w.

tq-
.

./
,s
:a

.;>
i)ii

ViSe znanja, viSe radosti i koristi od uloZenog

SAMOVA IZDANJ A ZA NAUTIEARE
Jednostavne, pregledne i potpune informacije o asortimanu, nabavci,
samogradnji i odrZavanju brodi6a, o priboru, propisima i plovidbi
U NAUTIEKIM IZDANJIMA MAGAZINA SAM SVOJ MAJSTOR:

Knjige: enucl, MoToRl, JEDRA

)(
Casopis: YU NAUTIKA 81, 82, 83
Radna mapa: IZRADA KANUA
Nacrti: KOMPLETI ZA BRODOGRADNJU
KATALOG VAN DE STADT
BRODSKI DNEVNIK
Obavijesti: Redakcija SAM SVOJ MAJSTOR, Avenija bratstva i jedinstva 4,
41 000 Zagreb, telefon: 041 1528-460, 528-462, telex 22328 sam zg yu
 5r
PRAKTIEruI PRIRUETIr

BICIKLI
MOPEDI
MOTORI
Savjeti za odrilavanie, popravak i bolie kori5tenje
Glavni i odgovorni urednik: lvan Kreutz
Urednik: Branko Kosec
Strudna recenzija: dipl. inZ. Sven Cerlek
Grafidko uredenje: Tomislav Toth
Tehnidko uredenje:
Mladinska knjiga: Herman Miklid
Snimke: Zarko Mahovi6
Prijevod: lvanka Reberski
Lektor: Mira Pavlica-Stoj6evi6

@ Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981.

@ za Jugoslaviju i izdavad za hrvatskosrpsko
izdanje: Redakcija Sam svoj majstor, Vjesnik,
OOUR lRl, Avenija bratstva ijedinstva 4,
Tagr eb, telef on O41 / 528 -' 460, 528 462,
lelex22328 yu sam zg.
-
Suizdavad za slovensko izdanje:
Tehni5ka zalolba, Ljubljana
Tisak i uvez:
Tiskarna Mladinska knjiga. Ljubljana 1984

Autorska prava su za5ti6ena. Zabranjuje se

svako pre5tampavanje i preno5enje bez
odobrenja, u cijelosti ili izvacima. Savjeti su
pripremljeni na osnovi iskustva i strudnog
znanja ali se ne moZe preuzeti nikakva
odgovornost u sludaju neuspjeha.
Oslobodeno od poreza na promet odlukom
Republi6kog sekretarijata za prosvjetu. kulturu i
fizidku kulturu SRH broj 1602/1-1975.
 It

$AIRT[J

10 Problemi izbora
BrEiltl 12 Dijelovi
14 Alat i pribor

Upravljaiki mehanizam 16 Pode5avanje leZajeva Prednje

vilice
17 Zamjena kuglica
18 Upravljad

Prijenos 19 Pedali
20 Poluga pedala
21 Pogonski i zagonjeni landanik
sa slobodnim hodom, lanac
22 StraZnji i prednji mjenjad
brzina
22 eelidne pletenice
23 Pode5avanje mjenjada
23 PodeSavanje prednjeg mjenjada
23 Kako skinuti kotad

Kotaii 24 Centriranie Zbica

25 Glavina i montaZa kotada
26 ProbuSena guma
26 Uobidajna guma
27 Cjevasta guma (tabular)

Okvir 28 Siedalo
28 Ko6nice
29 Zamjena papudica
29 Pode5avanje
 30 eelidna pletenica
31 Torpedo kodnica
32 Elektridni uredaji
32 Dinamo
32 Svjetilka
33 Pumpa

36 Vrste motocikla
it0l0Eilt1 38 Pribor
40 Mehanizmi poput satnih

Vozni postroj 42 Op6enito

42 Okvir
42 Cis6enje
42 Sjedalo
43 Lakirani i kromirani dijelovi
45 Upravljad
45 Ru6ke
46 Ovjesi
46 Prednji ovjes
47 HidraulidkaviljuSka
47 Opruge
48 StraZnji amortizer
50 Kotadi
51 Pode5avanje traga
51 Obrud i ibice
52 UravnoteZenje
53 Kako se skida kotad
53 Zamjena le2ajeva
54 Gume
55 Osmica
55 Postavljanje i skidanje
56 Kodnice
56 Bubanj kodnice
58 OdrZavanje
60 Zamjena obloga
60 Disk-kodnice
61 OdrZavanje
62 Zamjena tarnih plodica
62 Odzradivanjekodnica
63 Poluije iobloge
Motor 64 Podmazivanje
64 Zamjena ulja
65 Zamjena filtra
66 Paljenje
 66 Svje6ice
67 Prekidad s platinskom dugmadi
67 Dovodenje u fazu
69 Automatsko pretpaljenje
69 Stroboskopskasvjetiljka
70 Razvodni mehanizam
71 Zradnost izmedu ventila i klackalice
72 ead i manji zahvati
73 Kako napraviti brtve
73 Zamjena klipnih prstenova
73 ei56enje motora
74 Rasplinjad
74 Otkrivanje kvara
76 Spremnik
77 Fillar za zrak
78 Londi6 rasplinjada
79 Tijelo rasplinjada
80 Zamjena Zidane pletenice
81 Sinhronizacija
82 Prijenos
82 Primarni prijenos
82 Spojka
84 Mjenjad
84 Lanac
86 Landanici
87 Zamjena pogonskog landanika

E lektrii na i nsta la ciia 88 DuSa motocikla

88 ZamaSni magnet
89 Dinamo.
89 Alternator
89 Akumulator
90 Pokretanje
90 Paljenje
91 Svjetiljke
91 MontaZa i zamjena 2arulia
92 Sirena
92 Svjetla za kodenje

Ako motocikl stane 94 Vozni dijelovi

94 Motor ne pali
95 Motor kre6e ali se zaustavlja ili
ne radi kako treba
95 Motor radi ali nema snage
96 Neuobidajeni Sumovi
96 Mjenjad ne radi

ltA[U[ v
It0nEI
Sjesti na dva kotaEa ne znaiisamo moti se
kretati br1e ili polaganije, ovisno o tome radi
li se o obiinom biciklu ili snaZnom fiapan-
cun. To je poseban svijet kog karakterizira
jedna od osnovnih privlainosti osjetaj
dinamiEke ravnoteZe.
- sadrZaja posve6en odrZavanju, manjim po-
:"S*,'
Sto je zajednidko biciklu i motociklu? Dva
kotada, upravljad, prijenos lancem (ali ne
uvijek), ve6 spomenuta dinamidka ravnote-
2a i za mnoge tu zavrSava svaka analogija.
Oni tvrde, ne bez razloga, da je proSlo ve6
pedeset godina kako je motocikl zapravo bio
bicikl s pridvrS6enim motorom. Danas se,
kaZu, radi o dva sasvim razlidita vozila.
Ne bez razloga rekli'smo. A, za5to onda u
istom prirudniku opisujemo ta dva vozila?
Stoga, jer iako izmedu njih postoji pravijaz u
tehnoloSkom pogledu, nije tako kada je u
pitanju voZnja. Nismo li, mnogi od nas,
znoje6i se u mladim danima na teSkom
poniju ma5tali o snaZnim, sjajnim motorima
koji s lako6om grabe kilometre.
I tako su se bicikl i motocikl na5lizaledno, u
istom prirudniku namijenjenom onima koji
moraju putovati a jo5 ne mogu nabaviti
automobil kao i onima kojima sluZe za
razonodu ali ih shva6aju ozbiljno pa 6e ih
tako odriavati i dotjerivati. l, konadno, ne6e
li sve ozbiliniji problemi gusto6e prometa i
rasta cijene gorivu natjerati mnoge da na-
puste automobil u korist lakog vozila koje na
putu ne moZe zaustaviti nikakva zapreka.
Svjedoci smo i pobune urbaniziranog sta-
novni5tva protiv monotonije, pravilnosti i
neprirodnih uvjeta Zivota. Bicikl i motocikl
slide pozivu na biieg, na fizidku aktivnost, na
posljednju avanturu. Naravno, industrija i
trgovina nisu ostale ni gluhe ni slijepe pred
tim novim interesom trii5ta.
NaSi su porivi drugadiji. Vjerujemo da je
biciklu i motociklu mjesto u istom prirudniku
namijenjenom samovcima, jer je ve6i dio
pravcima i samovskim zahvatima koji su
zajedni6ki za oba vozila, izuzev kada se radi
o nekim sasvim specifidnim dijelovima kao
5to su motor, mjenjad i slidno.
Dok se u nas za bicikl ne moie re6i da je
skup, motociklisu sasvim druga prida. Stoga
ne treba Zalititruda da naudimo kako 6emo
tom dotjeranom ali ipak osjetljivom mehani-
zmu produZiti Zivot i omogu6iti savr5eno
djelovanje. Raznorazni popravci vratit 6e
nam korisnost bicikla i motocikla, a pritom
6emo korisno i poudno ispuniti svoje slo-
bodno vrijeme. Ujedno 6emo se uvjeriti da
za ve6inu zahvata netreba odlaziti u specija-
liziranu radionicu. Dovoljni su dobra volja i
mnogo strpljivosti.
cfc le

4
 BlGiltl

Neito zahvall'ujudi draZi koju za nas imaiu davno

protekli dani, a vi1e zbog sjeianja na veliianstvene
sportske podvige, posebno zbog korjenitih promjena
koje se zadnjih godina dogadaju kako u ekonomskoi
moti ljudi tako i u njihovu shvadanju, bicikl doZivliava
svoju renesansu, ponovno rodenje.

I
 PR0Blttll
rtB0R[
Kojije pravi bicikl za naie potrebe? Odno-
sno, zaSto ne treba kupiti Mrka6eg konjar
ako namjeravamo samo voziti teret?
Kupnja bicikla posljedica je nimalo jedno-
stavne odluke. Ne samo zbog tro5ka ve6 i
zbog razliditosti modela koji se pojavljuju na
trZiStu. Pro5la su vremena kada su postojale
samo tri krategorije: >mu5ki<, >Zenski< i
trka6i. Danas se proizvode i >terenski< bicikli
isa malim kotadima, oni sa krutim okvirom i
oni.sloZivi. Tvornice danas nude i mnoge
varijacije osnovnih modela, a razlike su
velike i u cijenama. eesto se pla6a i do 6etiri
puta vise za bicikl koji, za laika, izgleda
sasvim jednako kao i osnovni model. Samo
6e strudno oko zapaziti da je mjenjad savr5e-
niji, da je okvir izuzetno lagan. moZda dak
od titana, da se 6ak i naplaci razlikuju.
10
Logidno rasudivanje re6i 6e nam da takav
bicikl zaista nije potreban onome tko se
jednom tjedno provoza okolnim ulicama.
I zar 6emo zaista nabaviti bicikl s malim
kotadim, 6ak ako su u modi, kada namjera-
vamo na duge izlete po loiim putovima? O
svemu treba dobro razmisliti, a bit 6e nam od
najve6e koristi budemo li mogli sasvim po-
Steno ocijeniti kako svoje fizidke sposobno-
sti tako i vjerojatnost da 6emo bicikl koristiti
zaista onoliko i na nadin kako smo to zami-
Sljali pri kupnji. Prezreni model s poluZnim
prijenosom i danas je najbolje sredstvo kada
se njime kreie na rad, u polje, vozi kroz Sumu
ili preko oranica. Sto 6e nam pet brzina ako
vozimo samo u gradu ili ravnicom? Da li je
normalno kupiti bicikl sa cjevastim guma-
ma (tubularima)? Svaki model ima svoje
prednosti i mane, a o naSem zdravom sudu
ovisi ho6emo li ispravno odvagnuti njegova
svojstva i svoje potrebe.
Budu6i da svaki model ima posebne karak-
teristike koje se ogledaju u konstrukciji, opis
svakog modela posebnozahtijevao bi suvi5e
prostora i strpljenja ditaoca. Stoga smo iz
praktidnih razloga obradili jedan osnovni
model koji olidava bicikl u svim njegovim
temeljnim svojstvima. Razlike 6emo pak ob-
raditi u posebnim poglavljima. Tako 6emo,
na primjer, govore6i o gumama opisatikako
se popravlja ona uobidajena, sa zradnicom,
ali i cjevasta (tubular), prelaze6i tako od
>normalnog< modela na bicikl za sportska
natjecanja. Tako 6emo obraditi i kodnice,
upravljad, papudice i sli6no.
lznenaduju6e je koliko jednostavni i mali
zahvati mogu produZiti trajnost bicikla. U
nedijim 6e rukama dobar bicikl ve6 nakon
dvije ili tri godine izgledati kao da je upravo
stigao s otpada, a ne kao posljedica ne-
shvatljive nemarnosti. Malo podmazivanja
i redovno di56enje, pravodobna zamjena
neispravnih Zbica i 6eli6nih pletenica, pone-
kizahvat na mjenjadu i papudicama potrebni
su, prije ili kasnije, svakom biciklu. Mala
neispravnost, ako se odmah ne otkloni,
izrast 6e u veliku. A bicikl bi mogao, nesamo
teoretski, potraiati >cijeli jedan Zivot<.
Dijelovi todke na biciklu na koje ukazuju crvene
strelice mjesta su koja treba pode5avati.
Zapamtite lita mjesta nitijedna vaSa voZnja
ne6e zavr5iti guranjem bicikla ili prometnom
nezgodom.
Na slijede6im stranicama razgovarat 6emo o
zahvatima koji se mogu pokazati potrebni-
ma na sloZenijim konstrukcijama. Tako, na
Osnovni dijelovi bicikla, bio on malen ili detalju 2 moZemo vidjeti kako je napravljen
velik, za turizam ili sport gotovo su jednaki a uredaj za pode5avanje napetosti delidne
isto tako i njihovi problemi. pletenice. Na taj se nadin mogu podesiti
kodnice bez zahvata na deljustima.Zakreta-
njem matice koja se nalazi na kraju buZira
moZe se regulirati duZina pletenice.
Na detalju 3, prikazana je osovina prednje
S mehanidkog gledi5ta bicikl je zaista naj- vilice u svojem leZi5tu. CrteZ je okrenut
jednostavnije vozilo. Naravno, ima i modela naglavce da bi se bolje vidjelo mjesto pod-
koji su manje jednostavni od ostalih. Svi mazivanja.
bicikli, mali ilionis malim kotadima, gradeni Mjenjad je vjerojatno najosjetljiviji dio bici-
su na temelju nekih tehnidkih principa koji kla koji taj uredaj imaju.
su se desetlje6ima utvrdivali, potvrdivali i Posebnu paZnju treba posvetiti osovinama i
dokazali svoju vrijednost. Okviru, kotadima, pedalima. Medutim, podetnici upravo te
upravljadu, vilju5kama i zupdanicima desto dijelove nerazumno zapuitaju. I dok se ispr-
se mijenjaju mjere i oblik, ali ne i njihova va gubi samo ef ikasnost, kasnije se to oditu -
osnovna namjena. je i u nesigurnosti djelovanja bicikla. Evo
I eto tako je mogude na jednoj stranici primjera: ako kodnice i zaustave bicikl to joS
prikupiti sve osnovne dijelove bicikla, dije- ne znadi da su optimalne
- mogu se pobolj-
Sati podmazivanjem deljusti, zamjenom gu-
love koji zahtijevaju najviSe njege i rada, bilo
da su u pitanju odrZavanje ili popravci. Kao menih papudica dim pokaZu prve ozbiljne
prototip uzet je sportski bicikl i istaknuti znakove istroSenosti, povremenom provje-
najosjetljiviji dijelovi. Odmah je vidljivo da rom 6eli6ne pletenice koja mora biti maksi-
neki od detalja na crteZu ne pripadaju samo malno zategnuta pri polovici hoda rudice
tom biciklu. Ve6 prvi, detaljstraZnje kodnice kodnice. Upravljad pak mora biti uravnote-
jednak je gotovo na svim biciklima. Dvije Zen i mek. Pogonski landanik, lanac izagon-
gumene papudice steZu se oko obruda kota- ske landanike treba redovno podmazivati
da preko delidne pletenice koja se zalele ako se u voZnji Zeli posti6i maksimalan
rudicom na upravljadu. Na detalju se vidi da rezultat uz najmanji napor. Dugotrajnom
pletenica, obavijena buZirom, dolazi odoz- upotrebom oni 6e se istroSiti pa 6e biti
do. Takav je sludaj kod nekih sloZivih i tzv. potrebna zamjena, zatezanje izduZenog lan-
Zenskih bicikla. Kod sportskih bicikla, me- ca, pode5avanje zradnosti zagonjenog i po-
dutim, pletenica upravljada dolazi uz hori- gonskog landanika zatezanjem vijaka i mati-
zontalni dio okvira i odozgo silazi na kodni- ca ilizamjenom kuglidnih leZajeva kojisu se
cu. Time smo htjeli ilustrirati tvrdnju da se dugotrajnom upotrebom istroSili i deformi-
ponekad razlikuju pojedinosti, ali ne i rali.
osnovna postavka. Ovo su, rekosmo, osnovni dijelovi jednog
Strelice pokazuju kakvo je podmazivanje bicikla. Ali ne ijedini kojima treba posvetiti
potrebno u pojedinim todkama bicikla; Zute paZnju. I Zbice i gume zahtijevaju povremen
pokazuju todke koje se podmazuju uljem. pregled. a jednako tako i okvir, sjedalo,
dok su Zute obrubljene crnim usmjerene na elektridni uredaji ipedali. U naiem razgovo-
mjesta koja se podmazuju ma56u. One pak ru ne6emo propustiti nijedan dio.

r,rrii,3.}.:B*,ift:.:}$ts'$RP;ilii,$ii#siki$jffiil,$-4{-qs*i!iFjt''ii:i.:: ': :'i i'::r''1 : .. '' r,:,'::i:::iiri 4ii"iiiiilH&li1ii*sF"W$"i{q[[F.*ffiiiii"ii.E$&,Y,ii: ffiiiBi

12
Bicikl iniegovi najosjetljiviji dijelovi koii zahtijevajustalnupaznju.Detalj l prikazujetipkoinicesodgovaraiuCom
ruiicom za aktiviranje poluge ugradene na upravlfaiu (detalj 2). Tu se vidi inaiin kako se, pomoiu matice A
podeiava zategnutost ieliine pletenice. Detali 3 prikazuje naopaike okrenuto ule2iStenie prednie vilice koie se
podmazuje. Na tetvrtom detal.iu |e grupa: zupianici bicikla s mjen.fuiem. Na detalju 5 oznaiene su
- vratilo
osjettiive toike pedala, na 6 naiin uivrS1enja vratita. Zute strelice prikazuju toike koje treba nauljiti, 2ute
obrubljene crnim mjesta koia se podmazuiu ma56u. a ctvene strelice ukazuju na mjesta podeiavanja.
13
 cjevaste gume (tubulara) bit 6e potrebno
Alat i pribor otapalo za ljepilo, krpica ili spuZvica te
konac i igla. Popravak ie u oba sludaja
jednak: brusni papir, ljepilo, gumene zakrpe'
lzvrsne su i one izrezane od stare zradnice,
iako postoje ve6 tvornidki pripremljene zakr-
pe.7a tu 6e nam operaciju trebati i 5karice'
Atat i pribor za odrZavanie i popravak bicikla' Onome tko se ozbiljno namjerava baviti
na sretu, ie iednostavan i ieftin. odrZavanjem i popravcima bicikla potreban
je potpuno opremljen radni stol. Ostalima,
iH; koji ne raspolaZu radionicom bit 6e dovo-
ljan i manji Skripac koji se moZe pridvrstitiza
kuhinjski stol. Dobro je imati nekoliko delid-
pucaju
Za ispravno i potpuno odriavanje bicikla nih pletenica za kodnice koje de56e
potreban je zaista ograniden izbor alata' te metar-dva buiira jer i njegovo istro5enje
kljudeva razliditih dimen- mo2e biti uzrokom lo5eg prolaza pletenice.
Prije svega, serija
ziia. Budu6i da se razlikuju ovisno o tipu Za vlasnika sportskog bicikla bit 6e dobro da
bicikla nemogu6e je dati njihove todne ima kod ku6e kolut samoljepliive platnene
oznake. vrpce kojom se omataju upravljaci sportskih
Za podeSavanje i popravak upravljada, uk- bicikla. Sporta5i 6e se pobrinuti da s obzirom
ljudiv5i tu i zamjenu kuglica u leZaju potre- na intenzivno koriStenje svog vozila imaju
ban je specijalni, odnosno C klju6. Taj klju6 na raspolaganju ive6i broj razliditih doknad-
posluZit te i za odvijanje matice koja udvr- nih dijelova, no to nije potrebno onome
56uje pogonski landanik, tj. poluge na dijim kome je bicikl samo razonoda.
su krajevima udvrS6ene papudice. 7a vade- lpak, nikome ne6e biti naodmet da se po-
nje istroienih leZajnih prstenova kuglica zabavi i izgledom svog bicikla. U tu svrhu
posluZit 6e deki6 i todkalo. Medutim' da bi se imat 6emo na raspolaganju silikonsku mast
u leZaj osovine uloZili novi prstenovi najbo- kakva se koristi za la5tenje automobilske
lje 6e posluZiti drveni ili plastidni deki6 kako karoserije, pastu za poliranje kojom se mogu
se metal ne bi oStetio. Takav 6eki6 posluZit izravnati one najsitnije ogrebotine te odgo-
6eiza brojne druge radove. Prikupit 6emo varaju6e sredstvo za di56enje kromiranih
dalje i tri izvijada, mali, srednji i veliki, povr5ina. Upravo ti dijelovi pod utjecajem
rijetko mineralno ulje, te vazelin za podmazi- ki5e i vlage najprije gube svoj sjaj i postaju
vanje. Za pogonski landanik, kada nije fiksi- Zrtva korozije.
ran neposredno za poluge pedala potreban Svaki >strudnjak< ima svoj poseban recept
je imbus-kljud. za di56enje onih pogonskih dijelova gdje
Ne5to su sloieniji zahvati na straZnjoj osovi- masno6a od podmazivanja, pomijeSana sa
ni pa je potreban poseban izvlakad za odva- praSinom, proizvodi neugodan crni namaz
janje landanika sa slobodnim hodom od kojeg je te5ko odstraniti. Za tajje posao ipak
kotada. Postoji nekoliko tipova izvlakada i najpopularnija mje5avina jednakih dijelova
treba izabrati onaj koji najbolje pogoduje benzina i petroleja a nekijoj dodaju i deseti
tipu bicikla kojeg posjedujemo. Dvoja klije- dio ulja za podmazivanje. NajlakSe se nanosi
Sta, od kojih jedna sasvim uska vrha, poslu- pomo6u kista.
Zit 6e pri mnogim radovima,'posebno pri Tko na svom biciklu ima koZno sjedalo
sklapanju i rasklapanju' Jednostavan a du- nabavit 6e malo vazelina za koZu i mazati
dan alat sluZi za zatezanie Zbica, da bi se DONJU a ne gornju stranu koZe. Sipka od
izravnali izobli6eni obrudi. Popravak probu- okruglog ilelieza,duga dvadesetak i presjeka
Senih guma zahtijeva kori5tenje posebnog jednog centimetra, sluZit 6e za omek5avanje
pribora. Ako koristimo gumu sa zradnicom sjedala valjaju6i ga pod pritiskom po povr5i-
posluZit 6e tri polugice za skidanje. Kod ni.

h ';
:rlliiliwFri!ij'',::.s'Fr:3*:i93iila*::q"c.if{1*iir:l#iiqqlHli
14
PriborzapopravakiodrZavanjebicikla:1-Ekripac,2-sredstvozazaititukroma,3-posudicasuljem,
4-dekit,5-mastzalanac,6-podesivi kljui,T-plastihni6eki6,8-pastazapolinnje,9-serija
kljuieva, lO
- uska klijeita, ll - kombinirana klijeSta, 12 - izvlaka| za lanianik sa slobodnim hodom,
13 serija izvijaia, l4 i l5 izvlakaii lanianika sa slobodnim hodom kod sportskih bicikla, l6
17 - C kljud, 18 pribor za -krpanje zraEnica, l9 -to1kalo,
2l poluge za skidanie
22 - -
deliina pletenica, 23 - imbus-kljuC,
vrpca za omatanje upravljaEa, 24
20
- zahkare,
alat - kotaia, 25 bu1ir.gume,
centriranje
- - - -
15
 UPRIUIJAEIII
[IIHA]IIIAM
PodeSavanie
prednie vilice
Postupak je vrlo iednostavan ali va2an za
efikasnost i sigurnost voLnie.
Da bi upravljanje biciklom bilo savr5eno
precizno, nuZno je da u osovini upravljadkog
mehanizma ne bude slobodnog hoda. To je
lako provjeriti. Dok netko dvrsto drZi prednji
kotad, pokuSajte pomicati upravljad gore-
-dolje. Takvog pomaka ne smije biti i zapazi-
mo li ga treba zategnuti maticu. Na crteZu 1
prikazani su rastavljeni dijelovi uleZi5tenja
upravljadkog mehanizma. Odozgo prema
dolje upoznajmo ih redom: protumatice,ma-
tice i kuglice lelaia, a njihovo unutarnje
sjedi5te obidno je sastavni dio glave okvira.
Kod nekih bicikla je sjedi5te kuglica pod
pritiskom utisnuto u okvir.
Da bismo podesili slobodni hod dovoljno je
zatezanje gornje matice i protumatice. Klju-
dem 6emo malko otpustiti protumaticu i dok
je drZimo drugim 6emo kljudem zatezati ma-
ticu. Kada smo zadovoljni postignutim pri-
tiskom zategnut 6emo i protumaticu. Ova se
operacija treba izvesti s dosta paZnje i osje-
6aja. Jer, iako smo je poduzeli da bismo
iskljudili slobodni hod, nije dobro ni suvi-
5e zategnuti leZajeve. Upravljad bi postao
>tvrd<. a upravljanje tesko i nesigurno. Na
pitanje koliko treba zatezati, preciznog od-
16
Dijelovi upravl|adkog mehanizma prikazani su
na ovom crte\u u skloplienom iraskloplienom
stanju: protumatica A, matica za podeiavanie
slobodnog hoda B, kuglice gornieg leZaia C,
osovina vilice D, kuglice donieg leZaia E.
prstenasti le2aj kuglica F.
Da bi se podesio slobodni hod kliutem A
trcba popustiti protumaticu B, a kliutem C
zategnuti maticu za pode'avanie D sve dok
sasvim ne nestane slobodni hod, vidliiv na
donjem prstenu E.
govora nema. Mo2emo pribje6i jednostav-
nom ali provjerenom testu. Nakon zavr5e-
nog pode5avanja podi6i 6emo u zrak prednji
kotad bicikla i okretati upravljad uz najmanji
mogu6i potisak. Kada kotad dode u najvi5i
poloZaj tj. izravna se s okvirom, dalje se treba
zakrenuti sam, od vlastite teZine. Ne ide li to
lako i glatko, leZajevi su previ5e zategnuti'
Oslu5kujemo moZda bismo kod suviSe zateg-
nutog leZaja mogli duti i 5um alijedino u slu-
daju da nema dovoljnog podmazivanja. Ako
zakljudimo da zakretanje upravljada pruZa ot-
por treba otpustiti protumaticu i maticu i
opet ih zategnuti sve dok ne zadwoljimo
oba uvjeta sigurnosti - da nema slobodnog
hoda ali da okretanje bude bez otpora.
Zamiena
kuglica

Ovaj jednostavan zahvat potreban ie iim

se na kuglicama poiave prvi znaci wamo-
ran (o\tetenja).

:iiiii:,r'in1;:i.l-i!'rilii:i.rri,?.,::!*:ihii"ii'!.iliEiiliii;i,:.ij{1ii!i.l$ii:!iliilil,'ri'$l-'i:riiii"'*ljiii,r'i:iii3:ii
Stare kuglice vade se u neku posudicu (detali
7). Zatin se oiiste le1aii kuglica 2,-ry sloi
Nije potrebno mnogo da bi se kuglice leZaja masti stave nove iti oii\1ene kuglice 3 i zatim,
pazeti da ga spuitamo pod pravim kutem'
oStetile. Dugotrajna upotreba, manjkavo i dolazi okvir 4.
neredovno podmazivanje, poneki jadi uda-
rac ili loie podeSavanje slobodnog hoda tj.
preveliki pritisak. Najpouzdaniji znak da su
kuglice o5te6ene tj. da su izgubile savr5eno
okrugao oblik je suha, metalna Skripa upra-
vljada koji vi5e nije glatko podatan ve6
imamo dojam da se okre6e preko nekih
zubaca. Lijek je jednostavan, kuglice treba
zamijeniti. Rekosmo ve6 da postoje dva tipa
dosjeda u kojima su kuglice zatvorene. Kanal
moZe biti urezan u glavu okvira ilise posebni
prstenovi u tu glavu utiskuju i sluZe kao
leZi5te i put za kuglice.
Podet 6emo jednako kao kod podeSavanja
slobodnog hoda. Odvrnut 6emo protumati- Kugtice gornieg leZaia takoder se fiksiraiu
pomo1u masti za podmazivanie' Na detalju 2
cu, a zatim i maticu. Pred nama 6e se pojaviti
prikazana je matica za podeiavanie slobod-
kuglice koje 6emo ukloniti a zatim, podigav- nog hoda. Nakon zatezania na niu dolazi
5i okvir, do6i 6emo i do kuglica donjeg protumatica koia spreiava odviianie.
lelaja. Ponekad su drugadije no one iz
gornjeg le2aja pa ih ne treba mije5ati. Da
bismo skinuli donji leZajtreba osovinu vilice
udvrstiti u Skripac, s kotadem podignutim u izbrusiti najfinijim brusnim papirom. Ako je
zrak, te lakim udarcima deki6a i probijada leZaj utisnut, izbit 6emo ga pogodnim probi-
izbiti ga iz leZiSta. Sada treba pregledati jadem s unutarnje strane i novi utisnuti
kuglice. Ako su o5te6ene kupit 6emo jednak udarcima drvenog deki6a.
broj kuglica istog promjera. Pregledat 6emo Na redu je montaZa. Pomo6u cijevi, promje-
i njihov leZaj, moZda i njega treba zamijeniti. ra malo ve6eg od osovine upravljada nagu-
Ponekad 6emo zakljuditi da ni5ta nije o5te- rat 6emo leZiste donjih kuglica na njihovo
6eno ve6 je upravljanje bilo teSko zbog mjesto. Napunit 6emo ga zatim ma56u za
pomanjkanja podmazivanja. I leZaj i kuglice podmazivanje i uloZiti kuglice. Na osovinu
dobro 6emo odistiti petrolejem i paZljivo ih navladimo okvir, punimo ma56u gornji leZaj i
osu5iti. Ako je leZaj sastavni dio okvira, a ulaZemo kuglice. Zatim dolazi matica za po-
zakljudimo da je o5te6en treba ga paZljivo de5avanje slobodnog hoda i protumatica'

rliti:iir:r:;;lrriiliaiii!iji#1ll!!,ffi!.!ii$'i1i{iiiti"i'.,ii:!:i;irj*ir"iiirti',ii;iit:+lii::
r' h.liiti:,iiri:!"::i!r::tiiti:!!ti'!ir::r'iliiili"r:ii'rili:'"*t+ijl.i#!l:liii:.riirli i.{riiir1t1*i! tr';,"

17
Upravljad

Potrebne su mu dvije operacije: podeiava-

nje smjera i dobro odrZavanie.
j"
" .. ! :Ili .:i':""i":"'i:i: ":i:i:t:i:. .'d:'.' :' 1:"'
':i:::" "'

Da bismo popravili poloZaj upravljaia treba

odvrnuti maticu A (detali 1) inamiestiti visinu
Kada se kupi novi bicikl, malo je kad upra-
ismjer kako je prikazano na detalju 2. Zatim se
vljad tako pode5en da odgovara voza6u. matica opet zateZe. Kod sloZivih bicikla upra-
MoZe biti previsok ili prenizak ili lo5e udvr5- vljai se uivrifuje prstenom C i polugom B
6en jer se kontrolna sluZba u tvornicama (detatj 3).
bavivi5e provjerom izrade pojedinih dijelo-
va. Stoga nakon kupnje novog bicikla pre-
gledajte jesu li svi dijelovi dobro pritegnuti i
dvrsto spojeni, a onda se posvetite upravlja-
du. Njega 6e trebati provjeravati i kasnije
tokom upotrebe. Udarac o neki kamen ne
samo da moZe raskinuti gumu ili izazvati
pucanje naplatka ve6 6e vjerojatno skrenuti
os upravljada iz smjera kotada. Ustaju6i
nakon pada vjerojatno 6e nam najprije upa-
sti u odi da upravljad na5eg bicikla viSe ne
>ni5ani< u istom smjeru kao i kotad.
Ali to se sre6om moZe lako podesiti. Na Zalijepljene ruike nailakie 6emo skinuti pilicom ili
sredini upravljada nalazi se vijak koji treba oitrim noZem (detali ). Nakon iiSfenia benzinom
1

detiri do pet puta otpustiti i zatim se pozaba- (2), odnosno brusnim papirom (3), nove se ruike
iznutra namaZu liepilom i nataknu na upravliat (4).
vitivisinom upravljada. Nakon toga, koljeni- Kod sportskih bicikla upravliai se omata platnenom
ma treba ukoditi prednji kotad i upravlja6
pomicati desno ili lijevo sve dok se ne vrati u
poloZaj okomit na smjer kotada. Nakon toga
treba zategnuti vijak odnosno maticu koja obidno su od gume ili plastike. Kada se
udvr56uje upravljad. o5tete ili izmijene oblik treba ih zamijeniti.
Ako visinu upravljada ne treba pode5avati, Ako su zalijepljeni na upravljad mogu se
dovoljno je maticu otpustiti sasvim malo, tek razrezati noZem ili pilicom. Kod sportskih
toliko da se dozvoli pomicanje. Neki bicikli, bicikla odvija se zaititna tekstilna vrpca.
posebno oni sloZivi, imaju moZda drugi Zatim se benzinom s metala skidaju tragovi
nadin udvr5denja upravljada kako jeto prika- ljepila, a ako nam to ne pode za rukom morat
zano na crteZu 1 . Popredna poluga je zateg- 6emo se posluZiti najfinijim brusnim papi-
nuta prstenom, a osovina polugicom. Otpu- rom. Upravljad 6emo zatim oprati vodom,
Staju6i ih moZe se dak izmijeniti i >oblik< osu5iti i nataknuti nove rukohvate, iznutra
upravljada. dobro namazane odgovarajudirn ljepilom.
Ne6e biti naodmet posvetiti malo paZnje i Ako se radi o sportskom biciklu upravljad
rukohvatima. Na tzv. turistidkim biciklima 6emo paZliivo omotati novom vrpcom.

;r,'ijl.::ti :::,:f.iiii'jl: iiiiiir: :-j ij,i'illt:i:i:Ii

18
 Kod sportskih bicikla ta je operacija neSto
delikatnija. Rastavlja se izvana prema
unutra. Skida se ukrasna (za5titna) matica,
PRIJIlIO$ protumatica, pa matica za podeSavanje,
podloZna plodica, konus leZaia, kuglice, sam
pedal i zatim unutarnje kuglice.
LeZajeve sada napunimo novom ma56u za
podmazivanje u koju ulaZemo unutarnje
kuglice i redom nataknemo na osovinu dio
po dio, paze6i da zub podloZne plodice ude
u prorez na osovini pedala. Kada su ivanjske
kuglice na mjestu zateZemo maticu sve dok
se pedal viSe ne moZe okretati oko osovine.
Tada maticu otpustimo toliko da se pedal
slobodno okre6e i zategnemo protumaticu.
Na nju sada dolazi zaStitna matica.

Pedali

lako im je namjena ista bitno se razlikuju kod

turistitkih i sportskih bicikla.

