BELA (BELOT): OSNOVNA PRAVILA

Belot(popularniji naziv Bela) je kartaka igra vrlo popularna u nekim dijelovima Hrvatske
(posebno u sredinjoj Hrvatskoj i Slavoniji),Bugarskoj,Bosni, a igra se irom svijeta,
posebice u krugovima armenske dijaspore.
Belot se moe kartati u dvoje, troje ili etvero, premda se najee igra u etvero, dok se u
dvoje ili troje igra u sluaju da nedostaju igrai.
Pravila:
Pravila Belota su vrlo slina francuskoj kartakoj igri Belote, i idovskoj igri Klobjo
(Clobyosh), ali s nekoliko bitnih razlika.
Svaka se partija Belota (bez obzira na broj igraa) sastoji od dijeljenja, odreivanja aduta,
zvanja, igranja i zbrajanja bodova.

Dijeljenje i odreivanje aduta:

Ova se kartaka igra karta sa svenjem od 32 karte (as, kralj, dama (baba), deko, X, IX,
VIII, VII), i to kartama popularno zvanim maarice. Djelitelj nakon mijeanja nudi sveanj
igrau s lijeve strane na presijecanje (igra moe presjei ili udarivi rukom po svenju dati
znak da ne eli sjei). Karte se dijele u obrnutom smjeru od kazaljke na satu. Karte se
smiju podii jedino kad igra ima pravo zvati. Inae se kanjava igrom (162 boda).

Bela u dvoje:
Svaki igra dobije po tri karte licem okrenute prema dolje, potom sljedee tri karte (dakle
sveukupno est karata). Djelitelj zatim okrene sljedeu kartu licem prema gore. Tada dijeli
jo dodatne etiri karte svojem suigrau i sebi (te se karte nazivaju taloni one se ne smiju
mijeati s prvih est podijeljenih karata, nego njih valja odvojiti posebno). Ostatak se
karata stavlja okomito na onu kartu koja je ranije stavljena licem prema gore, ali tako da se
vidi o kojoj se karti radi.
Prvih est karata se podie i pristupa se odreivanju aduta. Prednost ima onaj igra koji
nije dijelio. Nakon to pogleda dobro svoje karte, igra odluuje hoe li zvati, odnosno
odrediti da adut bude ona boja koja je na karti okrenutoj licem prema gore i na kojoj se
nalazi ostatak nepodijeljenih karata, ili e reidalje.
U sluaju da kae dalje, igra koji je dijelio dobiva istu mogunost koju moe prihvatiti ili
odbiti. Ako oba igraa odbiju da adut bude ona boja koja je na karti licem prema gore,
1

pravo odreivanja aduta ponovno dobiva igra koji nije dijelio. On ponovno moe izabrati
adut, ali da nije ona boja koju je prvi puta odbio i koja se nalazi na okrenutoj karti, ili moe
po drugi puta rei dalje.
Ovaj put djelitelj mora odrediti adut izmeu tri preostale boje (bilo koju osim prvotno
odbijene). Kada je adut odreen, oba igraa podiu preostale etiri karte (talon), tako da
svaki igra u rukama ima sveukupno deset karata.

