve potrebne radne sveske ne
prave od poetka). Kopije se onda naknadno preureuju, shodno zahtevima.
Naredba Save u tom sluaju dobija funkciju snimanja uinjenih promena u radnoj
svesci. Ovo je veoma bitna funkcija iz dva razloga. Prvi razlog lei u tome to se po nekad
(iz razloga koji korisnicima i nisu toliko bitni da znaju) moe desiti da ili program ili
operativni sietem padnu. Tada sve to je uraeno od poslednjeg snimanja ostaje trajno
izgubljeno. Da se ovo ne bi desilo preporuuje se da se na svakih par minuta rada
primenuje ova naredba kako bi u nepredvienim okolnostima gubici bili to manji. Drugi
razlog je nae podneblje koje je sklono estim nestancima struje to izaziva nasilno gaenje
raunara i dovodi do istog efekta kao pad sistema (gubitak svih podataka koji nisu
snimljeni).
Naredba Save se nalazi i u Standard Toolbar-u (predstavlja je trea sliica, pogledati
deo 1.2.1.).
3.
U prvom poglavlju (deo 1.2.) bilo je rei o aktivnoj eliji i referenci elije. Da se
podsetimo.
Radna sveska se sastoji iz radnih listova, a svaki radni list iz elija. U jednom
radnom listu postoji neto vie od 1 600 000 elija. elija je rezultat preseka kolone (ija
oznaka stoji u zaglavlju iznad radne povrine) i reda (ija oznaka stoji u zaglavlju levo od
radne povrine). Da bi i program i korisnik mogli razlikovati elije uvedene su reference.
Svaka elija na taj nain postaje jedinstvena i laka za razlikovanje. Referenca se dobija
tako to se spoje oznake kolone i reda u ijem se preseku nalazi. Shodno tome, elija koja
se nalazi u preseku pete kolone (oznaka ove kolone je E) i devetog reda (oznaka ovog reda
je 9) ima referencu E9.
U svakom radnom listu se koriste iste reference, ali program i korisnik znaju da
razlikuju iste refetence na razliitim radnim listovima zahvaljujui oznakama radnih listova
(jezici radnih listova se nalaze odmah ispod radne povrine, a aktivan je onaj radni list iji
je jeiak bele boje).
Kako bi se znalo u koju eliju (u nekim sluajevima i opseg elija) se unose podaci
ili primenjuje naredba, jedna elija (u nekim sluajevima i opseg elija) mora biti
oznaena. Oznaena elija se moe prepoznati po tome to je uokvirena debelim okvirom.
3.1.
Podaci se u eliju unose koristei tastaturu. Nije to jedini nain za unos podataka.
Mogu se uneti i kopiranjem, premetanjem ili korienjem formula, ali je uobiajeno da se
to smatra specijalnim nainima unosa podataka i shodno tome se obrauju u zasebnim
temama.
Kada se koristi tastatura Excel ove podatke unosi u aktivnu eliju. Po zavretku
unosa podatka u aktvnu eliju, potrebno je da se pritisne taster Enter na tastaturi, kako bi i
program shvatio da je zavren unos podatka za tu eliju i aktivirao sledeu (u konkretnom
sluaju, eliju u istoj koloni samo jedan red ispod). Isti efekat se moe postii ako se
pokaziva mia odvede do neke druge elije i klikne. Tada e Excel shvatiti da je unos
zavren i aktivirati eliju na koju je korisnik kliknuo.
Tokom unoenja podataka est je sluaj da se napravi greka. Veina korisnika voli
odmah da je ispravi, kako kasnije ne bi zaboravili na nju.
Situacija tokom unoenja podataka dosta lii na poznatu situaciju kucanja teksta u
programu Microsoft Word. Naime, postoji uspravna crta (tzv. kursor) koja blinkuje i kada
se pritisne jedan alfa-numeriki taster na tastaturi odgovarajui karakter (naziv za broj,
slovo ili neki drugi znak) se pojavi na mestu blinkujueg kursora, dok se on pomera za
jedan karakter u desnu stranu. Shodno tome, za oekivati je da se uoena greka moe
ispravljati na isti nain kao i u Word-u. Na alost, kada korisnik uoi greku u toku unosa
podataka jedino to moe koristiti da ispravi greku jeste taster Back space sa tastature
(pogledati shemu tastature u dodatku C), kako bi obrisao sve karaktere od mesta gde se
nalazi kursor do uoene greke.
esta je pojava
greaka tokom
unosa podataka
Da bi se greka
ispravila potrebno
je orisati sve do
mesta geke
Po zavretku unosa
pritisnut je taster
Enter da se aktivira
sledea elija
Na gornjim slikama je upravo prikazan primer kako treba postupiti kada se uoi da je
tokom unosa napravljena greka.
Na slici 58 vidi se da je u eliji ija je referenca B4 (u budue emo je zvati samo
B4) zapoet unos rei Unoenje i da je tokom kucanja uinjena greka, tko to se sluajno
pojavilo slovo e. Da bi se ta greka ispravila jo tokom unosa, potrebno je etiri puta
(toliko karaktera ima do mesta greke, uklujui i njega) pritisnuti taster Back space na
tastaturi. Tako se dolazi do situacije prikazane na slici 59. Sledei korak je da se nastavi
unos podataka (slika 60). Kada se zavri unos elija B4 je i dalje aktivna i u njoj i dalje
blinkuje kursor. To znai da Excel jo nije shvatio da je unos zavren.
Da bi Excel shvatio da je unos zavren mora se pritsnuti taster Enter ili pokaziva
mia odvesti na neku eliju i kliknuti. Kada se pritisne taster Enter, Excel e shvatiti ta se
dogaa i aktivirae eliju B5 (slika 61). Drugi sluaj se razlikuje samo po tome koja e
elija biti oznaena, a bie ona na kojoj je je bio pokaziva mia kada je primenjen klik.
Korisniku se tokom unosa podatka u eliju (pretpostavka je da je elija prazna) moe
desiti i jedna vrlo karakteristina greka: da ustanovi da podatak unosi u pogrenu eliju.
Excel u takvim situacijama nudi vrlo elegantnu mogunost prekida unosa i brisanja svega
to je otkucano. Potrebno je samo pritisnuti taster Esc na tastaturi (slike 62 i 63).
Najlaki nain da se
ispravi greka je da
se pritisne taster Esc i
tako izbrie sve to je
uneeno
Naknadno je
uoeno da se
podatak unosi u
pogrenu eliju
Kod unosa podataka treba znati da ukoliko aktivna (oznaena) elija sadri u sebi
neki podatak i korisnik pritisne neki alfa-numeriki karakter na tastaturi, prethodni sadraj
elije se brie i u njoj prikazuje otkucani karakter. Zato prilikom unosa treba voditi rauna
u koju eliju se eli uneti podatak.
Ovo nije tako loa mogunost kao to se u prvi mah moe zakljuiti. Naime, kada se
u neku eliju koja ve sadri neki podatak eli uneti neto drugo, nema potrebe prethodno
brisati sadraj elije, ve je samo oznaiti i zapoeti kucanje na tastaturi.
esto se deava da, kada se u eliju unosi neki tekstualni podatak, on bude iri od
irine elije. U takvim sluajevima korisnik se lako moe zbuniti i pomisliti da se jedan
deo tog podatka nalazi u drugoj eliji (slika 64).
Vertikalna crta
koja razdvaja
eliju B3 od
elije C3
takav da prelazi irinu elije onda se vertikalna crta izmeu elija gubi. To se moe uoiti u
oba primara sa slike 64.
Sada se postavlja pitanje kako uneti podatak u susednu eliju (onu koja je prekrivena
tekstom prethodne elije)? Da bi se, primera radi, uneo neki tekst u eliju C5 (koja je
prekrivena tekstom koji pripada eliji B5), potrebno je dovesti pokaziva na povrinu gde
bi trebalo da se nalazi elija C5 i kliknuti. elija je sada aktivna (tj. oznaena) i potrebno je
jednostavno otkucati tekst (u primeru sa slike 65 to je tekst "drugi"), a zatim pritisnuti
taster Enter ili Tab na tastaturi (slika 66).
Postojanje vertikalne crte
ukazuje da "Primer
kao..." pripada eliji B5,
a "drugi tekst" eliji C5
Deo tekst elije B5, koji je prekrivao nekoliko elija, sada e biti skriven (ne moe se
videti jer irina elije nija dovojlna da ga prikae). Vertikalna crta koja postoji izmeu
elija B5 i C5, sada ukazuje da tekst "drugi tekst", pripada eliji C5.
Kako se podeava irina elije tako da se kompletan tekst u njoj moe videti obrauje
se u delu 6.2. Formatiranje kolona i redova.
3.2.
Umesto tastera Enter moe se pritisnuti i taster Tab. Jedina razlika je u tome koja je
elija biti aktivna (oznaena) posle upotrebe ovih tastera. Posle primene tastera Enter bie
oznaena elija ispod, a posle tastera Tab elija sa desne strane.
Drugi nain se od prvog naina razlikuje samo po tome kako se ulazi u proces
ispravljanja podatka. Da bi se ispravio podatak potrebno je pokaziva mia dovesti na
povrinu elije i kliknuti. Na taj nain elija A2 postaje aktivna (oznaena). Sada je
potrebno pritisnuti taster F2 na tastaturi kako bi se kursor pojavio iza cifre 7 (slika 71).
Taster Esc se moe pametno iskoristiti i kod naknadnog ispravljanja podataka. Kada
korisnik zapone ispravku podatka u nekoj eliji i ustanovi da ispravku vri u pogrenoj
eliji ili nije siguran da ju je dobro izvrio, pritiskom na ovaj taster izlazi se iz procesa
ispravke i tom prilikom se vraa sadraj eliji kakav je bio pre zapoinjanja ispravki.
3.3.
BRISANJE PODATAKA
U Excel-u postoji nekoliko vrsta brisanja. Mogu se brisati podaci u eliji ili
obeleenom opsegu. Mogu se brisati formati, komentari ili sve to istovremano. Na ovom
mestu e se govoriti o brisanju podataka, dok e o ostalim vrstama brisanja biti rei u
odgovarajuim poglavljima.
Da bi se obrisao podatak u nekoj eliji potrebno je ispratiti sledeu proceduru:
1) Dovesti pokaziva mia na eljenu eliju i kliknuti.
2) Pritisniti taster Back Space ili Delete na tastaturi.
Sadraj elije je sada obrisan.
Na isti nain se vri i brisanje sadraja svih elija iz oznaenog opsega. O tome kako
se oznaava opseg elija govori se u sledeem delu.
4.
Kretanje kroz radnu svesku predstvlja promenu aktivne (oznaene, obeleene) elije.
Ako je, primera radi aktivna (oznaena) elija B4 i korisnik dovede pokaziva mia na
eliju E8 i klikne, aktivirae (oznaiti) je. Za Excel to znai da se korisnik prebacio iz
elije B4 u E8.
Praktino, kretanjem po radnom listu oznaavaju se razliite elije i programu
ukazuje sa kojom od njih korisnik eli da radi.
U Excel-u sa kretanje kroz radnu svesku moe vriti uz pomo mia ili se koristiti
tastatura. Takoe, u ovom programu se moe oznaavati jedna ili grupa elija (tzv. opseg).
Tehnika oznaavanja opsega elija obrauje se u odeljku 6.
4.1.
4.2.
Opis kretnje
Enter
Shift+Enter
Tab
Shift+Tab
Page Up
Page Down
Home
End +
Ctrl + Home
Kursorske strelice
Taster
Opis kretnje
Dugmii za dovoenje
jeziaka radnih listova u
vidljivi deo trake
Na slici 72 vide se jezici tri radna lista ("Evidencija radnog vremena", "Miroslav
Rai", "Jelena ari"; ovo su imenovani radni listovi kada nisu imenovani imaju nazive
Sheet1, Sheet2...). Aktivan je prvi radni list ("Evidencija radnog vremena") i njegov jeziak
je bele boje (ostali su sivi). Ukoliko je jeziak radnog lista na koji se eli prebaciti vidljiv u
traci tada je dovoljno dovesti pokaziva mia na jeziak i kliknuti. Prebacivanje sa jednog
na drugi radni list tada je izvreno. Primera radi, da bi se korisnik prebacio na radni list
"Miroslav Rai" dovee pokaziva mia na povrinu jezika i kliknuti.
Ovo je bio najjednostavniji sluaj kretanja po radnim listovima. esto se deava da
radna sveska ima vie radnih listova i da ne mogu svi jezici biti prikazani u ogranienom
delu trake koji je vidljiv. U tom sluaju koriste se dugmii levo od trake. Spoljni dugmii
slue da u vidljivom delu trake prikau jeziak prvog (slika 73) , odnosno poslednjeg (slika
74) radnog lista. Unutranji dugmii slue da se u vidljivi deo trake dovede jeziak
narednog (slika 75), odnosno prethodnog (slika 76) radnog lista.
Sada je za prelazak na neki od radnih listova koji se ne vide u traci trebalo dovesti
pokaziva mia na jedan od ovih dugmia (u zavisnosti od poloaja jezika radnog lista u
traci sa jezicima) i primenjivati klik na levi taster mia onoliko puta koliko je neophodno
da se jeziak pojavi u vidljivom delu trake. Kada se pojavi potrebno je dovesti pokaziva
mia na njegovu povrinu i kliknuti. Prelazak na eljeni radni list je izvren.
Kada se svi jezici radnih listova nalaze u vidljivom delu trake, dugmii nemaju
nikakvu funkciju (klikom na bilo koji od njih nita se nee deavati).
Pored tehnike kretanja po radnim listovima korienjem mia, postoji i tehnika
kretanja korienjem tastature. Kada korisnik eli da pree na naredni radni ist pritisne
kombinaciju tastera Crtl i PageDown. Kada eli da pree na prethodi radni list koristi
kombinaciju tastera Ctrl i PageUp. Ako korisnik ima potrebu da se prebaci na radni list
koji je od aktivnog udaljen za tri mesta sa desne strane (ovo se moe utvrditi gledajui
raspored jeziaka u traci za prikaz jeziaka radnih listova), onda e tri puta uzastopno
pritisnuti istu kombinaciju tastera (Ctrl i PageDown).
5.
Oblik crnog krstia se dobija kada se pokaziva mia postavi u donji desni ugao
obeleene elije (slika 81). Kada ima ovakav oblik moe se vriti pametno kopiranje
sadraja oznaene elije u susedne elije. No, o ovome e se govoriti u narednim
poglavljima.
Pokaziva mia ima
oblik crnog krstia
kada se nae u
donjem desnom uglu
oznaene elije
Oblik rimskog broja jedan se dobija kada se u procesu upisivanja podataka u eliju
ili njihovog naknadnog editovanja pokaziva mia postavi iznad te elije (slika 82). Tada
U procesu editovanja ili
upisa podataka, pokaziva
mia ima oblik rimskog
broja jedan iznad te elije
Dovesti pokaziva mia iznad elije A2, tako da dobije oblik belog krstia.
Pritisnuti i drati levi taster mia, i pomerati pokaziva do elije A5.
Pustiti levi taster mia. Sada je opseg A2:A5 obeleen.
Pritisnuti i drati taster Ctrl na tastaturi i ponoviti korake 1 3 za opsege C1:D1 i
B7:D8.
6.
Tehnike kopiranja i premetanja nisu privilegija Excel-a. One se provlae kroz sve
programe i operativne sisteme (ne samo u Windows-u ve i u drugim operativnim
sistemima). Poznavanje ovih tehnika je od sutinskog zanaaja za rad sa raunarom. One
nam omoguavaju da efikasno organizujemo fajlove na raunaru kao i da nam ubrzaju i
olakaju rad na njemu.
6.1.
4) Kada se pokaziva nae iznad eljene elije pustiti levi taster i premetanje je
izvreno (slika 89).
7.
7.1.
Excel radi sa radnim sveskama, koje mogu da imaju vie radnih listova. Gospoda iz
Microsoft-a su na sreu vodili rauna o naim potrebama i dobro su predvideli kako da se
oseamo komforno koristei ovaj program. Upravo zbog toga daemo jedan savet. Nikada
nemojte koristiti jedan radni list za vie od jedne liste (kao one koje smo videli u proloj
radnoj svesci). Dalje ako imate da napravite nekoliko slinih tabela koje su deo iste oblasti
vaeg interesovanja, onda ih pravite u jednoj radnoj svesci na razliitim radnim listovima.
Prvi savet Vam pomae da se bolje snalazite u radnom listu, naroito ako imate posla
sa velikim listama. Kada su velike liste u pitanju esto se deava da imamo prolema i njih
da sagledamo. Pravi haos bi nastao kada bi u jednom radnom listu imali vie lista. Tada
postoji opasnost od toga da ne moete pravilno da odredite u kojoj se listi nalazite i lako
moete nainiti greku.
Drugi savet Vas uva od vie stvari. Prva je nepotrebno troenje prostora na hard
disku (iskustvo govori da korisnike mrzi da brie neiskoriene radne listove iz radnih
svezaka, to dalje tera raunar da pamti informacije i o njima), druga je da ete smanjiti
broj fajlova na vaem hard disku (to je izuzetno vano kada koristite raunar u poslovne
svrhe, jer tada na hard disku obino postoji gomila fajlova, a u gomili je uvek tee pronai
one koji su Vam potrebni).
Gde nai primer koji bi plastino doarao ove savete? Zamislite na trenutak da ste
zadueni da vodite evidenciju o radnom vremenu zaposlenih (dolazak i odlazak sa posla,
odmori, bolovanja, slobodni dani, putovanja...) u toku jednog meseca. Zamislite dalje da je
potrebno voditi jednu zbirnu evidenciju za sve zaposlene i jo da je potrebno voditi
zasebnu evidenciju za svakog zaposlenog (recimo da ima 10 zaposlenih).
Ako se seate, rekli smo da na jednom radnom listu postoji blizu 17 miliona elija,
to je sasvim dovoljno da napravimo traenu evidenciju na jednom radnom listu. Na prvom
radnom listu Vam je predoena takva situacija. Pogledajte i vidite da li bi Vam odgovaralo
da ovako koristite radni list.
Dalje, ako se odluite da zbirnu evidenciju vodite u jednoj radnoj svesci, a da evidenciju za svakog zaposlenog vodite u zasebnim radnim sveskama, to znai da ete za
jedan mesec samo za potrebe evidentiranja napraviti 11 fajlova. Za godinu dana taj broj bi
se poveao na 132. Ako tome dodate jo i brojne fajlove koji su napravljani za druge
potrebe eto guve. Po nekad ete se ak i iznervirati to troite dragoceno vreme traei
fajlove.
Ako sada otvorite radnu svesku pod nazivom Vezba_04.xls, koja se nalazi u My
Documents u folderu Excel videli bi kako je organizovana mesecna evidencija u jednoj
radnoj svesci korienjem 11 rednih listova. Posle godinu dana imali biste samo 12 fajlova
na hard disku koji se odnose na evidenciju radnog vremena. To znai da bi smo se otarasili
ak 120 faljova, a traenje odgovarajueg fajla bi bilo bre i bez propratnih stresova.
Sledea stvar koja moe veoma da smeta jeste neoznaenost radnih listova. Kako
sada stvari stoje mi ne moemo sa sigurnou da kaemo da li se na petom radnom listu
nalazi evidencija radnog vremena za Vlastimira Grebenovia. Zato? Naalost, mi oznaku
radnog lista ne moemo nigde drugde pogledati osim na jeziku, a tamo pie Sheet 5.
Zakljuak: preimenovaemo jeziak i imaemo preglednu radnu svesku. Kako se to radi?
Korisnik od takvog imenovanja nema nikakve koristi. Kakvu koris bi trebalo da ima?
Trebalo bi da na osnovu imena radnog lista zna ta se u njemu nalazi. Zbog toga je veoma
bitno, naroito korisnnicima koji Excl koriste u poslovne svrhe, da se svaki radni list koji
se koristi imenuje.
Imenovanje radnog lista je jednostavna procedura koja se sastoji iz sledeih koraka:
1) Na jeziku radnog lista koji se eli imenovati primeniti desni klik.
2) U meniju koji se pojavi (takav meni se obino naziva brzi meni ili Context meni)
kliknuti na Rename (slika 90).
3) Otkucati ime radnog lista na tastaturi.
4) Pritisnuti taster Enter da bi se procedura imenovanja radnog lista zavrila.
Ovo je ve mnogo bolje, jer sada emo uvek znati ta se nalazi na petom radnom
listu.
Hajde sada da preimenujemo sve radne listove. Sheet 1 Zbirna evidencija; Sheet 2
Miroslav Rai; Sheet 3 Jelena ari; Sheet 4 Milena Simi; Sheet 6 Petronije
Popovi; Sheet 7 Dragan Gaborovi; Sheet 8 Gabrijela Jaki; Sheet 9 Rastislav
Vislavski; Sheet 10 Tamara Manojlovi; Sheet 11 Milovan Negi.
Ako se desi da sluajno neki od zaposlenih dobije otkaz ili napusti firmu, nee vie
biti potrebe da postoji radni list za tu osobu. Znai da ga je potrebno obrisati. Kako se to
radi? Najlaki nain je da se pokazivaem mia doe na jeziak radnog lista te osobe i
primeni desni klik. U meniju koji se pojavi ve prepoznajete da je potrebno kliknuti na
Delete. Poto je ovo kritina operacija (posle nje nema povratka nazad) pojavie se Dialog
Box koji Vas obavetava ta e se desiti ako klikneta na OK, a ta ako kliknete na No. Ako
ste sigurni da elite da obriete radni list kliknite na OK i on e nestati. Meutim, ako niste
sigurni da elite da ga obriete kliknite na No i on e ostati u radnoj svesci. Poto je
Dragan Gaborovi dobio otkaz, obrisaemo radni list koji se odnosi na njega.
