Preventivni učinci tjelesne

aktivnosti

Prof.dr.sc.
Prof dr sc Marjeta Mišigoj-Duraković,
Mišigoj-Duraković
FECSS
Prof.dr.sc. Zijad
j Duraković,, FACP

Katedra medicine sporta i vježbanja

Zavod za kineziološku antropologiju I metodologiju
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Odjel za medicinsku antropologiju i epidemiologiju,
I tit t za antropologiju
Institut t l ij u Zagrebu
Z b
Tjelesna neaktivnost
„ Debljina
D blji
„ nedvojbeno
značajnim „ osteoporoza,
čimbenikom rizika „ hi li id ij
hiperlipidemija
razvoja niza „ ateroskleroza
kroničnih metaboličkih š ć
šećerna b
bolest
l t ti
tip II
bolesti i bolesti srca i „ arterijska hipertenzija
krvnih žila
„ koronarna bolest
srca
Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti (TA)
„ na vrijednosti krvnog tlaka u
normotenzivnih ili
hipertenzivnih
p osoba,
brojne dobro „ lipidogram – uglavnom na
razinu HDL i triglicerida,
kontrolirane studije „ regulaciju tjelesne mase i
„ dokazale pozitivne „ sastava tijela (njegovu
nemasnu komponentu I
učinke koje su segmente masne
komponente posebno
komponente,
proizveli programi TA visceralnu tjelesnu mast) u
/vježbanja prekomjerno teških I pretilih
osoba,
„ inzulinsku rezistenciju,
„ razinu fibrinogena,
„ inhibitora aktivatora
plazminogena
l i II,
„ homocisteina,
„ endotelnu disfunkciju i dr.
 Koliko je dovoljno?

„rasprave se i dalje vode o preporukama

potrebnog volumena i intenziteta TA i/ili
vježbanju.
vježbanju
⇒ boljem definiranju vrste,
⇒ intenziteta,
intenziteta
⇒ trajanja i
⇒ učestalosti TA ili vježbanja u primarnoj i
sekundarnoj prevenciji i liječenju pojedinih
kroničnih stanja i bolesti koje doprinose ili su pak
posljedica
lj di ateroskleroze
kl
 Koliko je dovoljno?
„ Učinak redovite TA u prevenciji
kroničnih bolesti ovisniji je ukupnom
utrošku energije nego o intenzitetu
aktivnosti
Rizik oboljevanja (%)

Nedovoljna/
Niska Umjerena Visoka
sedentarna
Oblici aktivnosti ǁ Učestalost
TA
„ aerobni (npr. pješačenje, „ svakodnevno minimalno 30
brzo hodanje, lagano trčanje, min. za umjereni intenzitet
planinarenje, plivanje, klizanje, aktivnosti, odnosno
vožnja biciklom
biciklom, vježbanje na
cikloergometru, veslanje,
trčanje na skijama, igre „ svaki drugi dan za intenzivniju
aerobnog tipa, ples, kućanske tjelesnu aktivnost.
aktivnosti umjerenog
intenziteta i sl.) - podražaj za
adaptacijske promjene
srčanožilnog sustava
„ kratke serije vježbi
mišićne
izdržljivosti/jakosti
ž /
umjerenog intenziteta
Učinak treninga mišićne
izdržljivosti i jakosti
„ održanje i povećanje koštane i mišićne
mase,,
„ povećanje mišićne jakosti i snage, te
mišićne izdržljivosti
„ učinci se opažaju i u starijih osoba u kojih
povećanje mišićne jakosti (promjene
uvjetovane neuromišićnim mehanizmima
ali i hipertrofije mišićnih vlakana)
Učinak treninga g mišićne
izdržljivosti i jakosti
„ na čimbenike povezane s priječenjem kroničnih bolesti, najčešće
srčanožilnih i metaboličkih bolesti

„ Trening mišićne izdržljivosti i jakosti djeluje na metabolizam glukoze

povećavajući inzulinsku osjetljivost

„ Šestomjesečna studija Martela i sur.(1999): značajan učinak treninga

mišićne izdržljivosti na normalizaciju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju
u starijih osoba oba spola s prehipertenzijom

Vincent i sur. (2002, 2003) :