Bela u troje:
Svaki igra dobije po tri karte okrenute licem prema dolje, zatim jo po tri karte (sveukupno
est), a onda jo etiri karte u talonu koje se posebno odvoje od prvih est karata. Dvije
preostale karte su namijenjene za prvog igraa s djeliteljeve desne strane (on je prvi na
redu). Igrai podiu prvih est podijeljenih karata i prvi igra s djeliteljeve desne zove
Aduta ili govoridalje.. Ako oba igraa kau dalje i izbor aduta doe do djelitelja onda on
vie nema pravo rei dalje. Mora izabarati aduta.
Kada je adut odreen, igrai podiu talon (igra koji je zvao podie est karata, a ostali
etiri). Tada igra koji je zvao tj. odredio adut izabire iz svojih karata dvije koje e odbaciti,
tako da sva trojica sada imaju jednak broj karata u rukama (10). Odbaene karte pripadaju
igrau koji je zvao adut. On ih odlae meu svoje tihove.
Postoji i opcija igranja u troje kada se umjesto 2 karte na kraju koje se daju prvome, jedna
okrene i slui za odreivanje aduta kao u dvoje. Onaj koji uzme aduta ne mora imati vie u
zbroju protiv druge dvojice nego vie od svakoga ponaosob.
Bela u etvero:
Glavno obiljeje bele u etvero je da se igra u parovima. Dva suprotstavljena kartaka
para imaju za cilj zajednikom igrom sakupiti pola + 1 bodova od ukupne igre.
Svaki igra dobije po tri karte okrenute licem prema dolje, zatim jo po tri karte (sveukupno
est), i naposljetku dvije karte u talonu koje valja posebno odvojiti od prvih est.
Prvih est karata se podie i zapoinje odreivanje aduta. Prvi je na redu igra s
djeliteljeve desne strane (u Belotu se sve osim presijecanja odvija u smjeru suprotnom od
kazaljke na satu).
Igra odluuje hoe li zvati (odrediti adut) ili e rei dalje. U sluaju da kae dalje, pravo na
odreivanje aduta dobiva sljedei igra s desne strane koji ima ista prava kao i prethodni.
Djelitelj je obavezan zvati(to se zove "mus" - njem. mssen=morati)

Zvanje:
Pod zvanjem se podrazumijeva poseban niz karata koje igra ima u rukama, a koji mu
donosi dodatne bodove. Postoje etiri vrste zvanja:
1. etiri iste karte:
4 deka: 200 bodova
4 devetke: 150 bodova
4 asa, desetke, kralja, dame (babe): 100 bodova
Jesu li etiri desetke jae od 4 kralja ili dame (babe) ovisi o dogovoru, prema turnirskim
pravilima dogovorenim izmeu nekoliko klubova u Hrvatskoj etiri desetke su slabije od
etiri kralja ili dame, ali esto se igra i tako da su jae.
etiri osmice i etiri sedmice ne vrijede nita, iako etiri sedmice mogu ponititi zvanje.
2. Niz karata u istoj boji (od 3 do 5 karata):
Kada je u pitanju zvanje, onda je poredak karata sljedei: As, kralj, dama (baba), deko,
desetka, devetka, osmica i sedmica.

3 karte u nizu u istoj boji vrijede: 20 bodova

4 karte: 50 bodova
5 karata: 100 bodova
est ili sedam karata za redom u istoj boji vrednuje se jednako kao i niz od pet
karata, dakle 100 bodova.

3. Osam karata za redom u istoj boji (Belot):

Igra koji je dobio belot automatski pobjeuje, bez obzira na dotadanji tijek igre (kao da
odjednom osvoji 501 bod u beli u dvoje, 701 bod u beli u troje ili 1001 bod u beli u
etvero). Mogua je takoer i verzija gdje je samo osam karata za redom u adutu belot, a
osam karata za redom u drugoj boji vrijedi 120 (5 karata As do desetke 100, tri karte devet,
osam, sedam 20).
4. Kralj i dama:
Kao i imenom igre, belom se jo naziva i sluaj kada igra u rukama ima kralja i damu
(babu) u adutu. Bela vrijedi jo dodatnih 20 bodova.
Kod licitacije zvanja obavezno se prvo mora rei najjae zvanje, ukoliko se ustvrdi da je
igra imao jae zvanje, priznaje se prvo licitirano zvanje.
Zvanje se priznaje samo onom kartakom paru koji ima najjae (najvrednije) zvanje
(iznimka je bela). Drugom kartakom paru ne priznaje se nita, pa ak i u sluaju da u
rukama imaju nekoliko slabijih zvanja koja kada se zbroje vrijede vie od zvanja suprotnog
para.
3