Ako se pojavi nova osoba u firmi, ne kao gost, ve kao zaposleni, bie potrebno da je
uvrstite u radnu svesku. Znai sledi nam dodavanje radnog lista. To se radi tako to
dovedete pokaziva mia na jeziak radnog lista ispred kojeg elite da postavite novi radni
list (hoemo da ubacimo radni list ispred Petronija Popovia) i primenite desni klik. U
meniju koji se pojavi kliknite na Insert. Sada e se otvoriti Dialog u kome Vam se nudi ta
da ubacite. Ve je oznaen Worksheet (a to je ono to elimo da ubacimo) i ostaje nam jo
da kliknemo na OK. Da bi znali ta e biti na ovom radnom listu potrebno ga je odmah
preimenovati (preimenovati u Miroslava Savanovi).
Ako malo bolje pogledate ovaj list je prazan. Da bi napravili tabelu za voenje
evidencije o radnom vremenu novozaposlene osobe identinu tabelama u drugim radnim
listovima trbalo bi da utroimo odreeno vreme. Kada steknete malo iskustva shvatiete da
je jedna od glavnih prednosti raunara da Vas oslobaa ponavljanja istih poslova, i uopte
Vam se nee sviati ideja da troite vreme na stvari koje ste ve radili, a uvate ih na
raunaru. Zakljuak: nije Vam potreban novi radni list, ve kopija nekog od radnih listova
iz ove radne sveske. Na taj nain ete dobiti novi radni list sa ve gotovom tabelom, u
kojoj je jedino potrebno promeniti podatke. Zbog toga emo ovaj radni list koji smo dodali,
obrisatii, pa iskopirati neki od postojeih.
Kako se kopira radni list? Dovesti pokaziva mia na jeziak radnog lista koji elimo
da iskopiramo (u naem sluaju Jelena ari), kliknuti i drati levi taster mia. Prevucite
mia (naglasiti im da se pokaziva mia prilikom prevlaenja dri u traci za jezike) do
mesta gde elite da iskopirate radni list. Kako da znate da li je Excel shvatio na kojem
mestu elite da izvrite kopiranje? Dok prevlaite mia iznad linije sa jezicima pojavljuje
sa jedna crna strelica, koja pokazuje ispred kojeg jezika e se iskopirati radni list. Kada
budete zadovojlni mestom (u naem sluaju Petronije Popovi) koje pokazuje Excel
zaustavite mia, pritisnite i drite taster Ctrl na tastaturi (pojavie se plusi na ekranu koji
Vas uverva da e se izvriti operacija kopiranja), pa zatim pustite levi taster na miu i za
njim i taster Ctrl. Sada e se pojaviti iskopirani radni list sa jezikom na kojem pie Jelena
ari (2) . Ovaj naziv nam ne odgovara pa emo preimenovati radni list u Miroslava
Savanovi. Sada imamo novi radni list pod imenom koji nam odgovara, sa gotovom
tabelom, u kojoj je jo potrebno izbrisati sve podatke i posao je zavren u samo par koraka.
Ostala je jo jedna tehnika koju je potrebno znati kada su u pitanju radni listovi.
Moete se nai u situaciji da je na vie radnih listova potrebno postaviti dosta istih
podataka (ili tabela). Da bi sebi tada pojednostavili posao iskoristiemo tehniku indiga
(mislim da ovu tehniku niko i ne zna pod ovim imenom osim predavaa ove kole i
polaznika). Tehnika indiga se sastoji u tome da se istovremeno oznae svi oni radni listovi
u radnoj svesci na koje je potrebno uneti iste podatke. Kada se ovi listovi oznae onda e
se podaci uneti u bilo kojem od ovih listova automatski kopirati u preostale obeleene
radne listove.
Kako se oznaava vie radnih listova? Ovde postoji dva naina obeleavanja.
Prvi se koristi kada je potrebno oznaavati nesusedne radne listove. Tada se klikne
na prvi jeziak koji elimo da bude obeleen, zatim se pritisne i dri taster Ctrl na tastaturi
(moe se drati pritisnut samo neposredno pred klik na neki drugi jeziak) i klikne na sve
ostale jezike za koje elimo da budu oznaeni, pa se na kraju pusti taster Ctrl.
Drugi nain se koristi kada je potrebno da se oznae radni listovi koji su poreani u
nizu, jedan iza drugog. Tada se klikne na prvi jeziak u nizu, pritisne i dri taster Shift na
tastaturi i klikne na poslednji jeziak u nizu.
Kada imate oznaeno vie radnih listova, njihovi jezici su bele boje, a primarni
radni list (onaj koji je prikazan u radnoj povrini) je onaj iji je naziv na jeziku prikazan
masnim (bold-ovanim) slovima.
8.
8.1.
RAD SA FORMULAMA
Na ovom asu prelazimo na glavne stvari zbog kojih je Excel veoma popularan.
Potvrdu njegove popularnosti moete videti na Internetu, ako posetite neki od brojnih
sajtova koji su mu posveeni.
Danas emo uiti da pravimo formule, kao i da koristimo ugraene funkcije koje
nam nudi.
Za potrebe ovog asa otvoriemo radnu svesku pod nazivom Vezba_06.xls, koja se
nalazi u My Documents u folderu Excel.
Poeemo od najednostavnijih formula koje se odnose na sabiranje mnoenje,
oduzimanje i deljenje.
Oznaite eliju F1 i pritisnite taster = na tastaturi ili kliknite miem na ikonicu
jednako u Formula bar-u. Ovim korakom dali ste programu do znanja da elite da
napiete formulu.
Napomena:
Kada Excel shvati da ste zapoeli proces sastavljanja formule (unosom znaka
jednakosti na prvo mesto u eliji) prikazuje Vam FormulaPalette asistenta. On se
pojavljuje u gornjem levom uglu radne povrina i slui da Vam pomae prilikom
sastsvljanja formule. U poetku e Formula Palette pratiti samo rezultat vae formule. Ako
se u formuli koriste funkcije, tada e FormulaPalette imati drugaiji izgled shodno funkciji
koja se koristi. FormulaPalette sa moe premestiti iz gornjeg levog ugla radne povrine na
bilo koje mesto, u sluaju da Vam smeta. To ete uiniti tako to ete pokaziva mia,
dovesti na prazan deo FormulaPalette-a (izbei Ok, Cancel i Help dugmie), pritisnuti i
drati levi taster mia, sve dok ga pomerate do eljenog mesta, gde ete otpustiti taster koji
ste drali pritisnut.
Sada ukucajte 45, znak plus i broj 23. Formula bi trebalo da je gotova, ali se nita ne
deava. Excel jo nije shvatio da ste zavrili sa pravljenjem formule. Zato? Jednostavno
on prati vae korake i sada oekuje od Vas: ili da nastavite sa pisanjem formule, to
teoretski moete da uradite (moete dodati jo par sabiraka na primer), ili da mu date do
znanja da ste zavrili formulu. Da biste uradili ovu drugu stvar potrebno je da pritisnete
taster Enter na tastaturi ili da kliknete na Check u Formula baru. Sada se umesto formule
u eliji pojavljuje rezultat. Nemojte misliti da se formula izgubila. Naprotiv ona je ostala
da deluje u pozadini, prikazujui nam rezultat u eliji, a to je upravo ono to nas zanima.
Napomena:
Za pisanje formule potrebno je za poetak da kliknemo na znak jednakosti u Formula
baru, a na kada je napiemo da kliknemo Check u Formula baru.
Formule ne morate pisati direktno u eliji ve to moete raditi u u Formula baru, tako
to oznaite eliju u kojoj elite da bude formula i kliknete u Formula bar tako da se pojavi
kursor u njemu. Sada slobodno moete poeti da kucate. Iskreno teko je razlikovati kada
kucate u Formula baru, a kada u eliji, jer se ono to se otkuca istovremeno prikazuje na
oba mesta. Trik je u tome da kucate na onom mestu gde se pojavljuje kursor.
Formula koju smo malo pre otkucali nema ba neki znaaj. Za vreme koje smo
utroili sastavljajui je mogli smo vie puta da je izraunamo koristei sopstveni mozak.
ta bi se desilo kada bi hteli da nam Excel izraunava zbir dva sabirka koji u zavisnosti od
situacije mogu imati razliite vrednosti? Nije valjda da bi morali za svaku situaciju ponovo
pisati formulu? Na sreu neemo to morati da radimo.
Formula koju smo napisali spada u primitivne formule, i ona nema nikakvu vrednost.
Reference (oznake) elija su i napravljene da bi nam pomagali da pravimo pametne
formule, a uz to i jo mnogo drugih pametnih stvari.
Mnogo elegantniju formulu emo dobiti na sledei nain. Oznaite eliju F5 i
kliknite na znak jednakosti u Formula baru. Sada kliknite na eliju A1 (pored znaka
jednakosti u eliji F5 e se pojaviti A1, a sama elija A1 e biti oznaena animiranim
okvirom koji se u argonu zove treim mravima). Pritisnite znak + na tastaturi, pa
kliknite na eliju A2 i na kraju kliknite na Check u Formula baru. Formula je gotova (i
Excel je to shvatio), ali u eliji F5 stoji 0. Zato. Na ovaj nain mi smo Excelu zadali da
nam sabira sadraje elija A1 i A2. Ove elije su trenutno prazne (Excel praznoj eliji
dodeljuje vrednost nula kada treba da je koristi prilikom izraunavanja formule) i zato je
rezultat nula. Upiite u eliju A1 45, a u eliju A2 23. Sada e u eliji F5 biti prikazano
89. Ako bi sada u eliju A2 upisali 2, videli bi da se rezultat u eliji F5 automatski
promenio i da sada iznosi 47.
Ovo je ve bolje, jer na se na taj nain oslobaamo ponovnog pisanja formula. Sve
to treba da radimo jeste da menjamo vrednosti elija A1 i A2 i Excel e sam da rauna
zbir.
Hajde malo da vebamo. Preite na drugi radni list i napravite formule koje su zadate
na papiru pored Vas.
(Pustiti ih da rade sami; nadgledati rad, ali ih pustiti da se pomue ukoliko zapadnu u
probleme; tek ako ba ne umeju da se iskobeljaju, objasniti im ta da rade.)
8.2.
SASTAVLJANJE FORMULA
FORMULA BAR-A
KORIENJEM
FUNKCIJA
IZ
U praksi e se retko deavati sluajevi u kojima se vri, primera radi, sabiranje samo
dva ili tri broja. Da je tako raunar nam nikada ne bi bio potreban, jer bi sve mogli raditi
napamet. U krajnjem sluaju mogli bi koristiti digitron, koji je znatno jeftiniji.
Verovatno Vam se desila situacija da morate da saberete nekoliko desetina brojeva.
U tom sluaju sabiranje napamet ne dolazi u obzir. Ako biste se odluili za korienje
digitrona morali biste, pod uslovom da ne nepravite ni jednu greku tokom sabiranja,
barem dva puta raunati zbir. Ovo drugo raunanje ete izvriti da bi ste se uverili u
tanost rezultata. Znai i digitron nije ba sreno reenje, obzirom da e Vam oduzeti dosta
vremena, a verovatno i ivaca. Jo ostaje Excel (moete koristiti i neki drugi program, ali
Vam ja preporuujen ba Excel). On ima ugraene funkcije koje moete koristiti za
sastavljanje formula. Jedna od njih je i funkcija za sabiranje opsega elija, a zove se SUM.
Opseg elija smo ve spominjali na drugom asu i evo prve situacije u kojoj emo ga
upotrebiti. Upotrebiemo ovu funkciju, kako bi bez ikakvih greaka sabirali 40-ak brojeva,
u samo par koraka.
Kliknite na jeziak radnog lista na kojem pie Funkcije. U desnom gornjem uglu
ovog radnog lista nalaze se uneti neki brojevi, a na zadatak je da ih sve saberemo. Kliknite
na eliju G1 da je oznaite. Sada kliknite na znak jednakosti u Formula bar-u (ili ga unesite
preko tastature). Primetite da NameBox u fomula bar-u izgubio (o njemu samo priali na
prvom asu) i sada se na njegovom mestu nalazi FunctionName. Klikom na strelicu pored
FunctionName-a dobija se lista funkcija. ta koja funkcija radi razjasniemo neto kasnije,
za sada nas zanima samo SUM funkcija i nju emo izabrati. FormulaPalette sada menja
oblik i dobija dodatna polja koja su nam potrebna da funkciju dobro definiemo.
Dodatna polja su: Number 1 (i ispisano je masnim slovima), Number 2. Ispod
ovih polja data su objanjenja za funkciju, i za polja koja su se pojavila u FormulaPaletteu. Prvo objanjenje glasi: Adds all the numbers in a range of cells (prevod: sabira sve
brojeve u opsegu elija) i objanjava ta funkcija radi. Drugo objanjenje glasi: Number
1: number1; number2;...are 1 to 30 numbers to sum. Logical values and text are ignored in
cells, included if typed as arguments (broj 1, broj 2... su 1 do 30 brojeva za sabiranje.
Logike vrednosti i tekst se ignoriu u elijama, ne ignoriu se ako su uneti kao argumenti)
i objanjava ulogu polja. Programeri Microsofta su veliki profesionalci i upravo zbog toga
moraju da se pridravaju odreenih zahteva. To su morali da rade i kada su sastavljali ove
poruke. One su malo ture, mogu da zbune korisnika i pisane su stilom koji podrazumeva
da imamo odreena predznanja o funkciji koju smo izabrali za korienje. Ovo poslednje
im moemo oprostiti, ali preko prve dve primedbe ne moemo prei tako lako. Naime, prvi
put kada sam radio u Excelu i eleo da iskoristim ovu funkciju u svojoj formuli, pratei
data objenjenja, shvatio sam da funkcija SUM moe da izvri sabiranje maksimum 30
brojeva. Velika greka!!! Samostalnim istraivanjem ustanovio sam da ova funkcija moe
da sabere onoliko brojeva koliko elimo, makar se to merilo hiljadama brojeva. Onda sam
pomislio da su u Microsoftu mislili na opsege elija i da maksimalno mogu da saberem 30
opsega. Ponovo greka, jer u jedno polje Number moe da se unese nekoliko opsega.
Istina je ini mi se blia programerima nego korisnicima (ako neko pita odgovorii im da je
programerski tako reeno, da se u FormulaPalette moe pojaviti maximum 30 polja
Number...) i zaista nema svrhe time se baviti. Poenta je da se striktno ne oslanjate na sve
to pie u ovim objanjenjima. Uvek moete malo da eksperimentiete i da sami utvrdite
ta sve funkcija moe da odradi.
Da nastavimo. Polje Number 1 je oznaeno i u njemu je ponuen opseg A1:F1,
jer program, kada utvrdi da se levo od elije sa formulom nalaze neki podaci (u ovom
sluaju brojevi), automatski nudi taj opseg za sabiranje. Istu stvar e uraditi ako ustanovi
da se iznad elije sa formulom nalaze neki podaci. Za sluajeve kada se podadci nalaze
desno, odnosno ispod elije Excel Vam nee nuditi opseg. Jo da napomenem da Excel
nudi opseg od prve elije sa podatkom, koja se nalazi u redu u kojem je i elija sa
formulom, pa sve do nje, bez obzira da li se u svim tim elijama nalaze podaci ili ne.
Konkretno, na naem radnom listu podaci u redu u kojem piemo formulu se nalaze u
opsegu A1:C1, dak je ostatak elija prazan.
Excel ne moe ba da prati tok naih misli. Moe samo da nam ponudi po neto, a na
nama je da ako nismo zadovoljni to menjamo. Mi i nismo zadovoljni ponuenim opsegom,
pa nam preostaje da ga prepravimo u A1:C15, kako bi bili obuhvaeni svi brojevi koje je
potrebno sabrati. To se radi vrlo jednostavno, tako to kliknete na sliicu koja se nalazi u
desnom uglu polja Number 1. Sada e se FormulaPalette pretvoriti u jednu liniju iji je
zadatak da upamti opseg koji oznaite. Sledei korak je da oznaite opseg A1:C15 (ovde je
potrebno ispratiti kako polaznici to rade i u sluaju da gree, terati ih da ponavljaju sve dok
ne odrade posao kako treba). Kada oznaite ovaj opseg kliknite na sliicu na desnoj strani
linije za pamenje opsega, da se vratite u FormulaPalette. U polju Number 1 sada stoji
pravi opseg i sve to je jo potrebno da uradimo jesta da kliknemo na OK. Rezulata zbira
svih brojeva iz opsega prikazan je u eliji G1.
Iz ovog primera ste videli da ste sabrali 45 brojeva, to je svakako vie od broja koji
ste proitali u kratkom uputstvu FormulaPalette-a.
Poto su formule i funkcije koje poseduje Excel veoma bitni za rad, potrebno ja di ih
to bolje savladamo. Zato emo se, pre upoznavanja sa narednim funkcijama, osvrnuti jo
malo na funkciju SUM. Dve stvari elim da Vam napomenem. U uputstvu iz Formula
Palette-a stoji da se u njemu moe pojaviti do 30 polja Number, ali se pojavljuju samo
dva. Kako naterati ostala polja da se ponove? Kliknite sada na polje G3, a zatim na znak
jednakosti u Formula bar-u. U Function Name polju ve stoji SUM, te samo kliknite na
njega. Ponovu su samo dva polja na Formula Palette-u. Ako pritisnete tester Tab na
tastaturi pojavie se polje Number 3, a u polju Number 2 videete kursor koji blinkuje.
Sledeim pritiskom na taster Tab pojavie se polje Number 4 itd. Ako vie volite
upotrebu mia od tastature, da biste dobili sledee polje potrebno je dovesti pokaziva mia
na poslednje polje u nizu i kliknuti. Tako se sada pojavilo polje Number 5.
Druga stvar se odnosi na ubacivanje vie opsega u jedno polje. Primera radi, elimo
da saberemo brojeve iz opsega A3:A7, B8:C12, kao i brojeve iz elija A13, B14 i C15.
Prema dosadanjem znanju mi bi ove opsege uneli u Formula Palette na sledei nain
(ispisati na tabli):
Opseg A3:A7
u polje Number 1
Opseg B8:C12
u polje Number 2
eliju A13
u polje Number 3
eliju B14
u polje Number 4
eliju C15
u polje Number 5
Mnogo je elegantnije, ak bi se moglo rei i bra ubacivanje svih ovih opsega u
jedno polje, na sledei nain. Kliknite na sliicu na desnoj strani polja Number 1.
Formula Palette se pretvara u liniju za pamenje opsega. Oznaite opseg A1:A7. Pritisnite
i drite taster Ctrl na tastaturi i oznaite opseg B8:C12. Dok jo drite taster Ctrl kliknite i
na elije A13, B14, i C15. Sada moete pustiti taster Ctrl. U liniji za pamenje su sauvani
svi opsezi koje smo oznaili i sada moemo kliknuti na sliicu u desnom uglu ove linije da
se vratimo u Formula Palette. U Formula Palette-u je dovoljno kliknuti na OK i zbir e se
prikazati u eliji G3.
Ovom prilikom smo nauili jo jednu taheniku, a to je obeleavanje vie opsega
istovremeno. Osim ove tehnike postoji i tehnika obeleavanja opsega korienjem tastera
Shift na tastaturi. Ona je veoma efikasna za obeleavanje veeg opsega elija. Sastoji se u
tome da kliknete na eliju koja bi trebalo da bude prva u opsegu, zatim da pokazivaem
mia odete do elije koje treba da bude poslednja u opsegu, da pritisnete i drite taster Shift
na tastaturi, kliknete na eliju i pustite taster Shift.
8.3.
U Formula Name polju koje se pojavljuje kada se sastavlja formula postoji spisak
funkcija koje Vam stoje na raspolaganju. On nije konaan. Sve funkcije koje Excel ima
moete pronai u Paste Function Dialog Box-u. Kliknite na Insert u glavnom meniju. U
meniju koji se pojavi kliknite na Function. Otvara se Paste Function Dialog Box. U ovom
Dialog Box-u postoje dve celine. Function Category je prozor sa leve strane i u njemu je
dat spisak kategorija u koje su svrstane funkcije:
Kategorija funkcija
Most Recently Used
All
Financial
Date & Time
Math & Trig
Lookup & Reference
Database
Text
Logical
Information
Smisao kategorije
spisak funkcija korienih u poslednje vreme
spisak svih funkcija koje postoje u Excelu
spisak funkcija vezanih za finansijske proraune
spisak funkcija kojemanipuliu sa datumima i vremenom
spisak funkcija vezanih za matematike i trigonometrijske
proraune
spisak funkcija koje slue za pretragu podataka i
referanciranje
spisak funkcija koje slue za rad sa bazama podataka
spisak funkcija koje brauju tekstualne podatke
spisak funkcija vezanih za logike operacije
Spisak funkcija koje Vam mogu dobaviti eljene
informacije od programa
Function Name je prozor sa desne strane i u njemu su dati nazivi funkcija sadranih u
oznaenoj kategoriji iz Function Category prozora. Za oznaenu funkciju ispod prozora
prikazuje se kratko uputstvo o nameni funkcije. Kategoriju All gledajte da izbegavate to je
mogue ee, jer ona sadri funkcije iz svih ostalih kategorija, tako da lako moeta doi u
situaciju da traite iglu u plastu sena, a tada sigurno neete nai funkciju koja Vam je
potrebna. Umesto toga, pre nego krenete u potragu za eljenom funkcijom, razmislite malo
o oblasti u kojoj se koristi, pa shodno tome izaberite kategoriju. Kada to uradite, prebacite
se u Function Name prozor da potraite funkciju koja Vam je potrebna (ako niste sigurni u
ime funkcije koje biste mogli da oekujete u ovom prozoru, uvek pratite uputstvo koje
Vam daje Excel ispod njega). Kategorija Most Recently Used je jedna od bitnijih ali se o
njoj stara program pratei Va rad. Naime, program prati koje sve funkcije esto koristite i
stavlja ih u ovui kategoriju. Sve funkcije iz ove kategorije se potom prikazuju u Function
Name polju koje se pojavljuje u Formula bar-u kada zaponete sastavljanje formule, a sve
u cilju da se smanji broj koraka koji je potrebno da odradite ne bi li doli do cilja.