„ u starijih osoba učinak treninga jakosti umjerenim intenzitetom
poboljšanje kardiovaskularnog odgovora tijekom progresivnog pokusa
opterećenjem (niža frekvencija pulsa, dijastolički krvni tlak i srednji
arterijski tlak), brži oporavak po opterećenju te i poboljšanje kardio-
respiratorne izdržljivosti
„ značajno sniženje razine homocisteina
homocisteina,
Intenzitet i ukupni kalorijski
utrošak
Većina preporuka:
„ umjereni intenzitet tjelesne aktivnosti: 3- 6
MET-a
MET
„ preporuke izražene apsolutnim vrijednosti
intenziteta odgovaraju za većinu zdravih osoba
mlađe i srednje odrasle dobi,
„ no ne i za osobe funkcionalno nedovoljnoj
spremne, kronično bolesne osobe ili osobe tzv.
starije životne dobi (Lee, 2003; Vuori, 2004,).
Intenzitet i ukupni kalorijski
utrošak
„ težimo individualnoj procjeni umjerene
aktivnosti s obzirom na funkcionalnu
spremnost organizma

„ obrnuta povezanost između relativnog

intenziteta tjelesne aktivnosti (individualno
percipiranog opterećenja) - i rizika
razvoja KBS u starijih ( Lee i sur. 2003)
Intenzitet i ukupni kalorijski
utrošak

„ Učestalošću i trajanjem tjelesne

aktivnosti ili vježbanja ⇒ modifikacija
ukupnog volumena i energetske
potrošnje bez većeg povećanja
intenziteta u više zone opterećenja
Najčešći rezultati kontroliranih
studija
dij redukcija
d k ij debljine
d blji
primjenom
p j tjelovježbe
j j
„ Manje učinkovita u smanjenju TM od
red. Dijeta

„ Značajna u prevenciji vraćanja TM !!!

„ Tjelesna mast ⇓
„ Povećanje nemasne mase ⇑

„ značajna u smanjenju KV rizika i

„ nekih malignih bolesti,

„ povećanju
ć j osjetljivosti
j tlji ti na iinzulin
li !!!

„ Kardiovaskularnu sposobnost ⇑
„ Mišićna jakost ⇑
 Što se krije iza povećanja
tjelesne mase?
od 25
25.g
g do 55 godine života:
‰ 0.45kg TM/god ⇑ = 14kg/30god
‰ 00.2 kg /god ⇓
g FFM/god
⇒ 0.7 kg masti/god ⇒ 20 kgmasti/30 god

Tjelovježba
Tj l j žb ne d dovodi
di d
do prevelikih
likih
smanjenja tjelesne mase prema većini
istraživanja:
za 1god aerobnog vježb: 3xtj
3xtj., 30
30-45min,
45min
55-75% VO2max:
⇓
3 2 kgTM ⇓,
3,2 ⇓ 5,2
5 2 kg masti⇓
masti⇓,
2 kg FFM ⇑ ,
oko 6% ⇓ %masti
 TJELESNO VJEŽBANJE

ENERGETSKI UNOS ENERGETSKA SASTAV TIJELA

POTROŠNJA
 Debljina
j

Energetski unos Energetski utrošak

okolina Leptin
citokini
Glad
bolesti
Tjelovježba
j j
glukoza
l k

Psiho-kulturalni Hormoni
GI signali
i li

Shematski prikaz interakcije faktora koji utječu na energetski unos i utrošak i njihovu povezanost
s nakupljanjem prekomjerne tjelesne masti (McMurray i Hackney, 2005)
„TA jedna je od glavnih veza između hormonskih
modulatora i energetskog unosa i utroška
„ Najznačajnije
N j č j ij neuroendokrine
d k i kkomponente t kkoje
j
omogućuju lipolitičku aktivnost tijekom tjelesne
aktivnosti i vježbanja su
„ SŽS i katekolamini

„ Direktni učinak na hormone koji utječu na

metabolizam masti
 Energetski utrošak

RMR Tjelovježba

Katekolamini T3 T4 Akutna Kronična (trening)

Umjerena do intenzivna Niskog intenziteta

aerobna -/0 androgeni
- katekolamini
+androgeni
- kortizol
+katekolamini
+/0 hGH
+kortizol
-/0 T3 T4
+hGH
Metabolizam - Inzulin
+T3 T4
lipida
p -/0 leptin(dugotrajna)
-Inzulin
Inzulin
+ KV sustav
-Leptin (dugotrajna)
+estrogeni