etiri iste karte (izuzev osmica i sedmica) su jae od niza od pet karata. Izmeu dva niza
koja sadravaju jednak broj karata, prednost ima onaj niz koji sadri viu kartu, dakle niz
osam, devet, deset, deko, slabiji je od niza devet, deset, deko, dama (baba)).
Ako se pak dogodi da dva igraa iz suprotnih kartakih parova imaju jednako vrijedno
zvanje, prednost dobiva onaj koji je imao prije pravo na odreivanje aduta (onaj koji je
blie djelitelju s desne strane).Doputeno je vezano zvanje(jedna te ista karta sudjeluje u
dva zvanja). Mogua je i verzija gdje u sluaju jednako vrijednog zvanja prednost ima igra
koji ima to zvanje u adutu, a ako nitko nema zvanje u adutu, vrijedi redoslijed prava na
odreivanje aduta.
Zvanje se pokazuje odmah na poetku igre. Pita se ostale igrae imaju li zvanje, ako da,
koliko i do kuda da se utvrdi tko ima pravo na nj (iznimka je zvanje bele).
Igra koji u rukama ima kralja i damu (babu) u adutu, belu zove u trenutku kada prvi put
baci jednu od te dvije karte. Vano je napomenuti da je igra obavezan jasno istaknuti
ostalim igraima da ima zvanje bele, a to e uiniti tako to e reibelaprilikom prvog
bacanja bilo kralja ili dame. Belu je obavezno najaviti, dok odbacivanje druge karte koja
ini belu nije obavezno, iako se moe popratiti rijeimaod bele.
Kod bele u etvero, kada igra ima pravo na zvanje, onda automatski ima pravo na zvanje
i njegov partner.

Tijek igre:
Igru zapoinje igra prvi s desna do djelitelja (U nekim krajevima Hrvatske: prvi s lijeva.
Npr. Meimurje). Slijedi ga sljedei igra do njega koji ne samo da mora potivati boju koja
je baena, nego treba baciti i kartu koja je vea od prethodne baene karte. Na primjer,
ako prvi igra baci pikovu osmicu, a sljedei igra u rukama dri pikovu sedmicu i pikovu
desetku, on mora na osmicu baciti desetku, a ne sedmicu. To je takozvano pravilo ibera
(prema njemakom ber - iznad).Uvijek treba baciti jau kartu, naravno ako se je ima.
Ukoliko igra nema karte za potivati, onda baca adut. Ako nema ni aduta, tek onda moe
baciti bilo koju kartu koju eli.
U sluaju da je prva karta adut, sljedei igra ponovno mora baciti jau kartu u adutu, ako
je ima, ali ako se odigra boja koja nije adut, a igra koji je na redu nema karte za
potivanje te stoga mora baciti adut, sljedei igra moe baciti boju koja se prvotno traila i
ne mora potivati iber tj. baciti jau kartu zato to je baen adut.
Na primjer, adut je srce, prvi igra baci pikovu osmicu, sljedei igra nema pika za
potivati, te baca bilo koje srce. Sljedei igra u rukama ima pikovog asa i pikovu sedmicu.
Slobodno baca pikovu sedmicu, jer pravilo jae karte ne vrijedi kada se neka boja
presijee adutom. Igra koji je bacio najjau kartu, kupi tih i igra prvi u sljedeem bacanju.
Ako se bilo koje od navedenih pravila prekri, protivniku/protivnicima se piu 162 boda
4