Average je funkcija koja izraunava prosenu vrednost odreenog skupa brojeva.
Ovu funkciju emo nauiti da koristimo na primeru koji je dat na radnom listu pod
nazivom prosek. Kliknite na jeziak ovog radnog lista da se prikae u radnoj povrini.
Ovde imamo jednu tabelu u kojoj je voena evidencija o potronji goriva jednog
automobila za poslednjih nekoliko meseci. Gorivo koje je sipano u rezervoar automobila
potie od razliitih proizvoaa, a na je cilj da voenjem ove evidencije ustanovimo koje
gorivo, sa stanovita potronje, najvie odgovara automobilu. U tom cilju napravljene su
dve tabele i automobil je voen u istim uslovima. Rezultati potronje automobila na 100
kilometara dati su u poslednjoj koloni. Sve to je nama preostalo da uradimo jeste da
nalazi formula). Stoga kliknite na sliicu sa desne strane da se Formula Palette pretvori u
liniju za pamenje opsega i oznaite opseg D4:D10. sada kliknite na sliicu sa desne strane
linije za pamenje podataka i kada se pojavi Formula Palette kliknite na OK. U eliji H10
sada vidimo da je maksimalna potronja na 100 km,za Shell-ovo gorivo iznosila 7,14 litara.
Isti postupak je potrebno ponoviti za eliju H23 i ako ste sve dobro uradili rezultat bi
trebalo da bude 6,82 litra.
SumIf je funkcija koja sabira brojeve iz oznaenog opsega, a koji zadovoljavaju
postavljeni kriterijum.
ovek nikad nije zadovoljan postignutim (barem govorim u svoje ime) i upravo zbog
toga mi je palo na pamet da bih mogao da napravim formulu koja e da mi sabira koliko
sam kilometara preao u gradu, koliko na otvorenom, a koliko u kombinovanoj vonji,
tokom perioda testiranja. Ako ni zbog ega drugog, bar da znam da li je vreme da se menja
ulje ili moda guma na automobilu. Ovu formulu emo zajedno napraviti.
Kada je u pitanju ovakav zadatak nema jednostavnog sabiranja brojeva. Sada bi vi
trebalo da kaete da ima! U naoj tabeli moemo videti da elije D4, D8, D9 i D10 sadrze
informacije o preenoj kilometrai u gradu; da elije D6 i D7 sadre informacije o
preenoj kilometrai za vreme kombinovane vonje, a elija D7 za vonju na otvorenom.
Prostim sabiranjem odgovarajuih elija dobili bi informacije o preenoj kilometrai sa
svaku vrstu vonje. To je tano, ali ima tu jedna zakoljica. Prosto sabiranje moete izvriti
tek na kraju perioda testiranja. Ako hoete ovaj podatak da imate i za vreme perioda
testiranja onda posle svakog novog unosa morate preureivati formulu dodajui novi
sabirak. To ve ne valja. Ima ovde jo jedna oteavajua okolnost: kada biste vrili obino
sabiranje morali bi nprestano da gledate ta se nalazi u kolonoi B (grad, kombinovano ili
otvoreno) i na osnovu toga da uzimate sabirke iz kolone D. Ovo je ve naporno.
Ne znam za Vas, ali je meni ve dosta, da sluajno nisam saznao za funkciju SumIf,
ja bih digao ruke i zatvorio Excel i jo ugasio raunar, da se dalje ne nerviram. Zato hvala
funkciji SumIf.
Definiciju za funkciju SumIf smo dali, i dalje teoretisanje bi Vas samo zbunilo. Zato
emo da je vidimo na delu.
Kliknite na eliju I4 da je oznaite i iz Formula Name polja izaberite funkciju SumIf
(pogledajte prethodne primere ako niste sigurni kako da doete do Formula Name polja).
Formula Palette sada izgleda neto drugaije. Imate ri polja: Range, Criteria,
Sum_Criteria.
U prvo polje treba da se unese opseg elija koji e sadrati i podatke za uslov (bilo da
su brojevni, bilo da su tekstualni) i podatke (brojeve) za sabiranje. U naoj tabeli se podaci
koji e sluiti za uslov nalaze u koloni B, a podaci koji e se sabirati u koloni D. Izmeu
njih postoji kolona koja nam uopte nije potrebna. Poto smo koristei funkciju Sum videli
da u jedno polje moe da se unese vie opsega logian korak bi bio da ozanimo opsege
B4:B10 i D4:D10 i da izbegnemo kolonu C. Meutim ova funkcija ne prihvata vie opsega
u jednm polju. Znai ostaje nam jedino da oznaimo opseg B4:D10, to emo i uraditi
(ovde ste preputeni sami sebi; ako niste sigurni ta treba da uradite, pogledajte prethodne
primere).
Sledee polje je Criteria i u njega treba da unesemo kriterijum po kojem e se vriti
sabiranje. Nas zanima ukupna preena kilometraa u gradu, stoga re grad treba da
predstavlja kriterijum. Ukucajte sada grad u ovo polje zajedno sa navodnicima.
Tree polje Sum_Criteria slui da se naznai iz kog opsega treba da se uzimaju
podaci za sabiranje. Kako se podaci o preenim kilometrima nalaze u opsegu D4:D10 ovaj
opseg emo uneti u polje.
Formula je sada gotova i kliknite na OK. U eliji I4 sada je prikazan rezultat koji se
odnosi na ukupno preene kilometre u gradskoj vonji. Ukoliko imate elju tanost
rezultata moete proveriti da se uverite da Excel ne gri. U stvari kod prvog sastavljanja
formule poeljno je da se proveri rezultat, kako bi bili sigurni da sluajno niste napravili
neku greku.
Iskopirajte sada sadraj elije I4 u I5, odnosno I6, jednom od tehnika koje smo uili
na prethodnim asovima, pa zatim oznaite eliju I5. (Kada iskopiraju elija I4 e ostati
onaena animiranim okvirom. Podsetiti ih da taj okvir mogu ukloniti dvoklikom na bilo
koju eliju.)
Pogledajte sada Formula bar. Tu stoji formula (napisati je na tabli) SUMIF (B5:D11;
grad; D5:D11). Excel se potrudio da bude pameten tokom kopiranja pa je pomerio
opsege za po jedan red na nie. Zato ba jedan pitamo se sada svi? Zbog toga to je
formula iskopirana u redu ispod. Da je kopirana dva reda ispod Excel bi opseg pomerio za
dva reda nie.
Lepo od Ecel-a, nema ta, ali naalost mi od toga nemamo neke koristi i moraemo
da prepravimo opsege. Kliknite u Formula bar i B5:D11 prepravite u B4:D10, grad u
otvoreno (nema razlike ukoliko slovo o otkucate kao veliko ili malo), D5:D11 u
D4:D10. Formula je sada sreena i moete pritisnuti tastr Enter na tastaturi kako bi se
prikazao rezultat u eliji I5. Nemojte se zbuniti ako rezultat ostane isti. Sluajnost je htela
da se na mestu elije D4 ne nalazi podatak koji bi se koristio kao sabirak u ovoj formuli.
Ponovite ovaj postupak i za eliju I6, s tom razlikom to ete grad zameniti sa
kombinovano.
Jo je potrebno sve ovo uraditi i za drugu tabelu.
CountIf je funkcija koja prebrojava koliko oznaenih podataka zadovoljava zadati
kriterijum.
Ova funkcija radi tako to joj se oznai opseg elija koje e da koristi za svoj rad i
kriterijum tj. uslov sa kojim e da uporeuje podatke iz opsega. Kao rezultat ova funkcija
daje broj podataka iz opsega koji zadovoljavaju uslov.
Kliknite na jeziak radnog lista na kojem pie Extra. U radnoj povrini sada vidite
tabelu u kojoj se vodi evidencija o iskorienosti automobila u jednoj Rent-a-Car
kompaniji. Na zadatak je da rukovodiocima kompanije dostavimo informaciju o tome
koliko automobila ima preeno vie od 10 000 kilometara, kako bi se mogla doneti odluka
o tome koliko automobila treba voziti na servis.
Mi neemo sami da prebrojavamo sva vozila koja su prela preko 10000 km, ve
emo taj posao prepustiti funkciji CountIf.
Kliknite na eliju E4 da je oznaite i na jedan od poznatih naina izaberite funkciju
CountIf (pomoi im ukoliko ne mogu da se snau). U Formula Palette-u vidite dva polja:
Range i Criteria. Prvo polje slui da se unese opseg elija iji e se podaci prebrojavati,
a drugo da se unese kriterijum na osnovu kojeg se vri prebrojavanje.
Ukucajte u polje Range C2:C28, a u polje Criteria > 10000. Ovo to smo ukucali
u drugo polje predstavlja izraz kojim se funkciji zadaje da iz gornjeg opsega prebroji
koliko elija ima broj koji je vei od 10000.
Kliknite na OK i u eliji E4 e se pojaviti broj 7, to znai da je sedam automobila
prelo vie od 10000 kilometara.
If je logika funkcija koja testira zadati uslov i na osnovu rezultata testa vri dalje
akcije. Kao rezultat testa mogu se javiti dve vrednosti: tano ili netano. Za svaki od ovih
rezultata mi odreujemo koje e dalje akcije funkcija izvriti.
Kliknite na jeziak radnog lista na kojem pie If funkcija. U radnoj povrini se vidi
tabela koja slui za voenje evidencije odbrane laboratorijskih vebi na jednom fakultetu.
Kada student odbrani vebu upisuje se znak plus u odgovarajuu eliju. U koloni
Odbranio automatski se prebrojava koliko student ima odbranjenih vebi. Ova
automatizacija je izvrena korienjem funkcije CountIf. U koloni Nije odbranio
prikazuje se podatak koji govori o tome koliko je jo vebi studentu ostalo da odbrani.
Ovaj podatak je zapravo rezultat formule koja je sastavljena u eliji. Formula je prilino
jednostavna i predstavlja razliku broja 7 (toliko vebi postoji) i broja iz odgovarajue elije
kolone Odbranio.
Poslednja kolona, pod nazivom Status, je zamiljena da profesoru i asistentu,
prilikom organizovanja ispita olakaju posao utvrivanja injenice koji student ima pravo
da izae na ispit, obzirom da je odbranio sve vebe, odnosno koji studenti to pravo nisu
stekli.
I bez ove kolone bi se moglo utvrditi koji student moe na ispit, a koji ne, na osnovu
podataka iz kolone Odbranio, ali je to ne bi bilo sreno reenje problema. U toj koloni
sve elije su popunjene brojevima i morali bi da se napreemo ne bi li u tom moru brojeva
videli sedmicu.
U ovom, konkretnom sluaju najbolje je iskoristiti If funkciju. Kliknite na eliju K2
da je oznaite i izaberite funkciju If.
Na slici 1 dat je izgled Dialog Box-a koji se pojavljuje kada izaberemo If funkciju. U
polje Logical_test se upisuje uslov koji e funkcija da testira. U polje Value_if_true se
upisuje akcija koju If funkcija treba da izvri u sluaju da je uslov taan. U polje
Value_if_false se upisuje akcija koju If funkcija treba da izvri u sluaju da je uslov
netaan.
Kako emo primeniti ovu funkciju u naem primeru? Znamo da student mora da
odbrani sve vebe da bi stekao uslov da izae na ispit. Kada ih odbrani u koloni
Odbranio e stajati 7. U suprotnom e stajati neki manji broj.
Upravo ova injenica nas dovodi do uslova za testiranje: sadraj elije I2 jednak 7.
Njega emo i upisati u polje Logical_test: i2 = 7 (ovako jednostavne uslove najbolje je
unositi preko testature).
Kada zavrite sa unosom uslova pritisnite taster Tab na tastaturi da se kursor prebaci
u polje Value_if_true (isti efekat bi se dobio klikom na ovo polje). U ovo polje treba
uneti akciju koju e funkcija izvriti u sluaju da je rezultat testiranja uslova taan. Nas
zanima da se u tom sluaju u eliji K2 ispie neki tekst, tipa: proao ili ispunio uslov ili
neto slino tome. Otkucajte Poloio i prebacite se u polje Value_if_false (koristee
tastaturu ili mia)
U ovo polje se unosi akcija koju funkcija treba da izvri u sluaju da uslov nije
ispunjen, tj. rezultat testa netaan. Pratei dosadanju logiku ovde bi trebalo da otkucamo:
Pao.
Funkciji su sada prosleeni svi podaci koji su joj potrebni da bi pravilno odradila
svoj posao i nama jo ostaj da kliknemo na OK dugme. Rezultat e biti prikazan u eliji K2
i glasie Poloio.
Sastavili smo formulu samo za jednog studenta, trebalo bi to isto uraditi i za sve
ostale. Kada bi to radili na nain kako smo sastavili prvu formulu, bilo bi nam potrebno
mnogo vremena. Sreom Excel u sebi ima ugraen alat AutoFill pomou kojeg se vri
pametno kopiranje formula. Ako pomou ovog alata iskopiramo formulu u eliju K3,
Excel e pored obinog kopiranja prilagoditi formulu tako da se u eliji u koju je
iskopirana dobije pravilan rezultat. U ovom sluaju, Excel bi automatski promenio
referencu elije u uslovu. Umesto I2, za prilikom testiranja uslova posmatrae eliju I3 (u
njoj se nalazi podatak koji govori koliko je student zbog kojeg smo kopirali formulu
poloio vebi), a to je upravo ono to i oekujemo da uradi.
Alat AutoFill je sasvim jednostavan. Da bi ga iskoristili potrebno je da oznaite eliju u kojoj se nalazi formula koju elite da kopirate. Kada ste to uradili potrebno je da
dovedete mia u donji desni oak elije, tako da dobije oblik crnog krstia.
Kada dobije ovaj oblik, pritisnite, drite levi taster mia i pomerite ga do poslednje
elije u opsegu u kojem elite da izvrite kopiranje (u naem sluaju to je elija K21).
Kada se pokaziva mia nae na poslednjoj eliji opsega kopiranja pustite levi taster i
formula e biti iskopirana.
Kliknite sada na eliju I3, da je oznaite. Pogledajte u Formula bar, da se uverite da
je Excel automatski ispravio uslov i da umesto i2=7 stoji i3=7.
Izgled formule u Formula bar-u, na prvi pogled ne odgovara onome to smo radili,
meutim nije tako. Sve to smo uneli satavljajui formulu nalazi se i ovde samo u
izmenjenom obliku. Kada smo izabrali funkciju If, bila su nam ponuena tri polja. Sadraj
tih polja ispisuje se u zagradi iza imena funkcije u istom redosledu u kojem su ona
poreana u Dialog box-u. Sadraji odgovarajuih polja, meusobno su odvojeni znakom ;
Primetite samo da smo prilikom sastavljanja formule u odgovarajua polja upisivali
Prosao, odnosno Pao bez znaka navoda, a da se ovde oni pojavljuju. Znaci navoda u
formula bar-u oznaavaju da e ono to stoji izmeu njih biti prikazano kao tekst u eliji.
Do sada smo govorili da funkciji prosleujemo podatke neophodne za njeno pravilno
funkcionisanje. Kada bi se striktno drali definicija onda moramo da naglasimo, da svako
polje, odnosno svaki lan u zagradi funkcije predstavlja jedan njen argument i mi zapravo
ne prosleujemo podatke funkciji, ve definiemo njene argumente. Tako se iz Formula
bara moe zakljuiti da If funkcija ima tri argumenta (ovo se lako uoava prebrojavajui
koliko je izraza razdvojeno znakom ;).
Kada sastavljate formulu direktno u Formula bar-u, u sluaju da elite da iskoristite
neku funkciju, morate znati njeno ime i argumente, jer se Dialog box za pomo prilikom
definisanja argumenata ne pojavljuje..
Kliknite na jeziak radnog lista Choose. U radnoj povrini vidi se tabela jedne
kompanije za iznajmljivanje automobila. U njoj je data marka automobila, njegov
registarski broj, preena kilometraa u toku jednog meseca, kao i vrsta iznajmljivanja za
taj mesec.
Potrebno je da se automatizuje proces izraunavanja mesene zarade za svaki
automobil, u zavisnosti od vrste iznajmljivanja. To u praksi znai da kad unesemo vrstu
iznajmljivanja program automatski izrauna ukupnu zaradu za taj mesec i prikae je u
koloni Zarada.
Za ovu svrhu najbolje je koristiti funkciju Choose. Zato? Iz definicije ove funkcije
vidimo da ona, na osnovu vrednosti koja je zadata kao uslov, izvrava odgovarajuu akciju
iz liste akcija. U naem sluaju uslov treba da bude vrsta iznajmljivanja, jer se u zavisnosti
od nje razlikuju i cene, tj. zarada ostvarena na automobilu u toku meseca. Uslov u Choose
funkciji mora da bude brojna vrednost ili referenca elije koja sadri brojnu vrednost,
nikako ne sme da bude neki tekst. Razlog za ovo je to funkcija Choose listu akcija gleda
kao listu sa rednim brojevima. Kada u uslovu ima broj ona iz liste akcija izvrava onu koja
se nalazi pod rednim brojem koji odgovara uslovu. Ako bi se u uslovu naao tekst, funkcija
ne bi izvrila ni jednu akciju jer ne moe da uporedi tekst sa rednim brojrem akcije i bila bi
beskorisna. Upravo je ovo i razlog zato je onaj koji je sastavljao ovu tabelu vrstu iznajmljivanja predstavio brojevima (odavde moemo da izvuemo zakljuak da je ponekad
dobro unapred planirati stavri kako bi se tabele mogle to efikasnije koristiti).
9.
Nova radna sveska zaklanja sada sve ostale, to nam nikako na odgovara. Moramo
ponovo da preuredimo njihov prikaz. Kliknite na Window u glavnom meniju, pa na
Arrange. U dialog box-u sada neemo da izaberemo opciju Horizontal, jer ta vrsta prikaza
nije najpogodnija za vie od tri radne sveske, ve emo izabrati opciju Tiled i kliknuti na
OK dugme. Sada imamo mnogo bolji prikaz i pri tome se nova radnih sveska pojavljuje u
desnom gornjem uglu (postoji mogunost da se pojavi i na nekom drugom mestu od ovog).
Moram da vam napomenem da je aktivna ona radna sveska ijii je Title bar plave boje. Da
bi ste neku radnu svesku uinili aktivnom dovoljno je da dovedete pokaziva mia negde
na njenu povrinu i kliknete.
Da bi prikupili sve podatke potrebne za izvetaj u Excelu se koristi tehnika
zasnovana na naredbi Consolidate.
Ukoliko nova radna sveska nije aktivna, aktivirajte je klikom negde na njenoj
povrini. Oznaite eliju A1 i kliknite na Data u glavnom meniju. Sada kliknite na naredbu
Consolidate. Pojavljuje se Consolidate Dialog box
Posle ekiranja pomenutih opcija, kliknite na OK. Podesite irine kolona tako da se
tekst u koloni A moe videti i centrirajte tekst u eliji B1. Zbirni izvetaj u svom najjednostavnijem obliku je gotov.
Na savet je da naredbu Consolidate koristite kada je re o objedinjavanju podataka
koji se nalaze u jednostavnim listama, kao to su to bile ova sa kojima smo radili.
Nedostatak ove prikaza je to nudi skromne detaljne informacije. Kada je re o ovakvim
jednostavnim zadacima, to i nije neki nedostatak. Meutim kada je potrebno vriti neku
ozbiljniju analizu, tada su detaljne informacije veoma bitne i tada u pomo priskau Pivot
Tables (Pivot tabele).
9.1.
Da vidimo kako moemo da poboljamo prikaz koji smo upravo napravili. Zanima
nas da u narednom periodu iz asortimana izbacimo svu onu robu koja je slabo prodavana.
Pod slabom prodajom se podrazumeva da je prodata u vrednosti manjoj od 50 000 din.
Takoe u narednom periodu elimo da uveamo zalihe robe koja je dobro prodavana. Pod
dobrom prodajom se podrazumeva da je prodata u vrednosti veoj od 100 000 din. Excel
nam u tom sluaju moe mnogo pomoi. Naime, on poseduje naredbu Conditional
Formatting. Ova naredba poredi podatke u zadatom opsegu sa definisanim kriterijumom.
Ako podatak zadovolji kriterijum onda se formatira prema unapred zadatom formatu. Na
taj nain se podaci vizuelno izdvajaju iz mnotva podataka i mnogo ih je lake uoiti.
Mi ve znamo ta elimo, samo jo da to sprovedemo u delo. Oznaite opseg elija u
kome sa nalaze brojne tj. novane vrednosti (B2:B10). Kliknite na Format u glavnim
meniju, a zatim kliknite na Conditional Formatting.
U Dialog box-u koji se otvori, u polju u kojem stoji between kliknite na strelicu sa
desne strane i iz liste izaberite greater than or equal to. Sada e Dialog box promeniti
izgled, pa e desno od polja u kojem pie greater then or equal to postojati samo jedno
polje. U to polje unesite vrednost 100000 i kliknite na Format. Otvara se novi Dialog
box. U polju Color kliknite na strelicu sa desne strane i izaberite crvenu boju. U polju
Font style izaberite Bold i kliknite na OK dugme. Prvi uslov je sastavljen, ostaje da se
pozabavimo vrednostima manjim od 50000.
Da bi jo neko, osim nas mogao da shvati zato su neke vrednosti crvene boje, a
druge plave, dodaemo komentar (na nain na koji smo uili) u zaglavlje tj. eliju B1.