Odmah treba naglasiti razlike izmedu tzv.

normalnog pedala koji se ugraduje na bici-
kle kojisluZe razonodi i prijevozu, a sastoji se
od osovinice sa dvije gumene papudice, od
pedala u potpunosti izradena od metala koji
se ugraduje na sportske dvokolice. Kod
prvog tipa najde56e se tro5i i trga guma. a
kod drugog kuglidni leZajevi.
Dok 6e se kod prvih teZe u trgovini prona6i
samo gumene papudice pa 6emo vjerojatno
morati zamijeniti kompletne. kod sportskog
bicikla treba zamijeniti kuglice ve6 i stoga Da bi se zamijenio, pedal (det. I ) treba odvrnuti
Sto su pedali razmjerno skupi. kako je prikazano na crteZu i staviti novi (det' 2).
Pedali se skidaju pomo6u kljuda, desni se Da bi se zamijenili leZaievi ili kuglice. pedal treba
odvija u smjeru hoda kazaljke na satu, a lijevi rastaviti kako je prikazano na detaliu 3 gdie se
vide redom: zaStitna matica A, protumatica B,
u suprotnom. Nakon toga mijenjamo ili matica za podeiavanie C, podloZna ploiica D'
papudice ili cijele pedale. konusni dio leZaia E, kuglice F, tiielo pedala G,
osovina pedala s utorom za podloZnu ploticu H
:! i zavrina matica osovine L.
19
Poluga pedala
lzuzevSi oSte6enja u sludaju pada ili dugog
djelovanja korozije, poluge pedala preZivjet
6e vijek bicikla. lpak se ponekad javi potreba
da se zamijene o5te6ene kuglice u leZaju
osovine smje5tene u donjem dijelu okvira.
Trebat 6e tada najprije skinuti poluge peda-
la. S lijeve strane to podinje skidanjem
matice koja zate2e maleni svornjak. Ako sam
ne ispadne iz leZi5ta trebat 6e ga izbiti
laganim udaranjem deki6a po probijadu. Da bismo skinuli poluge odvijamo maticu A i
Nakon toga poluga mora si6i sa svoje osovi- vadimo svornjak B uz pomot nekoliko udara-
ne. S desne strane postupak je slidan: nakon ca probijaEem C, ako se to poka2e potrebnim.
Sto se skine lanac s landanika odvr6e se I pri skidanju ovako oslobodenih poluga po-
nekad je potreban poneki lagani udarac.
matica, izbija svornjak a onda se skida
poluga pedala zajedno s pogonskim landa-
nikom. Ponekad se poluga tako nabije na
osovinu da ne silazi bez lakog udarca drve-
nim dekr6em ili deki6em od gume i plastike.
Ve6 spomenutim C kljudem skida se protu-
matica osovine s lijeve strane bicikla, okre-
6u6i se u smjeru suprotnom kretanju kazalj-
ke na satu. Polegav5i bicikl na tlo, ako ve6 ne
leZi. skida se leZi5te kuglica i vadi osovina,
pazeti da se kuglice ne izgube. Zatim se isa
desne strane, vrte6i kljudem u smjeru kazalj-
ke na satu, skida leZiSte kuglica.
PaZljivo treba pregledati osovinu, leZajne
Da bismo zamijenili kuglice C kljuiem treba
konuse i kuglice te leZajne matice. Ono Sto je skinuti protumaticu D koja osigurava leZai, a
joi upotrebljivo treba temeljito oprati u zatim se odvrde isjediSte leZaja E. Na isti natin
petroleju i osu5iti, a istro5ene dijelove zami- radi se i s druge strane i zatim vadi osovina F.
jeniti novima. Nakon toga, na odredeno
mjesto uvrnemo sjedi5te kuglica desne stra-
ne i obilno ga podmaZemo ma56u. Kroz
Supljinu leZaja osovine, prstom utiskujemo
kuglice na njihovo mjesto. Uzimamo zatim
osovinu i pripremamo jeza ulaganje tako da
namaZemo lijevi leZaj i na nj rasporedimo
kuglice, a na nju poloZimo maticu. Sada
polako spuStamo osovinu u otvor na okviru
dobro pazeli da to bude okomito kako ne
bismo o5tetili kuglice, rasporedene u de-
snom leZaju. Zatim zategnemo lijevu maticu.
pridrZavaju6i drugom rukom osovinu. Okre-
6emo je u smjeru kretanja kazaljke na satu
Nakon ii\1enja stavlia se nova mast (1) i u niu
sve dok sasvim ne iskljudimo slobodan hod ulaZu kuglice (2). ZateZe se siediSte leZaia (3)
pri demu okretanje mora ostati neometano. sve dok ne uklonimo slobodan hod. Na kraiu
C kljudem na istoj stranizategnemo i protu- se priteZe i protumatica (4).
maticu ivra6amo poluge pedala na osovinu.
20
Pogonski i za-
gonjeni landanik
sa slobodnim
hodorTr, lanac
Kod ve6ine ekonomidnijih tipova bicikla,
pogonski je landanik sjedinjen sa desnom
polugom pedala. Kod boljih isportskih mo-
dela spojen je serijom vijaka za polugu od
koje se lako odvaja. Skinuvii polugu pedala (7 i 2) nakon vadenia
Da bismo zamijenili pogonski landanik po- svornjaka A zamieniuie se pogonski lan1anik.
trebno je dakle skinuti polugu pedala kako Kod nekih bicikla (3) odvrtaniem viiaka kliu-
iem B odvaja se lanianik. Na detal.iu 4
smo to ve6 objasnili u prethodnom pogla- prikazano je odvajanje dvostrukog lanianika.
vlju, znadi izvladenjem svornjaka nakon Sto

ffiffi
smo odvrnuli maticu za udvr56enje. Nastavit
6emo odvrtanjem imbus vijaka koji spajaju
polugu s landanikom. pomo6u imbus kljuda.
Tako se landanik moZe zamijeniti. Kada kod
sportskih bicikla postoje dva pogonska lan-
danika ioni su medusobno povezani serijom
vijaka.

ffiW
Zagonjeni landanik s ugradenim slobodnim
hodom zamjenjuje se kada zbog istro5enosti
vi5e ne djeluje kako treba, tj. kada u voZnji
podignemo noge s pedala, a oni se nastave
dalje odnosno podnu okretati.
Slobodni hod bi se mogao popraviti, ali se Zagonjeni zupianik s ugradenim slobodnim hodom
radi o prilidno sloZenoj operaciji i dijelovi se skida se stavljanjem speciialnog izvlakaEa A ko.ii
se zateie maticom (2). Nakon toga se izvlakai
malo kada mogu nabaviti. Stoga je bolje uivri|uje u Skripac (3) i okrete u smieru kretania
staviti novi landanik. U tu svrhu skinut 6emo kazaljke na satu. Lanianik se rukom do ka|a odvr-
protumaticu i maticu te izvaditi straZnji ko- ne (4).
tad iz viljuSke. Kotad 6emo udvrstiti u Skripcu
tako da landanik bude s gornje strane. Sada
na osovinu stavljamo specijalni izvlakad koji
zateZemo maticom. Kotad skinemo sa Skri-
pca, okrenemo istegnemo izvlakad. Okrene-
mo li obod kotada rukama izvlakad 6e odvr-
nuti landanik s ugradenim slobodnim ho-
dom. Obrnutim postupkom stavit 6emo nov
landanik.
Postupak zamjene lanca prikazan je na crte-
Zu 3. Oslanjanjem klijeSta na kariku lanca
izbacujemo osigurad nakon 6ega se moZe
izvu6i spojna karika lanca i njena plodica. Da bi se zamiienio, lanac se otvara istiskiva-
Suprotnim postupkom montira se novi la- njem osiguraia A, skidanjem ploiice C i
nac. Progib lanca koji bi smio iznositi oko vadenjem spojnice B. Novi lanac stavlja se
obrnutim postupkom (3), a napetost pode\a-
13 mm podeSava se pomakom straZnjeg
va pomakom osovine strainjeg kotada D.
kota6a.
21
Stra2nji i prednji
mjenja6 brzina
NuZni zahvati provjere i podeiavanja. Kako
se mijenja teli|na pletenica mjenjaia.
U ovom poglavlju govorimo o biciklu sa
deset brzina, pet na straZnjem kotadu i dvije
na pogonskom landaniku. Takav je >opti-
mum( potreban trka6em biciklu.
Ostali sportski bicikli nemaju dvostrukog
pogonskog landanika, a na straZnjem 6e
kotadu biti mjenjad sa detiri ili tri brzine. Pri
intenzivnoj, svakodnevnoj voZnji, uz kotade
i lanac, mjenjad i dvostruki pogonski landa-
nik trpe najve6a naprezanja. Stoga je njiho-
vo dobro odrZavanje i pode5avanje nuZnost
za svakoga tko se ne Zeli naprosto voziti ved
od svog bicikla zahtijeva veliku efikasnost.
U tom ijest ogromna razlika izmedu moder-
nog sportskog bicikla i onoga kojeg su vozili
naSi djedovi.
eelidne pletenice
Kada pukne pletenica, bilo do mjenjada ili
do dvostrukog pogonskog landanika, dobro
je zamijeniti je novom i to jadom i otporni-
jom. Gledaju6i na dulji rok bit 6e ijeftinija od
krpanja stare Sto je mogu6e ali ne i sigurno.
Zamjena je jednostavna. Kada ostatke pu-
knute pletenice oslobodimo na oba kraja.
malo odvrnemo vijak ili leptir-maticu koja
steZe polugicu mjenjada. Polugicu gurnemo
u sredi5nji polo2ajtako da moZemo s gornje
strane ugurati kraj nove deli6ne pletenice,
guraju6i ga sve dok granidnik ne upadne u
svoje sjediSte. Nakon toga gurnemo polugi-
cu u donji poloZajtako da moZemo pleteni-
cu provu6i kroz vodilicu na donjoj strani
polugice, a da je ne oStetimo niti slomimo.
Pletenicu zatim sprovodimo do Zlijeba koji
se kod ve6ine bicikla nalazi na donjem
dijelu
1
Namjenjaiu razlikujemo zupianik sa pet stupnie-
va A, vijak za podeSavanje kotaia i lanca B, ptotu-
maticu C, vijak za uivr16ivanje skrEtnice D, buZir
E, povratnu oprugu F, dva vijka za podeiavanje G,
vijak za blokiranje telitne pletenice H, vodilicu
lanca L, naponske kotaiice M i ieliinu pletenicu
N. Da bi se pletenica zamijenila treba otpustiti
leptir-maticu O (detali 7 ), izvaditi staru pletenicu
i uvesti novu kako je prikazano na detaliu 2, pro-
vuti je kroz vodilice (3), kroz rubnike buZira (4)
i uivrstiti (5) vijkom za blokiranje te podesiti i
zategnuti leptir-maticom O (6).
okvira, u blizinidesne poluge pedala, a zatim
kroz vodilice koje su razlidite ovisno o tipu
bicikla, po vilicido osovine straZnjeg kotada.
Ovdje pletenica obidno ulazi u buZir kojije
vodi do mjenjada i dalje prolazi kroz vijak s
provrtom u glavi koji sluZi kao granidnik
buZira. Sada polugicu mjenjada gurnemo do
kraja naprijed, a goli ostatak pletenice ugu-
ramo u poseban vijak ili maticu za udvr5de-
nje. Nekoliko centimetara dalje odrezat 6e-
mo vi5ak pletenice. I ovaj kratak komad gole
pletenice moZe se za5tititi komadi6em spe-
cijalne zaititne navlake. Nakon svega toga
pritegnut 6emo vijak ili leptir-maticu na
polugici mjenjada tako da bude u stanju
oduprijeti se snazi opruge mjenjada u sva-
kom poloiaju u koji je ubacimo.

PodeSavanje mjenjada
Polugicu mjenjada pomaknemo do kraja,
sve dok lanac ne zahvati najve6i landanik
kojije i najbliZe kotadu. Kod najve6eg broja
mjenjada sa strane se nalaze dva vijka za
podeSavanje. Gornji treba uvrnuti ili odvr-
nuti sve dok lanac ne klizi po ve6em landant-
ku bez vrludanja lijevo ili desno. Sada je
dobro provjeriti i razmak izmedu mehanizma
mjenjada i Zbica kotada. MoZda 6e se neko-
me 3 mm udiniti neznatnim ali nisu. Sada
treba polugicu mjenjada pomaknuti do dru-
goga kraja. Lanac bi se trebao na6i na naj-
manjem landaniku, onom kojije najdalje od
kotada. lzvijadem 6emo okretatidonji od dva
spomenuta vijka sve dok prolaz lanca na
najmanjem landaniku ne bude zadovolja-
vaju6i.
Pode5avanje prednjeg mjenjada
lspravnim kori5tenjem odstojnika treba po-
sti6ida se lanac nade izmedu ve6eg i manjeg
pogonskog landanika kada je uzubljen na
srednji landanik stra2njeg mjenjada. Kada la-
nac prelazi preko manjeg zagonskog (onog
izvana) imanjeg pogonskog landanika (onog
iznutra), metalna vodilica ne smije doticati
lanac. uredaj za skretanje lanca ima jedan ili
dva vijka za pode5avanje. Pomo6u njih, slid-
no kao kod straZnjeg mjenjada, treba posti6i
da vodilica bude u pravom poloZaju tj. da ne
2
Detalii prcdnjeg mieniaEa sa dvostrukim pogon-
skim lanianikom-poluga A, leptir ili viiak za pri-
tezanje B, ielitna pletenica C, graniinik pletenice
D, vijak za pode1avanie E, viiak za pritezanie vo-
dilice F, vodilica G i dvostruki pogonski lanianik
H.
vodi lanac izvan pogonskih landanika nitida
se dotide lanac.
Kako skinuti kotad
Dovoljno je osloboditi matice osovine koje
zalelu lezista na vilici da bi se zagonski
landanik oslobodio lanca. Kada na biciklu
postoji mjenjad, stvari su ne5to sloZenije.
DrZe6i jednom rukom kotad da se ne bi
okretao, drugom odvr6emo matice osovine.
Povu6i 6emo unatrag mehanizam mjenjada
koji 6e popustiti, zahvaljuju6i opruzi zazapi-
njanje lanca. Kotad guramo prema naprijed
dok ga ne oslobodimo viljuike provukavSi
zagonski landanik izmedu gornjeg i donjeg
poloZaja lanca. Da bise kotad opet montirao
na bicikl dovoljno je uzubiti zupce u lanac,
povlade6i mjenjad prema natrag i uvu6i
kotad.
23
 znice pomo6u posebnog alataza napinjanje
Zbice. Nakon toga kredom se provjerava
iskrivljenje i opet zatele sve do potpunog
IIOIAEI izravnanja naplatka.
Ako je, medutim iskrivljenje radijalno, tj. ako
osovina >vi5e nije u sredini<, iznad oboda
kotada, popredno na vilicu, poloZit 6emo
letvicu. Pokrenuv5i kotad otkrit 6emo pomak
u odnosu na letvicu i zabiljeZiti ga kredom.
Tamo gdje se naplatak suvi5e udaljio od
osovine kotada lreba zalezati sve Zice re-
dom. U svakom sludaju, kada smo zadovolj-
ni obavljenim centriranjem, provjerit 6emo s
unutarnje strane obruda jesu li vrhovi Zbica
izvirili iz zateznica jer bi u takvom sludaju
probu5ili zradnicu.

Centriranie Zbica
Sto treba uraditi da bi iskrivlieni kotad opet
poprimio oblik kruZnice.

Svinutu Zbicu gotovo je nemogu6e uspje-

Sno izravnati. A ne moZe se niti ostaviti na
kotadu koji bi izgubio svoju ravnotezu. Jedi-
ni je izlaz u zamjeni. To je mogude i bez
skidanja gume i zradnice, iako nije prepo- Da bi se zamijenila Zbica treba izvuii (1) neisprav-
rudljivo. Najprije 6emo, dakako, ukloniti ne- nu, provuii kroz rupicu na glavini kotada (2) i gur-
ispravnu Zbicu. Odvrnut 6emo zateznicu nuv1i je (3) kroz rupu na naplatku na nju navrnuti
koja, unutar naplatka prihva6a i zateZe kraj zateznicu (A) sve dok se ne postigne napetost kao
i ostalim, sus.jednim Zbicama.
Zbice. Oslobodiv5i je mo6i 6emo provudi
Zbicu kroz glavninu i sasvim je izvaditi.
Zatim 6emo novu Zbicu obrnutim redoslije-
dom kroz glavinu dovesti do naplatka itamo
je prihvatiti zateznicom. lzvijadem 6emo je
zalezati sve dok Zbica ne bude napeta pod-
jednako kao i ostale. Na isti takav nadin
centrira se kotad koji je izgubio ravnoteZu.
Strudnjaci prepoznaju ispravnu napetost
Zbice po zvuku koji postiZu povukav5i po
njoj kljud, ali 6e podetniku biti potrebna
pouzdanija mjerila. Da bi se ispravila bodna
iskrivljenja obru6a komadi6 bijele krede
drZite tik do oboda kotada koji se okre6e. Pri
svakom okretu ostat 6e trag krede na onom Boina iskrivljen.ia (1) naplatka ispravliaiu se tako
da se naiprije oznaie (2) mjesta na kojima se
dijelu naplatka koji se iskrivio izvan simetra- naplatak izboiio pa se na tim miestima alatom za
le kotada. Na tim mjestima treba pojadati natezanje zateZu Zbice (3) kote dolaze sa suprctne
napetost onih Zbica koje dolaze sa suprotne strcne osovine. Radi.ialno iskrivljenie (4) takoder se
zabilie1i na obodu (5) i zatim zateZu sve Zbice (6).
strane kotada, okre6u6i za pola okreta zate-
24
Glavina i kada njegova osovina stoji sasvim okomito
na krakove vilice. Kod prednjeg kotada uda-

montaZa kotada ljenost osovine od krajeva vodilice mora biti

jednaka na oba kraka, do dega automatski
dolazi kada osovina dode do krajeva vodili-
ca. Pravi problemi javljaju se kod straZnjeg
Prljav5tina, nedovoljno podmazivanje i lo- kotada. Tamo su vodilice mnogo duZe, a
5e pode5avanje glavni su razlozi kvarova na pravi poloZaj osovine nalazi se negdje u
leZajevima kotada. Ti kvarovi dovest 6e do sredini i zapravo ovisi o stupnju zategnutosti
pretjerane istroienosti kuglica. istroSenja lanca. lspravan je takav poloZaj osovine da
njihovih unutarnjih leii5ta (konusa) ili dak lanac pritisnut na sredini izmedu pogonskog
do o5te6enja njihovih vanjskih leZi5ta koji i zagonskog landanika ima progib do
dine cjelinu s glavinom. Ako je potrebno 13 mm. Na nekim tipovima bicikla (2) po-
zamijeniti kuglice, tehnika je uglavnom jed- stoje vijci kojima se na vodilici utvrduje
naka kao kod zamjene na leZaju upravljada i poloZaj osovine.
pedala. Najprije 6emo osloboditi kotad iz
vilju5ke i jedan kraj osovine stegnuti u
Skripac. Na drugom, sada gornjem kraju
skinut 6emo matice sve do konusa kojije dio
kuglidnog leZaja. Ovaj posljednji obidno se
moZe odvrnuti rukom i samo je ponekad
potreban francuski kljud. Sada 6emo oslo-
boditi drugi kraj osovine iz Skripca i oprezno
okrenuti kotad tako da oslobodene kuglice
padnu u neku posudicu. Ako sada izvudemo
prema gore osovinu. kuglice 6e s druge
strane pasti kroz otvor glavine u posudicu.
Sve dijelove glavine. osovine i same kuglice
treba dobro odistiti petrolejem i zamijeniti
svaki dio koji je istro5en. Treba odistiti i
Dijelovi glavine: matice za fiksiranie kotaia na
unutrasnju stranu glavine gdje se sakuplja vilicu A, matice za utvrStenie konusa leZaia B,
otvrdnula mjeSavina masti i pra5ine. Nakon konusi C, kuglice D, osovina s navoiem E,
toga. gurnemo osovinu 3 do 4 cm duboko u glavina sa sjediStima za kuglice le2aieva F. Za
glavinu, obilno premaZemo leZi5te vazeli- demontaZu i ii\fenje (l i 2) blokirati C i
nom i u njega razmjestimo kuglice. Sada odvrnuti B.
osovinu kojoj s ove strane nismo ni5ta
skinuli, spustimo do kraja tako da konus
nalegne na kuglice. Nakon toga okrene se
kotad, kraj osovine udvrsti u Skripac i ponovi
postupak mazanja i postavljanja kuglica na
koje se zatim pritegne konusna matica. Ne
suvi5e ali niti premalo da na leZajevima ne bi
bilo zradnosti. Bar teoretski, za savrSeno
centriran kotad vrijedi pravilo da i teZina
ventila kada se nalazi s gornje strane mora
biti dovoljna da ga okrene. Ako u tome
uspijete posao ste obavli na najbolji mogu6i
nadin. Dovoljno je, nakon toga smjestiti Da bi se uivrstio kotai na predniu vilicu treba
kotad na vilicu i pritegnuti vanjske matice. ga staviti u vodilice i (l ) uvrnuti viike A. lsto
No, montaZa kotada na vilicu samo je privid- va2i i za stralnii kotai (2). Lanac (3) se
no vrlo jednostavna. Matice se smiju priteg- natele vi.icima B. Progib u C i D treba biti
73mm.
nuti tek kada je kotad savr5eno usmjeren tj.
25
Probu5ena guma
lako popravak nije privlaian zahvat trebamo
ga oiekivati priliino eesto.

Radi se o najde56oj neprilici svakog bicikli-

ste. Jedan davli6, o5tar kamen, komadi6
stakla lako 6e savladati meki gumeni Stit oko
zradnice, a joS lakSe cjevastu gumu (tubu-
lar) trka6eg bicikla. Kod ove posljednje
popravak je zaista prilidno sloZen pa ga
mnogi povjeravaju specijalistima ili dak za-
mijene gumu. Kod uobidajene gume s unu-
Da bismo izvadili zrainicu treba odvrnuti
tra5njom zradnicom sve je lakSe ijednostav- poklopac A i maticu B te ugurati polugice C
nije. (detalj 7 ). Prstima izvuiemo rub gume na
cijelom obodu s jedne strane kotada (2) i
nakon toga napumpamo zrainicu (3).
Uobidajena guma
Da bismo olak5ali popravak preporuda se
skidanje kotada s okvira kako smo to obja-
snili u prethodnom poglavlju. Nakon toga
paZljivo 6emo pregledati gumu jer postoji
mogu6nost da se neprijateljski predmet joS
nalazi u njoj. Kada ga izvadimo, mjesto
vidno oznadimo kredom. Nakon toga skinut
6emo kapicu ventila pa sam ventil te maticu
koja steZe ventil i zradnicu uz naplatak.
Nakon toga uguramo pod gumu, paze6i da
ne prereZemo zradnicu, posebnu polugu za
skidanje gume. Gurnemo li je prema dolje
odvojit 6emo gumu od obruda i u isto Zrainicu potapamo u vodu (7 ) kako bi mje-
vrijeme mo6i 6emo kraj polugice zakaditi za huriti zraka otkrili mjesto o\tedenja. To mjesto
obiljeLimo (2) ibrusnim papirom ohrapavimo
Zbicu. To 6emo na razmacima od oko 10 cm da bismo ga zatim dva puta premazali ljepilom
ponoviti i sa druge dvije polugice. Nakon (3) i sve pokrili zakrpom (4).
toga jedan dio gume sasvim je siSao s
obruda. Uklanjamo polugice i rukama nasta- o5te6enoj povr5ini, zakrpa mora svuda
vljamo skidati gumu. Kada je oslobodena unaokolo najmanje za 1 cm leZati na zdravoj
guma s jedne strane kotada treba osloboditi gumi. Naravno ako je o5tedena povr5ina
ventil i izvu6i zradnicu. Ako je napumpamo i velika, trebat 6e zamijeniti zradnicu. Nakon
gurnemo u vodu, mjehuri6i 6e nam odati nekog vremena nanijet 6emo opet na zradni-
gdje se nalazi rupa. cu jo5 jedan sloj ljepila i zatim poloZiti
Ako ste i prije skidanja vanjske gume prona- zakrpu i dvrsto je stisnuti prstima. Treba
5li o5te6eno mjesto, oznadite ga i pregledaj- sadekati nekoliko minuta i zatim se ventil
te cijelu gumu jer ponekad iznenadenje ne moZe ugurati kroz rupu na naplatku, zradni-
dolazi samo. Nakon umakanja u vodu zrad- ca vratiti unutar gume i ventil udvrstiti po-
nicu treba obrisati krpom, oznadeno mjesto mu6u matice.Zatim 6emo gumu navu6i na
ohrapaviti brusnim papirom i premazati lje- obrud Sto ide lako sve do posljednjih dvade-
pilom za gumu. S jedne strane zradnice setak centimetara gdje 6emo si pomagati
izreZemo odgovaraju6u zakrpu kojoj istanji- spomenutim polugicama. Nakon toga treba
mo rubove. Velidina zakrpe treba biti najma- gumu jo5 napumpati i ventil za5tititi kapi-
nje 2x 2cm odnosno. ako se radi o ve6oj com.
26
Cjevasta guma (tubular)
Prije podetka popravka gumu najprrje treba
odvojiti od obruda, a budu6i da je zalijeplje-
na odvaja se posebnim razrjedivadem kojeg
nanosimo krpicom ili spuZvicom. Kada se
guma odvojidobro 6emo i nju iobrud odistiti
istim razrjedivadem. Pregledavaju6i unu-
traSnji obod gume otkrit 6e se jedna traka
koju treba odvojiti prstima ili paZljivo klije-
Stima. lspod trake otkrit 6emo Sav koji6emo
presje6i i ukloniti konac, po mogu6nosti u
jednom komadu, tako da se ne o5tete rupice
jer 6emo kroz njih opet sa5iti gumu. Otvara-
ju6i 5av ugledat 6emo joS jednu traku koja
odvaja vanjsku gumu od vrlo osjetljivezrai-
nice. Ako je sa5ita treba je paZljivo maknuti i
gurnuti u jednu stranu. Nakon toga izvladi se
zradnica i popravlja isto onako kao kod
>obidnih< guma. Da bi se zakrpa bolje slije-
pila zategnite je Stipaljkom za suSenje rublja.
Nakon toga uguramo na mjesto traku koja
odvaja zradnicu od vanjske gume i olovkom
nacrtamo budu6e Savove. Ako je mogu6e, tj.
ako nisu o5te6ene. posluZit 6emo se starim
rupicama. Nakon toga uzet 6emo dvrst ko-
nac za 5ivanje, udvostruditi ga i napraviti
uzao. lglu uguramo u prvu rupicu dobro
paze6i da ne dotaknemo zradnicu -i da
traka uvijek ostane na svom mjestu. Siju6i
preii 6emo najmanje centimetar na Sav koji
.ie ostao nerasporen i tek tada nadiniti uzao
i
odrezati viSak konca. Ljepilom 6emo prema-
zati kako Sav tako i unutraSnju stranu vanj-
ske trake i pritisnuti ih zajedno, paZljivo ali
dvrsto tako da ne bude nikakvih nabora.
Nakon toga napumpat 6emo gumu. da bi-
smo je mogli s unutarnje strane premazati
ljepilom i usput odmah obrud'
Nakon desetak minuta. kada ljepilo podne
vezati, ispustit 6emo zrak iz gume i staviti je
na mjesto polaze1i, naravno. od mjesta gdje
se ventil provladi kroz obrud. Kada je guma
na mjestu napumpat 6emo je do voznog
pritiska. Prije no 5to je opet koristimo bit 6e
dobro da prode 24 sata da bi ljepilo dokraja
vezalo.
3
Da bi se mogla popraviti cievasta guma (tubu-
lar), treba naipriie odvoiiti (1) vanisku traku A
i otvoriti gumu (2). Gurnuti u stranu (3) unu-
tarnju traku B, izvuti zratnicu i krpati ie (4)
tako da zakrpu (C) udvrstimo Stipalikom za rub-
tje (D) dok dobro ne primi (5)' ObilieZiti (6)
budute bodove i saiiti ih kako ie pokazano na
crteZima 7, 8 i 9. Zaliiepiti vanisku traku, a za-
tim i cijelu gumu na naPlatak'
 sportski bicikl. Medutim, kod nekih trka6ih
bicikla postoji i tre6i vijak 6ijim se otpu5ta-
njem omogu6uje pomak sjedala naprijed-
0ltulR natrag da bi natjecatelj mogao izabratizaista
najpovoljniji poloZaj. Kod nekih pak turistid-
kih bicikla mogu6e je pode5avanje napetosti
opruga koje se nalaze u straZnjoj polovici
sjedala. U ovom sludaju nema vijaka i matica
ve6 se naprosto radi o zamjeni opruga za
mekSe ilitvrde. Potreba da se opruga zamije-
ni pojavljuje se i kada jedna olabavi ili
pukne. Skida se tako da klijestima odvrnemo
krajeve. Na isti nadin udvrS6uje se nova.
Sjedala presvudena koZom preporudljivo je
prati vodom i sapunom i zatim premazati
vazelinom za ko1u s donje strane. Nakon
toga sjedalo se >masira< tj. odozgo po njemu
pod pritiskom valjamo cijev ili Sipku duljine

Sjedalo dvadesetak centimetara.

O pravoj visini i tmekotin sjedala ovisi

hotemo li na biciklu ugodno putovati.
Kodnice
Sjedalo jednako kao i upravljad gotovo Sasvim je razumljivo da moraju biti savrieno
uvijek nakon kupnje novog bicikla treba djelotvorne Zelimo li izbjeti opasne nezgo-
prilagoditi visini vozada. Postoji mnogo teo-
de.
rija o optimalnom razmaku pedala i sjedala.
Najmodernija i ujedno najjednostavnija ka- Na ve6ini bicikla kodnice se aktiviraju rudno,
Ze da kada biciklist petom upre u pedal koji a pritisak se pomo6u delidne pletenice s
se nalazi u donjem poloZaju, a pritom sjedi, rudice na upravljadu prenosi na kodione
noga mora biti potpuno opruZena. Narav- deljusti koje steZu gumene papudice uz
no, malokad 6e u tvornici pogoditi duZinu naplatak i tako ga zaustavljaju. Princip je u
noge kupca. Treba stoga olabaviti maticu,
odnosno vijak koji pri vrhu okvira zateie
nosad sjedala. Nakon toga sjedalo se moZe
slobodno pomicati gore-dolje sve dok se ne
nade odgovaraju6a visina.
Ako matica nije dovoljno zategnuta moZe se
dogoditi da se, pogotovu ako bicikl padne,
sjedalo iskosi, uvude ili izvude iz okvira.
Trebat 6e ga, odigledno, namjestiti u pravi
poloZaj i dvr56e zategnuti maticu.
Ve6ina sjedala ima jo5 jedan vijak s maticom
tamo gdje se spaja sa nosadem. Otpustiv5i ih
moZe se sjedalo nagnuti u uzduinom smjeru
sve dok se ne nade najpovoljniji pololaj za
pojedinog biciklistu. I ovaj zglob mora biti Sjedalo: da bi se podesio nagib treba odvrnuti
dvrsto zategnut jer ie inade biti dovoljno i maticu A, pomaknuti kao na 2 i zavrnuti. Za
visinu djelovati na polugu B ili maticu C (det.
jedno energidnije kodenje pa da se sjedalo 1 ). Na mjestu D podeiava se napetostsjedala.