Shematski prikaz utjecaj tjelesnog vježbanja na metabolizam masti (McMurray i

Hackney, 2005)
I t
Intenzitet
it t tjelesne
tj l aktivnosti
kti ti
Niski intenzitet TA (< 30% VO2max)
„ koristi se primarno oksidacijom masti kao
izvorom energije (čak 90%ukupne energije
osigurava se oksidacijom masti)
„ supstrat:
… masne kiseline oslobođene iz masnog tkiva,
prehrane kao masne kis. i trigliceridi, lipoproteini
(npr. hilomikroni, VLDL), a puno manje
… lokalni izvori - intra i ekstracelularna mast u
mišićima
„ Ne uzrokuje veće hormonalne promjene
I t
Intenzitet
it t tjelesne
tj l aktivnosti
kti ti
Umjereni intenzitet TA
(40 -65% VO2max)
„ koristi
k i ti se primarno
i oksidacijom
k id ij masti
ti kao
k
izvorom energije
„ supstrat:
„ podjednako koristi kao izvore masno tkivo i
intramuskularnu mast
„ promjene razina katekolamina, hGH…CRH koje
utječu na metabolizam lipida
I t
Intenzitet
it t tjelesne
tj l aktivnosti
kti ti
„ Visoki intenzitet TA (≥ 70% VO2max)
koristi se
… prvenstveno oksidacijom UH kao izvorom
energije
g j (p
(posebno mišićnog ggglikogena)
g )
… a oksidacija lipida krvi i u mišićima u
podjednakim su omjerima
Povećani utrošak energije dugo
nakon aktivnosti!!
„ Utrošak energije oksidacijom masti nastavlja se dugo
nakon tjelesne aktivnosti
„ ((u oporavku
p organizam
g jje usmjeren
j ka g
glukoneogenezi
g
– štedi sve glukoneogenetske prekursore)

„ period oksidacije masti nakon tjelesne aktivnosti

ovisi o ukupnom energetskom utrošku tijekom
aktivnosti ( a ne o intenzitetu aktivnosti)

„ U kroničnoj (treningu) prolongiranom utrošku energije u

oporavku doprinosi i povećana mišićna masa
Visceralna
Vi
Visceral
lna mastt
„ Prediktor inzulinske rezistencije i
tolerancije glukoze

„ snažna povezanost adominalne

pretilosti,
til ti KVB i s
njima povezane smrtnosti

„ Povezanost s povećanom razinom

Triglicerida i sniženom razinom HDL-C
= dislipidemija koja je povezana s KBS
tj l j žb
tjelovježba
Povećanjem mišićne mase uz smanjenje količine
visceralne masti poboljšava
„ kontrolu
k t l glikemije
lik ij
Visceralna
Vi
Visceral
lna mastt
metabolički rizik određuje:

„ Veličina masnih depoa,

„ stopa
t lipogene
li i lipolitičke
li litičk aktivnosti
kti ti i
„ anatomska lokalizacija
Vi
Visceralna
Visceral
lna mast vs. supkutana
k mast
„ Visceralni adipociti sadrže veći udio β-
adrenergičkih
d ičkih receptora
t di α-
i manjiji udio
adrenergičkih receptora ⇒ osjetljiviji na
mobilizaciju FFA induciranu kalekolaminima

⇓⇓
Značajno
j veća mobilizacija
j FFA iz visceralne
masti
 M
Masno tkivo
tki jje endokrini
d k i i organ
„ posebno visceralno „ Inhibitor aktivatora
„ stvara preko 120 hormona i plazminogena- I (IAP-I)
autokrinih/parakrinih
( , reaktanti akutne
faktora(citokini,
faze upale, faktori rasta i drugi
medijatori upale – adipokini ili „ Interleukin-6
adipocitokini
… Mnogi uključeni u patogenezu
ateroskleroze hipertenzije
ateroskleroze, hipertenzije, „ Angiotenzin II
inzulinske rezistencije,
metaboličkog sindroma koji se
povezuje posebno s visceralnom
pretilosti
„ Adi
Adiponektin
kti

„ Leptin
p .....
Učinci TA na “novije” biološke rizike u
djece za razvoj ateroskleroze
„ Homocistein
… Programi TA u redukciji TM utjecali su na
smanjenje razine homocisteina u pretile djece
((Gallistl i sur.2001))
„ Fibrinogen
… Inkonzistentni rezultati u mladih osoba
„ CRP
… Povećana razina utvrđen u pretile djece
… Za sada nedovoljno argumenata o povezanosti
TA/fitnesa i konc.CRP u adolescenata
„ Inhibitor aktivatora plazminogena
plazminogena-II
… Indicije o utjecaju TA na razinu PAI-I u odraslih
„ niska kardiovaskularna spremnost značajan je kardiovaskularni
rizik

„ niska kardiovaskularna spremnost značajniji prediktor smrtnosti od BMI

(Farell i sur., 2002)