Komentar e glasiti: Vrednosti oznaene crvenom bojom predstavljaju robu ije e se
zalihe poveavati, dok vrednosti oznaene plavom bojom predstavljaju robu koja se vie
nee nabavljati. (rade samostalno, kontrolisati rad)
Objedinjavanje podataka metodom koju smo primenili nudi samo jedan korak vie kada su
detaljne informacije u pitanju.
Oznaite opsg elija sa zbirnim izvetajem A1:B13. kliknite na Date u glavnom
meniju i potom na Consolidate. ekirajte opciju reate links to source data i kliknita na
Ok dugme. Sa leve strane ekrana pojavljuje se linija za prikazivanje odnosno skrivanje
nivoa podataka.
Dugmii 1 i 2 na vrhu ove linije slue za automatski prikaz svih informacija na nivou
odreenom njihovim brojem. Ako kliknete na dugme 1 nita se nee desiti jer su sve
informacije prvog nivoa prikazane. Ako kliknete na plus pored ele - trenja prikazae
se sve informacije drugog nivoa vezane za ovu vrstu proizvoda. Na taj nain ete moi da
ustanovite koliko je prodaja te vrste robe izvreno u toku proteklih meseci (jednostavno
prebrojite redove i toliko je prodaja izvreno), zatim oliko je komercijalista uspelo da
proda tu robu i koliko puta (jednom komercijalisti odgovara ime fajla u koloni B, i broj
redova do sledeeg imena predstavlja njegovu prodaju za taj mesec), i kako se kretala
prodaja robe svakog meseca. Na alost, na ovom nivou ne moete da vidite i imena
komercijalista koji su vrili prodaju.
Klikom na dugme 2 i prikazae se informacije drugog nivoa za vaku vrstu
proizvoda. Ponovnim klikom na dugme 1, sakrivate sve invormacije drugog nivoa i
ponovo na eranu imate samo informaciju prvog nivoa.
10.
FILTRIRANJE LISTI
Da bi ste pokrenuli AutoFilter potrebno je prethodno oznaiti bilo koju eliju u listi.
To je dovoljno Excel-u da primeni AutoFilter na celu listu. Kliknite na Data u glavnom
meniju i oznaite Filter. Kada se pojavi novi meni kliknite na AutoFilter i on e se ugraditi
u zaglavlje tabele.
Sa desne strane zaglavlja svake kolone postoji po jedna strelica usmerena na dole.
Ako kliknete na bilo koju od njih videete da liste koje one nude imaju zajednikih opcija.
To su: All, Top10, i Costum. Ostale opcije razlikuju se od kolone do kolone i praktino
prikazuju sadraj odgovarajue kolone. Ako su u koloni cene, onda su ostale opcije cena,
ako su u koloni nazivi robe, onda su ostale opcije zapravo nazivi robe itd.
Opcija All slui za ukidanje kriterijuma po kojem se vri filtriranje. Opcija Top10
slui za filtriranje brojnih vrednosti i ona nam prikazuje 10 najveih, odnosno najmanjih
vrednosti. Opcija Costume slui za proizvoljno zadavanje kriterijuma po kojem e se vriti
filtriranje.
Kako sada iskoristiti ovaj alat da nam se prikae asortiman robe koju nabavljamo od
proizvoaa Festina? Reenje je izuzetno jednostavno, potrebno je kliknuti na strelicu u
zaglavlju kolone Ime proizvoaa i u listi koja se pojavi izabrati Festina. Kada smo
izabrali kriterijum strelica dobija plavu boju, kao i oznake redova filtriranih zapisa. Na taj
nain nas Excel vizuelno podsea da u radnoj povrini nije prikazana kompletna lista ve
samo njen filtrirani deo. Uoite i to da je samo jedna strelica alata AutoFilter plava, dok su
sve ostale crne. Plava strelica nam ukazuje na kolonu u kojoj smo birali kriterijum za
filtriranje.
Filtrirana lista se sada moe iskopirati u neku drugu radnu svesku, odtampati ili
poslati nekome putem E-mail-a.
Kopiranje je proces koji smo ve nauili i nema potrebe da ga i ovom prilikom
obnavljamo. tampanje emo raditi na sledeim asovima. Slanje ovakve tabele, kao i
uostalom nekih drugih tabela, putem E.mail-a se radi na sledei nain: kliknete na File u
glavnom meniju i oznaite SendTo. Kada se pojavi novi meni moete kliknuti na jednu od
tri opcije. Izborom sve tri opcije otvorie se Outlook Express ili neki drugi program u koji
koristite za razmenu elektronske pote. Razlika izmeu opcija je to prvom opcijom Mail
recipient saljete radni list u okviru poruke, drugom opcijom aljete attachment, a treom
aljete radni list grupi korisnika.
Kriterijum moemo dalje pootravati, tako to emo, na primer, da kliknemo na
strelicu u zaglavlju kolone Mp cena i izaberemo opciju 35,90. Sada nam je prikazana
lista koja je filtrirana na osnovu dva kriterijuma: ime proizvoaa i maloprodajna cena. U
filtriranoj listi sada ostaju samo dva zapisa (reda) ija odgovarajua polja zadovoljavaju
zadate kriterijume.
Povratak na listu kakva je bila pre filtriranje vri se tako to se klikne na plavu
strelicu u zaglavlju kolone i u opcijama izabere All. Postupak je potrebno ponoviti onoliko
puta koliko ima plavih strelica. Na ovaj nain su ukinuti svi prethodni kriterijumi, ali
AutoFilter nije ukinut on i dalje postoji u zaglavlju liste i eka spremno na filtriranje prema
novim kriterijumima.
Da bi ste zatorili AutoFilter potrebno je kliknuti na Data u glavnom meniju i oznaiti
Filter. U meniju koji se pojavi videete da pored AutoFilter stoji oznaka za ekiranje.
Kliknite na AutoFilter da ukinete oznaku za ekiranje i zatvorite alat.
Primera radi, klijent se interesuje koje sve vrste deterdenta u pakovanju od 3
kilograma imamo u asortimanu, pri emu je veleprodajna cena deterdenta manja od 100
dinara. Ovu informaciju moemo vrlo brzo dobiti upotrebom alata AutoFilter. U zaglavlju
kolone Vp cena kliknuemo na strelicu i u listi izabrati Costum. Pojavljuje se Dialog box
koji e nam posluiti za postavljanje kriterijuma za filtriranje. Na cilj su proizvodi sa
cenom manjom od 100 dinara. Zato emo u polju u kojem stoji re equals kliknuti na
strelicu sa desne strane i u listi izabrati is less than (u prevodu: manje od) u polju desno
od ovoga upisati 100. Sada emo kliknuti na OK dugme i u listi e ostati prikazani samo
oni proizvodi sa veleprodajnom cenom manjom od 100 dinara. Meutim ova lista je jo
uvek nepregledna, i ne moemo lako doi do eljenih informacija iz nje. Zato emo
kliknuti na strelicu u zaglavlju kolone Vrsta. U listi koja se prikae izabraemo opciju
Deterdent. Sada je situacija znatno bolja. Od nae, velike liste, ostala su samo etiri
reda. Dalje mozemo kliknuti na strelicu u zaglavlju kolone Pakovanje i izabrati opciju 3
kg. U listi ostaje samo jedan red i to ba onaj koji zadovoljava sve zadate kriterijume.
Na ovaj nain smo bez preteranog zamaranja, vrlo brzo doli do eljene informacije,
koja nam kae da trenutno na raspolaganju imamo samo jedan deterdent u pakovanju od
tri kilograma, koji je jeftiniji od 100 dinara. On se zove AuGe, a proizvodi ga firma
Luxor.
Sledei zadakak koji je pred vama je da komercijalistima u kompaniji prosledite
informaciju o pet najjeftinijih vrsta okolada u firmi, njihovim koliinama na zalihama i
kritinoj vrednosti zaliha. Ceo posao se sastoji u tome da kliknete na strelicu u polju
Vrsta i da izaberete opciju okolada. Sada su u listi prikazane sve vrste okolada koje
postoje na zalihama. Sledei korak je da se izlista pet najjeftinijih okolada. Kliknite na
strelicu u zaglavlju kolone Vp cena. Izaberite opciju Top10.
U polju gde pie Top kliknite na strelicu i izaberite Bottom (da bi se filtriranje
vrilo prema najmanjim vrednostima). U polju gde pre 10 unesite vrednost 5 (da bi se
prikazalo pet najniih vednosti) i kliknite na OK. Sada je u listi prikazano samo pet
najjeftinijih vrsta okolade sa svim podacima, ukljuujui tu i koliine na zalihama, kao i
kritinu vrednost zaliha.
Da bi prosledili ove informacije komercijalistima potrebno je da snimimo filtriranu
listu. U tu svrhu otvoriemo novu radnu svesku i snimiti je pod imenom okolada min 1
(odrediti svakom polazniku broj koji e da stavi umesto jedinice). Vratimo se na nau
filtriranu tabelu i oznaimo je. Sada emo da kliknemo na ikonicu Copy u Toolbar-u.
Prebacimo se u novu radnu svesku i oznaimo eliju A1. Kliknite na ikonicu Paste u
Toolbar-u. Filtrirana lista je iskopirana, samo to irine kolona nisu odgovarajue. Podesite
irine kolona, snimite radnu svesku i zatvorite je. Sada poaljite radnu svesku preko mree
na drugi raunar (odrediti im na koji raunar da poalju radnu svesku i kontrolisati rad).
Ukinimo sada krtierijume za filtriranje koje smo postavili. Ukoliko se ne seate, to se
radi tako to se klikne na svaku strelicu plave boje i u svakoj listi izabere opcija All.
Za potrebe uporeivanja sa konkurencijom potrebno je izvui informaciju o svim
proizvodima ija je veleprodajna cena izneu 20 i 30 dinara. Za dobijanje ovih informacija
moraemo da filtriramo listu prema kriterijumu koji emo da postavimo u koloni Vp
cena, jer su nam one bitne. Kliknuemo na strelicu u zaglavlju ove kolone i poto u listi
nigde explicitno ne postoji opcija za prikazivanje cena izmeu ovih vrednosti, izabrati
opciju Costume. U polju gde pie equals kliknuemo na strelicu i u listi izabrati opciju
is greater or equal to (vee od ili jednako). U polju desno od ovoga upisaemo 20. Sada
emo kliknuti na strelisu u donjem levom polju i izabrati opciju is less or equal to
(manje od ili jednako), a u polju pored njega upisati 30. Kada semo sve ovo uneli
kliknuemo na dugme OK.
Lista je sada filtrirana prema eljenom kriterijumu i vidimo da postoji devetnaest
vrsta proizvoda koji ispunjavaju zadati kriterijum.
Vrlo je bitno da znamo izraze koji se pojavljuju u Dialog box.u kada sastavljamo
proizvoljan kriterijum. Kada znamo emu oni slue moemo da napravimo veoma dobre
kriterijume za filtriranje lise. Evo kratkog spiska tih izraza:
Izraz
Equals
Prevod
Jednak
Nije
jednak
Is greater than
Vei od
Is greater than or
equal to
Vei ili
jednak
Is less than
Manji od
Is less than or
equal to
Manji ili
jednak
Begins with
Poinje sa
Ne poinje
sa
Ends with
Zavrava
se sa
Contains
Ne
zavrava
se sa
Sadri
Ne sadri
Uloga
Prikazuje one redove iji su brojevi
u filtriranoj koloni jednaki zadatom
broju
Prikazuje one redove iji brojevi u
filtriranoj koloni nisu jednaki
zadatom broju
Prikazuje one redove iji su brojevi
u filtriranoj koloni vei od zadatog
broja
Prikazuje one redove iji su brojevi
u filtriranoj koloni vei ili jednaki
zadatom broju
Prikazuje one redove iji su brojevi
u filtriranoj koloni manji od zadatog
broja
Prikazuje one redove iji su brojevi
u filtriranoj koloni manji ili jednaki
zadatom broju
Prikazuje one redove iji tekstualni
podaci u filtriranoj koloni poinju
zadatim slovima
Prikazuje one redove iji tekstualni
podaci u filtriranoj koloni ne
poinju zadatim slovima
Prikazuje one redove iji se
tekstualni podaci u filtriranoj koloni
zavravaju zadatim slovima
Prikazuje one redove iji se
tekstualni podaci u filtriranoj koloni
ne zavravaju zadatim slovima
Prikazuje one redove iji tekstualni
podaci u filtriranoj koloni sadre
zadata slova
Prikazuje one redove iji tekstualni
podaci u filtriranoj koloni ne sadre
zadata slova
U Costum Dialog box-u moete zadati najvie dva uslova, a za povezivanje ovih
uslova moete izabrati opciju And ili Or. Prva opcija oznaava da oba uslova moraju biti
ispunjena da bi se odgovarajui red tj. zapis prikazao u filtriranoj listi. Druga opcija
oznaava da je dovoljno da jedan od uslova bude zadovoljen da di odgovarajui red tj.
zapis bio prikazan u filtriranoj listi.
Sada hoemo da idemo korak dalje i da saznamo kolika je prosena veleprodajna
cena svih proizvoda prikazanih u filtriranoj listi. Da bi ovo saznali ne moramo ak ni
formulu da sastavljamo. Excel nam nudi eljenu informaciju u Status bar-u.
Oznaite kolonu sa veleprodajnim cenama i pogledajte statusnu liniju. Tamo
neemo nai ono to oekujemo, ali emo moi da proitamo kolika je suma oznaenog
opsega. Excel, naime, ako mu se drugaije ne kae, sam, automatski rauna sumu
oznaenog opsega. Alat za automatsko izraunavanje koji se koristi u statusnoj liniji zove
se AutoCalculate. Pored sume u statusnoj liniji mogu se koristiti i neke druge funkcije, kao
to je i funkcija za izraunavanje proseka. Da bi promenili funkciju koja se koristi u
statusnoj liniji, dovedite pokaziva mia na Sum u njoj i primenite desni klik.
U meniju koji se pojavio postoji spisak funkcija koje se mogu koristiti u statusnoj
liniji. Evo kratkog opisa ovih funkcija:
Funkcija
None
Average
Count
Cuont
Nums
Max
Min
Sum
Uloga
Izborom ove opcije ukidamo AutoCalculate alat
Izraunava prosenu vrednost oznaenog opsega
Prebrojava elije u opsegu
Prebrojava elije u opsegu koje sadre brojeve
Nalazi najvei broj u opsegu
Nalazi najmanji broj u opsegu
Izraunava ukupnu vrednost opsega
11.
Za potrebe ovog lekcije otvoriemo radnu svesku pod nazivom Vezba_10.xls, koja se
malazi u My Documents u folderu Excel.
Ova lista nam je pozanata sa prethodnog asa. Nastaviemo da je koristimo kako bi
prikazali neke nove tehnike u radu sa listama.
Na kraju meseca imate zadatak da napravite izvetaj o stanju na zalihama. Izvetaj
mora da bude prikazan po kategorijama robe (okolada, brano, sok...). U okviru svake
kategorije rodba treba da bude prikazana prema proizvoau od kojeg potie. Takoe
izvetaj treba da bude takav da zalihe budu prikazane od najvie ka najniima unutar svake
kategorije.
Upravo zbog poslednjeg zahteva namee nam se da sortiramo listu pre poetka
izrade izvetaja. Sortiranje u ovom konkretnom sluaju emo izvriti na osnovu vrste robe,
zatim na osnovu proizvoaa i na kraju na osnovu stanja na zalihama.
Proces sortiranja zapoinjemo tako to emo kliknuti na bilo koju eliju unutar liste.
Potom emo kliknuti na Data u glavnom meniju. U meniju koji se pojavi kliknuemo na
Sort.
Pojavljuje se Sort Dialog box. Na osnovu utvrenog redosleda sortiranja (vrsta, ime
proizvoaa, zalihe), kliknuemo na strelicu u polju Sort by i izabrati opciju Vrsta.
Zatim emo kliknuti i na strelice u poljima Then by izabrati opcije Ime proizvoaa i
Zalihe, respektivno. Pored polja Sort by ostaviemo opciju Ascending, kao i pored
prvog polja Then by. Ova opcija nam sortira opseg po abedcednom redosledu (od A ka
Z), kada su u opsegu tekstualni podaci, odnosno u rastuem redosledu (od najmanjeg ka
najveem), kada su u pitanju brojevi. Poto nam je potrebno da stanje na zalihama bude
prikazano od najveih ka najmanjim, logino je da pored drugog polja Then by kliknemo
na opciju Descending. Ova opcija ima suprotnu ulogu od opcije Asending.
Jo emo da proverimo da li j oznaena opcija Header row, obzirom da naa lista
poseduje i zaglavlje. Da ga nema, oznaili bi opciju No header row. Kada smo i ovo uradili
kliknuemo na OK dugme. Lista je sada sortirana.
Da bi jo malo provebali sortiranje otvoriemo radnu svesku Vezba-01.xls, koja se
nalazi u My Documents u folderu Excel. Listu na prvom radnom listu ete sortirati prvo
prema nazivu firme, zatim prema gradu i na kraju prama osobama za kontakt.
12.
Pre dva asa nauili smo postupak izrade zbirnog izvetaja za sluaj kada imamo
prilino jednostavne liste. Sada emo da nauimo kako da napravimo zbirni prikaz
sloenije liste korienjem meuzbirova.
Sortiranjem smo nau listu ralanili na kategorije i grupe unutar njih. Kategorije su
zapravo vrste proizvoda. Grupe predstavljaju proizvoai. Tako recimo imamo kategoriju
okolada i u okviru nje grupu koju predstavlja firma Medijana, a koja proizvodi pet vrsta
okolada. Ostale grupe u ovoj kategoriji su: Festina (sa etiri vrste), Soho (sa tri vrste) i
Taurus (sa tri vrste okolade).
Meuzbirovi se mogu, u ovom konkretnom sluaju praviti i za grupe i za kategorije.
Zbirni prikaz listi izraen korienjem meuzbira sadri sve detaljne informacije koje se po
potrebi mogu skrivati, odnosno prikazivati. Na primer, mogu se prikazati svi podaci koji se
odnose na firmu Medijana, a da pri tom svi ostali podaci budu skriveni.
Da preemo sa rei na dela i da vidimo kako se koriste meuzbirovi. Lista nam je
sortirana i sledei korak je izrada meuzbirova. Oznaite bilo koju eliju u listi i na
glavnom meniju klknite na Data. U novom meniju kliknite na Subtotals. Pojavljuje se
Dialog box.
Ako u polju At each change in ne stoji Ime proizvoaa izaberite ga iz liste opcija
koju dobijate klikom na strelicu sa desne strane ovog polja. U polju Use function ve
stoji Sum, tako da to polje moemo preskoiti.
U polju Add Totoal to ekirajte samo opciju Zalihe. Ostala ekiranja iskljuite.
Na kraju proveriti da li su ekirane opcije Replace current subtotals i Summay below
data i kliknuti na OK.
Ovim postupkom uneli smo meuzbirove u kolonu Zalihe, a njihove oznake u
kolonu Ime proizvoaa. Meuzbirove se odnose na koliine robe na zalihama.
Ako se vratimo malo unazad, setiemo se da smo rekli da bi izvetaj trebalo da bude
dat prema kategorijama, tj. vrstama proizvoda (prvi nivo), a da u okviru njih imamo grupe,
13.
Slika 102. Wizard koji Vas vodi kroz proceduru uvoza tekstaulnog dokumenta
14.
Pokretanje Chart Wizarda ima svrhu jedino ukoliko na radnom listu ve postoje
podaci koje hoete da grafiki da predstavite.
Teoretski, moete da pokrenete wizard i kada na radnom listu nema podataka i da mu
oznaite opseg gde e se podaci nalaziti, ali to nije praktino iz dva razloga: postoji velika
verovatnoa da zaboravite koji ste opseg za podatke rezervisali, a drugi razlog lei u
injenici da neete biti u mogunosti da uredite izgled dijagrama na eljeni nain sve dok
ne unesete podatke.
Da bi nauili kako se izrauju dijagrami otvorite vebu pod nayivom Chatr.xls koja
se nalazi na CD-u, u folderu Excel.
Na radnom listu "Pie chart" data je analiza prodaje nekretnina agencije "Home Trade
Company". Ovu analizu je potrebno i grafiki predstaviti kako bi rukovodstvo agencije
moglo brzo i efikasno da snimi situaciju i donese odluke o buduim ulaganjima.
Poetak izrade dijagrama kree od toga kliknete na bilo koju eliju u opsegu u kome
se nalaze podaci (u naem sluaju podaci se nalaze u opsegu A1:B7) i nakon toga
pokrenete Chart Wizard na jedan od dva spomenuta naina. Dovoljno je oznaiti samo
jednu eliju u opsegu, jer je Excel dovoljno pametan da prepozna ceo opseg kada je bar
jedna elija u njemu akrivna.
Chart Wizard (slika 104) vodi kroz etiri koraka u kojima vrite sva podeavanje
vezana za dijagram.
U prvom koraku vri se izbor vrste dijagrama. Postoje standardni tipovi i dodatni, an
kartici iji jeziak ima naziv "Custom Types". Sa leve strane prozora nalazi se spisak
tipova dijagrama, a sa desne su prikazane sve podvarijante jedne vrste dijagrama. Vrsta
dijagrama se bira tako to se klikne na eljeni naziv u listi dijagrama, a zatim i na eljenu
podvarijantu. Dugme Pres and Hold To View Sample, slui da se prikae izgled
izabranog dijagrama izraen na osnovu oznaenih podataka u radnom listu. Ovo dugme
funkcionie tako to dovedete pokaziva mia na njega, pritisnete i drite levi taster. Kada
pogledate izorak dijagrama pustite levi taster.
U naem primeru izabraemo dijagram pod nazivom Pie, a za podvarijantu dijagram
u sredini gornjeg reda.