nagne uz dosta bolne posljedice po vozada. Matice E odvrcu se prilikom zamjene optuga.
Sve ove opaske odnose se i na turistidki i na
28
stvarijednak kao kod disk-kodnica na auto- Pode5avanje
mobilima. Kod ve6eg dijela bicikla koji se kode putem
Prije no 5to se detaljnije pozabavimo kon- delidne pletenice (o kodenju putem poluge
strukcijom kodnica jedan savjet: da bikodni- bit 6e joS rijedi) postoje tri todke za podeSa-
ce uvijek bile djelotvorne sve njihove po- vanje: dvije pomo6u vijka a jedna na mjestu
mo6ne dijelove treba desto podmazivati. Pri osigurada delidne pletenice. Medutim, treba
tom treba paziti da nikada, ponavljamo nika- odmah napomenuti da je bilo kakvo pod-
da, ni kap ulja ne padne na gumenu papudi- de5avanje uzaludno ako papudice nisu u
cu, jer je u tom sludaju treba zamijeniti. lsta redu te ako nije dobro pritegnut vijak kojim
mjera opreza vrijedi ako se zama56enom su deljusti kodnice pridvr56ene za okvir bi-
krpom bri5e obod i Zbica kotada. cikla. NajvaZnije je pode5avanje kod osigu-
rada gdje zavrSava i gdje je stegnuta delidna
Zamjena papudica pletenica koja dolazi s rudice na upravljadu.
Jednom rukom treba stegnuti deljusti kod-
Nove papudice montirat 6emo kada su se nice, a drugom pomo6u kljuda odvrnuti
stare toliko istro5ile da je potreban velik hod maticu koja blokira osigurad sve dok deli6na
poluge kodnice tj. kada nam rudica pod pletenica slobodno ne klizi. Sada deljusti
pritiskom Sake nalegne na upravlja6, a pa- drZimo tako da udaljenost gumice od obruda
pudice jo5 dovoljno ne pritisnu obrud. I
osjedaj ovdje igra veliku ulogu: kada biciklist
primijeti da viSe nama one sigurnosti i od-
ludnog djelovanja pri kodenju, znak je da
papudice viSe nisu u stanju izazvali dovoljno
trenje u dodiru s metalom naplatka.
Da bismo montirali nove papudice, najprije
6emo ukloniti stare. One se sastoje od malih
gumenih blokova udvr56enih s poledine na
limenu plodicu koja se vijkom i maticom
veZe na deljusti kodnice. Potrebno je dakle
odvrnuti maticu i skinuti papudice zajedno
sa limenim drZadima. Zelimo li ove i dalje
koristiti Sto je mogu6e, treba iz njih izvu6i
ostatke starih gumenih papudica i ugurati
nove udarcima dekida. Pri tom treba paziti da
se nabave plodice pravih dimenzija. Kada je
to obavljeno drZa6 stavljamo na mjesto, u
deljusti, lagano zategnemo maticu i pomide-
mo papudicu sve dok se ne nade na pravoj
visini u odnosu na naplatak. Jednom rukom
zategnemo rudicu na upravljadu tako da
papudica bude pritisnuta uz naplatak, a
drugom dvrsto zategnemo maticu drZaEa.
Sve to ponovimo s druge strane kotada.
Oprez: nikada ne zamjenjujte samo jednu
papudicu, ve6 uvijek obje! Jednako vaZno:
1
plodica-drZad gumice s jedne je strane za-
Koinice sa Ziianom povlakom (ieliinom pletenicom):
tvoren. Upravo ta strana mora biti uvijek rutica A. osigurai B. teliina pletenica C, siediite D
okrenuta u smjeru voZnje bicikla jer bi se u buZia E, vijak F za podeiavanje poloZaia ruiice, matica
suprotnom dogodilo da pri kodenju gumice G, vijak za uivrS1enje pletenice H. ieliusti koinice L,
vodilica M za vertikalno podeiavan.ie paputica pomo'
izlete iz svog leZi5ta. Sada joS treba podesiti Cu matice O, matica P, osiguravaiuca ploiica Q iviiak
udaljenost gumica od naplatka; najbolja je R za priivr11enje ieliusti koinica na okvir. Naul.iiti na
na 3 mm. mjestima oznatenima vetim strelicama.
29
iznosi oko 3 mm. U praksije bolje da to bude
1 ili 2 mm jer kada se delidna pletenica opet
zategne pojavit 6e se izvjesno pove6anje
razmaka kojitreba bitiSto bliZe onom ideal-
nom od 3 mm. Naravno, da bismo to postigli
dvrsto smo zategnuli osigurad.
Drugo pode6avanje, sada pomo6u vijka,
odekuje nas na gornjem dijelu deljusti kod-
nice. tamo gdje zavr5ava obloga delidne
pletenice (buZir). Do kodenja dolazi kako se
to lijepo moierazabraliizcrteZa, kada plete-
nicazateZe krak donje deljusti, a gornju drZi
u nepomidnom stanju kraj obloge pletenice
(bu2ir). Radi se upravo o vijku koji blokira Za izmjenu telitne pletenice izvuti (l ) poki-
buZir i kroz koji prolazi pletenica. Okre6u6i danu A nakon |to se otpustila matica B na sl.
ga pomo6u kljuda u smjeru suprotnom od 2. Uvuti novu pletenicu i stegnuti maticu B,
kazaljke na satu postiZe se produljenje dijela
pletenice koja se nalazi u oblozi odnosno
skra6enje onog preostalog dijela koje je
vani. Ako je medutim kodnica suvi5e zateg-
nuta vijak treba vrtiti u suprotnu stranu pa
napetost popu5ta.
Tre6a mogu6nost podeSavanja ne postojt
kod svih bicikla, a nalazi se na upravljadu, na
mjestu gdje Zidana pletenica izlazi iz rudice
ko6nice. I ovdje se radi o jednom vijku koji
ogranidava kraj obloge i kroz koji prolazi
pletenica. Nadin pode5avanja i njegovi re-
zultati jednaki su kao kod pode5avanja na
samoj deljusti koje smo malo prije opisali.
Prednost je Sto nema matice pa nije potre-
ban kljud - dovoljno je prstima okrenuti Za popravak teliine pletenice treba pokidanu
tisto odrezati kao na A, zalemiti kraj kao na C,
narezani kotadi6 5to znadi da se djelovanje te upotrijebiti novl graniinik B, rastuti (l )
kodnice moZe podesiti dak i u voZnji. pletenicu u glavu grani6nika. Zalemiti 2 i
Upozorenje: da bi kodnice bile zaista djelo- isturpijati 3.
tvorne, naplaci treba da budu savr5eno rav-
ni. Ako se pri okretanju kotada obrud pribli- odvrne osigurad koji ga povezuje sa 6eljusti-
2ava i udaljuje od obloga kodnice jasno je da ma kodnice. Zatim se ukloni i osigurad kojije
ni kodenje ne moZe biti djelotvorno pa se ostao u svom sjedi5tu na rudici kodnice.
treba pozabaviti centriranjem 2bica. Nova pletenica ugura se u oblogu podev od
gornjeg kraja, na upravljadu. a zatim osigu-
rad uguramo u njegovo sjedi5te na rudici.
eelidna pletenica Ako tu postojivijak za pode5avanje, treba ga
Da bi kodnice pouzdano djelovale pletenica dokraja uvrnuti i zatim ugurati pletenicu u
mora biti dobro podmazana kvalitetnom polugu tako da prode najprije kroz vijak
ma56u. za pode5avanje i odatle u bu2ir. Naravno,
lpak, 6ak i dobro podmazana i neistro5ena pletenica je bila dobro obloZena ma56u pa
pletenica moZe pu6i od iznenadnog ili pre- lako klizi kroz buZir. Ako imate trka6i bicikl,
tjeranog napona. najde56e kod same rudice buZir pokriva pletenicu samo na podetnom i

na upravljadu gdje je kraj pletenice udvr56en zavr5nom dijelu. Stoga 6ete krpom dobro
osiguradem koji je na nju zalemljen. obrisati izloleni dio pletenrce jer bimasno6a
Pokidana pletenica zamjenjuje se tako da se posluZila samo sakupljanju pra5ine. Pleteni-
30
ca 6e, dakako pro6i kroz vijak za pode5ava-
nje na deljustima kodnice i u6i u osigurad
koji 6emo dvrsto zategnuti.
U sludaju da ne moZemo odmah nabaviti
novu delidnu pletenicu moZemo je popraviti
- naravno ako je pukla na kraju. Tu je treba
ravno odrezati i stegnuti osiguradem na vi-
jak. To je naravno samo privremeno rjeSenje,
a ni svi bicikli nemaju takvih poluga na
upravljadu koje mogu primiti dak i vrlo
nrali osigurad te vrste. Mogude je koristiti i
originalni osigurad iz kojega 6emo plame-
nom eliminirati preostale krajeve Zica i za-
lemiti ravno odrezani kraj pletenice. ee[usti koinica; njihovi sastavni dijelovi su
ruEica A. povratna optuga B, vijak za podeia-
vanje C, prednje koiione ploiice D, miesta
Torpedo kodnica koja treba podmazati G, vijci za nastavlianie E
i dijelovi za prijenos kretanja F.
Pod nazivom torpedo podrazumijeva se
sklop glavine u kojoj je kodnica koja se
aktivira potiskivanjem pedala unatrag ispoj-
ka slobodnog hoda. Osnovna ideja je slije-
de6a: pri okretanju pedala unaprijed biciklse
pokre6e, pri mirovanju pedala bicikl se kre6e
zbog inercije, potiskavanjem pedala unatrag
aktivira se kodnica smje5tena u glavinu
kotada, te kodi bicikl.
Na jednoj od torpedo izvedbi kodnica, na
straZnjoj miruju6oj osovini, desno, preko
kuglidnog leZaja smjeSten je landani zup-
danik, a na lijevoj je strani nataknut stoZac
lijevog kuglidnog lelaja. Landani zupdanik i StraZnja koinica: vuina poluga A, njihaiuda
poluga B, tarne plotice C, nosai na vilicama
stoZac desnog kuglidnog leiaja udvr56eni su
koji nosi tarne ploiice. Znaienje strelica ob-
na glavdini i osigurani protumaticom. Glav-
iainjeno je u potpisu prethodne slike.
dina ima u unutra5njosti zupdaste utore; u
njima leZi pet valjdi6a, koje vodi desna
polovica sklopke tako da su simetridno raz- se konus utiskuje s obje strane u elastidni
mje5teni ukrug glavdine. Valjdi6i mogu se valjak, ovaj se Siri te pritiskuje o stijene gla-
kretati izmedu zubaca po ekscentridnim po- vine i time ga kodi. Valjak se pritom ne moZe
vr5inama, tako da se sve vi5e udaljuju od okretati jer njegov jezidac upada u urez u
osovine glavine kada se landanik, pa time i konus. Okretanje konusa spredava poluga
glavina, okre6u prema naprijed. Odmidu6ise koja se pridvr56uje uz vilicu okvira. Dva valj-
od centra valjdi6i zahvaiaju unutra5nju'po- di6a u konusnom dijelu spojke, aktivirana na
vr5inu glavine i utiskuju se u njene Zljebove slidan nadin kao i valjci, upadaju u Zljebove
te bez klizanja pokre6u straZnji kotad. Ako u elastidnom valjku i time spredavaju kliza-
landanik miruje valjdi6i izlaze iz Zljebova nje izmedu konusa i elasti6nog valjka.
glavine, pa je time prekinuta veza landanika i Kad vozad prestane potiskivati pedale prema
glavine kotada. Potiskuju li se pedali una- natrag, prestaje djelovanje konusa, a time i
trag sko5eni zupci ku6i5ta spojke potisnu kodenje.
ulijevo pomo6u protuzuba lijevu polovinu Za di56enje. rastavljanje te podeSavanje
spojke koja svojim konusima dijelom poti- zradnosti leZajeva vrijede ista pravila i upute
skuje elastidnivaljak kodnice na konus. Kad koji su vec ranije spominjani.
31
Elektri6ni
uredaji
Krajnje su jednostavni, kao uostalom ivozilo
na koje su montirani. Sastoje se, uglavnom,
od generatora (dinama) i svjetiljke.
b.'i.q,,S#i?#ty.iBit.$iF$SiiffiSffiffi ffiftft SlSi'#S4:r!:;:
Na biciklu elektridni je uredaj vrlo jednosta-
van - sastoji se praktidki od tri dijela:
pred nje svjeti lj ke, straZnjeg si g nal nog svjet-
la i dinama. Svjetiljke hranjene energijom iz
baterija, tako popularne prije mnogo godi-
na, sada su sasvim i5dezle. lzuzev kod pri-
vremene montaZe na trka6e bicikle. No, bio
on ijednostavan. elektridni uredaj na biciklu
moZe zadati mnogo glavobolja, pogotovu u
susretu s prometnom milicijom. A do kvaro-
va dolazi upravo zbog brze oksidacije konta-
kata. a nije potrebno mnogo ni da se o5tete
fini provodinici koji spajaju svjetiljku sa
dinamom. Stoga 6emo povremeno pregle-
dati i popraviti sve Sto je potrebno
elektridnoj instalaciji na5eg bicikla.
Dinamo
Prije svega trega provjeriti da nije popustio
vijak kojim je dinamo udvr56en na bicikl,
obidno na prednju vilicu. Pritegnite ga.
Olabavljeni nosad ne samo Sto 6e uzrokovati
neefikasniji rad dinama ve6 6e na mjestu
spoja vjerojatno ostetiti vilicu i tako postati
mjesto zadetka korozije. Budu6i da je dina-
mo na takvu mjestu gdje ga zalijevaju i voda
i blato treba ga paZljivo odistiti, provjeriti da
li se nazubljeni kotadi6 slobodno ali skoko-
vito okre6e, zahvaljuju6i svojoj konstrukciji.
Potrebno je provjeriti da li su jedna ili dvije
Zice koje izlaze iz dinama dobro udvrS6ene.
Ponekad su vodovi, umjesto da izlaze iz
tijela dinama, udvrS6eni ispod njega odgo-
varaju6om maticom. Tada ih je lak5e provje-
riti ali su i podloZniji vanjskim utjecajima.
Rdu ako se pojavi. odstranit 6emo brusnim
papirom.
32
rr:ii 1::: iii: ris
Elektriini uredaji bicikla: (l ) dinamo A, svjetil.jka B,
signalno svjetlo C, Zice D. Na detalju 2 prikazana ie
matica E kojom se podeiava nagib svjetilike, F je
prikljuiak za elektriinu Zicu, a pokazano je kako se
izvijaiem otvara okvir. Na detalju 3 prikazano ie
iiS6enje kontakata G i prstena H. Detalj 4: naiin
spaja nja e lektrii n og v oda.
Svjetiljka
Ona zahtijeva najvi5e paZnje. Treba je prije
svega pravilno usmjeriti da bi svjetlo koristi-
lo pri voZnji. Da bismo mogli promijeniti
nagib odvrnut 6emo odgovaraju6u maticu
na za pola, a najvi5e za cijeli okret. Svjetiljka 6e
ostati na svom mjestu ali 6e pod pritiskom
ruke mijenjati poloZaj. Sada 6emo ukljuditi
dinamo i pokrenuti bicikl. To 6emo, naravno
raditi uvede kako bismo u tamidobro proci-
jenili mlaz svjetlosti i precizno ga podesili.
Nakon toga, fiksirat 6emo poloZaj svjetiljke
pritezanjem matice.
Pregorjela Zaruljica mijenja se otvaranjem
straZnje strane svjetiljke. Ponekad je udvr5-
6ena maticom, a ponekad je za otvaranje
dovoljan pritisak prstiju uz pomo6 izvijada
koji 6emo odozdo gurnuti pod okvir, paze-
6i da po oslobadanju ne padne i oSteti se.
Nakon toga skida se i ogledalce i zamijeni
Zaruljica.
To je prilika da se odiste spojnice elektridnih
vodova vrlo finim brusnim papirom. Odistit
6emo i ostale dijelove od pra5ine prije no Sto
opet sastavimo svjetiljku.
Sto se tide straZnjeg signalnog svjetla tamo
se Zaruljica moZe zamijeniti nakon Sto je
odvrnut vijak koji pridrZava crvenu reflekti-
raju6u plodu. I ovdje 6emo usput provjeriti i
odistiti mjesto spoja.
 naSla se nabiiena na dnu pumpe. Posegnut
Pumpa 6emo za komadom Zice dovoljne duZine
kojoj 6emo kraj zavrnuti u malenu kuku'
Pomo6u nje izvu6i 6emo ostatke koZne
Vjerna i gotovo neuni\tiva alatka ako ioi se brtve, a nakon toga moZemo montirati novu'
posvetuje minimalna paZnia' gotovo da Ponekad 6e napuknuti savitljiva gumena
predstavtia simbot potpune i umiruiute au' cjevdica kojom zrak pod pritiskom iz pumpe
tonomije bicikla kao vozila. dovodimo u zradnicu. Do puknu6a obidno
dolazi na mjestu gdje je cjevdica udvr56ena
je dovoljno duga ne
Onaj tko se posveti turizmu na dva kotada na tijelo pumpe. Ako
zaista bi trebao odvojiti malo vremena i moramo je odmah zamijeniti. Skinut
6emo
je
metalnu obujmicu koia drZi na tom mjestu
paZnje pumpi za bicikle. Sve je viSe vozada
koiije stalno imaju na svom biciklu usprkos i odrezati oste6eni dio cjevdice. Nataknut
strahu da 6e je netko uzeti. 6emo je zatim na vijak kojim se spaja sa
Da bi pumpa bila uvijek spremna za upotre- tijelom pumpe i stegnuti komadidem tanke
bu. povremeno je treba podmazati. To je iice.
sasvim jednostavno - treba izvu6i do kraja
rudicu, na osovinu nanijeti nekoliko kapi
rijetkog uliazapodmazivanje i nekoliko puta
opona5ati funkciju pumpanja. Nakon toga
treba obrisati eventualnu suviSnu masno6u i
s tim ie Poslom gotovo.
Ponekad, nakon duZe upotrebe, fine strugo-
tine s osovine pomije5aju se s uljem i stvore
crni, masni nanos koji ostavlja ruZne i neiz-
brisive mrlje. Tome se donekle moZe dosko-
diti ako prije svakog podmazivanja osovinu
dobro istrljamo distom krpom. Trebalo bi,
zapravo, otvoriti pumpu iodistitione povrSi- 1.
ne koje se u njoj kriju. To nije sloZen posao' Da bise zamiienila brtva treba izvaditi osovinu
Kada izvudemo rudicu pumpe do kraja, A, osloboditi odvrnuvii poklopac s navoiem B
odvrnut 6emo poklopac s navojem koji za- i povu1i. Odvrnuti (det. I ) brtvu^E sa p.lotice.
tvara tijelo pumpe. Sada moZemo iz nje D na koiu se osla'nia opruga C. Podmazati
novu brivu, utvrstiti ie i ugurati osovinu u
izvu6i sve Sto se unutra nalazi - osovinu, tijelo pumpe (det. 2).
oprugu i brtve. Dobro 6emo ih odistitikrpom
a onda i unutra5njost tijela pumpe koju
6emo zatim podmazati distim uljem. U tijelo
pumpe zatim vra6amo sve Sto smo iz njega
izvukli i zatvaramo pumpu poklopcem. Po-
nekad 6emo, nakon otvaranja pumpe zaklju-
diti da se je brtva istro5ila. To je, u ve6ini
sludajeva koZna plodica zavrnutih rubova'
Skinut 6emo vijak kojim je brtva pritegnuta
uz metalni podloZak i zamijenitije ali 6emo
prije toga koZu dobro podmazati uljem' U
ovom slu6aju bit 6e malo teZe ugurati osovi-
nu natrag u tijelo pumpe. Morat 6emo je 2.
malko nagnuti u stranu i polako okretati da Popravak gumene ciev1ice: odvrnuti viiak
bismo bez o5tedenia savladali krutost nove (l). odreziti (2) oiteteni dio, utvrstiti ga na
viiak (3) pomoiu komada Zice. Detali4 prika-
brtve. zuie izita\enie otkinute brtve pomoeu.(?,.u-
Ponekad 6emo otvorivSi pumpu zakljuditida di Zice A koiem smo na kraiu napravili kuku'
se je brtva raspala, otpala sa svog podlo5ka i
33
 ill0I0Elltl

Pozivamo vas na uzbudljiv put u svijet motocikla, svijet

okvira, kroma, naplataka, guma i motora. Dijelove treba
dobro upoznati da bi se mogli dugo odrZavati i ispravno
zamijeniti. Nauiit 6emo vas 1to se sve mora, a ito ne
smije uraditi da bi nai motocikl uvijek bio u izvrsnom
stanju bez obzira radi li se o vi1ecilindriinom 6udu
-
moderne tehnike ili o jednostavnom mopedu.

35

Vrste motocikla
Na brzinu 6emo se provozati dvo i ietvoro-
taktnim motdrima, vozilima za turizam, kros
i terensku voLnju.
i:*ilawi: ij;Siffitil;
Pripremiti potpun pregled motocikla goto-
vo je nemogu6e jer se ne razlikuju samo
po vrstama motora ve6 i po gradi nosivih
okvira koji se mijenjaju ovisno o namjeni
motocikla. Prema najgrubljoj podjeli motori
mogu biti dvotaktni i detverotaktni. a prije
nekoliko godina pridruZio im se i rotacioni
Wankelov motor. Slijede6a bi podjela mogla
biti prema broju cilindra. Okviri se grade za
turistidku voZnju, za kros i'terensku voZnju,
a svaki od njih ima svoje posebnosti koje se
prenose na druge dijelove, od kotada do
ispu5ne cijevi. Uza sve to ne treba zaboravi-
ti i >lude< konstrukcije kao Sto su EASY-
RIDER motori i neke posebne tipove, npr.
motocikle si6uSnih dimenzija koji su pos-
ljednjih godina postali vrlo popularni. Mo-
dernoj proizvodnji treba pridodati ii moto-
cikle od prije dvadesetak godina koji su joS
i bit 6e dugo u upotrebi. Stoga se ova
knjiga, da bi mogla biti od pomodi pros-
jednom vozadu, ne6e modi pozabaviti odre-
denim modelom. Razgovor o detverocilin-
dridnoj HONDI malo bi koristio vlasniku
dvotaktnog SUZU KIJA i li jednoci li ndridnog
36
mopeda. Stoga je priprema ove knjige bio
prilidno tezak zadatak pa ne treba biti suvise
o5tar kritidar ako ne5to izgleda nedoredeno.
Jer, pogotovu kod crlela, nastojali smo sve
pojednostaviti i istaknuti samo najvaZnije
dijelove koji su pribliZno jednaki na razlidi-
tim tipovima motocikla. Kada se razgovara
o dijelovima gdje postoje razlidita rjeienja
naglasak je stavljen na ona koje se pojavlju -
ju na ve6em broju modela poznatijih pro-
izvodada. Stoga se u ovoj knjizi'ne pojav-
ljuju neka izuzetna i specijalna rje5enja kao
Sto je, na primjer, kardanski prijenos kojeg
je od poznatih proizvodada usvojio jedino
BMW. lli na primjer hladenje vodom kod re-
lativno malog broja tipova motora. Autori su
zapravo zamislili i >konstruirali< motocikl na
kojem se mogu prona6i karakteristike najve-
6eg broja tipova moderne produkcije. lzgle-
dom taj je zami5ljeni motor vi5e slidan oni-
ma od prije deset godina nego najsuvre-
menijima. Odbacivanjem najmodernijih po
boljSanja i dodataka ostali su osnovni i
prijeko potrebni dijelovi koje imaju najnoviji
i oni stari jednostavni motocikli. Stoga se
pri odrZavanju i popravljanju motocikla tre-
ba uz ovu knjigu sluZiti i uputama dobive-
nim uz vozilo. U njoj se nalaze precizni po-
daci ali ne i upute o zahvatima. Upravo o
tome na5a 6e knjiga pruZiti najdragocjeniju
pomo6.
Onaj tko namjerava popravljati sve sam, a
motocikl jo5 nije nabavio, najbolje da ne
razmi5lja o nekom vrlo skupnom i sloZenom
modelu. Osim toga, najvaZnije je pitanje
namjene. Duga putovanja zahtijevaju viSe-
cilindridni motor velike kubikaZe. lzleti u
prirodu, loSi putovi
- motor za kros. Kratke
dionice - jednocilindridni motor male kubi-
kaZe i lako upravljiv. Na kraju, treba se
pozabaviti i ekonomskim opravdanjem tak-
ve nabavke. Neki moderni motocikli velike
kubikaZe stoje vise od automobila pa ih se
ne moZe procjenjivati sa stanovi5ta u5tede
niti mogu biti udobno obiteljsko prijevozno
sredstvo. I joi jedan, zaista neizbjeZan
izdatak s kojim mora radunati svaki budu6i
vozad motora - koZna odje6a i kaciga.
Nije jeftino ali je zaista potrebno. Kupljena
koia duva vlastitu.

Pribor
Sfo sve treba imati u prirutnoi radionici za
odrZavanje i popravak motocikla?
PoneSto 6e se na6i u svakoj ku6i, ali svakako
ne sve. Postepeno 6emo nabavljati: komplet
okasto-viljuSkastih te komplet okastih
kljudeva, francuski kljud, izvijade razlidtiih
velidina, deki6, drveni (ili plastidni) bat,
klije5ta razli6iti h Sirina, rad ionidku svjetiljku,
kljud za svje6ice, izolir-vrpcu, mjerne listi6e.
multigradno ulje za motore, sredstvo za
otpu5tanje >zapedenih< metalnih povr5ina
tipa >odvrtad( i WD 40, posudicu i kist,
mazalicu pod pritiskom, pumpicu za ulie,
pomidno mjerilo i Skripac.
Za popravak sjedala koristit 6emo savinute
sedlarske igle i najlonski konac; za di56enje
lakiranih povr5ina trebat 6e jelenska kola; za
popravak oSte6enog laka brusni papiri
razl iditef i no6e, temelj na antikorozivna boja,
kit, lopatica. kist te lak u spreju. Za kromirane
dijelove pripremit 6emo pastu za poliranje i
sredstvo za za6titu kroma. Dobro 6e nam
rI
#/pt ' ry'-\
q I
38
do6i i noZ s lomljivom oStricom tipa OLFA.
Razmi5ljajudi o kotadrma nabavit 6emo alat
za napinjanje 2bica, izvlakad, utege za
uravnoteZenje kotada, za odr2avanje guma
dobar manometar, pumpu i alat kojim se
mjeri dubina profila na gumi te tri poluzice
za skidanje gume.
Za podmazivanje motora i htdropneumatske
vilice potreban je lijevak, posuda s
>kljunom< i menzura s oznakama.
Kodnice treba redovno odrZavati pa 6emo
uvijek pri ruci imati brusni papir i silikonsku
mast. lmamo li kodnice na bubanj koje se
lako pregrijavaju moZda 6e nam zatrebati
elektridna bu5ilica da bismo njome izbuSili
bubanj. Kada treba zamijenitt ili odistiti lanac
otvorit 6emo ga posebnom alatkom za
vadenje osovinice, izbijadem i specijalnom
Pribor potreban vlasniku motocikla: |
zaititno sredstvo za kromirane dijelove,
-3 pumpa. 2
destilirana
voda,4-arcometar,5 menzura,6 li.ievak,7 -
vazelin, 8 lopatica, 9 -jelenska koZa, I 0 polu2ice
-
za skidanje guma. 1l
- serija Zaruljica, 12- alat za
-
napinjanje Zbica, 13 -- zavinute igle, 14 - na.jlonski
konac, 15 kit, 16 mierilo dubine profila gume, 7 7
-
brusni papir. -
f^Q
*
t
t
 @
'\-
@,p
t

10

/ f,--*-*.-:/
Xrncf#*rrr -4,4,-.i '-: -.q-'+.*-
---1-
----: -:*r.:

Ss 12

ffi5€,
qqig##'***-'*-*
':t/

17
i
{re
i
'-;p; t-*k

21
r:.i:;aEri - 'ii!.:._
2A
I

\ -*c
w
4lal za kLicnt raCiontt:u ! tlekttina !;uitltt;;:.2 ,gtitp'r:a za poclnia;:ivan1e. !3 ieklci:::,t;.; osllhariar;t
sltlepiientlt n;t'tainili c!itleiota. tj :t,tsLitltt,.:; irsi ar b!lJsnr Ditpii, 6 zasleitlena. prerlesive stietillk;:. 7
ikrtltat.lj hai,:2 nilettt;li:tit:t, 1() se:it:j.)laslthi!;11q:g'1j.il t:t:ktt:./2 dl,;lzalat)ac, 13 :;errla/.itteita
74 serttarzviiaca, 15 sellaitttllt::''lai!!lti.ijitcrv) i6 il;t,i:ast,ietrt'r:. 17 ,zhtyac. 18 ,:zoitt vrpL;;t.ig
rtoi,2C itctititt tnjeti!o.2i ir,t;;ttr:;i.i kiit;c. )? ht:i,:rcna ziiana ir:lkrc;a.

JY
ma56u koja se primjenjuje kao kupka pri
srednjoj temperaturi.
Da bi elektridni sistem uvijek ispravno
funkcionirao treba u rezervi imati Zaruljice,
destiliranu vodu za akumulator, vazelin i
areometar za mjerenje gusto6e kiseline.
!1itr#
Mehanizmi
poput satnih
Razgovor o suvremenim motociklima,
d ra g u lj i ma teh n i6ko g sav rie nstv a i toEn osti.
Suvremeni motocikl izgubio je sve
karakteristike nekadaSnie poluobrtni6ke
proizvodnje. Dugogodi5nja uporna
istraZivanja i dotjerivanja rezultirala su
mehanizmima preciznim poput satova.
Svicarskih, bilo bi uobi6ajeno re6i prije
nekoliko godina. Japanskih, mogli bismo
re6i danas i svakome bi odmah bila jasna
usporedba izmedu sata i motocikla. Nije
sludajno da je u posljednje vrijeme >u modi<
japanska linija pa je evropske i ameridke
tvornice preuzimaju.
No iako >japanska linija< najvi5e privladi
svojim sloZenim mehani6kim rjeSenjima koji
lako izgledom preobraiavaju obidan
motocikl u snaZnog cestovnog zmaja, izbor
po dizajnu nije uvijek i najbolji izbor. MoZda
6e zato izgledati da su upravo u ovoj na5oj
knjizi koja pojednostavnjuje probleme i
svodi ih na osnovne i zajednidke
zanemaruju6i pri tom izgled, >japanci<
zanemareni jer je osobitost dizajna njihova
glavna karakteristika. Od tog tako
dopadljivog i karakteristidnog izgleda malo
6ete na6i na na5em crteZu ali su zato tu
prikazani svi osnovni i bitni dijelovi koje
treba upoznatisvaki motociklist
- podetnik.
Svi dijelovi udvr56eni su na nosivi okvir od
cijevi; danas su vrlo rijetki okviri od
preSanog lima. Tu je'upravljadki mehanizam
koji se sastoji od upravljada i vilice s
ovjesima, kotadi s gumama i kodnicama,
razlidite poluge od kojih dvije sluZe za
oslonac vozadevih stopala, jedna za ko6nicu
stra2njeg kotada te poluga za paljenje
motora bez akumulatora. U sredi5njem
40
dijelu je motor sa svim svojim vitalnim
dijelovima kao Sto su rasplinjad i elektridni
uredaji, zatim prijenos sa landanicima,
zupdanicima, lancem, spojkom i mjenjadem.
Tu su i spremnik za gorivo i sjedalo. Uza sve
to tu je i razlidit pribor koji upotpunjuje
nabrojane mehanizme i ujedinjuje ih u
pravo, upotrebljivo vozilo: instrumenti koji
od nekih tipova ne zaostaju za onima u
sportskom automobilu, komande
upravljadu, signalna svjetla.
na
Svaki od tih dijelova ima svoje posebne
detalje i posebne zahtjeve. Tu su ilce, Zidice i
elektridne spojnice, vijci koje treba pritezati,
granidnici koje treba pode5avati,
provjeravati, zamjenjivati, uredivati. lma se
Sto raditi na jednom modernom mo-
torbiciklu! Od lednostavnih zahvata kao
5to je mijenjanje ulja u detvorocilindridnorn
motoru, onih sloZenijih kada se na primjer
mijenjaju uloici disk-kodnica koje sve viSe
istiskuju bubanj kodnice, pa do sloZenih,
bolje redeno osjetljivijih operacija kakva je
pode5avanje viSecilindri6nog motora ili
6i56enje i regulacija rasplinjada.
Ponekad neki posao oko odrZavanja
motocikla izgleda vrlo jednostavno, a moZe
kriti neodekivane stupice. S druge strane
na izgled sloZeni poslovi i mehanizmi ne6e
nam zadavati ve6ih muka, pogotovu kada
steknemo izvjesna iskustva.
lpak, uvijek valja imati na umu i toga se
pridrZavati pri svakom zahvatu motocikl
-
ve6 po svojoj voznoj konstrukciji nikada
ne6e biti siguran poput automobila. On ne
pruZa nikakvu vanjsku za5titu svom vozadu;
tu nema statidne ve6 samo dinamidka
ravnoteZa. Stoga, bilo sto da radimo na
na5em motoru osnovno je da ne naruSimo
sigurnost njegova djelovanja. Ako zataji
kodnica, posljedice ponekad mogu biti
mnogo tragidnije no kod automobila.
Neispravno uravnoteZen kotad moZe postati
uzrokom gubljenja ravnoteZe. lstroSena ili
o5te6ena guma u sludaju eksplozije izazvat
6e te5ku tragediju. Stoga kada je u pitanju
motocikl sve treba raditi mirno, strpljivo i
temeljito. I poseban savjet nestrudnjaku:
ovdje je ta5tina velik neprijatelj, a skromnost
vrlina. Skromnost da se bez ustezanja kaZe:
)ovo ne znam uraditi< i zahvat prepustiti
strudnjaku.
Moderni motocikl; svietitjka A, 2migavci prednii B i straZnji C, straZnia svietitika D (stop. poziciono svietlo i
profilom G'
osvjettjenje registarske tablice), spr{mnik goriva E, prednia ditk-koini"u F. prednia guma s uzduinim
ofiir il, jlavimotora s rebrima i, rasptinlaei L, poktopac ptatinske dugmadi ikondenzatora M, kartet pimatnog guma
tanca N,-dugaiko siedalo O, teteskopika iidrauiika vitiuika P, strainii amortizabt A, ilitnik lanca R, straZnia
S, dvostruki ispuina cijev T, svjediia lJ (prva stiieva), sirena V, oslonac boiniZ, oslonac centralni X. Na detaliima:
brzinomjer l, podesivi'brojai kitometara 2 i ukupni 3, brojai okretaia 4 s oznak.om 5 previsokih okreta.ia,.ru,iica za
snagu (gasa)'s prekidaiima 6. blok ietiriju rasptiniaia 7, hidrauti1ki kotioni krug 8, disk 9, koiione
ploiice 10.
zavisniLredali sua1nie vitjuike 11, napiniai lanca 12, zavrini diielovi strainie viliuike 13
41

u0llil
PO$ROJ
Op6enito
Kratak pregled onoga \to bismo automobil-
skim rjetnikom nazvali tkaroserijan. Odria-
vanje okvira.
H;
Vozni postroj motocikla obuhva6a one
dijelove koje kod automobila nazivamo
>karoserija< iako bi ispravnije bilo sluZiti se
usporedbom s biciklima na Sto upu6uje i
sam naziv vozila. lste ili slidne zadatke kod
obaju vozila obavljaju: okvir, vilice (koje su
kod motora opremljene i ovjesima), kotadi,
gume, kodnice, poluZje, sjedalo itd. Na svi-
ma njima vlasnik moZe nadi poprilidno pos-
la, bilo da se radi o diS6enju i uljep5avanju
ili pak o sigurnosti voZnje.
Okvir
Radi se o strukturi koja povezuje oba kotada,
a u nju je ugraden i motor. Stoga mora biti
krut i Sto je mogu6e lakSi. Ve6i dio okvira
izraden je od medusobno zavarenih cijevi.
Kada je graden u obliku jednostavne
kolijevke, jedna cijev prolazi od leZi5ta
upravljada pa ispod motora do vilice
straZnjeg kotada. Tu se spaja sa leZi5tem
osovine straznjeg kota6a. Krutost ovog
okvira u cijelosti ovisi o otporu spomenute
42
cijevi na savijanje pa se takva konstrukcija
koristi uglavnom za male motocikle, jer su tu
i bzine i teZine umjerene. Da bi se takav
okvir ojadao treba dodatijoS jednu cijev koja
povezuje krajeve ove osnovne. To je tzv.
okvir u trokut koji je mnogo izdr2ljiviji.
Najbolji se rezultati posti2u ujedinjavanjem
dvaju trokuta, jednog uz drugi tako da dvije
cijevi silaze i nose motor. To je okvir sa
dvostrukom kolijevkom. No ni motor ne igra
uvijek ulogu pasivne teZine. Ponekad se
koristi kao sastavni dio strukture pa se okvir
prekida na mjestu gdje dolazi do bloka
motora. To je tzv. otvorena jednostruka ili
dvostruka kolijevka.
Primjenjuje se i druga tehnika Skoljke gdje
se okvir od cijevi zamjenjuje pre5anim
limom.
Za trajnosti motocikla okvir uglavnom ne
treba popravljati, pa dak ni odrZavati izuzev
redovita 6i56enja. lpak, cijevi mogu
napuknuti kao posljedica vibracija ili pada.
Stoga je korisno prije i nakon duljeg
putovanja kao i nakon padova pregledati
najosjetljivije dijelove okvira, a to su mjesta
spajanja cijevi i udvrS6enja motora,
e is6enle
Nakon svakog puta na motociklu se nakupi
poprilidno prljavStine koju treba oprati
onako kako se to radi na automobilu
vodom, deierdZentom i spuZvom. No, s
-
obzirom da je tu sve izloZeno, osjetljive
elektridne uredaje za5titit 6emo komadom
plastidne folije. Ako na motoru naidemo na
masne mrlje otklonit 6emo ih spuZvicom
umodenom u naftu ili benzin, a potom tajdio
oprati sapunicom i isprati vodom. No, nema
potrebe da svog ljubimca zanemarujemo
izmedu dvaju generalnih di56enja. Dovoljno
je detkom vrlo mekih dlaka odstraniti
pra5inu i zatim ula5titi.
Sjedalo
Gotovo se sva sjedala danas izraduju od
umjetne koZe pa 6,e i za njihovo 6i56enje
odgovarati voda, sapunica i spuZva. Nikako
se ne preporuda kori5tenje alkohola,
benzina, ulja i slidnih teku6ina. Oni mogu
izmijeniti boju umjetne koZe koja osim toga
gubi na sjaju i elastidnosti. Stoga 6emo
sjedalo oprati sapunicom, isprati distom
vodom i istrljati suhom krpom. Ako
otkrijemo masnu mrlju koja se ba5 nikako ne
da skinuti deterdzentom koristit 6emo neko
od mnogih sredstava namijenjenih di56enju
plastike u doma6instvu.
Ako se presvlaka sjedala raspori postoje
dvije mogu6nosti; da je sa5ijemo ili slijepimo
zakrpom. To uglavnom ovisi o mjestu na
kome je o5te6ena. Ukoliko se odludimo za
lijepljenje podignut 6emo materijal s obje Na strelicama oznaienim dijelovima okvira
strane raspora i dobro ga odistiti. Zatim provjerit 6emo ima li pukotina i da li materijal
6emo uzeti komadi6 materijala iste vrste i popuita. Za svakodnevno ii|1enje koristi se
boje, neSto ve6i od poderotine i premazati ietka od perja (l) i meka krpa (2).
ga ljepilom s gornje strane. Presavinemo ga
tako da ljepilo ostane unutra i gurnemo u
poderotinu. Kada zakrpu otvorimo pojavit
6e se ljepilo na koje nalijeZu rubovi
poderotine prethodno takoder premazani
ljepilom. Lagani pritisci prstima trebali br na
zadovoljavaju6i nadin okondati posao. Ako
se medutim odludimo na Sivanje (uglavnom
kada se materijal rasporio na rubovima),
nabavit 6emo tanki najlonskj konac i
savinutu tapetarsku (sedlarsku) iglu.
Zapodet 6emo s unutarnje strane kako
bismo sakrili uzao i Siti malim gustim
bodovima, zateluti konac nakon svakog
Pri popravljanju sjedala premaZemo (1) odignuti
izlaska igle. Treba proSiti joS nekoliko krai liepilom, ugunmo prcsavijenu podloiku A koja
bodova nakon zavrSetka poderotine s tim da je iznutra prcmazana l.iepilorn i, kada je na mjestu,
zavr5ni uzao bude s vanjske strane. rastvorimo .je. Nakon toga potreban je umjeren
pritisak (3) dok ljepilo ne ruhvatitr. Ovako (4) se
Siju poderotine koje se ne mogu zalijepiti.