„ Poboljšanje vaskularne endotelne funkcije pod utjecajem vježbanja

zbiva se i bez promjena BMI ili TM (Wats i sur., 2004; 2005; Leung i
sur., 2009; Maiorana i suir.,2009)
BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNA
TJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI
SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBS
„ ODRŽAVANJE ILI POVEĆANJE DOPREME KISIKA
MIOKARDU
… odgađanje progresije koronarne ateroskleroze (moguće)
… povećanje omjera HDL-C/LDL-C (vrlo vjerojatno)
… poboljšanje metabolizma ugljikohidrata (osjetljivosti na
inzulin) (vrlo vjerojatno)
… smanjenje
j j agregacije
g g j trombocita I ppovećanjej fibrinolize (
vrlo vjerojatno)
… smanjenje pretilosti (uobičajeno)
… povećanje koronarne kolateralne vaskularizacije (malo
vjerojatno)
… povećanje koronarnog protoka I raspodjele (malo
vjerojatno)

*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo vjerojatno”,”moguće”,

“vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”
BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNA TJELOVJEŽBA MOŽE
DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBS

„ SMANJENJE RADA MIOKARDA I POTREBE ZA

KISIKOM
… smanjenje
j j ffs u mir.
i I submax.radu
b d ((uobičajeno)
bič j )
… smanjnjenje sistoličkog I srednjeg sistol.art.tlaka u
miru (moguće) I submax. I opt. (uobičajeno)
… Smanjenje razine cirkul. katekolamina u plazmi
(smanjenje simpat.tonusa) u miru (vrlo vjerojatno) I pri
max.opt.t (uobičajeno)
( bič j )

*vjerojatnost
vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo
malo
vjerojatno”,”moguće”, “vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”
 BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA
AEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI
PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI
KBS
„ POVEĆANJE MIOKARDNE FUNKCIJE
… povećanje UDV u miru I pri submax.opt.( vrlo
vjerojatno)
j j t )
… Povećanje istisne frakcije u miru I opt. (moguće)
… Povećanje kontraktilnosti miokarda (malo vjerojatno)
… povećanje miokardne funkcije smanjenjem
sistol.opterećenja(vrlo vjerojatno)
… povećanje miokardne hipertrofije (vrlo vjerojatno), ali
to ne mora smanjiti opasnost od KBS

*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo vjerojatno”,”moguće”,

“vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”
BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA
AEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI
PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI
KBS
„ POVEĆANJE ELEKTRIČNE STABILNOSTI
MIOKARDA
… smanjenje
j j regionalne
i l ishemije
i h ij u miru
i I prii
submax. Opt.( moguće)
… Smanjenje razine katekolamina u miokardu u miru
I pri submax.opt.( vrlo vjerojatno)
… Povećanje praga za nastanak ventrikulske
fib il ij redukcijom
fibrilacije d k ij cikličkog
ikličk AMP ((moguće)ć )

*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo vjerojatno”,”moguće”,

“vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”
Koliko TA za smanjenje TM,
abdominalne
bd i l i ukupne
k tjelesne
tj l mastiti
tijekom postupaka redukcijske dijete ?

Volumen TA
„ 250 -300
300 min/tj
min/tj. aerobne TA umjerenog
intenziteta odn. 35-45 min/dn
„ odn. najmanje 1500 kcal utroška tjedno,(Saris i
sur.2003; Fogelholm i sur.2006)
„ Razdioba prep. ukupnog dnev. trajanja TA na 10
- 20 minutne periode TA ne smanjuje konačni
željeni učinak
Koliko TA za održanje
j i kontrolu
redukcijom postignute TM ?

> 60 min/dn TA što odgovara

„ 400 – 500 minuta
i t tjtj. TA najmanje
j j
umjerenog intenziteta napr. brzi hod,
svakodnevno
k d
„ s tjednim utroškom od 2000 do 2400
k l
kcal
(Saris i sur.2003; Fogelholm i sur.2006)
Tjelesna aktivnost u smanjivanju
metaboličkog i kardiovaskularnog
rizika!
i ik !
„ Veličina smanjenja
j j odgovara
g p
proporcionalno
p jje
volumenu treninga (Ross i Jensen, 2001)

„ Učinci u pretilih osoba odgovaraju onima u

osoba normalne uhranjenosti

„ Pretilim osobama ti su učinci potrebniji jer ih

pretilost i neaktivnost čini posebno izloženim
rizicima metaboličkih i KV bolesti (Vuori,
(Vuori 2005)