Nakon izbora vrste potrebno je kliknuti na dugme Next, kako bi nastavili proceduru
izrade dijagrama.
Slika 106 Drugi korak: utvrivanje opsega elija iz koga se uzimaju podaci, odreivanje serija.
B1 i iz nje e se uzimati podatak o imenu serije). Nakon toga potrebno je da u polje Values
unesete opseg u kojem se nalaze podaci vezani za seriju (u ovom polju, u naem sluaju,
wizard je automatski uneo opseg B2:B7 i iz njega e se uzimati podaci serije).
Na kraju je jo potrebno da se u polje Category Values unese opseg koji e
odreivati naziv svakog podatka u seriji (u ovom polju, u naem sluaju, wizard je
automatski uneo opseg A2:A7 i iz nje e se uzimati imena podataka serije).
Poto je u naem primeru wizard odradio celokupni posao umesto nas, nama jedino
preostaje da kliknemo na dugme Next kako bi nastavili sa izradom dijagrama.
U treem koraku (slika 107) odreuje se naslov dijagrama, poloaj legende i izgled
labela podataka.
Na kartici Titles u Polju Chart Title unosi se naslov dijagrama (u naem primeru, u
ovom polju ve stoji naslov: Procenat). Ostala polja nisu dostupna za ovu vrstu dijagrama,
a slue za unos naslova za X, Y osu kao i za sekundarne X i Y ose.
Na Kartici Legend, u samom vrhu postoji Show Legend check box. Kad je ovo
polje ekirano legenda e se prikazivati na dijagramu. Polaj legende na dijagramu
odreujete klikom na neko od radio dugmia ispod.
Kartica Data Labels slui da se odredi izgled labela podataka. Pogodnom
kombinacijom chech box-eva moete napraviti izgled labele po Vaem ukusu. Ovde emo
samo napomenuti ta koji check box oznaava: Series Name pored podatka stoji ime
serije, Category Name pored podatka stoji ima kategorije (ime koje se uzima iz opsega
oznaenog u polju Categorz Value na drugom koraku wizard-a), Value vrednost podatka
koja se preuzima iz odgovarajue elije, Percentage procenat vrednosti podatka u odnosu
na ukupni zbir vrednosti svih podataka, Legend Key prikazuje oznaku koja stoji u
legendi, Show leader lines ukoliko je labela suvie udaljena od podatka prikazuje liniju
koja povezuje podatak i labelu.
Kada podesite ove parametre potrebno je kliknuti na dugme Next kako bi preli na
sledei korak u izradi dijagrama. Ovo je ujedno i poslednji korak i na njemu se odreuje da
li e se dijagram pojaviti na istim radnom listu kao i podaci na osnovu kojih je napravljen
ili e se pojaviti na zasebnom radnom listu (slika 108).
Ako kliknete na radio dugme As new sheet tada e se dijagram pojaviti na zasebnom
radnom listu, a ako kliknete na As object in i potom kliknete na strelicu usmerenu na dole,
u desnom uglu ovog polja, moete izbrati radni list na kojem e se dijagram pojaviti.
Kada izaberete eljeni poloaj dijagrama kliknite na dugme Finish kako bi ste
zavrili proceduru izrade dijagrama. U naem primeru, izabraemo da se dijagram
pojavljuje na istom radnom listu kao i podaci na osnovu kojih je napravljen. U tom sluaju
trebalo bi da dobijete dijageam slian dijagramu sa slike 109.
PDVWHUFODVV
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
,QWHUQHW
%HRJUDG=HWVNDDWHO
ZZZPDVWHUFODVVFR\X
3RWRYDQLSROD]QLH
Pred Vama je skripta koja prati kurs Internet Kompjuterskog
FHQWUD0DVWHU&ODVV6NULSWXVXUDGLOLSUHGDYDLQDHNROHVD
HOMRP GD 9DP RODNDMX UDG X VYHWX UDXQDUD 3ULPHUL NRML VX
NRULHQLXVNULSWLVXLGHQWLQLonima na kojima ste radili u toku
kursa. HOLPR9DPVUHDQUDG
S potovanjem,
PDVWHUFODVV
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
INTERNET
1. UVOD
6OHGHLDVRYiSUHGYLHQi su za onaj deo nastave informatike koji Vi najvie volite a
to je INTERNET.
3UHQHJRWRSRQHPRGDJRYRULPRRIQWHUQHWXPDORHPRGDVHYUDWLPRXSURORVWL
da pomenemo otkud uopte Internet i kako je nastao.
PRHFL IQWHUQHWD GDWLUDMX ]QDWQR SUH J NDGD MH 1DFLRQDOQD QDXQD IRQGDFLMD
RVQRYDOD PUHX L QD]YDOD MH 7KH ,QWHUQHW 1R LQWHUQHW X GDQDQMHP REOLNX UH]XOWDW MH
VSDMDQMDPUHH7KH,QWHUQHWDNDGHPVNL86$1$6$LYODGLQHRUJDQL]DFLMHVDUD]QLP
nekomHUFLMDOQLP D L NRPHUFLMDOQLP PUHDPD SUYR QD QDFLRQDOQRP D ]DWLP L
PHXQDURGQRPQLYRX
Klijent
Klijent
Klijent
SERVER
Klijent
Klijent
,QWHUQHWMHQDVWDRNDRRGUD]YRMQLKSRWUHED=DSUDYRRWDFLQWHUQHWDMDDPHULNDYRMVNDL
njihova ARPANET ( Advanced Research Projects Agenc\ 1HWZRUN PUHD 6OXLOD MH
GDNOH LVNOMXLYR X YRMQH VYUKH $PHULNH DUPLMH L ELOD SRVHEQR GL]DMQLUDQD GD L]GUL
WHUPRQXNOHDUQL UDW -HGDQ RG QDMYDQLMLK UH]XOWDWD RYH PUHH MH TCP/IP (Transmision
&RQWURO3URWRFRO,QWHUIDFH3URWRFROSURWRNRONRMLRPRJXDYDUD]PHQXLQIRUPDFLMDPHX
UD]QRURGQLPUDXQDULPDLPUHDPDGDNOHWRMHMH]LNNRMLPVHVSRUD]XPHYDMXVYLUDXQDUL
vezani na internet.
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Dakle ta je to INTERNET?
,QWHUQHWMHVNUDHQLFDRGINTernational NETwork WM0HXQDURGQHPUHH
2QR WR LQWHUQHW LQL Woliko popularnim su njegovi servisi od kojih su najkorisniji i
QDMSRSXODUQLMLVOHGHL
E-mail HOHNWURQVND SRWD MH RVQRYQL L QDMNRULHQLML VHUYLV ,QWHUQHWD 2PRJXDYD
EU]XQHIRUPDOQXMHIWLQXNRPXQLNDFLMXNDRLNRULHQMHRVWDOLKVHUYLVDSXWHPH-maila.
WWW :RUOG:LGH:HERGQRVQR0UHDLURPVYHWDMHGHILQLWLYQRQDMSRSXODUQLML
L QDMPODL VHUYLV VLQRQLP ]D ,QWHUQHW 2YRP VHUYLVX NRULVQLFL SULVWXSDM X] SRPRX
specijalnog softvera zvanog browser a sastoji se od ogromnog broja Web stranica
prepunih informacija.
2YRMHVHUYLVLQWHUQHWDNRMLOMXGLQDMHHSRLVWRYHXMXVDLQWHUQHWRPDOLRQWRQLMH
on je samo podskup Interneta tj. Njegov najpopulraniji servis.
News diskusione grupe su skup ljudi koji komuniciraju putem e-maila ili posebnih
QHZVLWDDR]DMHGQLNLPWHPDPD
FTP )LOH 7UDQVIHU 3URWRFRO SUHGVWDYOMD QDLQ SUHQRVD IDMORYD UD]OLLWLK WLSRYD
SUHNR ,QWHUQHWD 3ULVWXS RYLP VHUYLVLPD NRMLK GDQV LPD MDNR SXQR RPRJXHQ MH SXWHP
posebnih programa zvanih FTP klijenti ili FTP explorer.
IRC direktna komunikacija sa drugim korisnicima preko tastature. Neto kao
UD]JRYRU NRML VH REDYOMD SRPRX WDVWDWXUH L X NRPH PRH XHVWYRYDWL YLH NRULVQLND
odjednom.
2YRQLVXVYLVHUYLVL,QWHUQHWDDOLVXVYDNDNRQDMSRSXODUQLMLLQDMNRULHQLML
Poto je internet vie preksa nego teorija, odmahemo QDXLWLYHLGHRWHRULMHNRML
QDPWUHEDLQDNRMXHPRVHYUDDWLNDNREXGHPRQDSUHGRYDOLVDSUDNVRP
Protokol WHKQLNL QDLQ QD NRML VH QHNL VHUYLV RVWYDUXMH 6YDNL VHUYLV LPD VYRM
protokol, to olakava programaerima i drugim pametnim ljudima da lake i efikasniije
RUJDQL]XMXPUHXRGQHNROLNRPLOLRQDUDXQDUDNRMX]RYHPR,QWHUQHWRP
Modem 0RGXODWRU'HPRGXODWRUMHXUHDMQHRSKRGDQ]DSRYH]LYDQMHUDXQDUDQD
Internet.Prima i alje podatke pretvorene u tel. signal. Brzina kojim modem prima i alje
poruke meri se u BPS tj. Bit per second.
HTTP MHSURWRNROWM1DLQQDNRML:::SUH]HQWDFLMHVWLXRGUDXQDUDQDNRPH
VXSRVWDYOMHQHGRYDHJUDXQDUD
HTML Hyper Text Markup Language , jezik na kome se piu WWW prezentacije.
Provajder ili ISP (internet service provider) ILUPD NRMD ]D QRYDQX QDGRNQDGX
nudi pristup internetu preko svojih tel. linija koje su direktno povezane sa internetom.
PPP 3URWRNRONRMLRPRJXXMHSULVWXSDQMHLQWHUQHWXSXWHPPRGHPD9DUDXQDr je
SRYH]DQ QD UDXQDU SURYDMGHUD PRGHPRP D X] SRPR 333 SURWRNROD 5DXQDU YDHJ
SURYDMGHUDMHSRYH]DQQD,QWHUQHWELORNDEORYLPDELORSXWHPVDWHOLWD'DNOHLYDUDXQDU
je povezan na Internet sve dok ste povezani sa provajderom.
URL ( uniform resource locator ) adresa neke prezentacije na Internetu. Kao to
VDYND NXD LPD VYRMX DGUHVX GREUR XJODYQRP VYDND NXD WDNR L VYDND VWUDQLFD QD
internetu ima svoju. Adresa nae WWW prezentacije glasi
www.masterclass.com
Browser SUHWUDLYD X SUHYRGX MH YUVWD SURJUDPD QDPHQMHQD SUHWUDLYDQMX
interneta tj. WWW-a
2
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Online UDGQDUDXQDUXGRNVPRSRYH]DQLQDLQWHUQHW
Offline UDGQDUDXQDUXNDGDQLVPRSRYH]DQLQDLQWHUQHW
Download preuzimanje podataka sa mUHH
Upload VODQMHSRGDWDNDQDPUHX
Cache u kontekstu web surfovanja, prostor na hard disku na kome se nalaze kopije
SRVHHQLKVWUDQLFDNRMHVHPRJXSRJOHGDWLLRIIOLQH
Proxy FDFKH SURYDMGHUD NRML VPDQMXMH RSWHUHHQMH OLQND ,63 L SRYHDYD EU]LQX
RG]LYD NRULVQLNX SUL HPX VH XNROLNR VH WUDHQD VWUDQLFD QLMH PHQMDOD RQD GRVWDYOMD L]
NHDNRULVQLNDDQHGRYODLVDPUHH
Hyperlink virtuelna veza dve WWW prezentacije ili prezentacije sa nekim fajlom.
IP broj jedinstveni identifikacioni broj raXQDUD QD ,QWHUQHWX X 7&3,3 PUHL X
IRUPL EURMD RGYRMHQLK WDNDPD SUL HPX VX ERMHYL X UDVSRQX RG GR 1HWR NDR
OLQDNDUWD
2YRQDUDYQRQLMHVYHWRHmo QDXLWLXYH]LLQWHUQHWDDOLMHGRYROMQR]DSRHWDN
SDQVNR VHOR
D samo su malobrojni u
njemu pronali skrivenu sutinu PRQR NRPXQLNDWLYQR L LQIRUPDWLYQR VUHGVWYR ]D
OLQRLSURIHVLRQDOQRXVDYUDYDQMH.
'DQDVMHQD,QWHUQHWXUDVSRORLYDWROLNDNROLina informacija da se ba za svakoga od
QDVPRHSURQDLEDUSRQHWR
SadaHPRSRHWLRGRVQRYQLKVWYDULGDNOHRGSRYH]LYDQMDQDLQWHUQHW3RGUD]XPHYD
VHGDNOHGDSRVHGXMHWHVOHGHH
S
S
S
S
S
7HO/LQLMXSRPRJXQRVWLVDWRQVNLPELUDQMHPDOLQLMHQHRSKRGQR
Instaliran i ispravan modem
,QVWDOLUDQSURJUDP]DSUHWUDLYDQMHLQWHUQHWDWMEURZVHU
Para da platite internet vreme ISP-u
Vremena
Ukoliko posedujete sve ovo onda ste spremni za krstarenje internetom. Krstarenje ili
surf MHDUJRQNRMLSRGUD]XPHYDNRULHQMHinterneta u potrazi za informacijama.
Dakle korak po korak:
S
S
S
S
Proetate se do ISP-DVDSDUDPDXGHSXQDUDYQR
Pri izboru ISP-DREUDWLWHSDQXQDQHNROLNRELWQLKVLWQLFD
Broj ulaznih linija
%URM NRULVQLND PDOR XOD]QLK OLQLMD D YHOLNL EURM NRULVQLND ]QDL
veoma malu ansu da dobijete vezu sa internetom a to ume da ostavi
posledice na nervni sistem)
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------S 3URSXVQDPR,QWHUQHWOLQNDWRYLH0EVWREROMH]DYDV
S 3XWDQMD GR YHOLNLK LQWHUQHW YRULWD SUHNR NRMLK YD ,63 SULVWXSD
LQWHUQHWXXNROLNRMHQDMEOLHYorite udaljeno pola zemljine kugle
bolje razmislite o uplati kod ovog provajdera)
S 9HOLLQDSRWDQVNRJVDQGXHWDX0E
S 9HOLLQD:HESURVWRUD]DOLQXSUH]HQWDFLMXRYRYHLQDNRULVQLND
QHLVNRULVWLDOLMHSRHOMQR
S Popust tarife za pristup u pojedinim delRYLPDGDQDQRXELWUHEDOR
da je jeftinije)
S &HQDSULVWXSDRYRMHWUHEDORPRGDGDEXGHQDSUYRPPHVWX"
S Kvalitet konekcije vaeg modema sa vae centrale sa centralom i
PRGHPRP SURYDMGHUD HVWD VX QHVODJDQMD SXOVQLK VD WRQVNLP
centralama)
S 8SODWLWHHOMHni broj sati
S Odaberete svoj username LOL NRULVQLNR LPH NRMH H YDV
SUHGVWDYOMDWL QD LQWHUQHWX L SUHNR NRJD HWH XMHGQR SULPDWL H-mail.
.RMHHWHLPHRGDEUDWL]DYLVLVDPRRGYDVDOLQHHWHPRLGDX]PHWH
QHNRLPHNRMHMHYHUHJLVWURYDQRNRGYDHJSURYDMGHra. Dakle ime
0$75,; QSU PRH SRVHGRYDWL VDPR MHGQD RVRED NRG RGUHHQRJ
provajdera i niko drugi.
S Zapamtite ili zapiete (bolja varijanta) va password ili lozinku koja
YDP RPRJXXMH SULVWXS YDHP LQWHUQHW YUHPHQX D XMHGQR VSUHDYD
pristup drugima. Kada doHWH NXL SUYR WR HWH XUDGLWL MH GD
promenite lozinku koju ste dobili od ISP i upiete neku samo vama
poznatu.
S Zapamtite vau e-PDLODGUHVX2RYRPHHPRSRVHEQRSULDWL
S 9UDWLWHVHNXLLSRXSXWVWYLPDNRMHVWHGRELOLRGSURYDMGHUDVYDNL
SURYDMGHU H YDP GDWL NQMLLFX VD XSXWVWYRP NRMX HWH GREUR
SURXLWLSRGHVLWHdial-up konekciju i ostale protokole.
0LHPRQDRYRPDVXQDXLWLNDNRVHSRGHDYDGLDO-up konekcija iako podaci koji
se unose zavise od ISP-a koji izaberete.
Dakle idemo na dial-up, a za toNDRSRRELDMXLPDPRGYDQDLQD
1.
Start Programs Accessories Communications Dial-up
Networking
2.
My computer Dial-Up Networking
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
.
Zatim kliknemo na ikonicu Make New Connection
.DGD RYR XUDGLPR SRMDYLH VH SUR]RU X NRPH H VH WUDLWL GD XQHVHPR Lme
SURYDMGHUD L RGDEHUHPR PRGHP NRMLP HPR VH NRQHNWRYDWL 2YR GUXJR MH XJODYQRP
automatski regulisano.
Kliknemo na next i unesemo broj provajdera i pozivni broj ukoliko se provajder
nalazi u drugom gradu.
Zatim opet kliknemo na nextLQDVOHGHHPSUR]RUXna FINISH.
Ovo je objanjeno u tri slike:
Dakle unosimo ime provajdera i biramo modem
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Zatim kliknemo na finish ...
Klik ovde
Opcija Show an icon on taskbar after connected postavlja ikonu na taskbar nakon
uspostavljanja Dial-Up veze. Dvoklikom na ovu ikonu dobijamo informacije o
parametrima veze poput vremena provedenog na vezi, brzine na kojoj smo konektovani,
LWG2YDRSFLMDELWUHEDORGDEXGHXNOMXHQDMHUMHNRULVQD
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Druga opcija Show a confirmation dialog after connected dijalogom nam
SRWYUXMHXVSRVWDYOMHQXNRQHNFLMX2YRMHEROMHGDLVNOMXLWHMHUHSRVOHQHNRJYUHPHQD
SRHWLGDYDVQHUYLUD
1DNRQ RYLK RSWLK SRGHDYDQMD SRWUHEQR MH SRGHVLWL L SRMHGLQDQR VYDNX GLDO-up
NRQHNFLMX7RLQLPRRYDNR
Desni klik na dial-up konekciju (ikonicu) Properties
'RELHPR QRYL SUR]RU QD NRPH Sostoje est kartica i to General, Networking,
Security, Multilink, Dialing.
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------1)
Pod type of dial-up serverL]DEUDHPRPPP; Internet; 2000/NT;
Windows.
2)
Od advanced options neka bude izabrano Enable softvare
compresion
3)
A kao network protocol L]DEUDHPR samo TCP/IP koji smo YH
SRPLQMDOLSUHWKRGQRJDVD
Ostale opcije nisu toliko bitne i uglavnom ih windows sam podesi kako treba.
(YHQWXDOQRPRHPRSRGdialing podesiti broj redial-RYDNRMHHUDXQDUL]YULWLXVOXDMX
zauzetosti veze.
3R ]DYUHWNX SRGHDYDQMD L]YXHPR VKRUWcut-ove na desktop i dvoklikom ih
startujemo.
3R VWDUWRYDQMX SRWUHEQR MH GD XQHVHPR XVHU QDPH LOL NRULVQLNR LPH L LIUX ,PDWH
WDNRHLRSFLMXGDYDPUDXQDUSDPWLLIUXWRPRHWHXNOMXLWLXNROLNRLPDWHSRYHUHQMDX
NROHJHVDSRVODLOLXNXDQH
Ukoliko ovo
odaberemo lozinka
HRVWDWLXSDPHQD
3. INTERNET EXPLORER
Poto smo podesili dial-XSNRQHNFLMXGDSUHHPRQDSURJUDPNRMLQDPRPRJXDYD
SUHJOHG:::VDGUDMD9UVWDSURJUDPDNRMLVOXH]DSUHJOHG:::VWUDQLFDQD]LYDMXVH
browseri.
Najpopularniji browseri su Internet Explorer (sastavni deo Win-a), Netscape
Navigator ili Communicator, Opera, MoZilla itd.
0L HPR RYGH UHGLWL :LQGRZV ([SORUHU MHU QMHJD VLJXUQR PRUDWH LPDWL QD VYRP
UDXQDUXXNROLNRNRULVWLWH:LQGRZV26
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------,DNRSRVWRMLYLHYUVWDEURZVHULVHXJODYQRPLVWRSRGHDYDMXLYHRPDOLHMHGQLna
GUXJHWDNRGDQHHELWLSUREOHPDGDVHVQDHWHXGUXJLPEURZVHULPDXNROLNRQDOHWLWHQD
njih.
'DNOHGDSRQHPRRGXNOMXLYDQMDEURZVHUD
8NROLNRQHPDWHVKRUWFXWQDGHVNWRSXGR,QWHUQHW([SORUHUDVHGROD]LQDVOHGHLQDLQ
StartProgramsInternet Explorer
Vrlo komplikovano zar ne?
Startujmo program...
Ovom komandom
EURZVHUSRLQMH
potragu za datim
Forward
Stop
Refresh
Back
2YGHHVHSULND]DWL
www stranica...
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stop H]DXVWDYLWLXLWDYDQMHNRMHMHXWRNX
Refresh SRQRYQRXLWDYDQMHVWUDQLFH'HDYDVHSRQHNDGDGDEURZVHUQHNXVWUDQLFX
SRYXH L] NHD D GD SULWRP XRSWH QH SURYHUDYD GD OL MH bilo nekih promena na stranici.