Lakirani i kromirani dijelovi vlasnik dije se vozilo jako ne prlja ne6e

O redovnom diS6enju ve6 smo govorili. No,
da bismo uvijek imali do sjaja dotjeran
motocikl jednom godi5nje treba ga istrljati
pastom za poliranje male brusne vrijednosti
kako ne bismo uni5tili lak. Komadom vate
nanijet 6emo pastu preko lakiranih povrSina
i onda ih trljati drugim komadom vate ili vrlo
mekom krpom sve dok nestane i posljednji
trag paste. Dobro je polirati dio po dio ali
vrlo oprezno i blago jer lak motocikla za
razliku od automobila moZe podnijeti 5 do 6
takvih zahvata. Odatle proizlazi da onaj
pribjegavati poliranju ve6 6e za za5titu
koristiti jedan od uobi6ajenih poliSa za
automobi lske karoserije.
Rda je smrtna opasnost za svaki motocikl.
Stoga treba djelovati dim se pojave prvi
znaci u obliku mjehuri6a na lakiranoj
povrSini. Komadi6em brusnog papira nadig-
nu6e se ukloni i brusi sve do zdravog lima,
tj. dok se uklone svi tragovi korozije. lzbru-
Sena povr5ina premaZe se temeljnorn, anti-
korozivnom bojom. Kada se osuSi nanesu se
dva sloja laka odgovaraju6e boje. Pri kori5-
tenju spreja papirom i odgovarajuiom ljep-

43
ljivom vrpcom zaSti6uju se ostali dijelovi
motocikla.
Ako na limu postoje udubine od udaraca
treba ih 5to prije ukloniti jer predstavljaju
idealno gnijezdo za 5irenje korozije. Tato je
potreban f ini i grubi brusni papir,
dvokomponentni kit za karoserije, meke
plasti6ne ili limene lopatice i sprej kantica s
odgovaraju6om lak-bojom. O5te6eno
mjesto brusimo dok ne uklonimo sve slojeve
boje, a drvenim batom poku5avamo
izravnati iskrivljenje. Na odi56enu povriinu
nanosimo kit pomo6u lopatice, nastoje6i
sakriti ot5e6enje i posti6i prvobitan oblik.
Da bi se lakiranim dijelovima vratio sjaj treba
Nakon deset sati su5enja obrusit 6emo ih premazati (1) pastom za poliranje, trljati
popravljenu povriinu finim brusnim vatom B i zatim izla|titi (2) mekom krpom C.
papirom umodenim u vodu. Kada smo Nakon toga se opet montiraju dijelovi (3) koji
konadno zadovoljni rezultatom sadekat su eventualno bili skinuti da ne smetaju.
6emo da se povrSina osu5ite ostale dijelove
za5tititi papirom i podeti lakirati pri demu je
bodica udaljena oko 30cm od povr5ine.
Kada se prvi sloj osu5i ponovit 6emo
lakiranje. Nakon toga uklonit 6emo za5titni
papir, a kada se lak dokraja osuSi izla5titi
popravljenu povriinu.
Na motociklu ima mnogo kromiranih
dijelova, a konstruktori su vodili raduna da
se dobro uklope u izgled vozila. Medutim,
krom uz estetske ima i druge funkcije. Kao
izvanredna za5tita koristi se za upravljad,
poluge, profile, okvire i maske Stite6i metal
od korozivnih elemenata u atmosferi. No Da bi se popravilo udubljenje treba ga najprije
krom ne moZe Stititi sam sebe pa ga treba izravnati (l ), zapuniti kitom A pomocu
njegovati skidanjem naslaga prljav5tine i lopatice B, izbrustiti (3) brusnim papirom C te
lakirati (4) prskajuti s 30cm udaljenosti.
premazivanjem odgovaraju6im sredstvima.
Krom distimo svaki puta kada peremo
motocikl. Ako naslage prljavStine odolije- najbolje distiti alkoholom koji brzo hlapi i
vaju na5im zahvatima, Sto je najde5ie sludaj suSi se. Ako imamo za5titno sredstvo u
na naplacima kotada, moZemo se posluZiti obliku spreja treba papirom za5titi lakirane
detkom vrlo tvrde dlake koja ne ostavlja tra- dijelove. Ako to nije mogu6e treba imati
jan trag na kromu. Zatim se pere toplom nadohvat ruke komad jelenske koZe kojom
vodom i sapunicom i briSe distom jelenskom 6emo sa laka skidati sredstvo za za5titu
koZom. kroma. Ako se zbog udarca ili drugog
Sjaj i zaStita kroma postiZu se nekim od razloga o5teti kromirana povrSina, kroz
brojnih sredstava koja ostaju na povr5ini u nastalu pukotinu koja je moZda i nevidljiva
obliku tankog, za5titnog sloja. Stoga krom otvorit 6e se put do metala i zapodet 6e
treba dobro pripremiti tj. mora biti sasvim korozija. lako se i tu moZe poku5ati
suh i dist da se ne bi stvorili mjehuri6i koji su krpanjem, rezultati su uglavnom negativni.
uzrok podetnoj oksidaciji i nakon toga Jedini pravi lijek je ponovno kromiranje
koroziji. Stoga je kromirane povr5ine o5te6enog dijela motocikla.

r{i:itsi.sriii$g' *ffi Sfr fr l*frCk+sR# :6F&:i}**{ffi

44
Upravljad
O njegovu ispravnom poloZaju ovisi
stabilnost vaSeg motocikla
Da bi upravljad ispravno djelovao i vozilu
pruZao potrebnu stabilnost, vaZno je da
nema suvi5nog slobodnog hoda te da
djeluje s potrebnom kruto56u. Podeiavanje
je slidno onome kod bicikla ali su s obzirom
na velike razlike u optere6enjima vaZnost
tog postupka i potrebna preciznost daleko
ve6i.
Da bismo provjerili da li je slobodan hod Slobodni hod upravljaEa podeiava se tako da
upravljada ve6i od dozvoljenog treba sjesti se odvrnu matice A koje uivrSfuju upravljai,
na straZnji kraj sedla (ili na straZnje sedlo ako zatim matica B i matice C (detali) da bi se
oslobodio pristup matici za pode\avanje D.
su udvojena). evrsto se uhvati upravljad i

poku5a podignuti motocikl. Ako se

upravljad pomakne prema gore, makar i u
najmanjoj mjeri. a da se pri tom ne pomakne
prednje ovje5enje, znadi da treba podesiti
zradnost leZajeva.
Postupak prikazan na crteZu 1 tipidan je za
ve6inu modernih motocikla. Ako se ipak
naide na drugadiju konstrukciju, princip
ostaje isti, a uspjeinost posla ovisi o
spretnosti vlasnika.
Prije svega treba odvrnuti vijke i matice koji
udvr56uju upravljad tako da se moZe lako
izvaditi. Zidane pletenice komandi za
kodenje, gas i spojku kao ni elektridne
vodove ne treba odvajati. Zatim se odvr6e Staru ruiku skidamo rezanjem (1). lzviiaiem
probijemo novu (2), unutra'njost premaiemo
srediSnja matica te dvije matice koje drZe ljepilom, a rub uljem (3) i kruinim pokretima
pc:lloZnu plodu kojom je upravljad spojen s nataknemo na upravljai.
vilyu5kom. Sada je slobodan pristup matici
za pode5avanje Sto se radi kljudem
odgovaraju6e dimenzije. Zate\e se u smjeru padu redovno, o5tete, pa ih treba zamijeniti.
hoda kazaljke na satu sve dok zradnost Nije jednostavno kao kod bicikla iako je
potpuno nestane. Oprez: Prejako zatezanje postupak vrlo slidan. OSte6enu gumenu
prouzrodilo bi i troienje leZajeva. Stoga oblogu najlak5e 6emo skinuti ako je
treba pomicati upravljad pa ako se duje razreZemo. Medutim ako nam stoji na
isprekidani 5um ili se osjeti da pomicanje raspolaganju kompresor (dak i onaj na
nije sasvim slobodno, otpusti se matica za benzinskoj crpki) probuSimo kraj gumene
pola kruga i pokuSa ponovno, sve dok nismo rudke i upu5emo zrak pod pritiskom koji bi
zadovoljni rezultatom. Montira se trebao izbaciti rudku. Da bismo lakSe navukli
redoslijedom obrnutim od opisanog. novu i nju moZemo probu5iti kako bi zrak
mogao izati. Novu navlaku iznutra
premaZemo ljepilom, a rub moZemo
Rudke podmazati kapljicom ulja pa 6emo je lak5e,
kruZnim pokretima, navu6i.
Razgovaraju6i o upravljadu ne smije se
mimoi6i problem rudki koje se desto, a pri liiii:ilii$3i+iiiiiii:i:'i,i;::il.'rr'!;il:i.i:iix'|di;'i,if.l?i::ri:i,iii{,tEi*;'...:r,it,?,iliiiii:.:Hiili;4.:liijiii:,i':.

45

Ovjesi
Zadatak predniih i straZniih oviesa ie da
osiguravaiu udobnost i dobro drZanie na
cesti
. .:.: " "".:' .
...:i"....'i.
Grubo redeno ovjesi se sastoje od opruga
hidraulidkih pumpi
amortizerima. Razliditost prednjih i straZnjih
ovjesa sve je izraZenija. lako im je osnovni
zadatak jednak, njihov nas izgled navodi da
ih opisujemo odvojeno.
Prednji ovies
Sastoji se od vilice koja svakim od svoja dva
kraja nosi osovinu prednjeg kotada.
posljednjih tridesetak godina u
izmijenila tri tipa vilice
paralelogramska, poluZna sa varijantom
Earles (trokutna) iteleskopska. O prvoj 6e se
malo govoriti jer je ta konstrukcija zastarjela.
Cetiri poluge, od kojih dvije dolje a dvije
gore u odnosu na smjer kretanja, sa
zglobovima na krajevima, pridrZavale su
krakove vilice dine6i tako promjenljivi
paralelogram. Jedna opruga, u sredini.
osiguravala je ovje5enje. Vilica tipa Earles
(trokutna) ugradivana u neke starije tipove
BMW-a sastojala se od dviju krutih poluga
kojima je kraj bio iza osovine kotada, a
povezivale su ih dvije poluZice. Ovjes je bio
'::. izveden sa dvije opruge i odgovaraju6im
amortizerima.
i Teleskopska vilica, sada gotovo svugdje
koje nazivamo prihva6ena, otklanja manjkavosti paralelo-
gramske (nedovoljno ukru6enje, neudob-
nost) i poluZne (prevelika oscilacija). Sasto-
ji se od dviju nosivih ploda na koje su udvr-
56ene dvije cijevi u kojima se pomidu rukav-
ci koji na jednom kraju udvrS6uju osovinu
kotada. Pomicanje rukavaca u odnosu na
gornju cijev reguliraju ovjesne opruge koje
1
Prednje ovje\enie: Na detaliima I i 2 pokazani su
U
stari tipovi vilica, izradenih na principu
praksi su se
paralelograma. Miesta oznatena Zutim
motocikla: strelicama premazivana su mazalicama A (det.
3). Vilica Earles (trokutna) (det.4) koristila se na
starijim tipovima BMW-a. Niie ie trebalo
podmazivati, a amortizeri B su zamieniivani kada
bi se istroiili. Na crteZu 5 prikazana ie moderna,
teleskopska, hidrauliika vilica s oprugama t
l
amortizerima. Strelica pokazuie gdie se uliieva
ulje. l
mogu biti unutar cijevi. Postoje dva tipa
teleskopskih vilica: mehanidka i hidrau lidka.
Mehanidke se danas mogu naii samo na vo-
zilima vrlo male kubikaZe; sve se viSe na-
pu5taju i praktidki ostaje samo jedna opruga
koja treba amortizirati udarce terena.
H idraulidki amortizer ima unutra klip
povezan sa rukavcem. Kada se ovaj pomide i

klip se kre6e u svojoj cijevi. Ovdje se,

medutim, nalazi hidraulidko ulje koje mora
pro6i kroz uske provrte na klipu Sto znatno
usporava njegovo kretanje. Drugim rijedima,
pod pritiskom tereta ili kotada klip bi se Zelio
pomaknuti ali ga teku6ina usporava.

Hidraulidka vilju5ka
Naglo potisnuto kroz otvore klipa, ulje se
zagrijava do 100"C pa s vremenom gubi
svoja svojstva te ga treba izmijeniti. To nije
neki sloZen posao; dovoljno je odvrnuti
depove koji se nalaze pri dnu svakog kraka
viljuSke. Ako natjeramo hidrauliku da >radi<
tj. ako tri-detiri puta pritisnemo upravljad,
ulje 6e iste6i kroz otvore. Da bismo se uvjerili 2
da nije ni5ta ostalo sadekat 6emo dvije do tri
Da bi se zamijenilo ulje u viljuici treba odvrnuti
minute i tada jo5 jednom energidno iep A te skinuti poklopac B, uivr56en na osovinu
pritisnuti upravljad. Nakon toga paZljivo C klipa. Kada iscuri staro ulje ulijeva se svjeZe. Na
6emo navrnuti depove na otvore. Prema detalju su prikazani rukavac D i kuci1te E.
knjiZici uputa na5eg motora ved smo
nabavili dovoljnu kolidinu odgovaraju6eg
ulja. Posebno treba paziti da se u oba kraka osovinu upravljada. Djelovanje je jednako
uliju sasvim jednake kolidine ako Zelimo da onome koje smo opisali samo Sto 6e sada, u
narn se hidraulidka vilju5ka simetridno dasu kada kota6 naide na zapreku klip
rrona5a tj. oba kraka jednako. Sada treba krenuti nadolje, tj. prema osovini kotada, a
skinuti poklopce sa krakova. Kod starijih ne prema gore, tj. prema upravljadu. Tako je
modela radi se zaista o poklopcima dok su roden moderni dizajn vilju5ke na kome je
na novijima u obliku vijaka sa Sesterostranim uodljiva tanka klipnjada povezana s
glavama. upravljadem i cijev masivnih dimenzija koja
Pomo6u lijevka ili specijalne posudice se zavr5ava na osovini kotada.
ulijeva se todna kolidina novog ulja. Otvor se
zatvori i lagano pritisne upravljad da bi iz
sistema iza5li zaostali mjehuri6i zraka. Opruge
Oprez: Kod nekih modernijih tipova
motocikla struktura hidrauli6ke vilju5ke Opruge ovjesa dulje su na prednjem no na
postavljena je naglavce. Cijev je udvr5iena strainjem kotadu. Praktidki ih ne treba
na osovinu kotada umjesto na osovinu odrZavati. Malo kada pucaju i to je jedina
upravljada. a rukavac je odozgo. Klip sa prilika kada ih treba mijenjati. Za5to, mogli
otvorima pomo6u >klipnjade< vezan je za bismo se zapitati, opruge nisu dovoljne za

47
 ffi$*{iiWS'i:WA
ovjes jednog motocikla? eemu hidraulidni opruga podinje vra6ati ovjes u srednji
amortizatori? Umjesto teoretskog, pokuSat poloZaj. Ventili se u ve6ini sludajeva ne
6emo dati praktidno obja5njenje. Motocikl podeSavaju jednako: ventil sabijanja treba
kome smo skinuli'amortizere trebalo bi manje koditi prolaz ulja od ventila Sirenja.
podi6i metar-dva od tla i tako ga udvrstiti. Primjer: kada kotad udari u prepreku
Podignemo li sada straZnji kota6 dokle ide i sabijanje je mnogo brle no kasnije
pustimo on 6e Padati, Prije6i todku rastezanje. Ta razlika iznosi 10 do 30 posto,
mirovanja i spustiti se do donje granice. a kao posljedicu ima udobniju voZnju jer
Zatim 6e se podignuti natrag gotovo do motor brZe reagira na udarac. Nasuprot
poloZaja iz kojeg smo ga ispustili i teoretski tomu, ako je ovjes vrlo tvrd vozad 6e osjetiti
nastaviti oscilirati ali 6e ga s vremenom svaku neravninu ceste. Kod trka6ih
zaustaviti sila trenja. Zamislimo sada Sto bi motocikla kod kojih je krutost vaZnija od
se tom motoru dogodilo na cesti u trenutku udobnosti obidno se amortizacija u
kada kotad naide na izbodinu' Odskodit ie,
izgubiti dodir sa cestom, opet ga uspostaviti
koji metar dalje, odskoditi itd. Opasnost od
te pojave nije potrebno objaSnjavati. lako
treba priznati da gume priguie ve6inu takvih
oscilacija ipak ih treba sprijediti, 5to i jest
zadatak amortizera.

StraZnji amortizer
Na straZnjim ovjesima amortizeri su izradeni
u obliku malih cilindara, smje5tenih unutar
spiralnih opruga. Ne zahtijevaju nikakvo
odrZavanje, zapravo su ve6 u tvornici Amortizere provieravamo snaLno pritisnuvii
zapeda6eni pa ako se ipak primijeti gubitak na mjestu A. Ako ie povrat pokazan strelica-
ulja treba ih odnijeti u radionicu na popravak ma B suvi1e brz, amortizer ie isptaLnien. Na
ili ih zamijeniti novima. detalju 7 pokazan ie iedan od mnogih tipova
ovjesa sa pokloPcem C, oPrugom Di
Amortizer je izraden u obliku cijevi pune ulja amortizerom E.
kroz koju klizi klip vrlo tijesnog dosjeda' Na
klipu se nalaze mali otvori pa kada se ovaj
pomi6e ulje je prisiljeno pro6i na drugu
stranu usporava hod kliPa.
i tako
Amortizacija, priguSivanje, mijenja se s
brzinom hoda klipa pa je upravo pro-
porcionalna s njenim kvadratom. Odatle se
moZe zakljuditi: Kada je pomak klipa spor, a
to se dogada pri maloj brzini voZnje ili
blagim neravninama terena, i amortizacija je
vrlo slaba pa 6e se pojaviti oscilacije!
Nasuprot tomu, pri velikim brzinama klipa i
amortizacija 6e biti vrlo jaka.
Kod amortizera postoje dva ventila: jedan se Da bismo zamiienili amortizet naipriie 6emo
odvrnuti maticu A, a zatim B. Nakon toga
otvara pri sabijanju tj. kada kotad naide na skidamo oprugu C i zamiienimo amortizer D
zapreku. Drugi se otvara za Sirenja tj. kada na koji stavliamo oprugu i sve uivr1cuiemo u
toikama A i B.
irifri.fil.ii{!:,:ii$li1 ;.lr**ffi$ii:Eiii$ .:i Lt"i't il*qji:+ifisiiliii,*i."':4r #tji;

48
iiiF#r:l-iHCilWr*gie"iiirBl:ii-li.ii.'#lililii,..$ii:iii;Eerirri4llrit::ilt1;;; ,, . :

istezanju i ona u sabijanju izjednaduju. Pa

dak i za obidnu cestovnu upotrebu svaki
vozad moZe imati drugadije zahtjeve pa
straZnje amortizere zamjenjuje drugima,
odgovaraj u6eg stupnja priguSenja.
lzmjena straZnjih amortizera ne bi trebala
predstavljati poteSko6e ni jednom vozadu, a
to je ionako posao koiim se mora pozabaviti
kada prestanu djelovati kako treba. Zakljudit
6emo da je tako kada njihanje motocikla
postane prejako. To se moZe provjeriti na
jednostavan nadin: dok motor miruje iz sve
snage potisne se sjedalo prema dolje. Ako je
povratak suvi5e brz ili se dak njiSe, znadi da je
amortizer )prazan(. Taj pojam obuhva6a
dvije pojave
- opadanje kvalitete ulja koje
je izgubilo svoju viskoznost i onu doslovnu,
da je zbog istro6enosti brtvi dio teku6ine
iscurio. Motor treba podiii na oslonac,
skinuti maticu koja u6vr56uje donji kraj
amortizera na osovinu straZnjeg kotada,
odvrnuti i gornju maticu te skinuti amortizer
s oprugom. Nakon uklanjanja udvrS6enja
opruge (svaki model ima svoje karakteris- 5
tike) odvaja se opruga od starog amortizera
i ugraduje na novi. Kada podmazufemo oscilirajutu viljulku treba
pritisnuti pumpu za podmazivanje A na mazalicu
Vilo vaZan dio straZnjeg ovjesa je viljuika B i pritisnuti u smjeru strelice naravno, tek kada je
nazvana takoder i oscilirajuda ruka jer se mazalica napunjena odgovarajucom mai6u C.
okre6e oko svornjaka kojim je spojeno za
okvir motocikla dok je dvrsto vezana za
osovinu straZnjeg kotada. Njen je zadatak da mazalicu za podmazivanje. Potrebna nam je
ompgu6i pomak kotada u odnosu na okvir dakle pumpica koju 6emo napuniti mazivom
v67ile jer bi u protivnom bilo poni5teno koje je navedeno u knjiZici vozila (ili drugim
arnortiziraju6e djelovanje i opruga i mazivom odgovaraju6ih svojstava). Mlazni-
a:rortizera. lstodobno viljuSka ujedno cu pumpe pritisnut 6emo na mazalicu. Ako
povezuje kotad s okvirom daju6i mu izvjesno se radi o klipnoj pumpi nekoliko puta 6emo
usmjereno ukru6enje. potrebno da bi se je snaZno stisnuti. Ako pumpa ima okidad,
okretni moment kotada prenio na cijeli treba je takoder >ispaliti< viSe puta. Kada
motocikl. Tako se ujedno odrZava stalno je dovoljno? Poneki modeli motocikla imaju
rastojanje izmedu pogonskog i zagonskog joS jedan otvor kroz koji podinje izlaziti
landanika. lz svega toga slijedi da viljuSka viSak maziva. Tamo gdje ga nema otpor
spada u najoptere6enije dijelove motocikla utiskivanju bit 6e nam znak da je Supljina
pa je preporudljivo pripaziti da mjesta sasvim ispunjena ma56u.
njenog udvr5denja budu uvijek dobro Jo5 jedan savjet u vezi s vilju5kom: za
podmazana. sigurnost i ispravno ponaSanje vozila na
Gotovo svi tipovi, izuzev nekih kojima je cesti apsolutno je potrebno da bude
osovina osciliraju6e ruke zapeda6ena i savr5eno ispravna. Stoga bar jednom tjedno
>zauvijek< podmazana. imaju odgovaraju6u provjerite ima li sludajno kakvih o5te6enja.

49
 velikog promjera takoder 6e mnogo bolje
Kotadi apsorbirati neravnine puta. To je najlak5e
prihvatiti zamislimo li krajnji sludaj kada bi
promjer kotada bio neizmjerno velik.
PodeSavanje traga, uravnoteZenie i zamiena Sigurno je da se prelaz preko nekog kamena
operacije su koje moZete obaviti sami. uop6e ne bi osjetio. Pitamo se za5to onda svi
- motocikli nemaju kotade promjera 21 palac
U zadnje vrijeme sve se vi5e, pogotovu kod kakvi se nalaze na motorima za kros?
motora japanske proizvodnje, koriste kota6i Jednostavno zato jer uz prednosti koje
od lakih legura, koji podsje6aju na automo- donosiveliki kotad ima isvojih manjkavosti.
bilske. Obi6no se radi o legurama s magnezi- Jedna od najvaZnijih je pove6anje razmaka
jem, lijevanim u jednom komadu. Osovina, izmedu tla i tezista vozila. Kao i uvijek, traZe
Zbice i matice su od magnezijske legure. se kompromisi, uravnoteZenje razliditih
Zbice su debela presjeka. a ima ih Sest. potreba sigurnosti, udobnosti itd. pa je kod
Te5ko je redi ho6e li takvi kotadi sasvim motocikla uobidajen promjer kotada 18 i 19
istisnuti one sa Zbicama. Sigurno je da su palaca.
kru6i ali to ne znadi i bitno razlidit nadin
upravljanja i voZnje. Jednostavniji su
utoliko Sto nije potrebno pode5avanje -
napinjanje Zbica. Ali kao i svaka, i ova
medalja ima svoje nalidje. Takvi su kotadi
krhkiji 5to dobro znaju vozadi koji ih imaju
na automobilima i motociklisti na dijim
motorima su obrudi kotada od magnezijeve
legure. Dovoljno je da se samo jednom
nepaZljivo koristi poluga za skidanje guma
pa da kotad bude nepopravljivo o5te6en'
Stoga, bez obzira na moZda sjajnu
budu6nost kotada od legure, u ovoj knjizi
naglasak je na klasidnim kotadima sa
Da bi se provjerio trag oslonite letvu A na dviie
Zbicama kojima je i danas opremljeno vi5e
opeke, ispilivii prethodno otvor za oslonac.
od 99 posto motocikla. U ovaj postotak Ako letva dodiruje svaki kotai u dviie toike.
nismo uradunali skutere diji su kotadi ionako trag je ispravan.
izradeni od lima.
Kotadi se sastoje od glavdine (u kojoj je
smjeStena i kodnica na bubanj. Disk-
kodnice smje5taju se izvana), 2bica, i
obruda. Rubovi obruda zavrnuti su da bi
pridrZavali gumu pri bodnim pritiscima.
Srednjidio presjeka obruda je ravan i svojom
Sirinom odreduje dimenzije gume. Dobro je
podsjetiti se da se taj promjer mjeri u palcima
(1 palac : 2.539 cm). Znadi da obrud od 1 8
palaca ima promjer 45,7 cm. Promjer obruda
pa kao posljedica i promjer kotada vrlo je
vaZna osobina vozila. Ve6i kotad uvijek 6e
bolje drZati smjer u voZnji 5to 6e narodito
osjetiti onaj tko sa standardnog motocikla Ako su kotaii boino pomaknuti podloika A
prede na skuter. einjenica je da se skuterom moZe pomoci kod prednjeg kotaia. Djeluiuti
vrlo lako moZe manevrirati u skudenom na napinjai lanca B moZemo vrlo precizno iz-
prostoru i izvoditi krivine ali nije prikladan za ravnati strainji kotai.
dulja putovanja po otvorenoj cesti. Kotad
50
Pode5avanje traga
Kao Sto smo ve6 zakljudili razgovaraju6i o
biciklu, ispravno podeSen trag obaju kotada
od velike je vaZnosti za stabilnost u voZnji.
Jedan, iako primitivan, nadin da to
jednostavno provjerimo jest onaj pomo6u
ravne daske ili gredice. Motocikl treba
podi6i na oslonce izatim prisloniti kotadima
dasku koja leZi na dvije cigle, limenke ili
slidno. Ako daska odjednom dodiruje oba
kotada u dvije todke (a gume su jednakih
dimenzija) moZemo biti zadovoljni. Ako,
medutim to ne moZemo postidi kotadi nisu u
Kotai se centrira tako da obruiu polako pribli2ava-
tragu pa straZnji treba podesiti napinjadem mo kredu dok se slobodno vrti. Oznaka te ostati na
za lanac. izboienom dijelu koii temo izravnati napinianiem
Medutim, najve6i broj motocikala nema na 2bice A na istom mjestu ali sa suprotne strane. Detali
prikazuje ravnanfe obruia izobliienog udarcem.
oba kotada gume jednaka presjeka. Tu 1

razliku treba izjednaditi pribijaju6i na dasku,

kojom kontroliramo trag, letvice odgovara-
ju6e debljine koje 6e nadoknaditi razliku u
Sirini guma. Da bismo saznali kako debele
moraju biti te letvice prihvatit 6emo se jed-
nostavna raduna uzimaju6i u obzir da je je-
dan palac : 2,539 cm. Na6i 6emo razliku u
5irinama obiju guma (Sirine su oznadene na
gumama) i rezultat podijeliti sa dva. To Sto
smo izradunali debljina je letvice koju 6emo
pribiti na dasku i tamo gdje dolazi tanji
>kotad< te podeti s mjerenjem. Upozorenje:
Ako se pokaie da kotadi nisu u tragu svaka-
Alatkom A za zatezanie Zbice okrecemo mati-
ko provjerite da li su okvir ili viljuika pre- cu B. Ako je potrebno, pri zatezaniu viSe od
trpljeli neka o5te6enja. jednog okreta, treba skinuti gumu i zrainicu
da je Sipka ne bi oitetila.
Obrud i lbice
Ako, kao posljedica snaZnog udarca. obrud
ostane jade izvinut ili ulupljen nade za
popravak su male ili nikakve. Pogotovu ako
se radi o kotadu od legure. eelidni obrud
mo6i 6e se ipak popraviti u sludaju blagih
deformacija.
Dobro treba razlikovati o5te6enja i

deformacije nastale od udaraca o rubnik,

kamen ili udarnu rupu na cesti od izvinu6a
koja su posljedica neuravnoteZenosti
kotada. Do takvih deformacija dolazi kada
sve Zbice nisu jednako napete pa se ni
optere6enje ne prenosi jednako na sve Da bismo uravnoteZili kotai zavrtimo ga kako
dijelove obruda. Uz neizbjeZnu posljedicu je prikazano na detaliu 1. Kada se vrtnia
koja se javlja u obliku iskrivllenja obruda i zaustavi (2) dodamo uteg A na naiviSoi toiki
kotata (3). Nakon viSe provjeravania kotai ce
pojedine, najoptere6enije Zbice mogu biti pravilno opterccen i uravnoteZen.
popucati.
51
Da bismo izjednadili napetost Zbica
motocikl treba podi6i na oslonac tako da se
kotad kojeg Zelimo provjeriti slobodno
okre6e. Uzet 6emo komadi6 krede i ruku
osloniti na vilju5ku, u visini obruda. Dok se
kotad slobodno okre6e pribliZavat 6emo mu
polako kredu sve dok se u jednoj todki ne
dodirne i ostane trag. Sada treba zaustaviti
kotad i na mjestu gdje je oznaka kljudem
zategnuti Zbice. Ali ne bilo koje ve6 one koje
dolaze sa suprotne strane rukavca.
Odigledno, provjeriti treba i s druge strane.
Na ovaj nadin kotad se moZe podesiti samo
ako se jedan okret matice pokaZe dovoljnim.
Ako bi trebalo dalje zatezati postoji
opasnost da vrh Sipke proSav5i kroz leZi5te u
obrudu probije zradnicu pa zato za iala
pode5avanja moramo prethodno skinuti
vanjsku i unutra5nju gumu.
UravnoteZenie
UravnoteZenost kotada mnogo je vaZnija
kod motocikla nego kod automobila. Pri
brzinama iznad 100km/sat neuravnoteZen
kotad podinje snaZno vibrirati i teZi da se
odvoji od kolovoza kada se onaj teZi dio, koji
je uzrok neuravnoteZenosti, nade u gornjem
poloZaju. Oscilacije se pak prenose na
upravljad sto kod velikih brzina moZe biti
vrlo opasno.
Stoga podignite motor i zavrtite kotad. Kada
se sam zaustavi obiljeZite donju todku.
Ponovite nekoliko puta pa ako se zaustavi
uvijek u istom poloZaju znadi da je kotad
neuravnoteZen. Uzmite sada komadi6
olovne trake i omotajte oko Zbice u
najgornjoj todki kotada. Jo5 nekoliko puta
ponovite pokus zavrtiv5i kotad. Ako se i dalje
zaustavlja s oznakom u donjoj todci treba
dodavati olovo sve dok se kotad ne podne
zaustavljati svaki puta u drugom poloZaju'
Tada se olovo moZe udvrstiti na kraju Zbice
komadom ljepljive vrpce iako bi bilo
pravilnije rjeSenje da ga skinemo, izvaZemo i
zamijenimo odgovaraju6im utegom.
6
Pri skidanju kotaia treba voditi raiuna da postoie
dvije osnovne konstrukciie: kod iedne se
gliviina moZe izvuci (1 i 2)' a kod druge ie
viuuSfa pri dnu rcdsietenat (3 i 4)' Na crteiu I
prikazano je vadenie glavtine A straZnieg kotata
a na crteZu glaviinu B skidamo nakon
2
odvajanja Zitane pletenice, koinice C i matica
komande kotnice. Crte7 3 prikazuie drugu
konstrukciiu s disk-koinicom' Detalii na crteZu
4 prikazuiu vijke E s dvostrukim navoiem koii
pomocu matica G i podlo\aka H zateZu doniu
polovicu uleZiitenia L.
Kako se skida kotad
To je vrlo jednostavan posao - za onoga
tko zna 5to i kako treba raditi. lako svaki tip
motocikla ima nekih svojih osobitosti ipak
se mogu svrstati u dvije osnovne grupe. Kod
jedne udvr56enje osovine podsje6a na bicikl
i susre6e se uglavnom kod starijih motora ili
kod onih male kubikaZe. Str5e6i na obje
strane glavdine, osovina prolazi kroz provrte
na vilju5ci o koje se oslanja. Drugi je sistem
dobro poznat svim vlasnicima >japanaca<.
Krajevi vilju5ke kao da su prerezani po
sredini provrta te je donji dio udvrS6en
vijcima i maticama za gornji dio vilice. Kada
se odvrne Zidana pletenica brzinomjera i
skinu detiri matice cijeli kotad se odvaja od
okvira. Ako motor ima disk-kodnice, s
kotadem izlazi i disk pa treba paziti da se ne
aktivira poluga kodnice jer bi klipi6i iza5li iz
svojih leZiSta. Kada se kotad ponovno vrati
na svoje mjesto najprije treba zatezati onu
stranu zavr5nog dijela vilju5ke koji je
okrenut u smjeru voZnje. Ne5to je duZi i
savrSeno pristaje na mjesto. Drugikraj moZe
dak ostati neznatno odvojen.
7

Zamjena leZajeva Da bi se zamijenili leZaievi treba odvoiiti Ziianu

Kod vedine modernih motocikla leZajeve ne
treba podmazivati jer su trajno ispunjeni
ma56u i zatvoreni za5titnom ljuskom. To
ujedno znadi da 6emo osovinu vaditi iz
glavdine samo kada zaista treba zamijeniti
leZajeve. Taj je posao prikazan na crteZu 7.
Najprije 6emo skinuti kotad, odvojivSi
Zidanu pletenicu brzinomjera i osloboditi
osovinu. Kotad se zatim polaZe na zemlju ali
je za daljnji posao potreban poseban
izvlakad i posebna matica za blokiranje
lelaja. Kada se ta matica odvrne skida se
dahurica za za5titu od pra5ine te leZaj. lsta se
operacija ponavlja i sa druge strane kotada.
Zatim se iz glavdine vadi odstojni prsten o
koji se leZajevi oslanjaju i koji ih drZi na
odgovaraju6em razmaku. Sve dijelove treba
dobro pregledati i zajedno s leZajevima
staviti u naftnu ili benzinsku kupku. Tek
kada se mast i prljavStina otope moZemo
provjeriti stanje pojedinih dijelova. Ako neki
dio treba zamijeniti nastojat 6emo nabaviti
originalan, a usput odmah i nove 6ahurice za
zaStitu od praiine.
pletenicu brojaia kilometara A (detali 1),
otpustiti leZajni sklop (2), te skinuti kotai.
Kljuiem B (det. 3) skinuti priteznu maticu C,
brtvu D (det. 4) i leZai E. Na crteZu 5 prikazan ie
cijeli leZajni sklop: osovina D, brojat kilometara
E, driaE prirubnice F, prirubnica G, prstenasta
brtva H, leZajevi L, unutarnji odstoini prsten M,
brtva N, matica za pritezanje leZaja O, podloSka P,
vanjska matica A.
MontaZa se odvija obrnutim redoslijedom.
LeZajeve temeljito ispunimo novom ma56u,
a dahurice podmaZemo uljem da bi se lakSe
i navukle na odgovaraju6e mjesto. Ako
leZajeve treba pod pritiskom navu6i na
osovinu to se radi posebnim alatom. Kod
straZnjeg kotada postupak je neSto sloZeniji.
Kada se motor podigne na oslonac odvojit
6e se poluga kodnice od prijenosne 5ipke.
Zatim se skidaju matice za udvr56enje te
matica za pode5avanje napetosti lanca.
Zatim se gurne kota6 naprijed i podiZe lanac
s landanika. Polako izvadite kotad. Skinite
landanik koji je pridvrS6en serijom matica i
ponovite postupak opisan za prednji kotad,
podev5i skidanjem matice za udvrS6enje.
53