(zbroj vrijednosti svih karata) + sva zvanja koja su bila zvana u tom dijeljenju (bez obzira
tko je zvao). Tu partija zavrava i kree se ispoetka u novo dijeljenje.
Bodovanje:
Svaki igra skuplja svoje tihove.
Igra koji nosi zadnji tih, dobiva jo dodatnih 10 bodova. Igrau ili kartakom paru se
zvanje (ukljuujui i belu) ne priznaje ukoliko nisu pokupili barem jedan tih. Ako igra ili
kartaki par pokupi/pokupe sve tihove, dobivaju jo dodatnih 90 bodova.
Takozvana ista igra (igra u kojoj nije bilo zvanja) iznosi 162 boda. Igra ili kartaki par koji
je zvao mora sakupiti najmanje pola+1 bodova od ukupne igre ako eli proi. Dakle, ako je
igra ista, treba se sakupiti 82 boda za prolaz, u suprotnom se ne prolazi negopada.
Zbroj igre raste ukoliko su u dijeljenju bila zvanja. Sva zvanja se zbroje i pridodaju na 162,
od dobivenog iznosa se za prolaz ponovno zahtijeva pola+1. (ako je bilo 20 zvanja, igra
iznosi 182 prolaz je 92, ako je bilo 50 zvanja, igra je 212, prolaz je 107 bodova).
Kada se bela igra u troje, igra koji zove adut, treba sakupiti vie od zbroja tihova ostala
dva igraa.
Bodovanje u dvoje
Ako je igra koji je zvao adut proao, tj. sakupio vie od pola, obojici igraa se pie zbroj
tihova koji su osvojili.
Ako je igra koji je zvao adut pao, tj. nije sakupio pola+1 bodova od cijele igre, protivniki
igra osvaja sve njegove bodove + svoje, tonije cijelu igru.
Protivnikov pad se biljei crticom, a ne nulom.
Bodovanje u troje
Ako je igra koji je zvao adut proao, tj. sakupio pola+1 od igre, svakom od troje igraa se
piu osvojeni bodovi koje su osvojili u pokupljenim tihovima.
Ako je igra koji je zvao adut pao, on ne osvaja nita. Ostala dva igraa osvajaju onoliko
koliko su pokupili u tihovima.
Pad se biljei crticom, a ne nulom.
Bodovanje u etvero
Ako je kartaki par koji je zvao adut proao, tj. sakupio pola+1 bodova od ukupne igre,
svakom paru se zbrajaju bodovi koje su uspjeli sakupiti.
Ako je kartaki par koji je zvao adut pao, tj. nije sakupio pola+1 bodova od ukupne igre,
sve bodove dobiva suprotni kartaki par.
Pad se biljei crticom, a ne nulom.
5

Vrednovanje karata (bodovi)

Vrijednost karte U adutu Kad nije adut
Vrijednost karte
U adutu
Deko
Devetka
As
Desetka
Kralj
Dama (baba)
Osmica
Sedmica

20
14
11
10
4
3
0
0

Kad nije adut

As
11
Desetka
10
Kralj
4
Dama (baba) 3
Deko
2
Devetka
0
Osmica
0
Sedmica
0

Pobjeda:
Bela se ne igra u nedogled, ve do odreene granice. Kada igra ili kartaki par dosegne
tu granicu, uobiajeno je rei da je igra ili kartaki par vani.
Postoje dva naina da se zavri ova kartaka igra. Prvi nain se meu kartaima naziva
igrati na dosta igrau ili kartakom paru je cilj sakupiti u zadnjem odluujuem dijeljenju
onoliko bodova koliko mu nedostaje da dosegne dogovorenu granicu, bez obzira na to je li
sakupio pola+1 od cjelokupnog zbroja igre (na primjer, ako se u beli u dvoje igra nae u
situaciji da ima 496 bodova, dakle nedostaju mu jo 5 bodova da bude vani, a prva karta
koju baci na poetku bacanja je deko u adutu koji je najjaa karta u igri vrijedna 20
bodova, po pravilu igrati na dosta, ovdje se igra zavrava). Samo par koji osvoji tih moe
rei "vani".
Drugi nain da se bela privede kraju je pravilo igrati na prolaz. Igra ili kartaki par treba
sakupiti pola+1 od bodova ukupne igre, ako eli proi. Drugim rijeima, zadnje odluujue
dijeljenje se po ovom pravilu ne razlikuje od ostalih dijeljenja.
Prema slubenim pravilima igra se na dosta (mora dostii dovoljan broj boda, i mora
osvojiti tih).
Bodovna granica (bela u dvoje)
Pobjeuje onaj koji prvi skupi501 bod
Bodovna granica (bela u troje)
Pobjeuje onaj koji prvi skupi 701 bod.
Bodovna granica (bela u parovima)
Pobjeuje onaj koji prvi skupi 1001 bod.