Ovom komandom nDWHUDHWHJDGDSRQRYRXLWDVWUDQLFXVDLQWHUQHWD
Home XNROLNR SRGHVLWH QHNX VWUDQLFX GD YDP EXGH W]Y +RPH VWUDQLFD PRL HWH
NOLNRPQDRYXLNRQLFXGDMHSR]RYHWH3RGHDYDQMHKRPHVWUDQLFHHPRSRVHEQRUDGLWLD
ono podrazumeva i da svaki put kada XNOMXLWHEURZVHURQSUYRXLWDRYXVWUDQLFX
Search WDVWHUNRMLVDOHYHVWUDQHEURZVHUDRWYDUDSUR]RUXNRPHHWHPRLGD
XQHVHWHUHLOLSRMDPNRMLWUDLWHLRGDEHUHWHNDWHJRULMXSRNRMRMHVHWUDLWL
Favorites favoriti ili omiljene stranice na WWW-X LMH VWH 85/-ove
]DSDPWLOL X RYRP IROGHUX 2YR VNUDXMH SRVWXSDN SULVWXSD RGUHHQRM VWUDQLFL 2 RYRPH
HPRSRVHEQRUDGLWLWDNRGDVHVDGDQHHPRYLH]DGUDYDWL
History 2YD RSFLMD XYD OLQNRYH SRVHHQLK VWUDQLFD X RGUHHQRP EURMX
poslednjih GDQD 2YDM EURM YL SRGHDYDWH WM SR]QDWX DGUHVX 7DNRH SRPRX RYH RSFLMH
PRHWHSUHJOHGDWLRIIOLQHVYHVWUDQLFHVDXYDQHXNHX
7ROLNRRGXJPLLPDVOHGHHWRWUHEDGDVDYODGDPRMHSROMHXNRMHXQRVLPR85/DNRMH
se zove address bar.
Dakle u addreVV EDU VH XQRVL DGUHVD WM 85/ VWUDQLFH NRMX H PRGD EURZVHU VDP
dopuniti posle par otkucanih slova i pritiskom na taster ENTER ili na ikonicu GO sa
GHVQHVWUDQHSRHHXLWDYDQMHRYHVWUDQLFH
4. DOMEN
3URORJ DVD JRYRULOL VPR R ,QWHUQHW H[SORUHUX L njegovim funkcijama. Pre nego to
SRQHPRGDVXUIXMHPRPRUDPRGDVe osvrnemo na URL ili adresu stranice.
6YDNDDGUHVDSRLQMHVD HTTP ili FTP. FTP je servis rezervisan za preuzimanje fajlova
VDLQWHUQHWDD+773SURWRNROWMQDLQQDNRML:::VWUDQLFHVWLu do naeg browsera. HTTP
QLMH SRWUHEQR XNXFDYDWL X DGGUHVV EDU MHU ,( SRGHHQ GD WR DXWRPDWVNL SULKYDWD $OL H ELWL
potrebno navesti FTP u nekom FTP programu.
+DMGHGD]DMHGQRSRJOHGDPRMHGQXZZZDGUHVXLQDXLPRRGHJDVHVDVWRML
WWW.MASTERCLASS.CO.YU
:::MHZRUOGZLGHZHELR]QDDYDYUVWXVHUYLVD
10
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------MASTERCLASS je naziv firme
CO.YU je domen SRMDPNRMLMHYH]DQ]DWHKQLNHSRMHGLQRVWLQD,QWHUQHWXLQDVQHEL
WUHEDORPQRJRGD]DQLPDRVLPGD]QDPRNRMLVXGRPHQLQDMHL
COM komercijalni domen, najraireniji
NET NRPHUFLMDOQDPUHDLRQDMHUDVSURVWUDQMHQD
CO.YU komercijalni domen u Jugoslaviji
CO.UK komercijalni domen u Britaniji
ORG domen za oganizacije (muzeje...)
GOV domen za vladine organizacije
MIL domen za vojne organizacije
EDU domen za obrazovne ustanove
AC akadePVNDPUHD
YU jugoslovenski domen
Dakle ovako izgleda jedna internet adresa.
6DGD LGHPR NRUDN SR NRUDN L WR SUYR VH NRQHNWXMHPR SRPRX GLDO-up a a zatim
SR]LYDPRLQWHUQHWH[SORUHULXQRVLPRHOMHQXDGUHVX
$GUHVHNRMHHPRGDQDVSRVHVWLWLVXVOHGHH
www.masterclass.co.yu
www.drenik.net
www.yu
www.eunet.yu
www.glas.co.yu
www.bktv.co.yu
www.pink.co.yu
5. FAVORITES
.UVWDUHLLQWHUQHWRPQDLOLVWHQDVWUDQLFXNRMDYHVMHRGXHYLODHOLWHGDMHHVWR
SRVHXMHWHLOLYDPUHFLPRGHVLGDWRNRPVXUIRYDQMDGRHWHGRQHNHVWUDQLFHDOLVOHGHLSXW
zaboravite adresu jer vas je mrzelo da krabate po papiru.
Reenje za ovo je prosto i zove se Favorites.
8IDYRULWHVPRHWHXEDFLWLHOMHQXVWUDQLFXL]DtLPYHRPDODNRMHGQLPNOLNRPGRL
do nje.
'DNOHVWUDQLFHVHXIDYRULWHGRGDMXQDVOHGHLQDLQ
Kliknemo na meni Favorites i izaberemo Add to favorites.
11
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------=DWLPHPRGRELWLVOHGHLSUR]RUXNRPHVHRGQDVWUDLGDL]DEHUHPRNDWHJRULMXX
NRMRMHELWL85/0RHWHNUHLUDWLQRYXNDWHJRULMXWMQRYLIROGHUMHGQRVWDYQLPNOLNRPQD
New folder taster sa desne strane ( ko bi rekao? ).
0RHWHL]DEUDWLLRSFLMXGDYHQRYLIDYRULWQHLGHQLXMHGQXNDWHJRULMXWMIROGHUYH
da ostane samostalan na meniju.
Od opcija vam se nudi i da neki od favorita bude dostupan offline, to birate klikom
na Make available offline. 5DXQDU H WDGD L]YULWL GRZQORDG VWUDQLFH NRMD H ELWL
dostupna i offline.
Novi
folder...
Za offline
pristup ...
Opcija Organize favorites koja se nalazi u meniju favorites daje vam mRJXQRVWGD
QDNQDGQRSRGHVWLIROGHUHLPHVWRJGHHELWL85/
Novi
folder
Preimenovanje
Premetanje
12
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
'DNOHNDGDRWYRULPRRYDMSUR]RUQDXVOX]LQDPVWRMHVOHGHHNDUWLFH
Ovde
upisujemo
adresu za
home page
.ROLNRGDQDH
UDXQDUXYDWL
podatke u history
13
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Security GHRXNRPHSRGHDYDWHQLYRVLJXUQRVWLWRYHLQLYRVLJXUQRVWLWR
S
HH[SORUHUPDQMHVWYDULSUHX]LPDWLVDLQWHUQHWDLPDQMHHWHVWUDQLFDPRLGD
YLGLWH 7DNRH PRHWH GD XEDFLWH DGUHVH VDMWRYD NRMLPD HOLWH GD ]DEUDQLWH
pristup. Zgodno za sitnu decu...
Ovde
upiemo
zabranjene
stranice
Nivo
sigurnosti
Content RYGH PRHWH XSLVDWL OLQH SRGDWNH NRML H YDV SUHGVWDYOMDWL QD
LQWHUQHWXXNOMXLWLVDYHWQLNDNRMLHYDVGDYLWLGRNUDGLWHLSRGHVLWHVHUWLILNDWH
NRML H XEXGXH JDUDQWRYDWL GD VWH YLYL *HQHUDOQR RYDM GHR SRGHDYDQMD
SUHVNDHPR
14
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Connections VYDNDNR QDMELWLQLMH SRGHDYDQMH NRMH XWLH QD EU]LQX UDGD
S
Izaberete dial-up konekciju i kliknete na SHWWLQJV 7X HWH PRL GD SRGHVLWH
Proxy server vaeg provajdera koji ubrzava vreme preuzimanja podataka sa
LQWHUQHWD7DNRH PRHWH L]DEUDWL QDLQ ]D NRQHNFLMX WM GD OL HWH GD VH
XNOMXLYDQMHPH[SORUHUDDXWRPDWVNLSRNUHQHGLDO-XSLSRQHGDYUWi broj ISP-a
LOLHWHWRUDGLWLPDQXHOQR
Klik ovde
za upis
proxy
adrese
Upiemo
adresu
proxy
servera
15
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Programs podeavanje programa za npr. e-mail ili newsgroups.
S
16
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7. OUTLOOK EXPRESS
3RWR VPR RGUDGLOL ,QWHUQHW H[SORUHU L VDYODGDOL VXUIRYDQMH WR QH ]QDL GD YLH
QHHPRGD VXUIXMHPRSUHOD]LPRQDH-PDLOLSURJUDPNRMLQDPVOXL]DSULPDQMHLVODQMH
elektronske pote.
E-mail ili elektronska pota za razliku RGRELQHSRWHVWLHXELORNRMLGHRVYHWDX
URNX RG QDMYLH QHNROLNR PLQXWD D XJODYQRP VX X SLWDQMX VHNXQGH =D UD]OLNX RG RELQH
SRWH SUPRSUHGDMD MH PRJXH VYXJGH JGH SRVWRML UDXQDU L YH]D VD LQWHUQHWRP 3UHNR HPDLOVDGDPRHPRVODWLVOLNHPX]LNXIilm i glasovne zapise.
E-mail potom danas komunicira skoro milijardu korisnika dnevno.
Sama E-PDLO DGUHVD GRELMD VH QD GYD QDLQD SUYL MH NDGD XSODWLWH YUHPH NRG
provajdera vi automatski dobijate i e-mail adresu a drugi je da koristite neke od web-mail
DGUHVDRHPXHPRGHWDOMQRJRYRULWLXVOHGHHPDVX
Dakle e-PDLODGUHVDVDGULXVHELVYHRQRWRLNODVLQDDGUHVD3RJOHGDMPRMHGQX
e-mail adresu zajedno:
Pera@infosky.net
'DNOHSUYRLGHNRULVQLNRLPHLOLXsername.
Zatim znak AT WR]QDLSUL
Na kraju ide ime provajdera.
.DGD SURLWDPR GDNOH RYX DGUHVX YLGHHPR GD MH X SLWDQMX NRULVQLN 3HUD SUL
provajderu Infosky.
Ovo AT kod nas jo zovu i majmunsko a, internet a , manki itd.
Pravi naziv je dakle at ili pri.
Dobro, poto smo savladali samo e-PDLO DGUHVX SUHL HPR QD SURJUDP NRML QDP
VOXL]DSULMHPLVODQMHH-mail-a.
'DQDV SRVWRML YHOLNL EURM SURJUDPD NRML RYR UDGL D PL HPR QD QDLP DVRYLPD
raditi program koji se dobija uz Windows i koji je najjednostavniji za korienje. Zove se
Outlook express.
Outlook express ima svoju ikonicu na desktopu dakle shortcut D PRHPR JD
pozvati i preko startprograms menija.
17
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Otvorimo Outlook Express i da pogledamo ta sve tu ima:
Folder
tree
Spisak
mailova
Preview
Kontakti
Dakle pored standDUGQLK PHQLMD LVSRG WLWOH EDUD LPDPR WDVWHUH NRML VOXD ]D UDG VD
ovim programom :
,VSRGWRJDLPDPROLVWXNRQWDNWDWMDGUHVHOMXGLNRMLPDVPRYHSLVDOLLOLRGJRYDUDOL
18
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Sa desne strane imamo dva prozora prvo tj. gornji daje spisak e-mailova a u donjem
VHYULSUHYLHZLOLSUHJOHGVDGUDMD
1DYHSRPHQXWRPIROGHUWUHH-MXSRVWRMHVOHGHLIROGHUL
Inbox XQMHPXHELWLVYHSULPOMHQHH-mail poruke
S
Outbox sve poruke koje smo pravili offline i koje treba da poaljemo
S
Sent items NRSLMHYHSRVODWLKH-mail poruka
S
Deleted items recycle bin za Outlook Express dakle sve izbrisane poruke
S
Drafts kopija e-PDLODNUHLUDQRJRIIOLQHNRMLHOLWHGDGRYULWH
S
'D SUHHPR QD SUDYOMHQMH H-maila. E-mail previmo klikom na ikonicu New mail.
Vrlo komplikovano zar ne?
'DNOHSRWRNOLNQHPRQDQHZPDLOGRELHPRQRYLSUR]RUXNRPHWUHEDGDSRSXQLPR
polja primaoca i naslova poruke i da naravno ispiemo e-mail poruku.
3DGDYLGLPRHPXRYRVOXL
Send alj e-mail
S
Cut , copy ,paste NRPDQGHNRMHVXYDPYHSR]QDWH
S
Attach NDHQMHIDMODX]SRUXNXQSUVOLNH
S
Priority VWHSHQYDQRVWLSRUXNHNRMXRGUHXMHSRLOMDRFWMVi
S
From adresa onog koji alje
S
To adresa onoga kome aljemo poruku
S
CC RYGHPRHWHXSLVDWLGRGDWQH e-PDLODGUHVHXNROLNRHOLWHGDLVWDH-mail
S
poruka ode na vie adresa
Subject naslov maila u kome se uglavnom stavlja puno ime i prezime
S
poiljaoca
Deo za ispisivanje poruke ima ikonice i komande iste kao u Word-u tako da vam
LVSLVLYDQMHWHNVWDQHHWHko pasti.
19
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na glavnom meniju pored new mail ikonice imamo i ikone reply WR ]QDL
odgovoriti i forwardJGHPRHPRQHNXSRUXNXVDLQWHUHVDQWQLPVDGUDMHPSURVOHGLWLGDOMH
nekome.
Pored maila koji dobijete kada uplatite vreme kod provajdera postoje i tzv. webmailovi tj. e-PDLO DGUHVH NRMH PRHWH GRELWL QD ::: VDMWRYLPD =D UD]OLNX RG RELQRJ
maila koji dobijamo preko outlooka ove mailove primamo i aljemo sa sajta.
:HE PDLO MH XJODYQRP EHVSODWDQ DOL SRVWRML PRJXQRVW SULDPDQMD NRPHUFLMDOQLK
SRUXNDNRMHQHHWHPRLGDRWNDHWH
Plus tu su i reklame na samom sajtu koje se zovu baneri.
Popunjavanje upitnika i formulara na oviakvim sajtovima XPHGDWUDMHPDORGXH
zato imajte strpljenja.
Neki od najpopularnijih sajtova su:
www.hotmail.com
www.yahoo.com
8.60$-/,-,,6.5$(1,&(
3URORJDVDVPRVDQDHJZHEPDLOQDORJDSRVODOLPDLOQDPDVWHUFODVV
'DQDVHPRSRPRXRXWORRNDSUHX]HWLWDMPDLO
Prvo treba da se konektujemo a zatim uklMXLPRRXWORRN2XWORRNHDXWRPDWVNLSR
startovanju preuzeti i poslati sve e-mailove.
3RWR MH SUHX]HR PDLO NRML VPR MXH SRVODOL WDM PDLO H VH VDGD QDOD]LWL X IROGHUX
,1%2;.OLNQLPRQD,QER[LGYRNOLNQDPDLOGDJDSURLWDPR
Jo neto malo o mail-u. .DGDSLHWHSRUXNHGUXJLPOMXGLPDQDMHHMHQHPRJXH
]D RQH NRML LWDMX GD ]QDMX YDH UDVSRORHQMH 3RQHNDGD MHGQD UHHQLFD X] RVPHK LPD
VDVYLPGUXJR]QDHQMHRGWHLVWHUHHQLFHL]JRYRUHQHLURQLQR0HXWLPLWDQMHPMHWHNR
znati da li je to bila ironiMDLOLVHSLVDFPRGDVPHMDRGRNMHSLVDRSRUXNX=DWRNRULVWLPR
specijalne oznake koje pokazuju nae emotivno stanje. Zovu se smajliji ili Smiley:
: ) osmeh
: ( - tuga
: p LVSODHQMH]LN
: o ]DSUHSDHQRVW
O: ) DQHR
8 ) QRHQMHQDRDUD
; ) namigivanje uz osmeh
7DNRHSRVWRMHLVNUDHQLFHWMakronimi NRMHVXPHXQDURGQRJNDUDNWHUD
AE bilo kada
BTW uzgred
FM fina magija
FYI za vau informaciju
IMO po mom miljenju
IMHO po mom skromnom miljenju
20
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------NRN nije potreban odgovor
LOL puno smeha, glasno smejanje
OTH s druge strane
SITD jo uvek u mraku
TIA hvala unapred
3RVWRMH L GUXJH GRYLWOMLYH VNUDHQLFH QH ED VYXGD XSRWUHEOMDYDQH SRSXW ; LOL
thanks itd.
1MLKHWHYHVDYODGDWLVYDNRGQHYQLPGRSLVLYDQMHPLOLDWRYDQMHP
9. 35(75$,9$,
1DMEROMH X YH]L VD :HERP MH WR QD QMHPX PRHPR QDL VYH WR H QDV LNDGD
LQWHUHVRYDWL$OLMHSUREOHPWRWRQLMHQLPDORODNSRVDR3RHWQLNXMHVNRURQHPRJXHGD
SURQDHRQRWRPXWUHEDWRMH:HEYHL a sredinom 2000. godine dosegao je obim od
PLOLMDUGH VWUDQLFD L QDVWDYLR SURJUHVLYQR GD UDVWH WR MH WHH SURQDL RQR WR WUDLPR L
XVUHVUHGLWLVHQDELWQRXQMHPX:HEVDGUDMLQD,QWHUQHWXEU]RVHPHQMDMXLUD]YLMDMXDOLL
zastarevaju oko 10% ranije registrovanih Web stranica vie ne postoji, pa su linkovi do
QMLK QHXSRWUHEOMLYL 2NR WUL HWYUWLQH :HE VDGUDMD SRWLH L] 86$WR ]QDL GD MH QD
engleskom jeziku i da nam je potrebno izvesno poznavanje ovog jezika.
1D JODYQL ]DGDWDN MH GD QDXLPR NDNR GD :HE SUHWUDXMHPR WR HILNDVQLMe i
HNRQRPLQLMHX]PLQLPDOQLXWURDNYUHPHQDQRYFDLQHUDYD
-HGQDRGGREULKVWUDQD:HEDMHWRWRMHRQWROLNRYHOLNLLVDULWROLNRSRGDWDNDGDQD
QMHPXPRHPRSURQDLLQIRUPDFLMHSUDNWLQRRVYHPXWRQDDPDWDPRHGD]DPLVOL=D
EXGXHVQDODHQMHu toj praumi podataka najbolje je da steknemo sopstveno iskustvo, a za
WRHQDPGREURSRVOXLWLQHNDYUVWDSUHFL]QLKPDSDLOLSRX]GDQLKYRGLDWRMHPHWDIRUD
]D:HESUHWUDLYDH
Nije neoSKRGQRGDSUHWUDXMHPRKLOMDGHVOXDMQLKPHVWDQD,QWHUQHWXW]Y. sajtova) s
QDGRPGDHPRLPDWLVUHXLQDEDVDWLEDQDRQRWRWUDLPR=DUDFLRQDOQXLHNRQRPLQX
SUHWUDJX QD ,QWHUQHWX NRULVWLHPR VYRMHYUVQH :HE LPHQLNH LOL DGUHVDUH WM NDWDORJH
'RYROMQRMH]DSDPWLWLVDPRQHNROLNRQMLKRYLKDGUHVDLQDHEXGXHSUHWUDJHLPDHPQRJR
YLHL]JOHGDQDXVSHK:HELPHQLFLVDGUHSUHFL]QHSRSLVHVDGUDMDLWDQHDGUHVHVWRWLQD
PLOLRQDMDYQRGRVWXSQLK:HEGRNXPHQDWDVPHWHQLKQDPLOLRQLPDUDXQDUDLURPVYHWD
,]XP SUHWUDLYDD :HED SR QDPHQL L ]QDDMX PRH VH XSRUHGLWL VD Lzumom
ELEOLRWHNLKNDWDORJD,PDMXLVWXVYUKXGDRODNDMXLXEU]DMXSXWGRSRWUHEQLKLQIRUPDFLMD
LOLSXEOLNDFLMD1DQDXVUHX:HESUHWUDLYDDLPDPQRJRDQMLKRYDXSRWUHEDQLMHSUHYLH
NRPSOLNRYDQDLVWYDUMHMHGQRVWDYQHUXWLQHLYHEH
=DWRHPRSRWRVHXSR]QDPRVD:HESUHWUDLYDLPDLVDYODGDPRYHWLQXQMLKRYRJ
NRULHQMD ,QWHUQHW SRVPDWUDWL NDR QDMYHX ELEOLRWHNX QD VYHWX D QD NDR QDMYHL VYHWVNL
plast sena u kojem je izgubljena naa dragocena igla.
:HESUHWUDLYDLVXXVWYDULSRVHEQH:HEORODcije (mesta ili sajtovi) i predstavljaju
QHNX YUVWX GREUR R]QDHQLK UDVNUD ,QWHUQHWX LOL YRGLD SR QMHPX 3UXDMX QDP
PRJXQRVW GD VD QMLK SUHJOHGDPR L SUHWUDXMHPR SRSLVH VDGUDMD PQRJLK GUXJLK :HE
VDMWRYDGDSURQDHPRQMLKRYHWDQHDGUHVHLGDLPGLUHktno pristupimo.