Gume
Ako se ispravno odrZavaiu, sigurnost i dobro
pona\anje motocikla u voLnii zaiamieni su.
Guma ima dvojak zadatak: omogu6iti dobar
kontakt izmedu vozila i ceste te preuzimanje
i neutralizacija udaraca, prouzrokovanih
manjim neravninama vozne podloge. Da bi
mogla dobro odgovoriti ovim zahtjevima
guma mora neprekidno biti u dobrom
stanju. Moglo bi se vjerojatno nabrojiti
tisu6u preporuka ali medu prvima 6e uvijek
biti: ne dekati sa zamjenom sve dok brazde
sasvim ne nestanu. I dok zakon u Jugoslaviji
propisuje dubinu brazde od najmanje 1 mm
za sasvim sigurnu voZnju. potrebna su
najmanje 3 mm. Stoga 6emo za redovnog
tjednog provjeravanja pritiska (na hladno)
baciti pogled i na gaznu povr5inu guma.
Posumnjamo li imalo da su se pribliZile
kritidnoj granici, treba posegnuti za
specijalnim mjerilom ili na neki drugi nadin
izmjeriti dubinu brazde.
Sto se pak pritiska tide, dobro je unaprijed
pretpostaviti da su
instrumenti na
U nekim
benzinskim crpkama neispravni.
zemljama, kao na primjer u Engleskoj,
osoblje na crpki duZno je izvjesiti opomenu
koja podsje6a vozade na tu opasnost. A
budu6i da dobar manometar ne stoji mnogo
u odnosu na ono Sto znadi za sigurnost. bit
6e dobra investicija svakog vozada. Zajedno
s dobrom pumpom, manometar bi se morao
nalaziti medu priborom kojeg posjeduje
svaki iskusni motociklist. Onima sa slabijim
pam6enjem isplati se 6ak na nekom
neupadljivom mjestu ispisati kistom
podatke o potrebnim pritiscima u gumama.
Kada ve6 govorimo o redovnom pregledu
guma posvetimo im joi koju minutu i
provjerimo ne nalaze li se u brazdama
zariveni kamendi6i ili komadi stakla. Prije ili
kasnije mogli bi probiti za5titne slojeve i
zradnicu. Vrlo je vaZno pregledati i bodne
Sigurnost voZnje ovisi o stanju gazne povriine
gume. Naut i debljina profila razliiiti su i ovise o
namjeni pojedine gume. One sa izraieniiim
brazdama sluZe za terensku, a ostale za turistiiku
voZnju.
strane. Otkrijete li zarezotine, mijenjajte
gumu. JoS jedan praktidan savjet: nastojte
da se gume ne uprljaju benzinom ili uljem da
ne biste doZivjeli neugodna iznenadenja na
cesti. I ne5to u Sto 6ete te5ko povjerovati:
Ako planirate nabaviti nove vanjske gume,
uradite to koji mjesec prije no 5to je potrebna
zamjena. Ako nekoliko mjeseci odleZi na
suhom i svjeZem mjestu guma 6e >sazrijeti<
biti trajnija.
Osmica
lskusnim motociklistima poznat je fenomen
da je uzduZni profil gume sav iskrivljen, iako
je navudena na savr5eno centriran kotad.
Ponekad se radi o proizvodnoj gre5ci ali
de56e o neispravnoj montaZi. Gumu treba
napola isprazniti i tada je poku5ati rukama
ispraviti, pazefi da njen rub ne izade iz
obruba naplatka. U ve6ini sludajeva nakon
pumpanja na odgovaraju6i pritisak zakljudit
6emo da se guma izravnala.
Postavljanje i skidanie
Skinuti i opet postaviti gumu na kotad
motocikla nije te5ko. No. dobro je znati kako
se to radi da biste mogli odmah na cesti
zamijeniti ili pokrpati gumu, a ne traZiti
pomo6 vulkanizera. Od alata potrebne su
samo tri poluZice za skidanje guma.
Kada skinemo kotad s vozila. iz gume
ispustimo sav zrak. To je mogu6e kada se
odvrne i izvadi igla ventila iz svog leiiSta.
Nakon toga pole6i 6emo kotad na zemlju i
gaziti uokrug po gumi da bismo je odlijepili
od naplatka. Postupak ponovimo i sa druge
strane. Nakon toga odvrnemo nareckanu
maticu i kroz rupu gurnemo metalnu vanjsku
cjevdicu ventila. Zatim uguramo prvu
polugu izmedu gume i naplatka, paze6i da
pri tom ne u5tinemo zradnicu Sto bi za
posljedicu imalo nepopravljiva o5te6enja.
Zatim se na manjim razmacima uguraju i
druge dvije poluge i na tom mjestu rub gume
izbaci preko ruba naplatka. Sada vadimo
srednju polugu, uguramo je malo dalje i
izvladimo rub gume. Nastavljamo vade6i
uvijek onu polugu koja je ostala u sredini, a
dobro je pri tom gaziti po suprotnom dijelu
i
Za mjerenje dubine brazde moZete se sluZiti
ovakvim mjerilom A (vidliiv na detaliu I ) koii
u milimetrima pokazuie dubinu profila. Kada
preostanu samo 3mm vriieme ie za zamienu
gume.
gume. Pritiskuju6i rub gume prema sredini
naplatka omogudavamo da na drugom kraju
lak5e izlazi. Tako nastavljamo sve dok, s
jedne strane, rub gume sasvim ne izade iz
naplatka. Uguramo li ventil kroz rupu na
naplatku mo6i 6emo izvu6i zradnicu zbog
popravka ili zamjene. Ako je potrebno
sasvim skinuti i vanjsku gumu, okrenut
6emo kotad i opet ga poloziti na tlo' Ponovit
6emo postupak s polugama ali 6e se one
oslanjati na suprotan rub naplatka, da bi oba
ruba gume iza5la na istu stranu.
Prije stavljanja nove gume treba pregledati i
opipati prstima unutra5nju stranu naplatka i
tako provjeriti ima litvrdih i o5trih djeli6a koji
bi kasnije mogli o5tetiti zradnicu. U
unutra5njost nove vanjske gume usut 6emo
malo talka 5to 6e kasnije sprijediti
sljepljivanje sa zradnicom. kada bude pod
ilff,f"T; l"";:JJ; " i""1 i:fll" # "..,""fi ::
pri svakom o5te6enju. Ako se ipak Zeli krpati
vrijede upute dane za isti postupak kod
bicikla. U svakom sludaju kada mijenjate
vanjsku gumu zamijenite i unutra5nju. Pri
montiranju vanjska se guma polaZe na
naplatak tako da se crvena todka nade u
visini otvora za ventil na naplatku. Pomo6u
poluga, kao kod skidanja, ugura se jedna
strana na naplatak. Sada treba zradnicu
malo napumpati i navu6i je pod gumu, na
naplatak, tako da ventil izade kroz otvor.
55
Kada dobro nasjedne podet 6emo ubacivati
drugi rub vanjske gume, podevSi od strane
suprotne ventilu. Pritom je bolje izbjegavati
poluge. Treba hodati po gumi uguravaju6i
rub petom cipele. Kada je to gotovo
ii
Kodnice
Bile na disk ili bubani treba ih temeliito
nadgledati i redovno odrZavati.
. -i-- .t
Kodnice spadaju medu najvaZnije dijelove
vozila. O njihovoj djelotvornosti i isprav-
nom radu ovisi sigurnost putnika. Stoga
popravak i odrZavanje kodnica moraju biti do
najve6e mjere precizni i povjereni samo oso-
bama koje u potpunosti poznaju njihovo
djelovanje. Stoga osim odrZavanja koje moZe
obaviti i dobro upu6en vlasnik vozila, ima i
zahvata koje, preporudamo, prepustite profe-
sionalcu. Primijetit 6ete da je kod motocikla
6esto prednja kodnica ve6a od straZnje. Raz-
log je jednostavan: kada dode do kodenja to je
kao da neka sila straga zahvati gume i zausta-
vlja ih. U isto vrijeme masa vozila s vozadem
nastavlja se gibati naprijed pa se teZi5te preno-
si k prednjem kotadu. dok se optere6enje na
straZnjem smanjuje. Stoga prednja kodnica
mora podnijeti veie optere6enje pri kodenju.
To ijest razlog da se na modernijim tipovima
motocikla sve de56e na prednjem kotadu
susre6e disk-kodnica. To je, naravno to pot-
rebnije Sto je motor tezi, ve6e snage i baine.
Disk-ko6nica je, nema sumnje, velik napredak
u smislu sigurnostivoZnje. lpak, za motocikle
male i srednje kubikaZe, ispravne bubanj kod-
nice sasvim su dovoljne.
Bubanj kodnice
Sastoje se od metalnog bubnja kruto vezanog
s kotadem. U njemu su smjeStene deljusti s
56
napumpat 6emo gumu ne5to jade od
dozvoljenog da bi pod pritiskom na5la svoje
mjesto. Nakon toga ispustit 6emo visak
zraka sve dok ne postignemo ispravan
pritisak.
oblogama od materijala koji pruZa velik otpor
pri trenju. I dok se bubanj okrede zajedno s
kotadem, deljusti su vezane preko temeljne
plode na osovinu t<btaea. Kada se povude
rudica kodnice (za prednji kota6) ili pritisne
papudica (za straZnji) pokret se prenosi na
t::
element unutar bubnja koji silom razdvaia
deljusti i pritiskuje tarne obloge uz unutarnju
povrSinu bubnja. Posljedica tog trenja je
usporavanje i konadno zaustavljanje okretanja
kotada.
Ako samo jedan element razdvaja deljustisi-
stem nazivamo simpleks. Sila ko6enja priti-
skivat 6e jednu oblogu na element razdvajanja
dok 6e druga obloga obavljati pravu funkciju
kodenja. Da bi se to postiglo za obje obloge
moZe se za svaku deljust montirati po jedan
element za razdvajanie. Obje obloge postaju
samokodne pa je potreban daleko manji priti-
sak na rudice i papudice kodnice. Kodnice na
bubanj najusavr5enije su kod nekih motocikla
za natjecanje. Tamo su po kodnici ugradene
detiri deljusti, svaka sa svojim elementom
razdvalanja, a ima modela i s osam deljusti.
Djelowornost bubanj kodnica ovisi o meha-
nidkoj izvedbi (simpleks, dupleks, 4 ili viSe
deljusti) i o vrsti kodionih obloga. Materijal
obloge raden je po strogim zakonima kemije i
fizike. Kode6i, kinetidka energija vozila se
pretvara u kodnici u toplinu. Sto se kodnice
viSe zagrijavaju, to je koeficijent trenja manji, a
time i efekt kodenja. To je pojava poznata pod
nazivom >fading<. U osnovitreba birati izme-
du dva tipa kodionog materijala. Prvi koji
dobro kodi dok je hladan, ali slabo kada se
zagrije i drugi, koji dobro kodi kada je zagrijan
ali vrlo slabo kada je hladan (samo za natjeca-
teljske motocikle). Za sigurnost vozada vaZno
je prona6i >sredinu< tj. obloge koje 6e u
izvjesnoj mjeri zadovoljavati oba zahtjeva.
 *ff'Ep

Vrste koinica. Na detalju 1 vide se dijelovi bubanj koinice: temeljna ploia A, ieljusti B, obloge C,
bubanj D (u ovom sluiaju radi se o strainjem kotaiu pa postoji i lanianik E) i element koji razmiie
teljusti F. Na detalju 2 prikazani su dijelovi disk-kodnice: disk G, dvodiielna ieljust H, njen nosat I,
dvije tarne ploiice L, potisni klip M, Stitnik N. Na detalju 3 je dvostruka disk-kotnica: dva diska O,
pomiini poklopac P koji omogucuje pregled ploiica i poklopac ventila za odzraEivanje A.
57
',i::.:iir.+!irlx:!ii:iiiirl1l.,,ll!i,i.cd!"xiiti3ii.ttij*dri;i:1#:.\:SEiisili:!,',,:,:ii::r:::., .:

OdrZavanie

Obloge smatramo ispravnima sve dok im se

debljina ne smanji ispod 2 milimetra' Do tada
se odrZavanje svodi na provjeravanje Zidane
pletenice koja prenosi pokret poluge za kode-
nje odnosno na poluge ako je prijenos tako
konstruiran. Podmazuju se zglobovi, pode5a-
va slobodan hod komandi. Provjerit 6emo jesu
li spojna mjesta pletenice s poluZjem dobro
udvrS6ena. Ako je samo jedna Zica u pletenici
pukla, treba znati da cijela pletenica ne moZe Da bi se podesio slobodan hod treba
ostoboditi maticu A, zakrenuti narezani viiak
uravnoteZeno djelovati i moZe pu6i u bilo kom B i opet blokirati s A. Pode\avati sve dok
trenutku. Stoga je treba zamijeniti rukovode6i slobodan hod na kraiu poluge ne iznosi viSe
se uputama koje smo za tu operaciju dali kod od 3mm.
bicikla. Kod poluga narodito treba paziti da se
nisu savinule ilikao posljedica korozije izgubi-
le krutost i dvrsto6u uslijed dega ne bi mogle
prenositi velika optere6enja pri kodenju' Pod-
mazivanje zglobova vrlo je va2no za meko i
sigurno djelovanje kodnica. Pod zglobovima
ne mislimo samo na komandne poluge kodni-
ca ve6 i na mogu6e poluZje sistema kodenja
straZnjeg kotada kao i poluZice montirane na
temeljnu plodu.
Pode5avanje slobodnog hoda komandi razli-
dito je za kodnice prednjeg i straZnjeg kotada'
Za prednji, slobodan hod poluge podeSava se
na upravljadu do 3 mm. Pod slobodnim ho- Da bi se rastavila bubani koinica treba naipriie
dom podrazumijevamo pomicanje poluge pri- skinuti kota6. Ako ie bubani A odvoien od glaviine
je stvarnog prenoSenja sile kodenja. Najjedno- B razdvoiit 6emo ih udarcima ieki1a preko komada
drva (1) nakon skidania matica C' podloika D i
stavnije 6emo to obaviti kako je prikazano na osovina E. IJ drugaiiioi izvedbi ploia F izlazi iz
crtelu 2'. pritezanjem odnosno otpu5tanjem bubnia G kako ie prikazano na detaliu 2.
kraja plastidnog omotada produZivat 6emo ili
skra6ivati slobodan kraj Zidane pletenice, a o Slobodan hod na noZnoj papudici kodnice
njemu ovisi i slobodan hod poluge. Najprije se ne bi smio biti ve6i od 2 do 3 cm. Tamo gdje
oslobodi matica za udvr56enje i tada okreta- se prijenosna Sipka spaja s polugom za
njem narezanog valjdi6a u smjeru kazaljke na kodenje moZe se zategnuti i pomo6u matice.
satu pove6avamo slobodan hod poluge' Kada To 6emo koristiti sve dok slobodan hod
smo zadovoljni pode5avanjem zategnemo papudice ne dovedemo u spomenute
maticu za udvrS6enje. Kod nekih tipova moto- granice.
cikla slobodan hod se podeSava na drugom Jo5 neki zahvati na bubanj kodnicama: u
kraju Zidane pletenice, na plodi poklopca ve6ini sludajeva treba ih rastaviti za Sto je
bubnja, na jednak nadin. No, ako rezultati nisu potrebno skinuti kotad. Dok kod prednjeg
zadovoljavaju6i trebat 6e odvrnuti zavrtku kotada to ne predstavlja nikakv problem,
koja udvr56uje kraj pletenice i tamo je prikratiti kod straZnjega je to sloZenije, kako smo ve6
za najmanje 1 cm te precizno podesiti na ve6 opisali. Potrebno je dakle odvojiti temeljnu
opisan nadin. plodu od bubnja koji je dvrsto vezan s

i. ::-i lJ l:;i'!l:: n:'r;: i.i.t':,::::t:tt:i.i',1:.:i.i t,:'i:,:iilli. iiiliiii:,:i.i!\i.i.jriFli!i!s. {"s

iilii:'jliLiilriillji,.lil.:ir lti"'ltr.].

58
kotadem. Kod nekih starih tipova motocikla
postoji dodu5e neka vrsta glavdine na koju
su upete 2bice. a ta se opet bodno spaja sa
bubnjem kodnice preko izbodenih zubaca,
presvudenih gumom koji upadaju u
odgovaraju6e udubine na glavdini. U tom
sludaju, nakon skidanja kotada odvaja se
bubanj od glavdine pomo6u deki6a idrvene
motke kako je to prikazano na crteZu 3.
Nakon toga skida se i temeljna ploda.
Kada, zapravo, otvaramo bubanj? To je
potrebno da bi se obavili neki zahvati na
pola puta izmedu odrZavanja i popravaka.
Ako. na primjer, kodnica djeluje suviSe naglo
trebat 6e pomo6u turpije skinuti s obloga
kodnice oitre rubove koji. odigledno, zadiru
u bubanj. Nakon toga kodnice 6e odmah biti
mekSe. Kada se pak osjeti da opada
djelovanje kodnice. a debljina obloga joS je
dovoljna, znadi da se povr5ina tarnog
materijala ugladala pa je treba malo
prebrusiti brusnim papirom. Prije
sastavljanja kodnice treba je dobro
propuhati komprimiranim zrakom ili obrisati
suhom krpom.
MoZe se takoder dogoditi da kodnice i na
relativno novom motociklu ne rade kako
treba. Uzrok moZe biti dvojak. lli su u
kodnice ugradene obloge krivog tipa pa ih
treba zamijeniti ili se bubanj izoblidio -
umjesto savrSenog kruga ploha trenja
postala je elipsoidna. To se moZe ispraviti
obradom na tokarskom stroju. Pri
ispravljanju oblika treba provjeriti napetost
Zbica koje su uzrokovale izoblidavanje ako
su nejednoliko napete. JoS jedan praktidan
zahvat: ako se kod kodnice pojavljuje
fenomen lfadinga<... eak i kod normalne
upotrebe vozila obidno 6e biti dovoljno
obloge zamijeniti novima. od mek5eg
materijala. Medutim, ako ni to ne pomogne
posljedica 6e biti suvi5e polako hladenje
obloga i bubnja. Stoga da bi se izbjegla ta
4
Zamjena obloga. e e[ust A s istroSenom oblogom
B (1). Zelimo ti zamijeniti samo obloge odbit
6emo glavice zakovica (2) i proiistiti otvore (3).
Nabaviti obloge istih dimenzija (4) idebljina koje
su dane u uputama za odrZavanje pojedinog
vozila. Zatim treba probu1iti obloge na
odgovarajuCim mjestima (5) i uloZiti nove
zakovice C. Do 314 dubine obloge buii se Sira
rupa koja ce prihvatiti glavu zakovice. S
unutarnje strane ieljusti (6) oblikuje se glava
zakovice. Otupe se oitri rubovi novih obloga (7),
ieljusti se montiraju i napnu opruge. Kod nekih
tipova motocikla obloge nisu zakovane ved
lijepljene. Treba zamijeniti cijelu ieljust F.
pojava, mnoge bubanj kodnice imaju na kodenja jer se zbog neprilagodenosti,
prednjoj strani otvore za zrak da bi se ogrebotina ili ugladavanja mogu povrSinski
pobolj5alo hladenje. Ako ih nema morat o5tetiti neki dijelovi obloge.
6emo intervenirati. Sa svake strane bubnja
izbuiit 6emo tri-detiri rupe promjera do Disk-kodnice
2cm, pazeli da pri tom ne oslabimo rebraza
ojadanje s unutra5nje strane. Stoga 6emo Osnovni kodioni element ovog sistema je
busiti najprije s unutarnje strane svrdlom metalna ploda kruto udvrSdena na ko-
neSto manjeg promjera, a zatim s vanjske tad s kojim se i okre6e. Posebna klijeita
dotjerati otvor na pravu mjeru. obuhva6aju tu plodu i svojim deljustima
preko ulo5ka steZu plodu, pojadavaju6i
trenje sve dok se kotad ne zaustavi. Ta
Zamjena obloga klije5ta ili deljusti steZu se djelovanjem
hidraulike putem malog glavnog cilindra
Lako 6emo primijetiti kada je doilo vrijeme montiranog na upravljadu. Ovdje jedan klip
za zamjenu obloga. Poluga koja aktivira
element za razdvajanje deljusti unutar
bubnja ima sve ve6i hod dok se obtri kut
kojeg je dinila sa Zidanom pletenicom ne
pretvori u tupi. No zamjenu obloga, ako
nismo sasvim sigurni u svoje sposobnosti.
treba povjeriti profesionalcu. On 6e to
obaviti ovim redoslijedom: najprije 6e
skinuti kotad, otvoriti bubanj i osloboditi
6eljusti na kojima su obloge. Nove deljusti
lagano 6e podmazati vazelinom na kliznim
povrSinama (naravno, nikako na tarnim
oblogama) opet ih nataknuti na svornjake,
spojiti oprugama i udvrstiti novim
osiguradima. Zatim 6e suhom krpom odistiti
unutraSnjost bubnja, paZljivo pregledati s Dodavanje hidrauliEke tekucine C nakon ito
tim da se poneka ogrebotina moZe ie skinut poklopac A sa cilindra B montiranog
na upravljaiu. Nadolijeva se do oznake D.
zanemariti ali da jade istro5ene povrSine
treba popraviti. lli 6e dak biti preporudljivo
zamijeniti bubanj. Bubanj se zatim zatvara,
montira na kotad i tada pode5ava slobodan
hod rudne ili noZne poluge, ovisno radi li se
o prednjoj ili straZnjoj kodnici. Ve6 smo rekli
da taj hod treba iznositi 3 mm odnosno 2 cm.
Mogu se, naravno, zamijeniti samo obloge,
a ne i deljusti. Pogotovu kada se deljusti
te5ko nabavljaju Sto je redovno sludaj kod
starijih vozila. Ne smatraju6i taj postupak
destim. a preporuduju6i da ga svakako
povjerite majstoru, opisali smo ga ukratko
na crteZu 4.
Upozoravamo: nakon zamjene obloga
kodnice ne6e odmah biti sasvim efikasne! lstro\enost tarnih ploiica lako se provjerava
Tek nakon otprilike 500 km voZnje sasvim 6e pogledom sprijeda na ieliusti disk-koEnice
se prilagoditi povr5ini bubnja i dati punu (A) i disk B. Ploiice C na izgled su u dodiru s
diskom. Ploiice se zamjenjuju kada se istroie
efikasnost kodenja. Tokom spomenutih 500
do crne ili crvene oznake D (detalj I ).
kilometara voZnje nisu preporudljiva oStra
60
pokrenut rudicom pokre6e teku6inu pa se
pritisak prenosi u drugi cilindar smje5ten u
deljustima, pa odatle preko klipa na tarne
uloske koji pritiskuju disk.
Prednost disk pred bubanj kodnicom prije
svega je u boljem hladenju, jer je disk sasvim
izloZen strujanju zraka. Stoga se posljednjih
godina na prednje kotade motocikla ve6e
kubikaZe, koji su pri kodenju podloZni
vedim naprezanjima, montiraju disk-
-kodnice. Mnogi modeli imaju na prednjem
kotadu dak dva diska Sto je pokazalo odlidne
rezultate u pogledu postizanja kra6eg puta
zaustavljanja, a i veliku izdrZljivost
narodito te5kim uvjetima voZnje.
a disk se o5tedivati do te mjere da ga treba
zamijeniti. Da bismo izbjegli takve skupe
posljedice bolje je redovno provjeravati tar-
ne plodice, a to je vrlo jednostavno. Pogle-
damo li niz hrbat diska vidjet 6emo plodice
koje se gotovo dodiruju s njim. Granica iz-
medu tarnog materijala i metalne podloge
na samoj plodici oznadena je crnom linijom,
a neki modeli imaju dak i prozordi6 koji se
moZe otvoriti i provjeriti debljina plodice.
Kada se tarni materijal stanji na dva mili-
metra treba ga zamijeniti. Jer, iako jo5 ima
teoretski dovoljno materijala. temperatura
u kodenja smanjuje efikasnost djelovanja.

OdrZavanje
U praksi se odrZavanje disk-kodnica svodi
samo na dvije operacije: kontrolu
hidraulidke teku6ine u cilindru, montiranom
na upravljad i provjeru debljina tarnih
plodica. Provjera teku6ine je vrlo
jednostavna: valja samo pogledati da li je
razina pala ispod oznake u cilindru.
Medutim, ako treba dolijevati pazite da se
ni5ta ne prospe jer je teku6ina takva sastava
da kemijski napada gumu, lak pa i kromirane
dijelove. Pri tom ne Stedite koriste6i moZda Da bi se zamijenile tarne ploiice treba najprije
odviti matice A (det. l), odvojiti (det. 2) desnu
ve6 upotrebljavanu teku6inu uvijek stranu (B) iel.iusti i izvaditi istroiene ploiice
dolijevajte novu. KoriStena teku6ina moie (C) kako je to pokazano strelicama te unutra
sadrZavati nedisto6e koje 6e ostetiti uredaje ugurati klipi6.
a i izgubila je dio svojih svojstava. Stoga
kada primijetite da poluga ima prevelik
>mrtvi hod< ili je treba dva-tri puta pritrsnuti
da bi kodnica proradila kako treba,
zaustavite vozilo i provjerite razinu teku6ine.
Ako manjka odmah je dolijte. lma li je
dovoljno znadi da kodioni krug negdje
propu5ta Sto se lako pronade pregledom
hidraulidnih vodova i spojeva ili pak u
sistemu ima mjehuri1a zraka koje treba
istisntrti.
Tarne plodice treba zamijeniti prije no 5to se
istroSe toliko da disk izraden od delika ili
neoksidiraju6e legure dode u dodir s metal- Nove ploiice A i B umetu se u ieljusti
nom podlogom plodica. Dozvolimo li da do odnosno natitu na klip i zatim se ieljusti
toga dode moZemo odekivati ove posljedice: zatvaraju stezanjem vijaka E. Nakon toga
pri kodenju 6e nastajati prodorni metalni montira se kotai.
zvuk, efikasnost kodenja naglo 6e opadati,
61
Zamjena tarnih plo6ica
Odmah na podetku posla poduzet 6emo
lednu mjeru opreza. Nova plodica ugurat 6e
klipi6 koji je pokre6e dublje, a ovaj 6e
pritiskom podi6i razinu hidraulidke teku6ine
u cilindru na upravljadu. Budu6i da smo ga
otvorili, teku6ina se moZe izliti i izazvati
posljedice koje smo prije opisali. Stoga
6emo iz cilindra najprije izvu6i ne5to
teku6ine. lsto tako valja uvijek imati na umu
da nikada ne smijemo pritiskati polugu
kodnice kada je kotad skinut s vozila.
Kretanje plodica viSe ne6e ogranidavati disk
pa 6e teku6ina lako iscuriti.
Plodice se uvijek zamjenjuju u paru
- nikad
I Odzradivanje ko6nica
Da bi se odzratile koinice skida se poklopac A
(detali l) i na ventil B stavla cievtica C koia za-
vr*ava u staklenoj posudici D. Pritiskati na polu'
gu koinice i zatim otvotiti ventil (det. 2). U
staklenu posudu poiet te istiecati hidrauliika
tekutina pomijeiana s miehuri6ima zraka.
samo jedna. Skinite kotad, odvrnite dva vijka
sa strane deljusti kako prikazano na je
detalju crreZa 7 i skinite desnu polovicu
deljusti. lzvadite plodicu s lijeve strane, a
zatim osigurad desne plodice pa i nju
izvadite. Prije no Sto umetnete nove plodice
premaZite ih vazelinom na povrSinama koje
se dodiruju s klipom. Postavite plodice na
odgovaraju6e mjesto, a desnu udvrstite
novim osiguradem. Klipii gurnite unutra za
oko 1,5cm i opet spojite deljusti pomo6u
dva vijka i vratite kotad na mjesto. Sada
treba polako zategnuti polugu kodnice sve
dok se klipi6 ne dodirne s lijevom plodicom i
obje dovede u dodir sa diskom. Na kraju
provjerite razinu hidraulidke teku6ine i
dolijte ako je potrebno.
S vremenom hidraulidka teku6ina gubi svoja
svojstva, a ponekad se u njoj nakupi zraka u
sitnim mjehuri6ima koji ozbiljno umanjuju
djelotvornost kodnica. Tada ih treba
odzraditi. Na samim deljustima, obidno u
blizini hidraulidkog voda, na6i 6ete ventil za
odzradivanje pokriven metalnom ili
gumenom kapicom. PaZljivo ga odvrnite i
izvadite, a na to mjesto nataknite komadi6
prozirne plastidne cjevdice koja 6e dopirati
do tla. Tamo podmetnite prozirnu staklenu
posudicu kojoj kraj cijevi treba dodirnuti
dno.
Sada nalijte svjeZu tekudinu u spremnik na
upravljadu i nekoliko puta snaZno povucite
polugu da bi se izazvao dim ve6i pritisak.
Dok prijatelj drZi zategnutu polugu vi 6ete za
otprilike pola okreta odvrnuti ventil za
odzradivanje, iz kojeg 6e podeti izlaziti
teku6ina zajedno sa mjehuri6ima. Pumpajte
i dolijevajte tekudinu sve dok izlaze
mjehuri6i 5to 6ete lako pratitijer su i cjevdice
i posuda prozirne. lskoriStenu teku6inu
najbolje je bacitijer usprkos svoj paZnji u nju
moZe upasti neka nedisto6a. Kada i s kraja
cjevdice nestanu mjehuri6i moZete zatvoriti
ventil i spremnik na upravljadu.
rirr,i:tiiiil$ii:$"rltl$in$ii;'*iiSiiix-5.1:iii;"Sil:iiiiiil:
PoluZie I obloge
Gumene obloge razli1itih poluga iesto su
pretjerano zapuStene, a o njima ovisi i
precizan zahvat pojedine komande te
siguran oslonac. A odr2avanje i zamjena
zaista su jednostavni i ne zahtijevaju nikakve
troikove.
:;"kiFsFsli:$ii!:r..i:Ts#j$lt*i;4flffi;.:;isiiffisi"k:H{itigfiil::ffisrrffi,.
".;..

Da bi se odstranile stare obloge najbolje je

Malo se kada u prirudnicima i knjigama o
motociklizmu posve6uje bilo kakva paZnja
poluZju i njegovim oblogama. Bez razloga
jer se o5te6uju dak i bez pada ili sudara.
Dovoljno je da se gumene obloge uprljaju
uljem ili na dugo budu izloZene jarkom
suncu i velikim hladno6ama. Guma naglo
propada pa nije ni dudo da najmanje
polovica motocikla koji su danas u prometu
ima gumene obloge u jadnom stanju,
nesposobne da pruZe siguran oslonac baS
kada je to najpotrebnije
- na primjer kada
vozad potraZi spas u dvrstom osloncu na
pedala jer u brzoj voZnji ne moZe izbje6i
neku vedu rupu na cesti.
lsto se moZe re6i i za polugu pokretada
(tamo gdje ne postoji elektridno paljenje),
za polugu kodnice i oslonca za noge
suvozada.
Stanje gumenih dijelova dak je i estetski vrlo
vaZno. lma vozada koji nakon svakog puta
paZljivo odetkaju gume
glicerinom i slidnim sredstvima, a potpuno
zapostavljaju obloge na polugarha kojima je
njega takoder potrebna. A bilo bi dovoljno
malo vode i sapuna te premaz glicerinom da
bi uvijek izgledale kao nove.
Naravno, svaki gumeni predmet istro5it 6e
se prije ili kasnije toliko da odrZavanje vi5e
ne pomaZe. I kao Sto nam je sasvim jasno da
treba zamijeniti istroSene pneumatike tako
bismo setrebali odluditi i na zamjenu obloga
razliditih poluga na motociklu. Ako se ne
daju skinuti taztezat 6emo ih noZem i lako
odstraniti ostatke. Odistit 6emo i ostatke
ljepila, a kod starijih motocikla na6i 6emo
moZda i rde pa je to prilika da se odstrani. U
svakom sludaju, na poluzi ne smije ostati ni
razrezati ih o1trim noZem (A na detalju l).
Nove obloge nataknut 6emo nakon ito smo ih
iznutra premazali ljepilom (detalj 2).
Nove obloge ponekad se mogu rukom natak-
nuti na oii\tene poluge. Ako ne ide posluZit
6emo se drvenim ili plastiinim batom, a tek
u krajnjem slutaju probuiit 6emo ih u toika-
ma A da bi mogao izati sabijeni zrak.
i premaZu ih
traga pra5ine ili masno6e. Prstom 6emo
razmazati tanak sloj ljepila na unutrasnjoj
strani nove gumene obloge i navu6i je na
mjesto. MoZda ne6e i6i lako pa 6emo se
posluZiti drvenim ili plastidnim batom. No
ako zbog unutra sabijenog zraka baS nikako
ne moZemo ugurati oblogu do kraja morat
6emo je na zatvorenom kraju probu5iti
tankim izvijadem i nakon toga vi5e ne6e biti
problema.
Za dobro djelovanje razliditih komandi
potrebno je da se dosta paZnje posveti i
oblogama u kojima se nalaze Zidane
pletenice. Da se ne savijaju pod o5trim
kutem, da nisu suvi5e dvrsto zategnute uz
okvir te da, iznutra, budu dobro podmazane.
63
 onih motocikla koji imaju uredaj za
progresivno mijeSanje. Sto se tide zamjene
ulja u mjenjadu ono je ve6 opisano u
tl0I0R poglavlju o tom mehanidkom sklopu. Kod
detvorotaktnog motora postoji obi6no
samo jedan spremnik ulja koje podmazuje i
motor i mjenjad. Samo kod rijetkih modela te
su dvije funkcije podmazivanja razdvojene.

Zamjena ulja
To je najjednostavnija operacija odrZavanja.
Jedino se treba pridrZavati uputa
konstruktora o tome koliko najvi5e
kilometara smije pro6i izmedu dviju zamjena

Podmazivanje 1

Usporedba dvotaktnog i ietvorotaktnog motora :

Kako se redovno zamieniuie ulie. VaZno ie
zamijeniti i filtar.
Postoje velike razlike kod dvo odnosno
U prvom sludaju
detverotaktnog motora.
motor se podmazuje uljem iz mje5avine koja
sluii i kao gorivo. Ovdje se mqie
intervenirati nadolijevanjem ulja jedino kod
crteZi 1 do 4 objainjavaju princip rada dvotakt-
nog motora. Situacija 1 pokazuje trenutak palje-
nja smjese u A. Gorivo ulazi u karter kroz otvor B
sve dok ga klip C ne zatvori (situacija 2). Sila-
zeci klip otvara drugi otvor D i potiskuje gorivo
u prostor za izgaranje (situacija 3), potiskujuti
istodobno izgorjele plinove van. Na posljednjem
crteZu prikazano je kako klip, nakon |to je
zatvorio otvor D, sabija smjesu koja prethodi
ponovnom paljenju. Cetvorotaktni motor: usis 5,
sabijanje 6, paljenje 7 i ispuh 8.

ffi

64
ffi
 ':::r,ir:i,iill:l:l:rii:t:ri:i!::;:;:iti'iiijiiii"i,i!i:;;ii!iii$".'iiilii:,i;+i!!:, iiiilili:.it*;iiillii,,

ulja. Redovito. naravno. treba pro-
vjeravati i razinu ulja. Kod nekih motora
to se dini pomo6u Sipke s oznakom, a kod
drugih, 5to se vidi i na crteZu, pogledom. U
sludaju da ulja nema dovoljno treba ga
doliti. Ovdje je prilika da opovrgnemo dosta
proiirenu famu da se ne smiju mijeSati
razli6ite vrste ulja. Ulja odredene gradacije
kao i multigradna bilo koje vrste mogu se
mijeSati pod uvjetom da nose oznaku SE bez
ikakvih drugih slova i oznaka. Oznaku SE
Drugi je tip onaj smjeSten na dnu kartera i
udvr56en sa detiri vijka koji drZe osnovnu
plodu. U modernim tipovima motora filtar u
svemu oponaSa automobilski pa se tu nalazi
uloZak od specijalnog papira za filtriranje.
Da bi se zamijenio, karter se otvara
odvrtanjem vijka izvijadem ili kljudem kojije
obidno rebrasta oblika da bi se olakSalo
hladenje ulja. Nakon odvajanja brtve koju je
preporudljivo zamijeniti vadi se element za
f iltriranje. Svaki put kad se taj dio zamjenjuje

nose sva ulja za Siroku potro5nju 5to znadi da s njim iz motora iscuri i manja koli6ina ulja
se njihov sastav uklapa u medunarodne pa 6e u takvom sludaju trebati ne5to vi5e
standarde. novog ulja nego kada se filtar ne mijenja.
Kada se spremamo zamijeniti ulje najprije
6emo dobro zagrijati motor (treba se
provozati najmanje deset kilometara),
podi6i ga na oslonce i skinuti gornji 6ep.
Odozdo 6emo podmetnuti neku posudu i
otvoriti i donji dep. Kada ulje istede iskljudit
6emo paljenje i dva-tri puta pritisnuti
polugu za paljenje. Nakon toga motocikl
treba zanjihati i bodno. Kada smo sigurni da
je sve ulje iscurilo dobro 6emo odistiti donji atrl
otvor i dep jer se na njemu sakuplja
prljavStina, a kod novih motora i metalni
djeli6i. Kada zatvorimo donji otvor nalit
6emo u motor todnu kolidinu ulja koju
propisuje proizvodad. Ako treba upotrijebit Da bi se provjerila razina ulia treba izvuCi
6emo posudu s oznakama. Nakon toga Sipku A pomoCu Eepa B ili, kao na detaliu 2,
provjerit 6emo razinu ulja pomo6u Sipke ili odvrnuti 6ep C da bi se okom provierilo
odgovara li razina ulja oznaci D.
okom i zatvoriti dep. Nekoliko puta
pokrenemo polugu za paljenje i tek potom
ukljudimo paljenje. Motor neka radi
nekoliko trenutaka na najmanjem gasu da bi
se ulje dobro rasporedilo bez opasnosti od
zaribavanja.

Zamjena filtra
Proizvodad daje upute i o razmacima u
kojima treba zamijeniti filtar ulja. lma ih
razli6itih vrsta i karakteristika. Na crteZu 3
prikazani su uobidajeni tipovi. Neki od njih
(npr. HONDA) imaju dijelove koji se Da bi se zamijenio filtar treba: (1) odvrnuti
zamjenjuju, a drugi se obnavljaju ili iep A i izvuti filtar B. lli (2) odvrnuti viike C,
naprosto peru u kupkama od ulja i benzina. skinuti ploiu D i filtar E. Konatno, na
modernim motorima (3) odviti F, skinuti
Tafiltar koji se nalazi na dnu spremnika ulja korito motora (karter) G i zamijeniti dio H.
dovoljno je odvrnuti dep A i izvaditi cjedilo.
65

Paljenje
Svjedice i prekidai s platinskom dugmadi
kritiina su mjesta koja uvijek treba drZati
pod kontrolom. Pode1avanje momenta
paljenja.
Uredaj za paljenje zajedno sa rasplinjadem
odgovoran je za oko 90 posto kvarova koji
od motoriste dine pje5aka. O odrZavanju i
popravku rasplinjada bit 6e govora kasnije.
No Sto se paljenja tide, odekuju nas
dok je za dovodenje razmaka na propisanu
mjeru potreban mjerni listi6. Ako su
elektrode istro5ene ili napuknuto keramidko
tijelo, svjedicu treba zamijeniti.
Ako, dakle, motor ne pali odvrnut 6emo
svje6icu posebnim kljudem, prisloniti je
metalnim dijelom uz glavu motora i uklju6iti
pokretad. Ako je svje6ica u redu i dovod
struje nije prekinut, izmedu elektroda 6e
skakati iskre. Ako se ne pojave treba
promijeniti svje6icu. Ako nito ne pomogne
provyerit 6emo dovodni kabel, pogotovu
njegove spojeve sa razvodnikom paljenja i

objainjenja koja mogu biti prilidno sloZena,
pogotovu za one koji se prvi puta s njime
susre6u.
Svje6ice
Ako ne uspijemo upaliti motor, a provjerili
smo da ima goriva. najprije 6emo se posvetiti
svje6icama. One se sastoje od valjkastog
metalnog dijela koji ujedno preuzima ulogu
jedne elektrode, a navoj sluZi za uvrtanje u
glavu motora. Drugi dio svje6ice je od
keramike kroz diju sredinu prolazi druga
elektroda. Keramika mora biti u stanju
indukcijskim svitkom (bobinom). Ako je
izolacija o5te6ena zamijenite vodid ili ga bar
dobro za5titite izolir-vrpcom. Posjedujete li
motor sa viSe cilindara, a nijedna svje6ica ne
baca iskru, gre5ka je, sasvim sigurno negdje
drugdje u elektridnom sistemu.
1
Svjee ica: I ispravna, 2 za zamjenu zbog
istroienih elektroda A, pukotina u izolaciji B.
tToplar svjecica 3 s dugaikim izolatorom C i
hladnau 4 s kratkim izolatorom D. CiStenje
svjetice 5 iglom E i metalnom ietkicom F.
Razmak elektroda 6 provjerava se mjernim
listicem G.

izolirati struju napona 10 do 20.000 volti

koja 6e na izdancima elektroda prouzroditi
.A
iskru za paljenje smjese benzin-zrak. Jedan
od zadataka svje6ice jest da pri temperaturi
od otprilike 2000 stupnjeva celzijusa, kolika
vlada u komori za sagorijevanje u trenutku
izgaranja, prenese toplinu na glavu motora i
na taj nadin pripomaZe hladenju elektroda
jer bi inade postojala opasnost samopalje-
#
.A
nja. Da bi svje6ica besprijekorno djelovala,
treba biti dista Sto se provjerava svakih 5000
prijedenih kilometara, a mijenja nakon
10.000 km.
Postoje tzv. tople i hladne svje6ice. Prve ne
odaju mnogo topline pa im je zato
izoliraju6e tijelo dulje. Hladne svje6ice brzo
#
prenose toplinu pa im izoliraju6e tijelo moZe
biti kra6e. Za pojedini motor potrebna je
odgovaraju6a svje6ica Sto 6e konstruktor
uvijek naznaditi u svojim uputama. No. bile
one tople ili hladne treba ih kontrolirati i
6istiti; pogotovu od ostataka izgaranja koji
su se nakupili na elektrodama te podesiti
razmake elektroda. Pri diS6enju posluZit
6emo se nekom iglom i 6elidnom detkicom
66
Prekidad s platinskom dugmadi
Primarni elektridni krug koji u svje6icu
dovodi struju za paljenje zatvara prekidad
kog najde56e nazivamo platinama. To je
stoga 5to se nekada zaista radilo o dva vijka
sa glavicama od platine. Ako smo dakle
ispitali i vod i svje6ice te zakljudili da je sve u
redu, uzrok zastoja mogao bi biti na
platinama kojima su se kontakti ili uprljali ili
se toliko istro5ili da se vi5e ne otvaraju.
Prljavdtinu iemo odistiti suhom krpicom, a
nagorjele ostatke skinuti vrlo f inom
turpijicom nakon dega treba provjeriti da li Podeiavanje otvora platinske dugmadi I
razmak kontakata odgovara onome u preko vijkaA s izvijatem B uz provieru
uputama proizvodada motora (obidno 0,4 listicem C. Detalj 2 pokazuje dugmad
ispravnog oblika D, istro\enje E, nakrivljenost
milimetra). lzvijadem se okre6e poseban F i neiistotu G.
vijak za podeSavanje, a rezultate provje-
ravamo mjernim listi6em. Ako itada izosta-
ne iskra treba provjeriti platine na kojima
6emo eventualno o5te6enje ili lom lako
uoditi i zamijeniti ih novim. Ako su platine u
redu, a iskre i dalje nema na redza provjeru
dolazi kondenzator. Ukoliko njegova zamje-
na ne dade povoljne rezultate vjerojatno se
ispraznio akumulator Sto se najlak5e provje-
rava pritiskom na sirenu. No. i kada imamo
iskru motor se ne mora pokrenuti. To znadi
da je nastao pomak u tazi iskra skade ali u
krivi das.
-
Za podeiavanje pretpaljenja danog u
milimetrima (detalj 1) treba nasloniti mjerilo A
Dovodenje u fazu na klip B u GMT. Zatim (u 2) klip spustiti na
DMT, a klizat mjerila za predvidenu vrijednost
Kod motocikla pretpaljenje je jedno od pretpaljenja.
najosjetljivijih pitanja u sistemu paljenja.
lskra treba izbiti prije dosizanja klipa do
gornje mrtve todke (GMT) da bi se
mje5avina benzin-zrak upalila u trenutku
kada klip zapodne svoj put prema dolje.
Budu6i da se vrijeme paljenja smjese ne
mijenja, treba mijenjati moment izbijanja
iskre. Ako se motor brZe okre6e, iskra se
mora paliti ranije. Kod dvotaktnog motora
takve promjene nisu potrebne, jer u cilindru
zaostaje izvjesna kolidina izgorjelih plinova,
koja usporava proces izgaranja.
Da bi se pretpaljenje todno podesilo valja
precizno odrediti gornju mrtvu todku GMT, Pretpaljenje odgovara poloZaju u kojem klip,
tj. najvi5u todku koju klip dostigne u svom kreCuci se prema gorc, dotakne mjerilo (1). U
kretanju cilindrom. Kod dvotaktnog motora tom iasu (2) platinska bi se dugmad trebala
postoji samo jedna GMT jer pri svakom razdvojiti. Ako se to ne dogodi potrebno je
podeiavanje.
okretaju imamo samo jedno paljenje. Kod
67
detvorotaktnog motora dvije su GMT ali je
zanimljiva samo ona u odnosu na koju. na
kraju ciklusa sabijanja, dolazi do eksplozije.
Nije teSko odrediti GMT kod dvotaktnog
motora dovoljno je skinuti glavu i

pogledati hod klipa. Svje6ica se moZe i

odvrnuti (kako se to din i kod detvorotaktnog
motora) i u otvor gurnuti metalna 5ipka.
Pokrenemo li osovinu pomo6u poluge za
paljenje mo6i 6emo ustanoviti kada je
dostignuta GMT. Ve6ina motocikla ima na
zama5njaku oznadenu GMT.
Odrediv5i GMT treba odrediti trenutak
paljenja tj. trenutak kada se platinska Za odredivanie pretpaljenja treba bateriiu A
dugmad odvaja. Medu dugmad ugurat od 4,5 volti pomo|u Zaruljice B. iica C i Sti-
6emo mjerni listii debljine 0,04 mm. Smjesa paljki D i E povezati na masu i pokretni krak
platinskog prekidata F.
se zapali u trenutku kada se dugmad toliko
rastvori da se listi6 lako izvude. No, bez
imalo pote5ko6a moZemo naPraviti
instrument koji 6e nam to precizno pokazati
(crteZ 5 i 6). Radi se o malom strujnom
krugu kojeg dini plosnata baterija od 4,5
volti i odgovaraju6a 2aruljica. Sa dvije
Stipaljke spajaju se na prekidad i masu.
Zaruljica 6e se ugasiti u dasu kada se
platinska dugmad razdvoji prekidajudi tako
strujni krug. A to je, ujedno i trenutak
paljenja.
Budu6i da smo ustanovili GMT i trenutak
otvaranja prekidada, treba ih samo uskladiti.
Na motociklima je gotovo uvijek oznadena i
todka pretpaljenja. Ako je taj trenutak todan, Provjeravanje poiinjemo okretanjem moton
platinska dugmad mora se otvoriti kada se rukom. Kada se dugmad A razmakne prekida
oznaka na zamaSnjaku poklopi s oznakom se strujni krug i Zaruljica B gasi. To je trcnutak
kada napon iz indukcijskog svitka (bobine)
na karteru. Ako se dugmad otvara ranije ili izaziva iskru na svjecici.
kasnije treba otpustiti vijke koji udvr56uju
plodu na kojoj su prekidadi i zakretati je u
oba smjera sve dok se dugmad ne bude dota6i klizno mjerilo. Upravo u tom dasu
otvara'la u pravom trenutku, tj. kada se obje moraju se otvoriti kontakti prekidada. Ako se
oznake poklapaju. Nakon toga vijke treba to ne dogodi, nosad prekidada paljenja
opet zategnuti. Ako. medutim, ne pronadete okre6ite sve dok se kontakt ne bude otvarao
oznake treba ih potraZiti u uputama. Tamo je u pravom trenutku.
pretpaljenje dano u milimetrima ili Ako je u uputama vrijednost pretpaljenja
stupnjevima. dana u stupnjevima, tada treba na prozirni
Ako su oznake u milimetrima odvrnite papir precrtati ili fotokopirati kutomjer
svje6icu i u otvor gurnite pomidni dio objavljen na 93. stranici i na njega nanijeti
pomidnog mjerila sve dok se ne osloni na podatke iz uputa (pretpalienie. otvaranje
klip, doveden u GMT. Zatim spustite klip u ventila. zatvaranje ventila) i zatim ga
donju mrtvu todku (DMT), a pomidni dio zalijepiti na komad kartona. Kroz sredinu se
mjerila spustite za vrijednost pretpaljenja izbu5i rupa i natakne na osovinu motora te
prema uputama iz knjiZice. Vra6ajte sada pridvrsti pomo6u matice. Sada se motor
klip prema gore odekujudi trenutak kada 6e okrene u GMT, a na karteru oznadi mjesto
68
koje odgovara oznaci od 0'na kutomjeru.
Sada je lako ustanoviti koliko je stupnjeva
razlike od trenutka otvaranja kontakata
prekidada do GMT.
Kod vi5ecilindridnih motora nema velikih
razlika u postupku, a princip je isti. Kod
dvotaktnih dvocilindridnih motora potreban
je po jedan prekidad za svaki cilindar jer do
paljenja dolazi nakon svakih 360'. Dakle,
# lEE
jedan prekidad moZe posluZivati samo jedan
cil i ndar. Kod dvoci li ndridni h detvorotaktnih
motora dovoljan je samo jedan prekidad
paljenja. Platinska se dugmad otvara
jednom na dva okreta motora tj. na svakih
720". Bududi da se dugmad moie otvarati
@@
Ploia kutomjera A izrezuje se (l ) i zalijepi na
karton ili Sperploiu te priivrsti na zamainjak.
samo svakih 360" jedan 6e kontakt mo6i Ako je mogute tako da 0" odgovara gornjoj
posluZivati oba cilindra. Kada se podesi mrtvoj toiki (2). U trenutku odvajanja dug-
madi moie se u stupnjevima oiitati vrijednost
pretpaljenje jednog cilindra automatski se pretpaljenja (3).
pode5ava i drugi.
Neki vi5ecilindridni motori sa 4 ili 6 cilindara
imaju sistem paljenja kao kod automobila
pomo6u indukcijskog svitka (bobine) i
razvodnika paljenja. I u takvim sludajevima
dovoljno je podesiti paljenje jednog cilindra.
dok 6e se ostali automatski podesiti.

Automatsko pretpaljenje
Promjenljivo, automatsko pretpaljenje ne
moZe se primijeniti na dvotaktni motor alije
prijeko potrebno za detverotaktni. Radi se o
uredaju koji zamjenjuje poluZicu koju su na
upravljadu imali stari motocikli. Kontakti su
preko opruZica povezani s rotiraju6im
utezima. Pri pove6anom broju okretaja
motora pove6ava se i centrifugalna sila.
utezi se razmidu i preko opruZica podeSavaju
moment pretpaljenja. Svi motori imaju
najmanju i najve6u vrijednost pretpaljenja.
Najmanja, nazvana podetnom (statidkom)
odgovara potpunom zaka5njenju jednog
pretpaljenja i jednaka je pretpaljenju o dijem
smo pode5avanju do sada razgovarali.
Za pode5avanje automatskog pretpaljenja
najprije treba namjestiti podetno pretpaljenje
i zatim provjeriti da li najve6e pretpaljenje
odgovara predvidenoj vrijednosti. Na
primjer. ako u knjiZici vozila za automatsko
pretpaljenje stoji vrijednost 4'-35" tada
treba pomo6u kutomjera podesiti platinsku
dugmad da se otvara 4' prije GMT, a zatim
Stroboskopska svjetiljka A povezana sa
svjecicom B i masom C waustavljat svojim
blijeskom uvijek istu toiku na zamaSnjaku, tj.
na kutomjeru pa se moZe uporediti s oznakom
na karteru.
sasvim razmaknuti rotiraju6e utege od
njihova centra i provjeriti da li se dugmad
otvara 35'prije GMT.
Stroboskopska svjeti ljka
Ova je svjetiljka s argonskom Zaruljom pove-
zana na masu i na elektridni provodnik koji
spaja svje6icu s indukcijskim svitkom (vidi
crtez 8). Argonska zarulja moZe emitirati
vrlo kratke ali dovoljno jake bljeskove svaki
put kada primi elektridni impuls. A on se jav-
lja svaki put kada na svje6ici izbije iskra. Bli-
jesak stroboskopske svjetiljke >>zamrzava<<
69
izvjestan poloZaj zamaSnjaka u odnosu na
karter. To znadi da usporedni bljeskovi
osvjetljavaju uvijek istu todku zamaSnjaka
pa se mogu uoditi oznake pretpaljenja. Ako
je motor pode5en kako treba oznaka na
zamaSnjaku poklapat 6e se uvijek s oznakom
na karteru. Ako ne, trebat 6e izvr5iti pomak
kako je ve6 redeno.
.,],,+.r,:irihii. iii.i,{$$1i*".ilid;?.1t'
Stroboskopska svjetiljka korisna je i kod
automatskog pretpaljenja kada, pove6ava-
ju6i do maksimuma reZim okretaja motora,
moZemo provjeriti i maksimalno pove6anje
pretpaljenja. Stroboskopska svjetiljka je ne-
izbjeZna nadopuna kutomjeru u sludaju ka-
da na motociklu nema nikakvih oznaka pret-
paljenja.
.. ; '. SJ::: .;:,1::': :i.:;i:'i1' " :". r;:i:'i:j"
i,:,r, ::iii!ri :;:. i:'gF..:
,

cijalnim legurama, otpornim na visoke tem-

Razvodni perature i >udarce< eksplozije.
plinovi izjedu obrub
S vremenom, medutim,
mehanizam ventila i njegovo sjedi5te pa ventili
propuStaju te se gubi kompresija. Da bi se
brtve popravile treba ventil i njegovo sjediS-
te ispolirati specijalnom brusnom pastom.
Podeiavaniem ventila spredava se pre- Usisni ventil ima ve6i oromier od ispu5nog
grijavanje motora i gublienie snage. jer su plinovi nakon eksplozije pod visokim
pritiskom pa brZe izlaze te im je potreban
Razvodni mehanizam stavlja se u fazu ve6 u manji presjek kanala.
tvornici pri sastavljanju motora. Ako se tu ne
dine nikakve intervencije, razvodenje 6e Pri podeiavaniu ventila treba skinuti iep A (l ) ili
ostati savr5eno sve dok se ne istroSe bregovi poklopac (2). Odvrnuti maticu za uivr1fenie B,
na bregastoj osovini. Dovodenje razvoda u pritegnuti iti otpustiti viiak C miereti v9llEinu
f azu nije stoga operacija redovnog slobodnog hoda miernim listitem D. Vidliive su
opruge ventila E, klackalice F i podizaii G
odrZavanja ved prije svega dolazi u obzir
kada se zbog generalne popravke motor
mora otvoriti.
Evo zbog dega, pogotovu kod modernih
motocikala, kod kojih je dinamidka ravnoteZa
mnogo dsjetljivija no kod starinskih
konstrukcija, treba mnogo paZnje posvetiti
problemima ventila, posebno pode5avanju.
Govorimo, naravno, o detverotaktnom
motoru. Samo. onaj tko ne Poznaje
dvotaktne motore traZit 6e na njima ventile
- ali ih nede na6i.
Ventil je nalik na vrlo izduZenu gljivu. a
sastoji se od stabla i pedurke ili glave. U
pravilu na svaki cilindar dolaze po dva
ventila. Jedan otvara i zatvara otvor za
dovod smjese, a drugi obavlja istu funkciju
na otvoru za ispuStanje sagorjelih plinova.
Ventili su podvrgnuti izuzetnim optere6en-
jima prije svega zbog vrlo visokih tempera-
tura. lspu5ni plinovi, na primjer, zagrijavaju
glavu ventila na oko 800'C koja poprima
tamnocrvenu boju. Kritidno mjesto na venti-
lu je obrub koji prianja uz rub otvora kojeg
mora savr5eno zatvarati i pod izuzetno viso-
kim pritiscima. Radi za5tite oblaZe se spe-
70

Ventil se otvara tako da brijeg na bregastoj
osovini pokre6e podizade, ovi pak klackalice
koje djeluju na ventil. Kada tog pritiska
nestane, snaZna spiralna opruga smje5tena
oko stabla ventila vra6a ga u zatvoren
poloZaj. Jedini izuzetak je prisilno
zatvaranje koje je takoder izazvano
pokretom poluZja. Ako se pretjera u broju
okretaja motora, opruga ne moZe dovoljno
brzo zatvarati ventil, nije dovoljno jaka da
savlada tromost ventila. Posljedice? Najprije
karakteristidno lupanje ventila koji
krajnjem sludaju mogu dotaknuti ili udariti o
klip uz odgovaraju6e te5ke posljedice.
lzmedu ventila i klackalice postoji zradnost
koju treba podesiti dok je motor hladan i
miruje. Jer, ako se motor zagriie dijelovi se
rasteZu i zradnost nestaje. Ako je pak
zra6nost premalena, ventili nikad ne6e
dobro zatvarati, a motor posti6i punu
djelotvornost, da i ne govorimo o tome da 6e
plinovi izgaranja jednostavno spaliti ventil.
Evo za5to treba sa najve6om paZnjom
pode5avati slobodni hod.
Zradnost izmedu ventila i rite nije li do5lo do promjene zradnosti.
klackalice
Da ventili nisu podeSeni kako treba najlakie
6emo primijetiti ako se motor pregrijava ili
ako gubi snagu. No prije no 5to se odludimo
da krivicu pripiSemo ventilima ipak 6emo
pregledati rasplinjad, paljenje i podmazi-
vanje.
Da bismo provjerili ima li ventil preveliku
zradnost u odnosu na klackalicu, izmjerit
6emo kompresiju motora. lskljudimo
paljenje, provjerimo sjedi li svje6ica dvrsto
na svom mjestu, otvorimo do maksimuma
komandu gasa i nogom pokrenemo polugu
pokretada (anlasera). Ako se pri tom osjeti
da je potreban manji napor no inade, moZe
znaditi da je slobodan hod ventila prevelik
pa je time smanjena kompresija cilindra.
Mogude je, medutim, da se radi i o raskinutoj
opruzi ili je jedan ventil stalno otvoren zbog
premale zradnosti.
Sve u nadi da je potrebno samo pode5ava-
nje zradnosti, specijalnim kljudem skidamo
svje6icu. Kompresija na taj nadin potpuno
nestaje pa se na polugu pokretada moZe
djelovati snagom samo jedne ruke. Kada se
uvjerimo da je motor sasvim hladan
- jer se
slobodan hod ne moZe podeSavati niti kada
je blok motora mlak moZemo pristupiti
-
poslu. Pomo6u pokretada klip dovodimo u
GMT, provjeravaju6i to oznakama na za-
ma5njaku i karteru ili. ako ih nema, na jedan
od ve6 opisanih na6ina. Sada se skida po-
klopac ventila. Kod ve6ine motora i ventil i
klackalice vidljivi su i pristupadni. U uputa-
ma pronadite potrebne vrijednosti zradnosti
izmedu ventila i klackalice. lzaberite odgo-
u varajudi mjerni listi6 i ugurajte ga izmedu
kraja ventila i klackalice. Ako je zradnost
premalena, listi6 se ne moZe uvu6i. Ako je
prevelika, ostaje prostora i nakon ulaska
listi6a.
U oba sludaja potrebno je podeSavanje.
Maticu koja udvrS6uje vijak za podeZavanje
odvrnite i okre6ite u potrebnom smjeru sve
dok mjerni listi6 ne pokaZe da je slobodni
hod todno pode5en. Listi6 mora ulaziti i
izlaziti tijesno ali bez napora. Kada ste zado-
voljni pode5avanjem, izvijadem pridrZite vi-
jak i zategnite maticu za udvr56ivanje. Prije
no Sto stavite poklopac ipak listi6em provje-
Ni na jednom motociklu zradnost svih venti-
la nije jednaka. Svaki treba biti pode5en
posebno, prema uputama iz knjiZice za
odriavanje vozila. Taj posao nije teZak ali ga
treba obaviti precizno. Posebno kod motora
s vi5e od dva ventila po cilindru (na primjer
dva za usis i dva za ispuh). U tom sludaju
izmedu svih ventila treba vladati savr5ena
uskladenost.
Nikad nije pretjerano inzistirati na todnoj
podeSenosti ventila. Ako se poremeti, kutovi
otvaranja i zatvaranja ventila se mijenjaju.
LoSe podeSavanje moZe, osim toga izazvati
pretjerano tro5enje pojedinih dijelova pa i
lom podizada ventila ili klackalica. Ne treba
se medutim zabrinjavati ako se pri radu
motora, dok joS nije dovoljno zagrijan duju
dosta jaki zvukovi ventila, klackalica itd.
Oni, naprosto jo5 nisu zagrijavanjem postigli
dimenzije normalnog rada.
Kada se ugrade novi ventili ili opruge ili su
pak obru5eni ventili i njihovi dosjedi treba
voditi raduna da je za bududi dobar rad
motora nuZno >uhodavanje< da bi se pod-
jednako istro5ili i prilagodili. Stoga ih ne
treba odmah podvrgavati naporima.
71
ead i manii
zahvati

Skidanje iadi, namieitanie novih brtvi' za-

mjena nekog diiela i iiS1enie motorc
zahvati su koii zasluZuiu punu paZniu.
-
-. i'::
: .'

Da bismo odstranili ostatke iadi s dvotaktnog

Skidanje nakupina ostataka izgaranja dobro
je poznato svim vlasnicima dvotaktnih mo-
tora. O demu se radi? O uklanjanju svih
pougljenjenih ostataka sa dela klipa i glave
cilindra koji su nastali kao posljedica izgara-
nja mje5avine benzin-ulje kojom se pokre6u
dvotaktni motori. Kako do toga dolazi? Kod
motora gdje do mije5anja dolazi ve6 u
spremniku, postotak ulja mora biti toliki da
garantira dobro podmazivanje i u najteZim
uvjetima voZnje, tj. kada su unutarnji dijelovi
motora podvrgnuti pove6anim temperatura-
ma i velikim optere6enjima. No takvi ek-
stremni uvjeti pojavljuju se moZda samo 5
do 10 posto od prijedenog puta. Znadi,
samo malen dio ulja vr5i svoju pravu namje-
nu. Ostatak izgara ali ne sasvim pa postaje
katalizator drugim sagorjelim i nesagorjelim
ostacima koji se nalaze u benzinu.
Ta je pojava prisutna iako u mnogo manjoj
mjeri i kod dvotaktnih motora sa stupnjeva-
nom mje6avinom. To su oni motori kod kojih
se benzin i ulje mije5aju u posebnim sprem-
nicima u trenutku rasplinjavanja u odnosu
koji diktiraju temperatura i broj okretaja
motora.
Stoga, povremeno treba ukloniti ove ostatke
izgaranja koji prljaju motor i u mnogome
smanjuju njegovu djelotvornost. ead prekri-
va prije svega pe6urku ventila, otvore ispu-
ha, unutra5njost glave cilindra, ispu5nu cijev
i priguiivad. Posljedica je slabije hladenje
motora, pojava samopaljenja i smanjenje
izlaska sagorjelih plinova, dime se u znatnoj
mjeri smanjuje djelotvornost motora.
motora, moramo izvaditi sviecicu A, odviti
vijke B i skinuti ispu\nu ciiev C. Zatim skida-
mo glavu D te cilindar E s koiuliicom F i
brtvom G. Ostatke tadi sada odstranimo.
Na detalju I prikazana ie glava dvocilindrii-
nog motora odozdo, a na detaliu 2 glava sa
koiutjicom cilindra. Otvori koie treba oiistiti
oznateni su strelicama. Klizne povrSine ne
smiju se tistiti odviiatem.
Da bi se dvotaktni motor oslobodio dadi
treba odvojiti ispuSnu cijev. skinuti glavu
koju obidno drZe detiri matice te cilindar'
eistom krpom obavijte klipnjadu malo ispod
njena udvr56enja na klip i pokrijte otvor koji
vodi u karter kako otpaci ne bi dospjeli u
unutraSnjost motora i kasnije o5tetili fine
pogonske dijelove.
Sada je potrebno samo strpljenje. Alatom
koji ne smije biti ni suvi5e tvrd, a niti
pretjerano oStar, treba odstraniti ostatke
izgaranja koji su ponekad vrto kruti. eestose
u tu svrhu koristi izvijad, no mnogo bi bolje
odgovarao savitljivi lim npr. no2aza rezanje

72
papira, zaobljenih krajeva. eelo klipa ventil
rubove otvora treba paZljivo ostrugati pazeli
da se ne zarele metal. Tnaju|i da 6e se dad
opet nakupiti nakon nekoliko stotina kilo-
metara voZnje moZemo se zadovoljiti ova-
kvim zahvatima. Medutim, onaj tko Zeli i6i
do kraja koristit 6e nakon struganja i vrlo fini
stakleni papir, paze6i pri tom da pra5ina ne
dospije u karter.
Pri di56enju ispuSne cijevi nije potreban
toliki oprez. Najbolji i ujedno najgrublji
nadin je da se nabavi komad bodljikave Zice
(one za ograde) i da ga se provladi kroz cijev
sve dok se dobro ne odisti. Prethodno valja
demontirati priguSivad.
I njega treba odistiti drastidnim metodama.
Najbolje je zagrijati ga plamenikom i kada je
vrlo vru6 lagano ga, svuda unaokolo lupkati
deki6em ili. bolje, drvenim batom. ead koja
je plamenom joS jade ukru6ena, lomi se
dosta lako. Za di56enje perforiranih dijelova
koristi se, dok je prigu5ivad joS topao, jaka,
Zidana detka.
Kako napraviti brtve
Dobar je obidaj da se svaki puta pri otvaranju
motora zamijene i brtve. One stare, koje su
ve6 otvrdnule, sigurno su o5te6ene raz-
dvajanjem dijelova motora. S obzirom da
nisu jeftine, nema razloga da ih ne izradimo
sami. Materijal koji je za tu svrhu potreban
nije skup, a niti nedostupan - papir za
crtanje i pluto odgovaraju6e debljine.
Oblik brtve moZe se prenijeti na dva nadina:
dva ilitri lista papira, ili dak i pluto poloZise
na povr5inu gdje 6e do6i brtva. Gumenim
deki6em lagano udaramo po rubovima otvo-
ra dok o5tar rub metala ne izreZe papir.
Dobiveni oblik treba dotjerati Skarama.
Drugi nadin je premazivanje metalne povrSi-
ne vazelinom. Ako na nju poloZimo papir ili
pluto ostat 6e todan otisak budu6e brtve.
Sada se ve6 mogu nabaviti i posebne paste
nazvane >hermetik<. Dobro 6e do6i bilo da
koristimo nove brtve ili ponovno ugraduje-
mu staru. PremaZemo li ih hermetikom on 6e
su5enjem otvrdnuti i spoj udiniti nepropu-
i snim. Taj premaz moZe pomo6i uvijek kada
propu5taju metalni spojevi ili brtve.
Zamjena kl ipnih prstenova
Ovi se prstenovi vrlo brzo troie, pogotovu
kod dvotaktnih motora kod kojih je podma-
zivanje sve prije no savrSeno. Njihova za-
mjena ne bi trebala predstavljati poteSkode
vlasnicima motocikla. lpak, pri tom je
poslu potrebna izvjesna paZnja da se ne
osteti utor na plastu klipa u koji se prsten
ulaZe. Najbolji nadin skidanja starih prste-
nova je da se pod njih podvuku trake tankog
bakrenog lima i zatim se prstenovi povlade
prema delu klipa. Na isti nadin navuku se
novi. Upozorenje: Budu6i da su prstenovi na
jednom mjestu rasjedeni kako bi se mogli
Siriti i stezati , pazite da na klipu ti presjeci ne
budu jedan iznad drugoga jer 6e se time,
odigledno stvoriti ravan put za izlaz sabije-
nih plinova pa 6e do6i i do gubitka kompre-
sije. Sre6om, u ve6ini sludajeva u utorima za
prstenove postoje izbodine koje odreduju
poloZaj rasjeka svakog pojedinog prstena.
Takvih izbodina obidno nema u detverotakt-
nim motorima pa se na to ne smije zaboravi-
ti. Medutim, kod detverotaktnih motora pr-
stenovi se zamjenjuju mnogo rjede, a kada
se i mijenjaju znadi da je istro5ena stijenka
cilindra te ih treba odnijeti na popravak u
specijaliziranu radion icu.
ei56enje motora
Kod bilo kog zahvata na motoru od izuzetne
je vaZnosti disto6a u poslu. Ako se toga ne
pridrZava i dobar mehanidar moZe nakon
zavr5ena posla prouzrokovati velike Stete,
sve do zaribavanja motora. Dovoljna je jed-
na tvrda destica u zupdanicima ili izmedu
stijenki klipa i cilindra. Stoga pokrivajte i
duvajte od prljav5tine sve otvore. I ne samo
to. Kada god neki dio demontirate iskoristite
priliku da ga dobro odistite u mje5avini nafte
i benzina i zatim dobro osuiite nakon teme-
ljita ispiranja u vodi.
73

Rasplinjad
Rijet je o vrlo sloZenom uredaju koji zahtije-
va stalnu paZnju i dobro odrZavanje.
:ri!liit",:ii"iii.:iif.*l{ii?li1ffi,i,iffi *-!i-H*S:-
Odnos izmedu zraka i benzina u mjedavini
koja bitrebala sagorijevati u cilindru motora
je 15:1 . To znadi: 15 dijelova zraka na 1 dio
benzina. A da bi ta mje5avina izgarala kako
treba mora biti savr5eno izmijeSana pri demu
je i benzin u plinovitu stanju. To se postiZe
raspr5ivanjem u minijaturne kapljice koje
pak imaju, sve zajedno, tako veliku povr5inu
da benzin odmah isparava.
Rasplinjad je prilidno sloZen uredaj i sastoji
se od tri dijela: tijela, londi6a (komore)
filtra. Objasnit 6emo samo njegovu osnovnu
konstrukciju. Najprije valja zamisliti cijev; na
jednoj strani otvorenu, a na drugoj utaknutu
u glavu motora. Na toj se cijevi sa strane
nalazi rupica odakle pritjede benzin iz
spremnika. Kada, u cilindru zapodne ciklus
usisavanja, klip kroz tu cijev povladi zrak i
benzin. Snagom struje zraka benzin se
rasprSuje i ishlapljuje; pomijedan sa zrakom
daje eksploviznu smjesu koju, u cilindru, pali
svje6ica.
To je samo princip, dok je u praksi sve
znatno sloZenije. Benzin ne dolazi direktno u
struju usisanog zraka ve6 u posebnu komo-
ricu u kojoj se odrZava njegova stalna razina
pomo6u plovka na dijem je vrhu igla. Kada
se plovak podigne, igla zatvori cijev
dovod benzina. Usisom benzin se iz londi6a
povladi u cijev za mijeSanje zrakom. Da bi se
ta struja mogla podeSavati u cijev se stavlja
pokretna zaklopka. No, ovako konstruirani
rasplinjad radio
jednom odredenom poloZaju zaklopke. Sto-
ga kada motor radi na minimumu, zaklopka
:liilr,ril.rj*iili*'ffi
74
je gotovo sasvim zatvorena, a do mije5anja
dolazijednim posebnim krugom. Mali otvor
zazrak smjeiten je odmah iza zaklopke, gdje
se nalazi i rupica za dovod benzina. Poseb-
nim vijkom slobodna hoda ta se smjesa
moie regulirati. Kada se zaklopka otvara i
pojada rad motora, smjesa slobodnog hoda
suviSe je beznadajna da bi naru5avala ravno-
teZu smjese koja se podinje formirati u
glavnom tijelu rasplinjada. Kolidina goriva
koje 6e biti zastupljeno u mje5avini, odrede-
na je glavnom sapnicom, konidnom iglom
-lffi ;i udvr56enom na leptiru i raspr5ivadem. Koli-
dinu zraka odreduje zaklopka.
Potraga za kvarom
Rasplinjavanje u motoru motocikla podlo-
Zno je dvjema osnovnim neispravnostima:
mjeiavina moZe biti ili suvi5e bogata ili
suvi5e siromaSna. Kako odrediti prvu? lz
ispuSne cijevi izlazi crni dim, pri ve6im
brojevima okretaja motora radi neujednade-
no, a na svje6ici se skupljaju obilne naslage
i 6adi. Siroma5na smjesa moZe se ustanoviti
povratom plamena, neujednadenim radom
pri malom broju okretaja, pregrijavanjem
motora, te dinjenicom da motor bolje radi
ako gas nije do kraja otvoren ve6 dak i
djelomidno zatvoren.
Uzroci lo5e doziranoj smjesi mogu biti: do-
tok goriva (provjerite jesu li sve sapnice i
kanali disti), gubitak zraka na mjestu udvr-
56enja rasplinjada uz motor, prevelika zrad-
nost izmedu vodice i usisnog ventila te
istro5enje ili kvar pojedinih dijelova raspli-
njada kao 5to su leptir, igla itd. lste posljedi-
ce mogu nastati ako nema filtra za zrak ili je
uprljan. Tko mnogo i daleko putuje mora
imati na umu i utjecaj visine. Naime, Sto se
motocikl penje viSe. smjesa je sve bogatija.
za Ve6ina rasplinjada moZe bez pote5ko6a
podnijeti visinsku razliku od razine mora pa
do tisu6u metara. Medutim, kod daljnjeg
uspona do dvije tisu6e metara preporuda se
smanjenje glavne sapnice za 5 posto, a za
bi kako treba samo pri svakih daljnjih tisu6u metara po 4 posto.
Dakako, snaga motora 6e opasti ali tu se
ni5ta ne moZe pomo6i.
e$si."riin.:lrRijriiiirliii:irsii:$':l.iiii.#!ffiffi::::
l