1DMHHQDYUKXSUYHVWUDQLFH:HESUHWUDLYDDPRHPRQDLSUD]QRSROMHXNRMH
WUHEDXNXFDWLMHGQXLOLYLHRGDEUDQLKUHLDRQGDPLHPDNWLYLUDWLGXJPH
6HDUFK
NRMHVH
nalazi odmah pored polja za unos pitanja. Istog trenutka, a na osnRYX MHGQH LOL YLH UHL
NRMH VPR ]DGDOL SUHWUDLYD SRLQMH ]D QDV QHYLGOMLYX SUHWUDJX LQGHNVD LOL NDWDORJD :HE
21
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------VWUDQD.DG]DYULDWRHQDMHHELWL]DQHNROLNRVHNXQGLLVSLVDHQDPQDUDXQDUVNRP
PRQLWRUXUH]XOWDWHVYRMHSUHWUDJH5H]XOWDWLHVDGUDWLSXWDQMXWMOLQNRYHSODYRRERMHQL
WHNVW GR SRGDWDND NRMH VPR WUDLOL .OLN PLHP QD OLQN L HWR QDV SRVOH NUDH SDX]H QD
VWUDQLFL VD WUDHQLP SRGDFLPD 1D DORVW UH]XOWDWL SUHWUDJH VNRUR XYHN SRUHG NRULVQLK
VDGUHLRGUHHQLEURMPDQMHSRUWHEQLKLOLSRWSXQRQHELWQLKSRGDWDND.DVQLMHHPRRSLVDWL
WHKQLNXRVOREDDQMDQHELWQLKSRGDWDND
=DKYDOMXMXL :HE SUHWUDLYDLPD PRHPR PHX PLOLRQLPD VDMWRYD SUHFL]QR
RGDEUDWLVDPRRQHNRMLVXQDP]DQLPOMLYLLEU]RSULVWXSLWLQMLKRYLPVDGUDMLPD
Osnovna razlika i]PHX PQRJREURMQLK :HE SUHWUDLYDD MH X WRPH WR VX QHNL RG
QMLK ]DVQRYDQL QD SRGDFLPD NRMH LP GDMX DXWRPDWL]RYDQH PDLQH ]D SUHWUDLYDQMH L
indeksiranje Web stranica dakle, na silikonskoj inteligenciji. Drugu vrstu predstavljaju
katalozi odabranih Web VWUDQD NRMH SDOMLYR XUHXMX OMXGL ]QDWQR VSRULMH DOL L ]QDWQR
PXGULMH RG PDLQD 3UHRVWDOH YUVWH SUHWUDLYDD LOL GRYLWOMLYR HNVSORDWLX SRPHQXWH GYH
YUVWHLOLYHWRNRPELQXMXQMLKRYDGYDQDLQDSUHWUDLYDQMD
1. Robotizovane maine za indexiranje weba (tzv. Search engines;
PDLQH]DSUHWUDLYDQMH
http://www.google.com
http://www.fast.com
http://www.hotbot.com
http://www.srpko.com
2.
hibridi)
3.
0HWDSUHWUDLYDLLOLQDGSUHWUDLYDLPHWDVHDUFKVLWHV
http://www.dogpile.com
http://www.go2net.com
http://www.ask.com
http://www.infind.com
http://www.profusion.com
1HNL :HE SUHWUDLYDL PRJX ELWL NRPHUFLMDOQL LOL X YHRM LOL PDQMRM PHUL
VSHFLMDOL]RYDQL ]D RGUHHQH REODVWL 3RVWRMH L UHJLRQDOQL SUHWUDLYDL SD VX WDNR ]D
Jugoslovene zanimljivi:
http://www.krstarica.com
http://www.YuSearch.com
http://www.pretrazivac.com
http://www.srpko.com
22
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Neki od pretrDLYDDVXWHPDWVNLVSHFLMDOL]Rvani:
http://www.infomine.ucr.edu -QDXQLNDWDORJ
http://www.yahooligans.com -GHLMLSUHWUDLYD
http://www.mwsearch.com - medicinski
Pojedini sajtovi poput http://www.search-it-all.com ili
http://www.AllSearchEngines.comPRJXELWLGREURPHVWR]DSRHWDNSUHWUDLYDQMD:HED
MHUVDGUHOLQNRYHYH]HLOLRSLVHVYLKJODYQLKSUHWUDL-YDDLOLRPRJXXMXGDGLUHNWQRVD
QMLK]DSRQHPRSUHWUDJXVWRWLQDGUXJLKSUHWUDLYDDSR,QWHUQHWX=QDDMQHLQIRUPDFLMHR
SUHWUDLYDLPDPRHPRXYHNQDLQDRYRMDGUHVL
http://www.searchenginewatch.com
1DD VSRVREQRVW GD QD ,QWHUQHWX XVSUQR SURQDHPR HOMDQD GRNXPHQWD LOL LQIRUPDFLMH
zavisi od toga koliko su dobra pitanja koja postavljamo i koliko efikasno znamo da
NRULVWLPR :HE SUHWUDLYDH 1HPD PDJLMH GREUR VPLOMHQD SLWDQMD ]DVQRYDQD QD YHHP
EURMXNOMXQLKUHLXYHNGDMXRGOLQHRGJRYRUHDORDSLWDQMDGDHORHRGJRYRUH
Svi znDDMQL SUHWUDLYDL SRGUDYDMX SUHFL]LUDQMH L SURLULYDQMH HOHPHQWDUQLK SUHWUDJDSRPRXSRVHEQLK]QDNRYDSOXVPLQXV-QDYRGQLND
LVDGRNHU]QDFLPD
3UHWUDLYDL H XYHN SURQDL GRNXPHQWH NRML VDGUH ELOR NRMX SRMHGLQDQX UH RG
nekolikR NRMH VPR ]DMHGQR XQHOL X SROMH ]D SUHWUDJX 7R QDP GRQRVL QHYROMX QHH VYL
GRNXPHQWL VDGUDWL VYDNX RG WUDHQLK UHL PQRJL H VDGUDWL VDPR MHGQX =DWR PRHPR
]DWUDLWLGDVHSRMHGLQHUHLREDYH]QRmoraju pojaviti na svakoj stranici koju dobijemo od
prHWUDLYDD1DSULPHUDNRWUDLPRSRGDWNHRSODQHWDPDHQJplanetsDOLHOLPRVDPR
RQH VD SRGDFLPD R RWNULLPD NRULVWLHPR VOHGHL REOLN planets+discovery. Dakle za
insistiranje na pojmu koji se mora pojaviti u svakom rezultatu pretrage, ispred pojma
dodajemo znak plus (+).
$NR QDPHUDYDPR GD LVNOMXLPR QHNX UH L] QDH SUHWUDJH RQGD HPR SUHWUDLYDX
SUYR]DGDWLSRMDPNRMLWUDLPRDRQGDVWDYLWL]QDNPLQXVLUHNRMXQHHOLPRGDVHSRMDYL
7DNRHPRGRELWLVWUDQLFHNRMHVDGUHSUYLSRMDPDOLQHVDGUHGUXJL1DSULPHUHOLPRGD
SURQDHPR SRGDWNH R VRNROX HQJ IDOFRQ DOL QH HOLPR LVWRLPHQH DXWRPRELOH GUXJH
SURL]YRGHLOLNRPSDQLMH'DNOHRGSUHWUDLYDDHPRWUDLWLGDQDPSURQDHVYHVWUDQLFH
na kojima se pominje soko (falcon) pod uslovom da na njima proizvaoda. Pojmove koji se
QHVPHMXSRMDYLWLREHOHDYDPR]QDNRPPLQXV-), pa bi na upit mogao biti ovakav:
Falcon -product -company car
Recimo da nas zanima koliko na Webu ima stranica na engleskom jeziku a na kojima
VHSRPLQMH189LQD$NRX polje za pretragu ukucamo Vinca Nuclear InstitutGRELHPR
VWRWLQDN VWUDQLFD QD NRMLPD VH QDOD]L WUDHQL SRMDP DOL HPR GRELWL L PLOLRQH VDVYLP
QHSRWUHEQLK VWUDQLFD QD NRMLPD VH SRPLQMH ELOR NRMD RG SUHRVWDOH GYH UHL Nuclear i
CenterLQDHYHRPDHVWLh na Webu. To je primer neuspene ili pogrene pretrage! Ako
HOLPRGD:HESUHWUDLYDLVSLHVDPRRQHVWUDQLFHQDNRMLPDVHSRPLQMHSUHFL]QDIUD]D
Vinca Nuclear Center RQGD MH RYDM SRMDP SRWUHEQR VWDYLWL L]PHX ]QDNRYD QDYRGD
Dakle, nakoliko pojmova ili UHL PRHPR JUXSLVDWL X MHGQX frazu VWDYOMDQMHP L]PHX
navodnika ('' '') ovako: ''Vinca Nuclear Institute''
23
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------$NRQHPRHPRSRWSXQRGHILQLVDWLSRMDPSUHWUDJHLOL]QDPRVDPRMHGDQGHRSRMPD
LOLMHXSLWDQMXUHVDYLHVWUXNLPREOLFLPDWDGDPRHPRNRULVWLWL]YH]GLFX
NDRGRNHU
]QDNNRML]DPHQMXMHVYDNLGUXJL]QDNVORYREURMLOLGHRSRMPD8SRWUHEDGRNHUDQDMHH
]DKWHYD EDU WUL SUHWKRGQD VLPEROD QD SRHWNX SRMPD $NR QD SULPHU WUDLPR VWUDQLFH VD
pojmovima invest, investing, investors morali bi izvriti tri posebne pretrage. Dovoljna
MH L MHGQD SUHWUDJD DNR XNXFDPR GHR SRMPD L SRWRP VWDYLPR GRNHU L]D UHL invest
(invest*) 1D RYDM QDLQ SUHWUDLYD H SURQDL VYH VWUDQLFH NRMH VDGUH SRMPRYH invest,
investment, investing, investors, investigate, investiture'RNHUVNH]QDNHWUHEDNRULVWLWLL
NDGDHOLPRGDSURQDHPRREOLNHNOMXQLKUHLXMHGQLQLLPQRLQL
$NR NRULVWLPR VDPR PDOD VORYD ]D ]DGDYDQMH SRMPD SUHWUDLYDL H QDP L]OLVWDWL
RGJRYDUDMXHSRMPRYHEH]RE]LUDGDOLVXQDSLVDQLPDOLPLOLvelikim slovima. Na primer,
ako ukucate ''slobodan''GRELHWHVWUDQLFHQDNRMLPDVHQDOD]L''slobodan'', ''Slobodan'',
''SLOBODAN'' DN L ''SloBoDaN'' 1D EROMLP SUHWUDLYDLPD SUHWUDJX PRHWH XLQLWL
znatno preciznijom ako mudro i u skladu sa pravopisom koristite mala i velika slova. Na
SULPHUDNRSUHFL]QR]DGDWH6ORERGDQGRELHWHVDPRVWUDQLFHNRMHVDGUHYHOLNRVORYR6QD
SRHWNXYODVWLWRJLPHQDSlobodan.
10. DOWNLOAD
Preuzimanjer fajlova sa interneta ili download MH SRQHNDGD ]ERJ GXLQH IDMOD LOL
sporosti veze dugotrajan posao. I taman je ostalo jo malo pa da ceo fajl bude preuzet i
nestane struje ili pukne veza. Naravno sav va trud je uzaludan kao i potroeno vreme. Da
se ovo ne bi deavalo koristimo programe koji pored toga to malo ubrzavaju proces
GRZQORDGDLPDMXLPRJXQRVWQDVWDYNDGRZQORDGDSRVOHSUHNLQXWHYH]HLOLQHVWDQNDVWUXMH
LOLDNRMHGQRVWDYQRYLHQHPDWHYUHPHQDLHOLWHGDQDVWDYLWHVXWUD
Ovakvih programa ima puno a najpopularniji su GetRight , Go!Zilla itd.
Ovi programi su uglaYQRPEHVSODWQLDOLHYDPVWDOQRYUWHWLUHNODPH
3RVOHLQVWDODFLMHRQLHSUHX]HWLNRQWUROXQDGSUHX]LPDQMHPIDMORYDWDNRGDHVH
DXWRPDWVNL VWDUWRYDWL NDGD NOLNQHWH GD SUHX]PHWH QHNL IDM VD QHWD 3RMDYLH VH SUR]RU X
NRPHHWHLPDWLRSFLMXGDSDX]LUDWHLOLSRWSXQRSUHNLQHWHGRZQORDG3UR]RUHELWLWXVYH
dok se fajl download-XMHLSRND]LYDHNROLNRSURFHQDWDMHMRRVWDOR
8NROLNR GRH GR SXFDQMD YH]H
download nastavljate tako to pokrenete
SURJUDP L VD VSLVND IDMORYD SURQDHWH
GRWLQL IDMO L GYRNOLknete na njega.
Naravno morati biti povazani na
internet.
NAPOMENA: ako preuzimate
YHHIDMORYHLQVWDOLUDMWHQHNLRGRYDNYLK
programa.
24
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
25
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ovde birate
disk ili
folder..
26
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------ljubavnog pisma koje ste dobili od osobe koju poznajete? Kada kliknete na "sliku",
sve je gotovo - LP VH VOHGHL SXW SRYHHWH QD ,QWHUQHW YLUXV H SRVODWL NRSLMH
VDPRJVHEHQDVYHDGUHVHNRMHSURQDHXYDHPDGUHVDUXSRVWDYOMDMXLSRVOHWRJD
marker u registry bazi kako bi se izbeglo duplo slanje. Prvi pokazatelj da neto nije
XUHGXMHSULPHWQRSRYHDQSURWRNSRGDWDNDRGYDHJUDXQDUDWM]DJXHQMHYH]H
to je vie adresa u adresaru, vie je vremena potrebno da se kopije virusa
distribuiraju.
3RWRMHSRNUHQXWYLUXVHQDMSUHSUHNRSLUDWLVHEHX:LQGRZV\System folder
pod imenima MSKernel32.vbs i LOVE-LETTER-FOR-YOU.TXT.vbs, kao i u
:LQGRZV IROGHU SRG LPHQRP :LQ'//YEV =DWLP H X UHJLVWU\ ED]X GRGDWL
NOMXHve HLM\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Run\MSKernel32 i
HLM\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\RunServicesWin32DLL koji
REH]EHXMXVWDUWRYDQMHYLUXVDSULSRGL]DQMX:LQGRZV-D1DNUDMXFUYH]DPHQLWL
home stranu Internet Explorer-a, tako da pokazuje na program WIN-BUGSFIX.exe
QD MHGQRM RG HWLUL DGUHVH 8 VOXDMX GD VH WDM IDMO SUHQHVH L SRNUHQH UDXQDU MH
]DUDHQ WURMDQFHP LML MH ]DGDWDN GD SRNUDGH OR]LQNH L SURVOHGL LK QD RGUHHQX Hmail adresu.
7URMDQDFQDMSUHSRNXDYDGDSURQDHVNULveni prozor naziva 'BAROK...' i deaktivira
VHDNRJDQDH8SURWLYQRPVHL]YUDYDJODYQLPRGXONRMLSURYHUDYDSRVWRMDQMHNOMXD
WinFAT32 u grani HLM\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\5XQ$NRNOMXQH
SRVWRMLWURMDQDFHJDNUHLUDWLLSUHNRSLUDWL sebe u Windows System direktorijum pod
nazivom WINFAT32.EXE, a zatim se aktivirati. Home strana Internet Explorer-DELH
SRGHHQDQDDERXWEODQNYUHGQRVWDWURMDQDFH]DWLPSRNXDWLGDSURQDHLREULH
NOMXHYH+LGH6KDUH3ZGVL'LVDEOH3ZG&DFKLQJXJUDQL
Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Policies\Network\, kao i HideSharePwds i
DisablePwdCaching u grani
.DEFAULT\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Policies\Network\1DNUDMXH
WURMDQDFQDSUDYLWLVNULYHQLSUR]RUQD]LYD
%$52.
NRMLHRVWDti aktivan u memoriji sve
YUHPHUDGD/R]LQNHNRMHVHSURQDXSURVOHXMXVHQDDGUHVXPDLOPH#VXSHUQHWSKVD
porukom Barok... email.passwords.sender.trojan u Subject polju.
6HJPHQW]DGXHQ]DLUHQMHSUHNRP,5&-DHQDMSUHNUHLUDWLIDMO/29(-LETTERFOR-<28+70NRMLVDGULYLUXVX:LQGRZV\6\VWHPIROGHUXD]DWLPJDSRVODWLNRULVWHL
P,5&VYDNLSXWSRWRNRULVQLNXHQD,5&NDQDO
6OHGH GHVWUXNWLYQH RSHUDFLMH YLUXV H SUHWUDLWL VYH ORNDOQH L PUHQH GLVNRYH L
zameniti fajlove sa ekstenzijom VBS i VBE sobom. Fajlovi sa ekstenzijama JS, JSE, CSS,
:6+6&7L+7$GRELHNRPSDQMRQH-YLUXVHNUHLUDWLQRYHGDWRWHNHLVWRJLPHQDDOL
VDHNVWHQ]LMRP9%68VOHGHHPNRUDNXYLUXVHSRWUDLWLIDMORYHVDHNVWHQ]LMDPD-3*L
-3(* L ]DPHQLWL LK VRERP GRN PX]LNH IDMORYH VD HNVWHQ]LMD 03 L 03 HND QHWR
GUXJDLMD VXGELQD - ELH VNULYHQL VHWRYDQMHP DWULEXWD +LGGHQ $XWRU YLUXVD MH VYRMH GHOR
potpisao porukom barok ...i hate go to school suck ->by: ispyder@mail.com @Copyright
(c) 2000 GRAMMERSoft Group >Manila,Phils.
27
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Varijante virusa koja su nastale vrlo brzo razlikuju se po tome to umesto slika i
PX]LNHEULXVYHIDMORYH
WHNVWSRUXNHMHUD]OLLWDL]EDHQMHVHJPHQWNRMLSUHX]LPD
WURMDQFDVDLQWHUQHWD6YHJDQHNROLNRGDQDQDNRQSRHWNDYLUWXHOQHSandemije", pojavila
se varijanta LoveLetter.E poznatija kao "Dan majki". U telu poruke nalazi se tekst Mothers
Day Order Confirmation, a u telu tekst koji vas obavetava da je registrovana kupovina sa
vae kartice na sumu od 326.92 dolara, te da se u fajlu SULNOMXHQRP X] SRUXNX
PRWKHUVGD\YEVQDOD]HVYLGHWDOMLHVWHVXLYDULMDQWHNRMHVHSUHGVWDYOMDMXNDR]DWLWDRG
virusa, a koje su po pravilu najopasnije.
Sistem zatite od Internet crva uvek je isti - fajlove koji stignu uz poruku ne treba
otvaUDWL YH LK VQLPLWL QD VLJXUQR PHVWR QSU F\windows\temp\ i skenirati AV
SURJUDPRP 1DNQDGQD SURYHUD NRG RVREH NRMD MH SRVODOD IDMO PRH GD UD]UHL VXPQMLYH
VLWXDFLMH 'D ELVWH VH ]DWLWLOL RG QRYLK YDULMDQWL EDUHP MHGQRP QHGHOMQR RVYHDYDMWH
antivirusQLSURJUDP QRYLP GHILQLFLMDPD L EXGLWH RSUH]QLML QHJR LQDH - ]DSDPWLWH GD HWH
virus verovatno dobiti kao poruku od poznate osobe! Jedno od reenja (koje ne
SUHSRUXXMHPR MH L GHLQVWDODFLMD :LQGRZV 6FULSW +RVW-D SURJUDPD ]DGXHQRJ ]D
izvravanje skriptoYD QD UDXQDUX 8 VOXDMX GD JD XNORQLWH L] VLVWHPD ELHWH SRWSXQR
bezbedni od svih virusa ovog tipa, ali postoji opasnost da neki programa koji koriste
VNULSWRYH SUHVWDQX GD IXQNFLRQLX 'HWDOMH HWH QDL QD ZZZI-secure.com/virus-info/uvbs/.
Da biVWHYLUXVUXQRL]EDFLOLL]VLVWHPDWUHEDGDREULHWHVYHSRPHQXWHIDMORYHL
NOMXHYHL]UHJLVWU\ED]HD]DWLPGDUHVWDUWXMHWHVLVWHP1H]DERUDYLWHGDUD]OLLWHYDULMDQWH
RELQR LPDMX L UD]OLLWH QD]LYH SURJUDPD SD MH GREUR LWDY SRVDR SUHSXVWLWL DQWivirus
softveru.
28
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jo jedan
napasnik
-HGLQL QDLQ GD VH ]DUD]LWH Back Orifice-om jeste da startujete neki program
]DUDHQ QMLP 7R PRH GD EXGH program koji ste preuzeli sa Interneta, piratski CD,
SURJUDPNRMLVWHGRELOLRGSR]QDQLNDSDDNLQRYLDODWNRMLXNODQMDBack Orifice". Se
Ukratko, svaki QRYL SURJUDP NRML VWLJQH WUHED SDOMLYR WHVWLUDWL SUH XSRWUHEH 1L WR
YDP QDDORVW QH JDUDQWXMH SRWSXQX EH]EHGQRVW MHU VH YH SRjavljuju i "mutacije"
Back Orifice-a.