Dva tipa rasplinjaia jedan prikazan u radu (gore). a drugi u rastavljenom stanju (dolie)
- A, komorica B s plovkom C. igla D. ruiica za obogacenje smjese E.
Glavni su dijelovi: difuzor
tiielo F, konitna igla G, raspriivai H, glavna sapnica I, sapnica praznog hoda L, komanda toka M,
dovod benzina N, vijak za podeiavanje O, Ziiane pletenice P. zasun Q i povratna opruga R.
75
Zlatno pravilo dobrog rasplinjavanja (izu-
zev5i sludajeve uspona na velike visine)
jest u odrZavanju apsolutne disto6e raspli-
njada te zamjene dotrajalih dijelova, ali nika-
da. iako to na Zalost mnogi rade, u promjeni
njegovih karakteristika.
U svakije motor ugraden najprikladniji ras-
plinjad, pode5en na nadin koji mu najvi5e
odgovara. Svaki zahvat u tom smislu osu-
den je na neuspjeh i izazval6e niz kompli-
kacija.
Malo je strudnjaka osposobljenih za mo-
dificiranje rasplinjada, a da pri tome ne iza-
zovu niz popratnih efekata koji 6e naru5iti
njegovo skladno djelovanje.
da se na ispusnu slavinicu natakne cjevdica
koja vodi u disti kanistar. Zatim se odvr6u
matice ili vijci koji ga dr2e - obidno su dva
naprijed i jedan straga. Tada se spremnik
izvrne da bi se odstranili ostaci goriva. Ako
se pregledom zakljudi da na dnu ima samo
malo prljavitine dovoljno je uliti detvrt litre
benzina i njome dobro isprati spremnik. Taj
6emo benzin baciti ako nemamo vra5ku
strpljivost da ga procijedimo itako prodisti-
mo. To se par puta ponovi i spremnik je
spreman za montaZu.
Ako se u spremniku otkriju tragovi korozije
potrebna je mnogo odludnija akcija. Jer,
dijelovi rde 6e se prije ili kasnije odvojiti od

Spremnik
Raspravljamo li o distoii rasplinjada nemi-
novno 6emo, putem obrnutim od dotoka
benzina, do6i i do spremnika. Taj se dio
motocikla vrlo desto otvara ili zbog punjenja
ilizbog provjere razine goriva pa se ne moZe
sprijediti da u nj ne upadnu destice praSine i
zemlje no5ene vjetrom. Tu su i insekti koji 6e
unutra upasti omamljeni benzinskim ispara-
vanjem u onom kratkotrajnom razdoblju
kada skidamo poklopac. Osim toga, i nedo-
voljna disto6a na benzinskoj crpki moZe
lako zagaditi spremnik. Da biste oiistili poklopac spremnika A, povre-
Stoga ga treba povremeno pregledati. naj- meno iglom proiistite otvor B i bar jednom
godiinje zamijenite brtvu C od gume ili plasti-
manje jednom godiSnje, a i prije pojave li se
ke.
neprilike u opskrbi rasplinjada gorivom. Za-
podetitreba od poklopca na kojem iemo ot-
kriti mali provrt. Njegova.je funkcija da, kada
motor tro5i benzin, dozvoljava ulaz vanjskog
zraka kako se u spremniku ne bi stvorio pod-
tlak. Rupa je vrlo mala pa se lako zadepi.
Tada 6e se benzinske pare podeti kondenzi-
rati pa ako se pomije5aju sa pra5inom, eto
nevolje. Preporudljivo je jednom mjesedno
taj otvor prodistiti iglom. Usput provjerite
i brtvu na depu. Ona je izradena od gume
ili specijalne plastike otporne na djelovanje
benzina. Ako se istroSr, otvrdne ili ispuca
postoji opasnost ulaska pra5ine ili 6e, kada
napunimo spremnik, benzin izlaziti u toku Spremnik se iisti mjeiavinom benzina i dizel-
voZnje. goriva te komadima lanca, a ispire benzinom.
Pri diS6enju spremnik treba skinuti sa moto- Detalj I prikazuje kako se za iiitenje odvajaju
cikla. To i nije tako sloZeno kako bi se moglo slavinica i filtar benzina, a detalj 2 slavinicu
HONDA s rastavljivim liltrom A.
pomisliti. Prije svega treba ga isprazniti tako
76
metala i njeni najsitniji djeli6i pro6i kroz f iltar
i sti6ido rasplinjada. Da bismo odistili takav
spremnik treba Zrtvovati ne5to goriva. Ulit
6emo u njega po litru benzina i litru dizel-
goriva. Nakon toga ubacit 6emo i nekoliko
komada tanjeg lanca te spremnik zatvoriti i
energidno tresti pet minuta. Nakon kra6e
pauze opet tresemo pet minuta i tako sve
dok otvoriv5i poklopac ne vidimo da je rda
sasvim nestala. lspraznit 6emo spremnik i
dva puta ga isprati, svaki put litrom distog
benzina. Nakon toga spremnik se moZe
montirati na okvir.
Konadno, tu je i slavinica koju trakoder treba
distiti, pogotovu njen filtrirajuii element. To
je u pravilu metalna mreZica. Slavinicu treba
skinuti sa spremnika, paZljivo odistiti svaki
njen dio u benzinskoj kupci, ako je potrebno
zamijeniti brtve iopet montirati. Neki motori
(HONDA) imaju ispod slavinice vijak kojim
se moZe izvaditi cjedilo, a da se ne skida
cijela slavina.
Ponekad se moZe zaprljati i plastidna cijev
koja iz spremnika dovodi gorivo u rasplinjad.
Ta se prljavStina nataloZi u zavijenim dijelo-
vima cijevi. Cijev treba odistiti, a ako nije u 4
dobrom stanju i baciti. Pri iiScenju zradnog filtra zamijenite uloiak (l)
ako je od papira. Ako je (2) od Liiane vune
izvucite ga i (3) operite u benzinu te naullite (4) i
Filtar za zrak ostavite da se ociiedi (5) Detalj 6 pokazuje
diielove rasplinjaia A MAL.
Rekli smo da je to jedan od tri glavna dijela
rasplinjada. Njegova je disto6a od izuzetne unutra5nji dijelovi motora brZe tro5e. Ta je
vaZnosti za pravilno pritjecanje zraka. lzra- opasnost najvi5e izraZena kod dvotaktnih
den je ili u obliku papirne kartu5e ili kao motora kod kojih mje5avina zrak-benzin-
splet delidnih Zica. Prvi se po potrebi i ulje takoder podmazuje klipnjadu i vratilo.
periodidno mijenja, a drugi pere u benzin- Rekli smo da je to jedan od tri glavna dijela
skoj kupci. Ako se motocikl koristi gdje ima rasplinjada. Njegova je disto6a od izuzetne
mnogo pra5ine ili pijeska, filtar zraka treba vaZnosti za pravilno pritjecanje zraka. lzra-
distiti sto de56e. Ako je f iltar od delidne vune dena je ili u obliku papirne kartuSe ili kao
- nakon pranja treba ga podmazati s neko- splet delidnih Zica. Prvi se po potrebi i
liko kapi ulja. Time 6e se znatno pobolj5ati periodidno mijenja, a drugi pere u benzin-
njegovo djelovanje, masne delidne Zice bolje skoj kupci. Ako se motocikl koristi gdje ima
6e >hvatati< zrnca pra5ine. mnogo pra5ine ili pijeska, filtar zraka treba
Neki motocikli imaju umjesto filtra montira- distiti Sto de56e. Ako je filtar od delidne vune
nu neku vrst difuzora, obidno od aluminija.
Prednost takvog rje5enja je u znatnom po-
- nakon pranja treba ga podmazati s neko-
liko kapi ulja. Time 6e se znatno pobolj5ati
ve6anju sposobnosti usisa zraka pa je primi- njegovo djelovanje, masne delidne iice bolje
jenjeno kod mnogih motocikla visokih per- 6e >hvatati< zrnca pra5ine.
formansi. Naravno, postoji i druga strana Neki motocikli imaju umjesto filtra montira-
medalje! Zrak ulazi u rasplinjad izravno, nu neku vrst difuzora, obidno od aluminija.
nose6i sve mogude nedisto6e pa se svi Prednost takvog rje5enja je u znatnom po-
77
vedanju sposobnosti usisa zraka pa je primi-
jenjeno kod mnogih motocikla visokih per-
formansi. Naravno, postoji i druga strana
medalje! Zrak ulazi u rasplinjad izravno,
noseii sve mogu6e nedistode pa se svi
unutraSnji dijelovi motora brie troSe. Ta je
opasnost najvise izralena kod dvotaktnih
motora kod kojih mje5avina zrak-benzin-
ulje takoder podmazuje klipnjadu i vratilo.
Stoga, ako imate motor s takvim difuzorom,
preporudamo da tu dosjetku zamijenite fil-
trom za zrak. Konadno, iako je potroSnja
velika, dobitak u djelovanju vozila vrlo je
skroman. Jer, ako se otvorenim dotokom
povedala kolidina zraka potrebno je pove6ati
i dotok goriva da bi se odrZala smjesa
ispravnih omjera. No, ako ipak zadrZite taj
difuzior, ne zaboravite da i njega treba distiti.
Jednostavno se odvrne s rasplinjada i obri5e
krpom umodenom u benzin ili detkicom.
Pazite da prljav5tina ne ude u otvoreni
rasplinja6.
premje5tanjem vrha igle za zatvaranje doto-
ka. Poslije izvladenja osigurada igla se moie
ugurati ili izvu6i. U prvom sludaju dozvolit
6e se viSi nivo i bogatija smjesa, u drugom
obrnuto. Kod rasplinjada sa sredi5njim lon-
di6em rasplinjada plovak nema iglu ve6
djeluje na otvorla dotok preko jedne poluii-
ce. Zeli li se smanjiti ili pove6ati dotok, treba
izmijeniti nagib polugice.
Ci56enje londi6a od velike je vaZnosti. Na-
kon rastavljanja svaki njegov dio treba te-
meljito oprati benzinom i opet sloZiti. Ako
primijetite da je plovak probu5en ili samo
o5te6en. zamijenite ga. Pri tom poslu nedi-
sto6a ne smije u6i u rasplinjad.

Londi6 raspliniada
Zadatak mu je da odrZi stalan dotok goriva u
rasplinjadu jer pritisak benzina koji stiZe iz
spremnika nije stalan. Taj pritisak ovisi o
kolidini goriva, promjeru dovodnih cijevi,
pljuskanju goriva u spremniku. Stoga se Da bi se smanjio pritisak benzina, treba sma-
njiti razinu goriva u komorici sniiavanjem
londi6 rasplinjada ponekad naziva i >mini- plovka A i produiavanjem igle B uivriiene
spremnikom<. Unutar njega kre6e se veliki osiguraiem C. Mjeiavina 6e biti siromainiia,
plovak koji na vrhu ima udvr56enu iglu. Kada
razina goriva dosegne potrebnu visinu igla
zatvara dotok i tako plovak odriava uvijek
istu razinu. A o njoj mnogo toga ovisi, ako je
vi5a ve6i je pritisak goriva u rasplinjadu, a
smjesa bogatija. I obrnuto, Sto je razina niZa.
pritisak je manji, a smjesa siroma5nija. Sa
strane londi6a obidno je izbodina. dugme
koje se pritisne prije no Sto pokrenemo
hladan motor. Time plovak gurnemo malo
niZe i dozvolimo ulaz neSto ve6oj kolidini
benzina no 5to je potrebno u normalnom
radu. Pritisak benzina poraste, mje5avina
postaje bogatila, a to je upravo ono Sto nam
treba pri hladnom paljenju. Da bi se povetao pritisak goriva treba poditi
Razina benzina koja je, kako smo objasnili njegovu razinu u komorici podizaniem plovka
vrlo vaina, moie se podeiavati mijenjanjem A tako da se skrati igla B vadeniem osiguraia
duZine igle na plovku. Kod rasplinjada s C. MjeSavina ce biti bogatiia.
bodnim ili odvojenim londi6em to se dini
78
Tijelo rasplinjada
Tu dolazi do osjetljive operacije mije5anja
zraka (koji dolazi bilo iz filtra bilo iz difu-
zora) sa benzinom (iz londi6a). Rasplinjad
mora dozirati kolidinu goriva u odnosu na
volumen usisnog zraka
- kod detverotakt-
nog motora kada klip silazi, a kod dvo-
taktnog kada se penje. Prvo podeSavanje je
na razini sapnice. Ako je veie, bit 6e vi5e
goriva i smjesa bogatija. I obrnuto. Dimen-
zije sapnica oznadavaju se brojevima; ve6i
brojevi znade vede sapnice. lpak, funkcija
mlaza uvjetovana je raspr5ivadem, konid-
nom cijevi kroz koju prolazi Siljata igla ud-
vr56ena na leptir koji zapravo regulira koli-
dinu benzina u odnosu na usisani zrak. Ako
raspr5ivad ima manji kapacitet od sapnice
neie se moii posti6i mje5avina s ve6im ud-
jelom benzina. Dakle, ako sapnica nadma-
Suje raspr5ivad treba ga zamijeniti zajedno
s konidnom iglom leptira. Trebat 6e takoder
povisiti razinu goriva u londi6u da bi se
postigao pritisak zaveci, zahtijevani dotok.
Druga mogudnost odnosi se na konidnu 7
A
iglu. Sto je niZa, mjeSavina 6e biti siroma5ni-
Rad motora na prcznom hodu pojaiava se uvtta-
ja. I obrnuto, Sto je vi5a i smjesa je bogatija.
njem vijka A. Odvrnuti B za jedan do dva kruga
Pode5avanje visine igle omogudava udvr- otpustivii prije protumaticu, a zatim vratiti na
56ivad. minimum podeSavajuci, ako je potrebno slobo-
Uvijek kada se uskladuju unutarnje ravnote- dan hod C Ziiane pletenice.
Ze jednog rasplinjada vodite raduna da i
sapnica praznog hoda ima svoje znadenje.
Dok motocikl stoji, benzin prolazi samo kroz poluzigasa. Nakon toga stegnite iliotpusti-
sapnicu praznog hoda. Ali kada se pove6a te, ve6 prema potrebi, vijak za zrak slobod-
broj okretanja otvara se glavna sapnica pa nog hoda sve dok se ne postigne 1 0OO do
radi zajedno sa sapnicom praznog hoda. U 1 500 okretaja uz stabilan rad motora.
stvari, sapnica praznog hoda mogla bi se Evo sada jednostavnih uputa kako procije-
smatrati malim rasplinjadem unutar velikoga niti da li je mje5avina bogata ili siroma5na i

jer dovodi gorivo izravno iza leptira, a ima i
poseban dodatni ulazzraka koji se pode5ava
jednim vijkom. lspravno podeSavanje rada
motora na minimumu omogudit 6e dakle i
ispravan rad motora uop6e. a pogotovu pri
ubrzanju.
Pode5avanje rada motora na minimumu
obavlja se na toplom motoru nakon voZnje
od najmanje 10 kilometara i to dok motor
radi. Da bismo otkrili koji je od vijaka na
rasplinjadu onaj pravi, treba se posluiiti
knjiiicom uputa. Ako motor, dok vozilo
stoji, ima prevelik broj okretaja najprije pora-
dite na vijku za pode5avanje koji se nalazi na
kako je treba podesiti. Takva je kontrola po-
sebno nuZna pri kupnji rabljenog motocikla:
najprije provjerite da li je prethodni vlasnik
radio kakve zahvate na rasplinjadu, tj. da li se
drZao uputa proizvodada pri njegovu pode-
Savanju. Zatim pregledajte razinu goriva o
kojoj zapravo ovisi bogatstvo smjese, prov-
i
jerite rad motora na minimumu, jer on
utjede i na ubrzanje. Slijedi pregled kodnice
igle o kojoj, u stvari, ovisidjelotvornost mo-
tora u razdoblju ubrzanja. I kona6no provje-
rite glavnu sapnicu o kojoj ovisi rasplinja-
vanje pri srednjim i visokim reiimima rada
motora te ubrzanje. Ako pri pregledu otkrije-
79
te da je vlasnik preradio rasplinjad pa vi$e ne
odgovara podacima proizvoda6a, najprije
izmijenite dijelove kako biste ga uskladili
sa tvornidkim zahtjevima. Zatim treba prov-
jeriti da li je motor u fazi i razvodenje u
redu. To smo sve vei opisali pa se podsjetite
u odgovaraju6im poglavljima.
Sada se provozajte nekoliko kilometara s
gasom do daske a onda, ne okre6u6i je rudki
>oduzmite kontakt<, tj. iskljudite paljenje,
stavivSi motor u slobodan hod i zaustavite
motocikl. Odgovaraju6im kljudem skinite
svje6icu i pregledajte je. Tri su osnovne
mogu6nosti:
a) bjelidaste elektrode znak su pregrijavanja
zbog siroma5ne smjese,
b) crne i dadave elektrode upozoravaju na
premasnu, bogatu smjesu,
c) elektrode dokoladne boje znade da je
smjesa dobro podeSena.
Sto poduzeti u prva dva sludaja?
Ako su elektrode gotovo bijele smjesu treba
obogatiti. Razinu goriva u londi6u podi6i
iemo skra6uju6i iglu plovka. Nakon pode-
Savanja mrtvog hoda isprobamo motocikl.
Ponovna provjera svje6ice. Ako nije dovolj-
no vratimo iglu plovka u prija5nje stanje, a 8
glavnu sapnicu zamijenimo ve6om. Ako jo5 Zamjena Ziiane pletenice: odvrnuti poklopac A,
nije sve u redu nastavimo na isti nadin. provuci Zitanu pletenicu B kroz zaititni buZir i
Crne elektrode upozoravaju na premasnu povrctnu oprugu C blokirajuci odebljanie D (det.
1 ) u odgovarajuci prosjek E. Zatim uivrstiti drugo
smjesu pa 6emo pritisak benzina.smanjiti odebljanje F u ruticu upravliaia (2).
sniziv5i mu razinu u londicu rasplinjada. To
se, naravno, postize produZenjem rgle plov- jednu oznaku. Ako ni to ne koristi uzroke
ka. Podesimo mrtvi hod i isprobamo moto-
treba traZiti u raspr5ivadu i zamijeniti ga.
cikl. Skidamo svjeiicu i ako joi nismo zado-
voljni vra6amo iglu u prija5nje stanje, a
mlaznicu zamijenimo novom manjeg pro-
mjera. Tako nastavljamo sve do zadovolja- Zamjena Zidane pleten ice
vaju6eg rezultata, smede boje elektroda, ne
zaboravljaju6i svaki puta, prije probe, po- Treba se nadati da pletenica gasa nikad nede
desiti i mrtvi hod. puknuti jer je njena zamjena prilidno sloZe-
Jo5 jedno upozorenje koje se tide konidne na. Prije svega treba odstraniti staru, oslo-
igle leptira i rasprSivada. Ako se pri naglom bodiviije najprije na rudici gasa. a zatim na
ubrzanju motor >zagu6i<, a ista se pojava ne rasplinjadu s kojeg treba skinuti poklopac.
pokazuje prilikom postepenog ubrzavanja, Pletenicu zatim uz pomo6 malo vazelina
krivica je na konidnoj igli koja je previsoka. provudemo kroz buZir Sto nije baS najjedno-
Skratite je za jednu oznaku i isprobajte stavnije s obzirom na zadebljanje na kraju.
motor. Obrnuto, ako je ubrzanje manjkavo Nakon 5to pletenicu proguramo [roz poklo-
sa velikim otvorom gasa i dobro odgovara pac i kroz povratnu oprugu zakadit 6emo je
na jedan okret rudice znadi da je konidna igla na predvideno mjesto u rasplinjadu. Drugi
previ5e spu5tena pa 6emo je produZiti za kraj pletenice koji ima ve6e odebljanje,
80
udvrSduje se u rudki upravljada. Sada joS
treba podesiti napetost pletenice pomodu
odgovarajudeg vijka.
eesto se pri zamjeni dogada da je zadeblja-
nje na kraju pletenice predebelo da bi pro-
5lo kroz buZir. U tom ga sludaju traba za-
mijeniti odnosno kupiti iidanu pletenicu
koja se ve6 nalazi u buiiru.
Sinhronizacaja
Kod viSecilindridnih motocikla s vi5e od
jednog rasplinjada svaki od njih mora na isti
nadin obavljati svoj zadatak. Radi se o vrlo
osjetljivom provjeravanju koje je mogu6e
jedino pomo6u instrumenta za mjerenje
podtlaka. Povezan s usisima svakog raspli-
njada taj 6e instrumenat pokazati podtlak u
usisnoj cijevi svakog pojedinog cilindra i Naiin izgaranja ostavlja svoju sliku na svjecica-
svakog rasplinjada.
Ako nemamo instrumenta, a ipak treba sin-
hronizirati rad rasplinjada postupit 6emo
empirijski. Poskidat 6emo filtre za zrak od-
nosno difuzore i zatim ugurav5i prste u
otvore provjeriti da li se sve zaklopke zatva-
raju na isti nadin. Ako ne, pojedinadno 6emo
ih pode5avativijcima za regulaciju, poveza-
nima s komandnom pletenicom. Zatim 6emo
provjeriti jesu li ventili sasvim otvoreni kada
je rudica okrenuta na najvedi gas. Naravno,
taj sistem ne moZe biti sasvim pouzdan i
njime 6emo se posluZiti samo u nuZdi. A
nakon toga, prvom prilikom, potraZit 6emo
majstora koji raspolaZe instrumentom.
Joi je jedan nadin mogu6 kod motocikla s
po jednom ispuSnom cijevi za svaki cilindar.
Nakon Sto se otvori gas kako je redeno,
>oslu5kujte< pulziranje svakog prigu5ivada
- poloZiv5i dlan na cijev. Ritam mora biti
ujednaden.
9
ma. Lijevo je svjecica s bjeliiastim elektrodama.
znak siromaSne smjese. Smede elektrode u sredi-
ni znak su pravilnog izgaranja. I konaino na
desnoj svjecici, pocrnjeloj i s naslagama iadi
vidi se da je smjesa prebogata.
Prijenos

Skup mehanizama koji prenose gibanje tre-

ba uvijek biti savrSeno ispravan.
:::ii:irii.ii:ii:iif$$i$i"tx3fiiiilj*iii,$Sji$ffiHej,:llci$Hiljt$h;*lirii$riiiiri:ii::r.,:]r,,,.

Za podeiavanje spojke treba otpustiti ptotuma-

ticu A i okretati vi.jak B na zaititnoj navlaci iiiane
Mnogi smatraju prijenos, kada je motocikl u pletenice. Time se pokrete vanjska poluiica C na
pitanju, nedim sasvim odvojenim od motora. bloku motora. Na detalju 1 prikazano ie skokovito
I zaista ako se prijenos, mjenjad i pogonski podeiav a nje uzd uin i m navo.ftm.
landanik nalaze unutar bloka motora, lanac i
landanik nalaze se vani i mogli bi biti uklju-
deni u ono 5to se smatra biciklistidkim dije-
lom tog vozila. lpak smo i ovo poglavlje
uvrstili u dio knjige koji govori o motoru, jer
je prijenos onaj skup mehanizma koji pokre-
tanje nastalo u motoru prenosi na straZnji
kotad.

Primarni prijenos
Osovina motora prenosi pokret u kutiju
mjenjada preko tarne spojke. Taj dio naziva- Postoje razliiite metode dielovanja na spojku: kod
mo primarnim prijenosom za razliku od se- BMW-a (det. l) dovoljno je zakrenuti maticu A.
Na motorima KAWASAKI (2) okrete se matica za
kundarne koja od spojke preko lan6anika i fiksiranje B imatica za podeiavanje C. Na HONDA-
lanca prenosi pokret na straZnji kotad. MA (det. 3) treba otpustiti D i okretati F.
Primarni prijenos ide preko zupdanika ili
lanca, smanjuju6i broj okretanja pribliZno za
omjer 1 : 2. Moderni motocikli imaju s vanj- tisu6a) konstruktori se radije odluduju za
ske strane kartera vijak kojim se napinje prijenos zupdanicima. Time se izbjegava mo-
lanac primarnog prijenosa da ne bi suviSe gu6nost da se jako optere6eni lanac prekine
oscilirao i udarao neke unutarnje dijelove i uni5ti dio motora.
motora. Osovina motora je ta koja se najbrZe
okre6e pa lanac treba zamijeniti kada se
istro5i da bi se izbjegle zaista neugodne Spoika
posljedice.
Ugradnja primarnog prijenosa lancem ili Zadatak jojjeda prekinevezu izmedu moto-
zupdanicima ovisi o nekim tehnidkim uvjeti- ra i ostatka prijenosa odnosno da kada je
ma. Dok ovaj prvi prijenos ima iskoriStenje potrebno omogu6i postepeno spajanje i u
koje se pribliZava 98 posto izloZeno je i vrlo vrlo ogranidenom vremenskom razdoblju
visokom centrifugalnom optere6enju koje Sto je pak neizbjeZno pri svakom kretanju
se zbraja i velikoj vladnoj sili. Stoga kod motocikla iz stanja mirovanja.
motora s visokim brojem okretaja (preko 1O Spojka ima dvije vrste: s jednim i s vi5e
82
diskova. Ovaj drugi pak moZe raditi na suho
ili u uljnoj kupci. No nadin djelovanja, bar u
osnovi, jednak je kod svih tipova. Dva diska
(ili dvije grupe diskova) pritisnuti su jedan
uz drugi snaZnom oprugom. Jedan je pove-
zan s motorom, a drugi sa straZnjim kotadem
preko mjenjadke kutije. Opruga je dovoljno
jaka da osigurava dodir bez proklizavanja
izmedu diskova dak i kada motor radi punom
snagom.
Pokretanje poluge spojke oslabljuje pritisak
opruge pa diskovi na dodirnoj povr5ini podi-
nju klizati. Klizanje moZe biti potpuno ili
djelomidno. U prvom sludaju vozilo miruje. a
Nadopuna ulja u mjenjaiu. Skinuti iep A
u drugom pokret motora ipak se preko (det. l) za kontrolu razine ulja. Ako niita ne
spojke djelomidno prenosi na kotad pa se izlazi treba skinuti i iep B (2) te dolijevati ulje
motorkotad podinje okretati. Da bi se omo- sve dok poneka kap ne iscuri na otvoru A.
gu6ilo trenje potrebno za prenoSenje sila
izmedu diskova oni su prekriveni specijal-
nim materijalom koji se tro5i u omjeru s
klizanjem. Kod naglih kretanja materijal
spojke mnogo se tro5i. Stoga ako Zelimo
Stedjeti spojku treba je koristiti Sto manje.
Spomenuli srno ve6 da postoje dvije vrste
spojki. Kod tzv. monodisk sistema. disk koji
je prekriven tarnim materijalom nalazi se
izmedu druga dva metalna diska. Kod mno-
gostruke spojke 5 ili 6 tarnih diskova pritisku-
je se na isto tolik broj drugih diskova.
Diskovi se izraduju ili od razliditih metala ili
je jedna grupa od golog metala, a druga
obloZena tarnim materijalom. Da bi se ulje u mjen.futu zamijenilo otvan se iep
Vlasnik vozila mora paziti da, u voZnji, za prainjenje A (det. ) ispod kartera. Kada ulje
1

diskovi spojke ne kliZu, jer bi se tada vrlo i

brzo istro5ili. Da bismo bili sigurni da se to
ne6e dogodititreba uvijek paziti da poluiica
na upravljadu ima nekoliko milimetara slo-
bodnog hoda. On se pode5ava ili na Zidanoj
pletenici ili na bloku motora.
Na Zidanoj pletenici slobodni se hod pode-
Sava tako da se najprije otpusti protumatica
na poluzi i zakrede vijak za pode5avanje.
Neki motocikli nemaju protumatice za ste-
zanje ve6 se to postiZe vijkom sa valovitim
presjekom (vidicrteZ) koji se moZe podeSa-
vati pola po pola kruga. No, pode5avati se
moZe i na motoru za Sto postoje razliditi
sistemi (crteZ 2).
BMW je na primjer ugradio klackalicu koje
se pomak moZe podesiti vanjskom maticom.
Kod KAWASAKIJA se zavr6e ili odvr6e vijak
na buZiru kroz koji Zidana pletenica mjenjada
iscuri treba oiistiti iep otvor (det. 2) te ga
zatvoriti. Novo ulje treba ulijevati kroz gornii otvor
sve dok malo ne iscuri na kontrclnom otvoru B (3).
prolazi u blok motora. I kona6no. kod
HONDE je ugraden unutraSnji prilidno slo-
Zen ali inventivan sistem koji medutim izva-
na vidimo samo kao jedan vijak na karteru.
Za podeSavanje je dovoljno okretati ga u
jednu ili drugu stranu s tim da se prije otpus-
ti protumatica.
Kada vozad zakljudi da na motociklu ne
moZe podesiti slobodan hod znadi da su
tarne obloge spojke, po svoj prilici, istro5g-
ne. U tom sludaju treba ih zamijeniti. Smatia
se da je dozvoljeno istro5enje od najvi5e 20
posto. Diskovi se moraju zamijeniti i u
sludaju kada pokazuju neravnine ve6e od
koje desetine milimetra.
83
Mjenjad
Zada6,a mu je da uskladi brzinu vozila s nika stalno su u zahvatu, ali o vozadu ovisi
brojem okretaja motora da bi se na najbolji
moguii nadin iskoristila pogonska mo6.
Mjenjadka kutija sadrZi nekoliko parova zu-
pdanika
- obidno izmedu tri i Sest - tip mjenjada naziva >stepenastim< i najde56e
svakom paru odgovara izvjestan odnos, jed-
na razliiita brzina. Pomo6u mjenjada prona-
lazi se pravi odnos koji 6e odgovarati potre-
bama voZnje, ubrzanju. usponu itd. Ti odno-
si su stalni i mogu se mijenjatijedino zamje-
nom zupdanika. Naravno, bilo bi idealno
kada bi se u mjenjadu mogla posti6i konti-
nuirana promjena odnosa. Taj problem ve6
je rije5en na dva nadina kod automobila.
Na nekim tipovima vozila postoji hidraulidki
pretvarad zakretnog momenta, a kod auto-
mobila DAF pomo6u remena i remenica
promjenljivog promjera. Ovo rje5enje preu-
zela je i tvornica >Piaggio< ugradiv5i ga u
mopede ClO. BRAVO I BOXER. Teoretski
odlidan, ovakav mjenjaC ipak ima mnogo
nedostataka prije svega zbog remena koji ne
moie prenijeti ve6e snage. Hidraulidki pret-
varad zakretnog momenta prili[no je nez-
grapan i apsorbira dosta snage. Zapravo je i
mjenjad sa zupdanicima jedan pretvarad za-
kretnog momenta samo su mu odnosi stalni.
Kako djeluje mjenjad? Kroz primarni prijenos
motora okre6e osovinu koju nazivamo pri-
marnom osovinom mjenjada. Na toj je oso-
vini montirana serija zupdanika u koje se
uzubljuju drugi zupdanici, montirani na se-
kundarnu osovinu. Svaki par zupdanika ima
drugadiji odnos. Zakretni moment motora
prenosi se s primarne na sekundarnu osovi-
nu mjenjada i preko nje izlazi iz mjenjadke
kutije da bi se prenio na pogonski kotad. Po
jedan od zupdanika svakog para slobodno
se okre6e na osovini kada se preko mjenjad-
ke poluge >ubaci< jedna brzina, odgovaraju-
6i slobodni zupdanik ukruiuje se s osovi-
nom i prijenos podinje u omjeru u kom je i taj
par zupdanika.
Kako nastaje blokiranje, tj. kruto spajanje s
osovinom, dotad slobodnog zupdanika? Zu-
pdanik ima otvore kojima odgovaraju izbo-
dine na jednom kliznom komadu koji se
okre6e zajedno s osovinom. Kada te izbodi-
ne udu u otvore zupdanik se poCinje okretati
zajedno s osovinom. Komanda za ukljudenje
84
zupdanika povezana je s pedalom za izbor
brzina. Znati, zupci pojedinih parova zupda-
koji 6e od slobodnih zupianika spojiti s
osovinom i na taj nadin odrediti par koji 6e
prenositi zakretni moment motora. Ovaj se
ga susre6emo kod turistidkih motocikla jer je
njegova iskoristivost 97-98 posto u svim
odnosima. U sportske motocikle kod kojih je
vaZno posti6i stalnu. najveiu snagu pri viso-
kom broju okretaja ugraduje se tzv. direktni
mjenja6. Pri visokom broju okretaja taj
mjenjad djeluje gotovo sto posto. To se
postiie tako da pri velikom broju okretaja
snaga iz mjenjadke kutije izlazi na istoj
osovini na kojojje i u5la. No, za druge brzine
broj okretaja se dva puta smanjuje preko
detiri zupdanika.
Podmazivanje mjenjada razlikuje se od tipa
do tipa motora. Prije svega, izmedu dvotakt-
nih i detverotaktnih motora. Kod prvih gdje
se motor podmazuje uljem koje se kao
komponenta nalazi umijeiano u gorivu, po-
stoji poseban spremnik ulja za mjenjad. To
ulje se u odredenim razmacima mijenja. a
treba ga dolijevati ako mu se razina spusti
ispod oznadene. Ponekad seta oznaka nala-
zi na Sipci i depu, a ponekad postoji vijak za
izlaz ulja kojim moZemo provjeriti razinu.
Kod detverotaktnih motora medutim obidno
se mjenjad podmazuje istim uljem koje pod-
mazuje i motor. Samo kod motocikla izuzel-
no velike snage moZe se nadi i poseban
spremnik za ulje mjenjada. Tada se radi o
ulju drugadije kvalitete no Sto je ono za
podmazivanje motora pa se u svemu treba
pridriavati uputa proizvodada.
Lanac
Kod ve6ine tipova motocikla sekundarni
prijenos ide preko lanca. Na sekundarnu
osovinu mjenjada udvr56en je pogonski lan-
danik koji snagu motora prenosi na lanac.
Malo je motocikla, karakteristadan primjer je
BMW, koji umjesto lanca koriste kardansku
osovinu koja se sastoji od kardanskog zglo-
ba, krute osovine i zupdanika. Kardanski
pri.lenos jamdi ve6u sigurnost i trajnost, ali
ima i svojih nedostataka. Prije svega, suvi5e
je kruta pa nema one elastidnosti i apsor-
pcionog udinka kao lanac. Stoga pri svakoj
promjeni brzine treba iskljudivati spojku i
mijenjati sporije ne ieli li se osjetiti protu-
udarac.
Sto 1e zapravo lanac kada je u pitanju
motocikl? To je niz dlanaka koji se sastoje od
po dvije bodne plodice i dvije osovinice.
lzmjenjuje se po jedan Siroki i jedan uski
dlanak. Uski >prstenovi< imaju Suplje osovi-
ne kroz koje prolaze osovine 5irokih dlanaka.
Lanac prolazi preko landanika na motoru i
straZnjem kotadu, a podjela zubaca zupdani-
ka odgovara koraku lanca. Da bi se ste-
kla predodZba o optere6enju koje mora pod-
nijeti lanac podsjetimo se da pri brzrni od
100km na sat svaka osovinica lanca pod-
nese 30 udaraca u sekundi. Podmazivanje
tu moZe mnogo pomo6i. Tanak sloj ulja
izmedu lanca i landanika znatno ublaZuje
udarce.
Stoga u dobro odrZavanje bez sumnje spada
i diSdenje i podmazivanje kako lanca tako i
obaju landanika. Lanac takoder podnosi i
ogroman vladni napor koji se raspodjeljuje
na bodne plodice i oso.rine. I ovdje je
potrebno dobro podmazivanje koje 6e sma-
njiti tro5enje. Nije dovoljno s vremena na
vrijeme kapnuti nekoliko kapi ulja. Lanac
treba povremeno skinuti, temeljito odistiti i
podmazati prije montiranja. To je prilika da
se temeljito pregledaju svi dijelovi lanca pa
ako neki pokazuju znakove istroSenosti pre-
porudljivo je zamijeniti lanac. Ako vam sme-
ta, skinite ispuinu cijev. Zatim se odvr6e
matica napinjada lanca sve dok on ne olaba-
vi. Okrenite ga tada sve dok ne naidete na
tzv. laZni )prsten( kojim su povezani krajevi
lanca. Polugom ubacimo mjenjad u neku od
brzina tako da se landanici ne mogu okretati.
Sada nije teSko skinuti osigurad s laZnog
prstena kako je to prikazano na crteZu 5. Na
lanac pomo6u laZnog )prstena( poveZite
neki stari lanac i povucite preko pogonskog
landanika. Oslobodite lanac koji je inade u
5
Kada se odluiite za zamjenu lanca odvrnite
maticu (1)napinjaia lanca A, laZni segment B
(2) povucite u blizinu lanianika C tako da
okretete kota6. Ubaciti (3) mjenjan u jednu od
brzina, skinuti laZni segment kako je prikazano na
detalju 4. Zatim na stati lanac pritvrstite novi.
Prebacivii mjenjat u slobodan hod povucite stari
lanac tako da novi dode na njegovo miesto.
Konaino (7 ) zatvorite novi lanac laZnim segmen -
tom i napinjaiem podesite (8) njegovu napetost.
upotrebi i podnite ga distiti. Stari lanac moZe se raskinuti. Ako je pak premalo napet
pomo6i 6e vam da kasnije vratite drugi lanac doZivljavat 6e jade udarce, lupat 6e i postoji
na mjesto bez velikih pote5ko6a jer je po- opasnost da spadne sa jednog ili drugog
gonski landanik obidno dobro sakriven iza landanika i zablokira kotad.
kartera.
lstroSenost lanca moZe se ocijeniti poku5a-
jem da se savije u bodnom smjeru. Ako ga Landanici
uspijemo savinuti za jednu detvrtinu kruga
posljednji je das za promjenu. Treba pregle- Rijed je o dva landanika od kojih je jedan na
dati i >prstenove( pa ako je samo jedan izlazu kutije mjenjada, a drugi na straZnjem
istro5en ili o5te6en, lanac treba zamijeniti. kotadu i povezuje ih lanac. Zlatno je pravilo
Ako je sve u redu lanac odistimo kistom da kada se zamjenjuje lanac treba mijenjati i
umodenim u petrolej, nastojeii ukloniti svu oba landanika. Razlog je vrlo jednostavan:
prljav5tinu koja se zavukla medu plodice i radi se o tome da na motocikl treba montirati
osovine. Nakon toga dobro ga obriSemo dijelove koji medusobno odgovaraju, a to
paze6i da na njemu ne ostanu konci.
Lanac moZemo podmazati tako da nekoliko
puta preko njega predemo spuZvicom umo-
6enom u dobro motorno ulje. No to nije
najbolji na6in. Postoji specijalna mast za
lanac, podmazivanje je malo sloZenije, ali
rezultati opravdavaju uloZeni trud. Odistite
lanac kako smo opisali, obri5ite ga i jo5
jednom operite ali benzinom. Dok se suSi
stavite na Stednjak plitku posudu i u njoj
otopite mast za lanac. Svaka vrsta masti ima
drugadiju temperaturu taljenja pa se treba
pridrZavati uputa proizvodada. Kada mast
postigne odgovaraju6u temperaturu nekoli-
ko puta treba u nju umoditi lanac drZe6i ga
klije5tima ili komadom iice provudenim kroz
Prije no |to podmaZemo lanac treba ga oiistiti
jedan kraj. Lanac zatim objesite da se ocije-
(l) nauljenim kistom, a zatim ga premazati
uljem natopljenom spuZvicom. JoS je bolje
di, a otopljenu mast vratite u posudu dok je lanac umotiti u otopljenu mast i ocijediti ga
joS teku6a. Nakon toga lanac zakadimo za prije montiranja.
kraj starog lanca i povukav5i ovaj drugi
prevudemo ga na pogonski landanik. Prije
toga dobro 6emo odistiti landanik na kotadu
budu6i da je do pogonskog te5ko do6i.
Kada se odi5deni lanac nade na mjestu spojit
6emo krajeve laZnim )prstenom( i napeti ga
napinjadem koji moie biti izveden na razlidi-
te nadine (crtez 7). Napetost se provjerava
progibom na sredini duZine izmedu dvaju
landanika. Kada su osovine obaju landanika
i osciliraju6e vilju5ke u istoj ravnini. progib
lanca mora iznositi oko 2 cm. Ako je osovina
viljuSke previsoka, lanac 6e se napeti kada se
ovjesi opterete. Stoga treba zakrenuti kotad i Da bi lanac bio ispravno napet (oko 2cm
pritisnuvSi sedlo izabrati moment kada je progiba u totki oznaienoj na detalju I ) treba
lanac najnapetiji. Napetost lanca je od izu- se posluZiti napinjaiem koji mo2e biti razli-
zetne vaznosti. Ako je suvise napet zagrija- cite izvedbe; ekscentriian A, mikrometarski
na vlak B ili mikrometarski na potisak C.
va se, uzrok je gubljenju snage, brZe se tro5i i
86
sigurno ne bi bio sludaj kod novog lanca i landanika. Ako se zamjenjuje i sam lanac, ta
starih landanika, istro5enih zubaca. Nov la- je operacija, naravno, ve6 obavljena. Skida
nac teSko bi se prilagodavao deformacijama se zatim osovina rukavca i vadi kotad. Na
istro5enih landanika. Stoga je preporudljivo crteZu 9 prikazani su dijelovi koji udvr56uju
zalnijeniti sve. Landanici se zamjenjuju i u landanik na kotad. Njih treba demontirati da
onim, izuzetnim sludajevima kada se 2eli bi se landanik mogao skinuti s kotada. Odvr-
izmijeniti njihov odnos. Ugraduju6i pogon- nu se vijci, obidno ih ima ietiri, skidaju se
ski landanik s manjim brojem zubaca, a onaj osiguradi koje povezuju po dva vijka. zatim
na kotadu s ve6im, postiZe se ve6a brzina pri dolazi na red poklopac landanika te sam
istom broju okretaja motora. No, ta brzina landanik. Pri montaZi novog landanika po-
donekle ide na u5trb akceleraciji. I obrnuto, navljaju se svi ovi radovi obrnutim redoslije-
povedavaju6i dimenzije pogonskog landa- dom.
nika, a smanjuju6i onaj na kotadu gubimo na Pri kupnji novih landanika uvijek treba paziti
brzini alidobivamo na ubrzanju ielastidnosti da su ispravnih mjera. Stoga je najbolje
motora. kupiti zajedno i lanac i landanike.
t',lajbolji nadin bio bi zamjena zupianika u
mjenjadu, jer se tada promjene mogu birati.
Promjenom landanika medutim mijenjaju se
odnosi svih stupnjeva brzine, ali u istom
omjeru u odnosu na brzinu motora. Zamjena
landanika u svakom sludaju je jednostavnija
pa, ako zadovoljava, treba se njome posluZi-
ti. Samo u sludajevima kada napinjad lanca
ne moZe apsorbirati tu promjenu treba do-
dati ili skinuti jedan dlanak lanca. To je
jednostavan posao, ali zahtijeva poseban
alat.