29
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------$NRVWDUWXMHWH]DUDHQLSURJUDPXYDVLVWHPVNLGLUHNWRULMXPELHSUHNRSLUDQBack
Orifice ServerLMHHLPHRELQRELWL(;(PDGDRQDMNRMHSULSUHPDRERPEXPRHGD
L]DEHUHLELORNRMHGUXJRLPHGRNHSURJUDPNoji je nosio na sebi parazita nastaviti da
UDGLVDVYLPQRUPDOQRSDYHURYDWQRQHHWHQLSULPHWLWLWDVHGRJRGLORBack Orifice Server
VH DXWRPDWVNL DNWLYLUD SUL VYDNRP VOHGHHP VWDUWRYDQMX UDXQDUD NDR VHUYLV QDYHGHQ X
registryED]LXRNYLUXNOMXD
HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Microsoft\Windows\CurrentVersion\RunServi
ces
Instalirani Back Orifice Server, sam po sebi, ne predstavlja nikakvu smetnju za rad
UDXQDUD 3UREOHPL SRLQMX NDGD VH SULNOMXLWH QD ,QWHUQHW VHUYHU WDGD RVOXNXMH
VDREUDDMQDSRUWXPDGDPRHELWLNRQILJXULVDQLGDRVOXNXMHELORNRMLSRUWLHND
da mu se javi "gospodar". "Gospodar" ne mora da bude onaj ko vam je podmetnuo virus ELOR NRML KDNHU QD VYHWX PRH GD QDQMXL Back Orifice QD YDHP UDXQDUX L SUHX]PH
kontrolu nadQMLP3RVWRMLLPRJXQRVWGDQHNRVSUHPLBack Orifice specijalno za vas (u
NRPVOXDMXHVDPRRQPRLGDJDNRQWUROLHQDYRGHLRGJRYDUDMXXOR]LQNXDOLVWHX
YHLQLVOXDMHYDRWYRUHQL]DELORLMHQDSDGH
+DNHULUD]PHUQRODNRSURQDOD]HUDXQDUH]DUDene Back Orifice-RP]QDMXLOLVWH,3
adresa koje provajderi dodeljuju korisnicima (tzv. IP pool RQL SRNUHX SURJUDP NRML
VNHQLUD WH DGUHVH MHGQX SR MHGQX X SRWUD]L ]D UWYRP LP QDLX QD WDNDY UDXQDU
preuzimaju kontrolu nad njim i "igra" poLQMHPreuzmite sa interneta neki od programa
NRML H X SR]DGLQL GRN UDGLWH VNHQLUDWL YD UDXQDU =DXGLHWH VH NDGD YLGLWH NROLNR YDV
puta skeniraju, sa dial-inOLQLMDGRPDLKSURYDMGHUDL]+UYDWVNHL]$PHULNH
Haker koji vas je pronaao preuzima kontrolu QDG YDLP UDXQDURP NRULVWHL
WHNVWXDOQL LOL JUDILNL Back Orifice klijent koji je, zajedno sa serverom, lako dostupan na
,QWHUQHWX3RVOHWRJDVYHMHPRJXH
1DMMHGQRVWDYQLMDDOLQHQXQRLQDMQHSULMDWQLMDVWYDUNRMDYDPVHPRHGHVLWLMHVWHGD
haker QDSURVWR SRLVWL VDGUDM YDHJ GLVND XQLWDYDMXL YDH SRGDWNH SURJUDPH L VYH
RVWDOR 0DOLFLR]QLML KDNHUL VYDNDNR QHH SRHWL RG WRJD SUHJOHGDH YD GLVN SUHQHWL
SURJUDPH L IDMORYH NRML LK ]DQLPDMX PRGD VHOHNWLYQR XQLWDYDWL YDH SRGDWNH LOL LK
nepULPHWQRPHQMDWLVODWLHOHNWURQVNXSRWXXYDHLPHEORNLUDWLSRYUHPHQRYDUDXQDU
1DURLWR VX QHSULMDWQH SRVOHGLFH NRG UDXQDUD NRML VX YH XPUHHQL KDNHU SUHNR
WDNYRJUDXQDUDPRHGRELWLSULVWXSGRPUHQLKUHVXUVDXORNDOQLPPUHDPDQDURLWRX
mDQMLP ILUPDPD VYL GLVNRYL VX RELQR SULVWXSDQL VYLP NRULVQLFLPD D sigurno H ELWL
SURLWDQLVYLIDMORYLVDNHLUDQLPOR]LQNDPDNRMHSRVWRMHQDYDHPUDXQDUX+DNHUHWDNR
VD]QDWL YDX OR]LQNX NRG ,QWHUQHW SURYDMGHUD SD H WURLWL YDH YUHPH L WR Me jo gore,
YHURYDWQRGUXJLPDSUDYLWLWHWXXYDHLPH5DXQDU]DUDHQBack Orifice-om jednostavno
nije vie samo va.
$NR UDXQDU NRULVWLWH ]D SULVWXS QHNLP RVHWOMLYLP LQIRUPDFLMDPD L OR]LQNH ]D WDNDY
SULVWXSELHODNRGHLIURYDQH-HUBack Orifice je oWYRUHQSURWRNROVSRVREQLMLKDNHUPRH
da napie plug-inNRMLPHSRYHDWLQMHJRYXIXQNFLRQDOQRVWLSULODJRGLWLJDNRQILJXUDFLML
YDHPUHH
1D0UHLHWHSURQDLPQRJHSURJUDPHNRMLGHWHNWXMXLXNODQMDMXBack Orifice. Neki
od njih su pogodni alati, drugi su samo zamka preko koje Back Orifice dolazi na va
UDXQDU 3URLWDHWH L PQRJR VDYHWD NRML NDX GD WUHED SUHWUDLWL direktorijum
Windows\System ili registry ED]X DOL ]D SRHWQLND MH QDMjednostavnije da se opredeli za
]DRNUXHQRUHHQMHDQWLYLUXVQLSURJUDP1HYROMDMHVDPRXWRPHWRLVNOMXLYRQDMQRYLMH
verzije antivirusnih programa otkrivaju Back Orifice: stare verzije treba najpre dopuniti
novim definicijama virusa, to nije uvek jednRVWDYQD RSHUDFLMD =DWR SUHSRUXXMHPR GD
30
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------odavde preuzmete AntiViral Toolkit Pro (bitno je da to bude najnovija verzija - neke starije
PRGD QH GHWHNWXMX RYDM YLUXV GD JD LQVWDOLUDWH L da on bude stalno aktivan. Naravno
update je obavezan.
31
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
MICROSOFT OUTLOOK
1. UVOD
Microsoft Outlook je program iz Microsoftovog Office SDNHWD NRML QDP VOXL ]D
VODQMH L SULPDQMH SRWH 7DNRH X VHEL VDGUL L PQRJH GUXJH RSFLMH NRMH QDP SRPDX X
UDGXSRJRWRYRDNRSXQRYUHPHQDSURYRGLPR]DUDXQDURP
.RULVWHLMicrosoft Outlook Today,PLPRHPRGDLPDPRSUHJOHGREDYH]DXWRNXGDQD
QHGHOMH L PHVHFD NRULVWHL 2XWORRNRY NDOHQGDU PRHPR GD YLGLPR OLVWX QDLK ]DGDWDND L
poslova, ciljevaLOLSURMHNDWDPRHPRGDJDNRULVWLPR]DSLVDQMHGQHYQLNDLOLNDRLPHQLN
tj. adresar.
Prilikom pokretanja programa MicrosoIW 2XWORRN RWYRULH QDP VH SUR]RU
Microsoft Outlook Today,
SRVUHGVWYRP NRJD HPR GRL GR VYLK HOHPHQDWD
NRML LQH RYDM QDGDVYH NRristan, program kao to su: kalendar, lista poslova ili prikaz
poruka koje su nam pristigle.
1.1. INTERFEJS
,QWHUIHMV L]JOHG SUR]RUD YHRPD MH VOLDQ VD RVWDOLP 0LFURVRIWRYLP SURJUDPLPD
tako da ako smo savladali Word, Excel, Power Point ili neki drugi program ovog tipa,
VQDODHQMHX2XWORRNXQHELWUHEDORGDQDPVWYDUDSRWHNRH
6DGDHPRGDYLGLPRNDNRL]JOHGDQDHUDGQRRNUXHQMHX2XWORRNX
LQHJD
1.
2.
3.
4.
Title Bar (Naslovna linija) linija pri samom vrhu ekrana na kojoj je napisano
ime aktivnog foldera (foldera u kom se trenutno nalazimo).
Standard Toolbar (Glavni meni)
Advanced toolbar (Meni sa alatkama)
Outlook bar meni X NRPH QDP VH QDOD]H SUHLFH VKRUWFXW SRPRX NRMLK
PRHPRGDGRHPRGRMRQHNLKIROGHUD
32
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Glavni meni
Outlook bar
Naslovna linija
Slika 1.
33
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------1.3. PREMETANJE FOLDERA
Nekada je potrebno da neki folder premestite sa jednog mesta na drugo, a da biste to
XUDGLOLSRWUHEQRMHGDSUHHWHVOHGHHNRUDNH
1.
2.
3.
0DUNLUDMWHIROGHUNRMLHOLWe da premestite.
Primenite desni klik
Potvrdite opciju Move Folder
0DUNLUDWHIROGHUNRMLHOLWHGDREULHWH
Primenite desni klik
Potvrdite opciju Delete Folder
0DUNLUDMWHIROGHUNRMLHOLWHGDSUHLPHQXMHWH
Primenite desni klik
Potvrdite opciju Rename Folder
9(%$ 1DSUDYLWH IROGHU NRML HWH QD]YDWL 0RM IROGHU X NRPH HWH GD XYDWH 9DX
pristiglu potu i smestite ga u folder Outbox. Poto ste to uradili sada taj Va folder
SUHPHVWLWH X ,QER[ IROGHU X NRPH VH XYD SULVWLJOD SRWD ]DWLP WDM IROGHU NRML VWH
napravili nazovite Vaim imenom, a potom ga obriite.
U okviru Inbox IROGHUD L]DEHULWH SRUXNX RG SRLOMDRFD LMH SRUXNH HOLWH GD
svrstate u jedan poseban folder.
2WYRULH 9DP VH DODWND Organize sa izabranom opcijom Using Folders. U
ovom prozoru HWH PQRJR ODNH NUHLUDWL SUDYLOR ]D UD]YUVWDYDQMH QHJR GD WR
LQLWHX]SRPRDUREQMDNDRules Wizard.
34
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------3.
3RG GUXJRP VWDYNRP LPDWH YH NUHLUDQ NULWHULMXP ]D UD]YUVWDYDQMH ,] OLVWH
Create a rule to move new messagesYHMHL]DEUDQRIURPPRHGDEXGHL
"VHQWWRDVDPSRLOMDODFMHQDOD]LXVOHGHHPSROMX1D9DPDVDPRRVWDMHGD
L]GUXJHSDGDMXHOLVWHL]DEHUHWHRGJRYDUDMXLIROGHU
4.
.DGD NOLNQHWH QD SDGDMXX OLVWX IROGHUD D QDPHQVNL IROGHU QLMH L]OLVWDQ
L]DEUDHWHRSFLMXOther folder2WYRULH9DPVH dijalog prozor Select Folder
X NRPH WUHED GD SURQDHWH RGJRYDUDMXLVPHWDMQLIROGHU L NOLNQLWH QD GXJPH
OK.
5.
8 VOXDMX GD IROGHU QLVWH SULSUHPLOL PRHWH NUHLUDWL QRYL 8 LVWRP GLMDORJX
kliknite na New i u polje Name unesite prigodni naziv novog foldera. Kliknite
zatim dva puta na OKGDEL]DWYRULOLVYHGLMDORJHLQRYLIROGHUHELWLL]DEUDQX
listi.
6.
Sve to vam preostaje, je da kliknete na dugme Create i da na lakL QDLQ
kreirate QRYR SUDYLOR ]D UD]YVWDYDQMH 'RELHWH REDYHWHQMH R XVSRVWDYOMDQMX
novoJSUDYLODLWRVDXSLWRPGDOLHOLWHGDVHQRYRSUDYLORSULPHQLLQDYH
pristiglu potu. Ako izaberete "YesSUDYLORHELWLSULPHQMHQRLQDQRYHLQD
SRVWRMHH SRUXNH D DNR L]DEHUHWH No" - SUDYLOR H ELWL SULPHQMLYDQR VDPR
XEXGXH
2. MESSAGES (PORUKE)
)ROGHULNRMLQDPVOXH]DRUJDQL]RYDQMHSRUXNDX2XWORRNX
Inbox
Outbox
Drafts
Sent Items
Deleted Items
35
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Slanje poruke
Adresar
Naslovna linija
Polja za
upisivanje
adresa
primaoca
Slika 2.
36
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------2.2. PROMENA POZADINE U PORUCI
2VLP WR PRHPR GD PHQMDPR ERMX VORYD NRMLPD SLHPR RGUHHQX SRUXNXPL MR
PRHPRGDPHQMDPRERMXSR]DGLQHXSRUXFL
0RHPR GD NRULVWLPR QHNH RG SRQXHQLK ERMD SRQXHQLK VOLND LOL DN L VDPL GD
odaberemo neku od sliNDNRMHLPDPRXUDXQDUX
Da bismo promenili boju pozadine potrebno je:
1.
2.
3.
4.
'DELVPRL]DEUDOL]DSR]DGLQXQHNXRGVOLLFDNRMHQDPUDXQDUVDPQXGLSRWUHEQRMH
5.
6.
7.
8.
Ako ste sve uradili kao to je opisano u prethodnim koracima Vaa poruka bi trebalo
da izgleda kao na Slici 3
Slika 3.
$NR 9DP VH QLMHGQD RG SRQXHQLK SR]DGLQD QH GRSDGD LOL VDPR HOLWH GD
QHNRPHSRDOMHWHSRUXNXQDLMRMSR]DGLQLHVHQDLUHFLPRVOLND+RPHUD6LPSVRQD
NRMXLPDWHVDXYDQXXVYRMLPGRNXPHQWLPDSRWUHEQRMH
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
37
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika4.
2WYRULHPRSRUXNXQDNRMXHOLPRGDRGJRYRULPR
$NRHOLPRGDRGJRYRULPRVDPRSRLOMDRFXSRUXNHL]DEUDHPRRSFLMXReply.
$DNRHOLPRGDRGJRYRUSRDOMHPRVYLPSULPDRFLPDLMHVHDGUHVHQDOD]HX
SROMLPD7RL&FL]DEUDHPR Reply All
3RVODHPRSRUXNXSRWYUGRPQDGXJPHSend.
38
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------$NRHOLPRGDSRUXNXNRMXVPRGRELOL prosledimo nekom drugom:
1.
2.
3.
4.
5.
2WYRULHPRHOMHQXSRUXNX
,]DEUDHPRRSFLMXForward koja se nalazi na paleti alatki.
8SROMD7RL&FXSLVDHPRDGUHVHSULPDRFD
U polju Subject PRHPRGDXSLHPRSUHGPHWSRUXNH
3RVODHPRSRUXNXSRWYUGRPQDGXJPHSend
2.5. 2%(/($9$1-(9$1267,3258.(
3RUXNHNRMHDOMHPRQLVXMHGQDNHYDQRVWLQHNHVXYDQLMHRGGUXJLKLQMLKELWUHEDOR
SUYRSURLWDWL2XWORRNQDPQXGLRSFLMH]DREHOHDYDQMHYDQRVWLSRUXNHNRMDHSULPDRFX
VLJQDOL]LUDWLNRMXSRUXNXSUYRWUHEDGDSURLWD
82XWORRN%DUXL]DEHULWHIROGHUXNRMHPYDPVHQDOD]HSRUXNHNRMHHOLWHGD
obriete.
.OLNQLWHQDSRUXNXNRMXHOLWHGDREULHWH
Izaberite Edit iz glavnog menija, a zatim opciju Delete
2XWORRNHL]EULVDWL9DXSRUXNXL]IROGHUDXNRPHVHRQDQDOD]LOD
82XWORRN%DUXL]DEHULWHIROGHUXNRMHP9DPVHQDOD]HSRUXNHNRMHHOLWHGD
obriete.
,]DEHULWHSRUXNXNRMXHOLWHGDREULHWH
Pritisnite taster Delete sa tastature.
39
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------2.7. OBNAVLJANJE ELEKTRONSKE POTE IZ LISTE OBRISANIH
STAVKI
$NR NRMLP VOXDMHm izbriete poruku koja vam je jo uvek potrebna, postoji
PRJXQRVWGDMHREQRYLWHWDNRWRMHX]PHWHL]IROGHUD'HOHWHG,WHPV
'DELVWHREQRYLOLSRUXNXL]IROGHUD'HOHWHG,WHPVSRWUHEQRMHGDXUDGLWHVOHGHH
1.
2.
3.
4.
3. CALENDAR (KALENDAR)
Kalendar je na elektronski SODQHU NRML QDP RPRJXDYD GD RUJDQL]XMHPR UDGQL GDQ
QHGHOMXLOLPHVHFNDRLGDQH]DERUDYLPRYDQHGDWXPHLGRJDDMH
Slika 5.
'DELVPRQDSUDYLOLQDSODQ]DRGUHHQLGDQSRWUHEQRMHGD
1.
2.
3.
4.
40
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------5.
U polju Start AtXSLHWHYUHPHSRHWNDVDVWDQNDGRJDDMD
6.
U polju End AtXSLHWHYUHPH]DYUHWNDVDVWDQNDGRJDDMD
7.
HNLUDMWH SROMH Reminder DNR HOLWH GD YDV UDXQDU SRdseti na zakazani
VDVWDQDNQDSULPHUPLQXWDLOLVDWSUHSRHWNDVDVWDQND
8.
Kliknete na dugme Save and Close
NAPOMENA:6YHGRNUDGLWHX2XWORRNXRQYDVSRGVHDQDVDVWDQDNEH]RE]LUDQDWR
koji program trenutno koristite, ali ako napustite Outlook,RQYDVYLHQHHREDYHWDYDWLR
zakazanim sastancima.
Primer 1
9(%$
1DSUDYLWHGQHYQLLPHVHQLSODQHU'QHYQLSODQQHNDREXKYDWDSURVHDQUDGQLGDQRG
GRDVRYDLQHNDEXGHSRX]RUXQDSULPHU
0HVHQLSODQQHNDREXKYDWLMHGQXUDGQXnedelju.
41
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------3.1. PROMENA PRIKAZA KALENDARA
6DVWDQFL VH X 2XWORRNX PRJX SULND]DWL QD HWLUL QDLQD 'D ELVWH SURPHQLOL SULND]
kalendara izaberite View, D]DWLPMHGQXRGRYHHWLULPRJXQRVWL
Day SULND]XMHGDQVDW]DVDWRPWDNRGDPRHWHYLGHWLVYHVDVWanke koje ste
1.
zakazali za taj dan.
Week prikazuje sve sastanke u jednoj nedelji.
2.
Work Week prikazuje sve sastanke u jednoj radnoj nedelji (od ponedeljka do
3.
petka).
Month prikazuje sve sastanke u kalendarskom mesecu.
4.
4. CONTACTS (ADRESAR)
Ovaj foldeU SUHGVWDYOMD QD HOHNWURQVNL DGUHVDU X NRPH XSLVXMHPR NXQH L
elektronske (E-PDLO DGUHVH EURMHYH WHOHIRQD URHQGDQVNH GDWXPH L XRSWH UD]QH
informacije o ljudima sa kojima smo u kontaktu.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
42
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika 6.
9(%$: NDSUDYLWH NRQWDNW SR X]RUX QD RYDM NRML VH QDOD]L QD VOLFL L VDXYDMWH JD X
Vaem folderu.
5. NOTES (BELEKE)
%HOHNH VX HOHNWURQVNH FHGXOMH NRMH QDP VOXH NDR SRGVHWQLN 1D QMLPD PRHPR
SULEHOHLWL QHND SLWDQMD LGHMH PRHPR LK NRULVWLWL NDR SRGVHWnik, a Outlook nam
RPRJXDYDGDEXGXYLGOMLYHQDHNUDQXGRNUDGLPR]DUDXQDURP
1.
2.
3.
4.
43
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
------------------------------------------------------------------------------------------------------------5.1. PROMENA BOJE BELEKE
3RWR VWH QDSUDYLOL 9DX SUYX EHOHNX VDGD HPR GD YLGLPR NDNR PRHPR GD MRM
promenimo boju, u recimo
(YRNDNRHWHWRXUDGLWL
1.
2.
3ULPHQLWHGHVQLNOLNQDEHOHNXNRMXVWHVDXYDOL
Potvrdite opciju Color a zatim izabeULWHMHGQXRGSRQXHQLKERMD
9(%$: 1DSUDYLWHEHOHNXVDXYDMWHMHD]DWLPMRMSURPHQLWHERMX
6. TASKS (POSLOVI)
PomoX2XWORRNDPRHWHQDSUDYLWLOLVWXSRVORYDLMHMHREDYOMDQMHODNRNRQWUROLVDWL
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Completed (zavren),
U polju PriorityL]DEHULWHYDQRVWNRMDRGJRYDUD9DHPSURMHNWX
3ULWLVQLWH SROMH ]D SRWYULYDQMH Reminder i upiite datum i vreme kada
2XWORRNWUHEDGDYDVSRGVHWLQDRGUHHQR]DGXHQMH
Kliknite na dugme Save and Close
44
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7. 89$1-()$-/$,=287/22.$.$2326(%12*
DOKUMENTA
$NR HOLPR GD SRUXNX GQHYQL LOL PHVHQL SODQ EHOHNX LOL NRQWDNW VDXYDPR X
naim dokumentima kao poseban fajlXUDGLHPRVOHGHH
1.
2.
3.
4.
5.
6.
2GDEUDHPRGRNXPHQWNRMLHOLPRGDVDXYDPR
8JODYQRPPHQLMXL]DEUDHPRFile
2GDEUDHPRRSFLMXSave As
U polju Save InRGDEUDHPRPHVWRQDNRPHHOLPRGDVDXYDPRGRNXPHQW
U polju File NameXSLVDHPRLPHIDMODGRNXPHQWD
U polju Save As TypeL]DEUDHPRWLSIDMODSRGNRMLPHOLPRGDJDVDXYDPR
9(%$: Dnevni plan koji ste prethodno napravili, snimite u formatu za kalendar i
VDXYDMWHSRGLPDQRP0RMGQHYQLSODQ0HVHQLSODQVQLPLWHXWHNVWXDOQRPIRUPDWX
45