Zamjena pogonskog landanika

Da bise zamijenio istroSeni pogonski lane anik
treba odvrnuti vijkeA (1). pomakom ulijevo
Da bi se zamijenio pogonski landanik, treba
ukloniti ploiicu za utvricenje B te skinuti
prije svega skinuti polugu mjenjada odvr6u- lantanik. Montira se obrnutim redoslijedom.
ii vijak koji ga udvr56uje.Zatim ga treba
skinuti s njegova sjediSta koje je obidno
nazubljeno. Zatim se skida karter koji pokri-
va landanik, odvr6udi sve vijke koji ga steiu.
Nakon toga treba se pomuditis plodicom za
udvrS6enje. Da bismo je mogli skinuti treba
je zakrenuti ulijevo za jedan zubac i tada
izvu6i s profilirane osovine landanika. Za
skidanje landanika potrebna je prilidna sna-
ga. Prije postavljanja novog treba sve dobro
odistiti. Zatim se natakne novi landanik pa
plodica za udvr56enje zakretanjem udesno
za jedan zubac i na kraju dolaze vijci. Preba-
cite lanac preko landanika i tek tada monti-
rajte karter i polugu mjenjada. Zamjena lanianika na kotaiu: najprije se
Landanik koji se nalazi na kotadu skida se na popuita lanac (l ) iskida s lanianika. Zatim se
sasvim drugadiji nadin. Najprije treba Sto je vadi osovina glaviine (2), a kada skinemo
mogu6e vi5e otpustiti lanac djeluju6i na kotai (3) odvrnu se matice B, poklopac C te
napinjad, sve dok lanac sam ne side s lanianik D.

87
 izvodadi proradunati prema potro5adima
ilHfinEilA pojedinog motocikla. Stoga, ako Zelimo do-
daii neko novo tro5ilo treba Sto preciznije
proradunati koliko je energije ve6 utro5eno'
Radunamo na bazi snage generatora i pot-
rll$ill[GIJA roSnje svakog Pojedinog troiila'

Zama5ni magnet
Zama5ni magnet, dinamo i alternator u biti
rade na istom principu: elektridna struja
proizvodi se tako da jedna zavojnica prolazi
kroz promjenljivo magnetsko polje' ZamaSni
magnet se sastoji od nepomidne zavojnice
ispod koje prolaze permanentni magneti,
udvrS6eni na unutra5njoj strani jednog bub-
nja koji ima i ulogu zamaSnjaka. Prolaze6i
ispred zavojnice ili indukcijskog svitka (bo-
bine), magneti mijenjaju intenzitet magnet-
skog polja unutar zavojnice i tako stvaraju
DuSa motocikla elektridnu struju. Ne treba zaboraviti da
zama5ni magnet proizvodi izmjenidnu stru-
ju. Zeli li se montirati baterija, Sto je u ve6ini
sludajeva nemogu6e zbog ogranidene sna-
ge zamaSnog magneta. stru.la treba da prola-
Sazdana ie od generatora i akumulatora ii kro, ispravliad koji 6e je >izravnati< u
elektriciteta koii motor opskrbliuiu potreb' istosmjernu kakva je potrebna za punjenje
nom elektriinom struiom. akumulatora.
ZamaSni magnet pokre6u zupdanici i prak-
tidki je neuniStiv. Osim toga, proizvodi iskru

Bez elektriciteta motocikl se ne bi mogao

kretati. lskra na svje6ici, svjetla, Zmigavci'
sirena itd. sve to ne moZe bez struje Stoga
svako vozilo ima generator koji proizvodi
struju potrebnu za pogon razli6itih uredaja'
Prvi motocikli imali su tzv. zama5ni magnet'
koji medutim nije bio dovoljno djelotvoran'
a svojim dimenzijama oduzimao je znatan
dio snage motora i, konadno, djelovao samo
kada je motor bio upalien. Stoga je zamije-
njen naiprije dinamom, a kasnije i alternato-
rom kojispojeni s odgovara.iu6om baterijom Kod akumulatora potrebna su dva, zahvata
mogu proizvesti dovoljno struje i kada motor odrZavania; dodavanie destilirane vode tako
ne radi. Odmah treba upozoriti da su pro- da unutrainle ploie budu uviiek pokrivene te
iiScenje i podmazivanie vaniskih prikliutaka.
bolje vazelinom no ma56u.
:l:i*iii;itli,li:rtrll"i',fiiiiifil$iiliri'l.itrlr*iifi;lx'ti'"1lriri,i

B8
izuzetne jadine, pogotovo pri velikom broju
okretaja. Od odrZavanja potrebno ga je jedi-
no povremeno distiti.

Dinamo
Dinamo se sastoji od dvije ili detiri nepomid-
ne zavojnice kroz koje prolazi istosmjerna
struja i rotora koji takoder ima namotaje
kojih izvodi zavr5avaju na kolektoru. Po
njima klize ugljeni kontakti preko kojih se
sakuplja struja nastala rotacijom navoja u
magnetskom polju. Dinamo nije direktno
spojen s baterijom jer bi, kad motor miruje ili
pri malom broju okretaja, tro5io umjesto da
daje energiju. Stoga u tom strujnom krugu
postoji relej koji ga otvara ili zatvara. Poseb-
no ga prekida kada se dinamo brzo okrede i
proizvodi (u instalaciji zal2volli) struju od
13 volti. Kada se broj okretaja sasvim sma-
nji relej je i dalje pod naponom iako di-
namo vi5e ne puni. Ali struja mijenja smjer
i pri praZnjenju. izmedu baterije i dinama, 2
otvara relej. Elektropokretat zapravo je ne|to jaei dinamo. Na
OdrZavanje dinama prije svega podrazumi- crteZu su prikazane pritisne opruZice A za ietkice
jeva kontrolu ugljenih kontakata koji kiize B. Na detalju I pokazano je kako detkica kli1e
po kolektoru. Kolektor mora bitisasvim gladak obodom kolektora C.
i dok dinamo radi ne smije se iskriti. Ako je
kolektor prljav treba ga odistiti brusnim nost da i pri malom broju okretaja daje
papirom. Ako je pak poprimio eliptidan oblik mnogo ve6i napon od dinama. U alternatoru
treba ga na tokarskom stroju opet ispraviti u su navoji nepomidni, a okre6e se magnetsko
kruZni. Ugljeni kontakti postepeno se tro5e polje. Ono moie bitistalno ili pak inducirano
pa se po potrebi zamjenjuju. Ako se primijeti preko detkica. One se s vremenom mogu
da se baterija ne puni kako treba. provjerite istro5iti i to je, ujedno, jedini dio koji zahtije-
stanje svih kontakata pa i same baterije. Ako va neko odriavanje. Struju >izravnavaju<
je sve u redu, a baterija se i dalje ne puni kvar diode pa kroz jedan regulator napona dolazi
je u releju kog treba zamijeniti. Ako se pak u bateriju.
o5tete Zice navoja treba oti6i do elektridara
koji 6e namotati novi navoj.
Akumulator
Pojednostavnjeno - radi se o kutiji koja
Alternator sadrZi pozitivne i negativne plode uronjene u
mje6avinu vode i sumporne kiseline dija se
Danas ve6ina motocikla ima ugradene alter- gusto6a mijenja ovisno o stupnju napunje-
natore umjesto dinama. Najve6a mu je pred- nosti. Odrzavanje je vaino ali i jednostavno.

89
 ,r:j..:tr: ::: ; .: :, :,.:!:::::1.,t,:
:: ., ii.:lilliiliii:.j.*ij,iji"ti:
;ii1'fj:iF,!'*ii:'.riiS#''j.'-rr3i
"

Treba samo provjeravati da teku6ina uvijek Kod nekih motocikla platinski prekidadi i
prekriva plode. Po potrebidolijeva se destili- kondenzatori zamijenjeni su razvodnikom
rana voda (ne kiselina) tako da prekriva paljenja kao kod automobila' No, to je
1 mm plode. Da bi se izbjegla korozija vazeli- mogu6e samo ako motor ima bar detiri
nom treba premazivati kontakte na bateriji' cilindra. Metalna osovinica. pokretana raz-
vodnom osovinom, otvara i zatvara jedini
par platinskih prekidada, todno u ritmu rada
motora. Kapa razvodnika paljenja ima detiri
Pokretanie dvrsta kontakta (za detverocilindridne moto-
re) preko kojih se raspodjeljuje elektridna
Kod mnogih modernih motocikla, pogotovu energija koja ide od bobine na svje6ice'
onih velike kubikaZe, sistem pokretanja rije- Odr2avanje se sastoji od operacija koje smo
5en je kao i kod automobila, pomo6u malog ve6 opisivali, bar Sto se tide kontakata. Kapa
elektromotora. Radi se zapravo o ve6em mora biti dista i suha. pogotovu s unutra5nje
dinamu kojeg su zavojnice motane od vrlo
debele Zice kako bi mogle provesti ve6u
energiju, potrebnu za pokretanje motora'
Motor za pokretanje ima detkicu i kolektor.
za njegovo odrZavanje vrijede upute koje
smo dali i za odr2avanje dinama. Na crteZu 2
prikazano je koje dijelove moZe vlasnik sam
rastaviti i do6i da detkica kada ih treba
zamijeniti. Zakretni moment pokretada pre-
nosi se na glavni motor preko zupdanika,
kao kod automobila. Ukljuduje se kada mo-
tor miruje, a iskljuduje kada se pokrene'
Upozorenje: ako se motor odmah ne pokre-
ne nemojte ustrajati - baterija 6e se zadas
isprazniti. Poslije tri ili detiri pokuSaja te ako Prije demonta2e razvodnika palienia tr.eba

osjetite da pokretad usporava, pokuSajte odspojiti vodove A i kopiu B. Po potrebi (det'

7 ) )amjeniuje se neispravan rukavac
C ili vod
zapaliti motor noZnom polugom (ako po- t5, provjeravaiu i iiste mjesta kontakata E,
stoji) ili guranjem. oznaiena strelicama

Paljenje
Najve6i potroSad elektriciteta je rasvjeta'
Samo mali dio energije tro5i se za proizvo-
dnju iskre u motoru. Ovako je sastavljen
krug paljenja: dotok struje iz baterije ili
direktno iz generatora u indukcijski svitak
(bobinu) koja transformira niski u visoki
napon. Stiiemo zatim do platinskog preki-
dada gdje se struja ritmi6ki prekida' Ovdje se
nalazi i kondenzator koji akumulira elektridni
nabojdok su kontakti otvoreni, a smanjuje i
Kapa razvodnika palienia tisti se od vlage i
iskrenje na kontaktima. Elektridna energija prijavitine suhom i iistom krpom. Na detaliu
dolazi do svje6ica i tamo proizvodi iskru 1 prikazani su kontakti unutat kape koii, po
potrebnu za Paljenje goriva. potrebi, moraiu biti obnovlieni

iiil.l"ii'iiFnis..l?:ir':!:e:'l"iir!' ' i

90
]i:!!:i,t#ifFiiii$liill:;i,ii#iiiiiiiti,iliii$iilid.*'i]i1lliils:*iiiiiri!i;,i::xridlliir.i:r::i;,,1:i:r:ti.:::i,il ::i:::iii:i:: r:!iiii:liiii!:iiirrrii!t!ri::riiiriiiiiliiliii$ii$.!,iili:hi$iliiiiii,$iiiitii:llliiiiiiu'#iirrll;ir

strane, a povremeno treba provjeravati za- se ne smije dirati kvarcni omotad, jer se time
Stitne gumene rukavce na izlazima elektrid- o5te6uje. Zatim, uvjerite se moZe li elektridni
nih provodnika. Kod indukcijskog svitka uredaj va5eg vozila dati dovoljno energije za
(bobine), osim o vanjskoj disto6i. treba dodatnu rasvjetu. Zlalno je pravilo da se
brinuti o distodi i dvrsto6i kontakta. I poslje- jodna Zarulja ugraduje samo ako generator
dnje upozorenje: ne potcjenjujte vaZnost proizvodi 15-20 vati iznad nominalne
kondenzatora. U njemu leie uzroci mnogih vrijednosti. Tako Zarulju od 60 vati mo2emo
neispravnosti pri paljenju. Popravaka nema, koristiti ako motor proizvodi 75-80 ili vi5e
potrebna je zamjena. vati. Ve6ina modernih motocikla udovoljava
tom zahtjevu, dok kod starijih to nije uvijek
sludaj. lsto vrijedi ako se ugraduje dodatna
Svjetiljke svjetiljka za maglu (snaga se ne mijenja ve6
samo usmjerenje svjetlosnog snopa). Ako
Jo5 nedavno u svjetiljkama motocikla nala- nema dovoljno energije za oba potro5ada to
zile su se obidne Larulje s tungstenom u
staklenom omotadu iz kojeg je isisan zrak.
No velik napredak u konstrukciji Zarulja na
bazi jodnih para i halogena s omotadem od
kvarca nije mimoiSao ni motocikle. lsprva
je trebalo zamijeniti cijelu svjetiljku. ali se
sada i nove Zarulje rade s nastavcima koji
pristaju u leZista starog tipa.
U demu je razlika pri kori5tenju klasidnih i
novih iarulja? Kod dosada5njih Larulja
napon struje zagrijavao je nit tungstena do
uZarenja i tako proizvodio svjetlost.
Medutim, zbog visokih temperatura nit se
postepeno mrvila. a destice su bile
projicirane na staklo i tamo stvarale taman Da bi se mogla zamijeniti 2arulia naipriie treba
skinuti okvir A, a zatim podnoLie B koie ie
sloj. Zbog toga je trebalo ogranidavati mo6 pridrZavano kopiama C. Zatim se (det. 1) vadi
svjetiljke. Vrijednosti su se uglavnom kretale 1arulja D. Ako ne svijetli, a nit niie pregoriela,
izmedu 40 i 45 vati. oiistite kontakte E i F (det. 2).
U jodnol i halogenoj Zarulji takoder je nit od
tungstena ali umjesto da se mrvi, tokom
upotrebe ona se obnavlja. Posljedice? Prije
svega znatno duZi vijek Zarulje, a zatim i
mogu6nost da se koriste deblje Zarne niti od
tungstena i postiZe ja6a svjetlosna mo6.
Danas svjetiljke na motociklima raspolaZu s
55-60 vati ali je zbog pove6ane
temperature stakleni omotad morao biti
zamijenjen kvarcnim.

Montaia i zamjena Larulja

Svjetlosni snop podeiavamo 5 metara od zi-
Dva upozorenja za onoga tko ve6 ima ili se da, upalimo spuiteno svjetlo i mijenjamo na-
gib svjetiljke sve dok gornji rub snopa ne bude
tek sprema montirati jodnu Zarulju. Prstima 5cm niZi od veliiine A koliko iznosi udalje-
nost od ceste do sredi|ta svjetiljke na motoru.
flii,t;illiilijiiitriiiillliilli:!,1:ii,iiir;iiiH;:iiiiiiiirii:iliiliiilttili:rEiillli:i,,nr1tl,riiiir:ii::]::!iiliii!i

91
i ffiffiffiSffi#MliL',F"ilEi'$S$ffiffiHffiffi$ewffi&sr
ne znadi da treba zamijeniti dinamo
je ugraditi
odnosno alternator. Dovoljno
preklopnik koji 6e iskljuditi jednog
potro5ada kada se drugi ukljuduje.
Kada odludimo obidnu Zarulju zamijeniti
jodnom morat 6emo rasklopiti svjetiljku.
Vanjski okvir obidno je pridrZan jednim
vijkom kog treba odvrnuti. Zatim se vadi
podnoije svjetiljke kojega u ve6ini sludajeva
pridrlavaju tri kopde na oprugu. Zarulje s
bajonetnim prikljudkom dovoljno je
zakrenuti za pola kruga i izvaditi. Vadite li je
zato 5to je neispravna provjerite da li je Zarna
nit zaista raskinuta ili su naprosto oksidirali
kontakti. U tom sludaju umjesto nove Zarulje
dovoljan je komadi6 brusnog papira. Ako
nakon toga Zarulja opet svijetli, svjetiljku
moZemo zatvoriti obrnutim redoslijedom.
Povremeno treba provjeriti nagib svjetiljke.
Za to je potrebna ravna podloga na koju
6emo smjestiti motocikl, 5 metara od zida.
Zatim 6emo upaliti spu5teno svjetlo i
mijenjati nagib sve dok gornji rub
svjetlosnog snopa ne bude od tla podignut
za udaljenost (manje 5cm) koliko iznosi i
razmak od tla do srediSta svjetiljke na
motoru. Da bi se svjetiljka mogla podeSavati
treba otpustiti dvije bodne matice ili vijka
koji je udvrS6uju. Nakon pode5avanja, ne
zaboravite ih pritegnuti.
Da bismo podesili zvuk sirene treba odvrnuti
ili uvrnuti (det. 1) vijak A. Naiin paljenja
koiionog svjetla prikazan je na detalju 2, a
pode\avanje na detalju 3 pomotu matica I za polugu za kodenje.
kojima je prekidai povezan s polugom C
koinice.
92
Sirena
Malo je motocikla koji su opremljeni
kompresorskim fanfarama s lijevcima.
Obidno su, zbog jednostavnosti i manjih
mjera ugradene sirene. Nakon duZeg
vremena, stare6i, sirena gubi jasno6u i
snagu zvuka pa je treba podesiti.
U pravilu radi se o pode5avanju hoda
membrane koja svojim titranjem proizvodi
zvuk.
Pode5avanje je mogu6e bez skidanja si-
rene, okretanjem posebnog vijka koji .ie,
kod ve6ine sirena smjeSten na sredini, kako
to prikazuje na5 crtei. U svakom sludaju toje
jedinivijak izvana dostupan na sireni. Ako se
zakrede u smjeru kazaljke na satu zvuk
postaje prodorniji i viSi, a u suprotnom
dublji. U svakom sludaju potrebna je
umjerenost jer ako se vijak do kraja okrene u
smjeru kazaljke na satu zvuk 6e se pojadati
ali 6e sirena povu6i suviSe struje pa moZe
do6i do o5teienja. To je zaista nepotrebno
jer bi sirena trebala nadZivjeti motocikl na
koji je ugradena.
Povremeno treba pregledati i prikljudke
elektridnih vodova te zamijeniti istroSene
spojni
Svjetla za kodenje
Radi se o vrlo jednostavnom uredaju. Kada
se pritisne poluga kodnice, preko poluge,
opruge ili landi6a prenosi se pokret koji
ukljuduje elektridni prekidad i tako pali
crveno svjetlo za kodenje, smje5teno iznad
registarske tablice. Svaki put kada se
pritisne poluga kodnice svjetlost se zapali.
Uredaj je toliko jednostavan i jeftin da ga se,
u sludaju kvara isplati zamijeniti. lnade, treba
samo povremeno provjeravati slobodan hod
kako se svjetlo ne bi palilo suvi5e kasno ved
dim poluga prede 2cm. PodeSava se
pomodu dva vijka kojima je uredaj povezan
 Kutomjer

330

300 60

270 90

240 120

210 150

180

Zelimo li
dobro podesiti pretpatjenje, gotovo je prijeko potreban ovakav kutomjer. Da ne biste
o_Stetivali kniigu preporuiujemo da ga fotokopirate i zalijepite na tvrdi karton iti tanku Sperplotu.
Zatim ga pailjivo obreZite izvana i u sredini. Otvor mora biti dovoljno velik da kutomjer moZete
nataknuti na osovinu i pritegnuti maticom. Kako se koristi opisali smo u poglavlju IPALJENJE,
dovodenje u fazutt.
93
 Nesigurnost u voinji:
leZajevi kotada istro5eni: zamijeniti (53),
naplaci savinuti: izravnati ili zamijeniti
fit0 (51),
Zbice nisu podjednako zategnute: zateg-
nuti (51 ),

]ilil0Glltl prevelik slobodni hod osciliraju6e ruke

na svornjaku: podesiti ilizamijeniti (49).
deformacije voznog dijela: ispraviti,

$nilI jedna ili obje gume neispravne: zamijeni-

ti (54-55).
istroSen leZai upravljada: zamijeniti (45)'

Ovjesi
opruge izgubile elastidnost: zategnuti ili
- zamijeniti (47
-48\,
pomanjaknje ulja u hidraulidkoj viljuSci:
- nadoliti (47).
- ulje u vilju5ci suvi5e rijetko: zamijeniti
Sto treba poduzeti kad se na motociklu (47),
neito pokvari. amortizer premekan: zamijeniti
- straZnji
(48)
iii#+.iiiif,+:Jffi4ffiir,-tsF."fr#ii*iifitrii' ;iriilxt#isffii#E#"}lifif". iRi]r,,

Ako su ovjesi suvi5e tvrdi:

Ovaj pregled Pomo6i 6,e da lak5e - suvi5e ulja u teleskopskoj vilici: ispusti-
pravodobno dijagnosticirate neku od te (47),
mnogobrojnih bolesti koje mogu pogoditi - ulje u teleskopskoj vilici suvi5e gusto:
vaS motocikl. Uz upute kako pojedinom zlu zamijeniti (47),
doskoditi stoji i broj stranice na kojoj moZete svinuta prednja vilica: izravnati ili zami-
- jeniti,
prona6i potrebna razja5njenja.
- straZnji amortizeri pretvrdi: zamijeniti
(48),
gume suvi5e napumpane: provjeriti.
-
Vozni dijelovi
Kodnice ne sluZe kako treba:
Ako je upravljai tvrd: tarne obloge: zamijeniti' Kod-
- istro5ene bubanj (60) ili disk (61),
leZajevi suviSe zategnuti: otpustiti (45), nice na
- o5te6ene kuglice: zamijeniti (45)' ulje ili voda izmedu tarnih ploha: odis-
- - titi, osuSiti,
deformiran stup upravljada: zamijeniti,
- premalen pritisak u prednjoj gumi: na- kodnice lo5e podeSene: podesiti (58-
- - 60).
pumpati
bubanj se izoblidio ili o5tetito: popraviti
- na tokarskom stroju,
Ako vozilo pokazuje sklonost da skre6e
s ravne putanje: Ziiana pletenica kodnice u lo5em stanju:
- zamijeniti (58-59).
ili straZnji amortizeri nisu dobro
- prednji
pode5eni: Podesiti (46- 48),
nisu uravnoteZeni: podesiti (52),
- kotadi
vilice ili okvir savinuti: ispraviti ih treba
Motor ne Pali
- strudnjak,
velik slobodan hod upra'lljada: podesiti Najprije provjeravamo dolazi li gorivo do
- (45), motora, a tada Poku5amo Polugom za
- trag nije PodeSen: Podesiti (50)' startanje.
94
Ako nema dotoka benzina:
- niZa razina benzina u rasplinjadu:
slavinica i filtar prljavi: odistiti (76), podesiti plovak (78),
- prekinuta cjevdica za dovod: zamijeniti prljav filtar za zrak: odistiti ili zamijeniti
- (76),
- (77).
zadepljena rupica na vrhu spremnika:
- otvoriti,
- iglidasti ventil rasplinjada blokiran: Motor radi ali nema snage
zamijeniti (78-80).
probijen plovak rasplinjada: zamijeniti Ako se kotadi ne okre6u slobodno:
- plohe kodnica se dodiruju:
(78).
- tarne
provjeriti (56-59),
Ako ima benzina ali nema struje: - zaribani ili slabo podmazani leZajevi
- svje6ice prljave ili navlaZene; odistiti ili kota6a: zamijeniti ili podmazati (53),
zamijeniti (66),
neispravan razmak elektroda: popraviti
- lanac suvi5e napet: podesiti (84-86),
loS odnos landanika: zamijeniti jedan ili
- (66),
- oba (86-87).
platinska dugmad prljava ili neispravno
- razmaknura: odistiti, podesiti (66-67), Ako se motor gasi kad je optere6en:
- pretpaljenje nije dobro pode5eno: - svjeiica ne odgovara: zamijeniti (66),
podesiti (67-69), rasplinjad se ne otvara do kraja: pode-
oSte6ene za5titne gumice na elektridnim
- siti (78-80),
- vodovima: zamijeniti (90),
indukcijksi svitak (bobina) neispravan:
- voda ili nedisto6a u benzinu: odistiti
spremnik (76),
- zamijeniti (90), oslabile opruge ventila: zamijeniti,
elektridni vod svje6ice prazni se na masu:
- lo5e pode5eni ventili: podesiti (71),
- zamijeniti (90),
- lelaj bregaste osovine neispravan:
isprainjen akumulator: napuniti
- popraviti,
- zamijeniti (89).
ili
previ5e ulja u motoru: provjeriti
- razinu
(64-65),
Postoji iskra ali nema kompresije: - zadepljena ispu5na cijev: odistiti (72).
- ventil
nema
ne zatvara: prebrusiti (70),
zradnosti izmedu ventila Ako se motor pregrijava:
- klackalice: podesiti (71
i
u cilindru: odistiti (72),
), - dad
- ventil o5te6en,
zamijeniti,
pokidan, pregorio:
- ulje koje ne odgovara: zamijeniti (64-
65),
- istro5ena vodilica ventila: zamijeniti, - loSe rasplinjavanje: podesiti (78-80),
- oite6en cilindar: zamijeniti, . - premalo ili suvi5e ulja: provjeriti razinu
o5te6en ili pukao prsten klipa: zamijeniti (64-65),
- (73), nedisto ulje: zamijeniti (64-65),
svje6ica slabo zategnuta: zategnuti.
- neispravna pumpa za ulje: popraviti ili
- - zamijeniti,
prljavi dovodi ulja: odistiti,
Motor kre6e ali se zaustavlia ili - loSe pode5eno pretpaljenje: podesiti
ne radi kako treba - (67
-69).
Ako dolazi gorivo, ima iskru i Ako spojka kliZe:
kompresiju, ali radi neujednadeno:
- nema slobodnog hoda na poluzi:
- prebogata ili suviSe siroma5na smjesa na podesiti (82-83),
minimumu: podesiti vijskom za zrak na
- oslabljena ili iskrivljena opruga:
minimumu (78-80). zamijeniti (82-83),
- zrak ulazi izmedu rasplinjada i cilindra:
- tarni diskovi istro5eni ili iskrivljeni:
zategnuti vijke ili zamijeniti brtve, zamijeniti (82-83),
95
- delidni disk iskrivljen: zamijeniti (82- Ako se duje zveckanje:
preveliko pretpaljenje: podesiti (67-
83), - 6e),
potisna ploda spojke iskrivljena" za-
- mijeniti (82-83). dad u cilindru: odistiti (72-73),
- benzin premalene oktanske vrijednosti:
- isprazniti spremnik, uliti odgovaraju6e
Pretjerana potro5nja ulia i benzina:
lo5e pode5ena pumpa za ulje: podesiti, gorivo.
- izgrebene povrSine ventila, klipa i
- prstenova: zamijeniti (73), Ako Sum dolazi iz mjeniada:
prstenovi naopako postavljeni: ispra- oSte6eni zupdanici, leZajevi ili zupci za
- - ukljudivanje: provjeriti i zamijeniti.
viti,
- otvori prstenova u liniji: pomaknuti
(73), Ako Suma nestane kada se Povude
vodilice ventila istro5ene: zamijeniti. poluga spojke:
- previ5e slobodnog hoda izmedu diskova
- i zvona spojke: zamijeniti.
Neuobidaieni Sumovi
Ako zvuk dolazi iz gornjeg diiela Mjenjad ne radi
cilindra:
prevelik slobodan hod ventila: podesiti Ne moZe se birati brzina:
- selektora je pukla: zamijeniti,
(71), - opruga
prijenosna vilica pukla ili savinuta:
- lanac za razvodenje suvi5e napet ili -
labav: podesiti (70), zamijeniti,
pukla opruga jednog ventila: zamije- osovina selektora dotide karter: popraviti
- - ili zamijeniti,
niti,
zupdanik razvodenja istro5en: zamije- spojka ne odvaja: podesiti (82-83).
- -
niti,
istro5en ventil: zamijeniti, Ako se selektor ne vra6a:
- pukli prstenovi na klipovima: zamijeniti osovina selektora doti6e karter: popraviti
- - ili zamiieniti,
(73),
lelai u klipnjadi ili osovinica ktipa u klipu povratna opruga pukla ili iskrivljena:
- - zamijeniti.
imaiu preveliku zradnost: zamijeniti,

Sumovi iz bloka motora: Ako brzine iskadu:

opruga zupdanika pukla ili oslabljena:
- klipni mehanizam ima Preveliku
zradnost: poPraviti,
- zamijeniti,
primarni prijenos prevelika zradnost: - prijenosne vilice pukle ili savinute:
- zamiieniti potrebne dijelove. zamijeniti.

96
 w
ffi