Dr.

HusnijaKamberovi:
HuseinkapetanGradaevi(18021834)
Biografija.Uzdvjestotugodinjicuroenja

IZDAVA:
Bonjakazajednicakulture"Preporod"Gradaac
ZAIZDAVAA:
MuhamedBegoGradaevi

RECENZENTI:
Prof.dr.sc.LamijaHadiosmanovi
Prof.dr.sc.EnesPelidija

Idejnorjeenjekorica:BatoAbdulahovi
Fotografije:AhmedDidi

tampa:
MikrotampaTuzla
Tira:3000
CIPKatalogizacijaupublikacijiNacionalnai
univerzitetskabibliotekaBosneiHercegovine,
Sarajevo
929Gradaevi
KAMBEROVI,Husnija
HuseinkapetanGradaevi(18011834):
Biografija:uzdvjestotugodinjicuroenja/Husnija
Kamberovi;(fotografijeAhmedDidi).Gradaac:
BZKPreporod,2002.128str.:fotogr.;24cm
Biljekaoautoru:str.125.Bibliografija:str.109
112
ISBN9958812037
1.Gradaevi,Huseinkapetan
COBISS/BiHID11030534

Dr.HusnijaKamberovi

HUSEINKAPETANGRADAEVI

(18021834):
BIOGRAFIJAuzdvjestotugodinjicu
roenja

Gradaac2002.

RIJEITAOCU

Sudbinasvihvelikihljudiupovijestijestedajenjihovivotobavijen
velom tajni, a nakon njihove smrti ispredaju se razne prie, legende,
pjevajupjesme,kojeponekaducijelostipotiskujuustranurealneinjenice
iznjihovogaivota.OivotuHuseinbegaGradaevia,ioitavojnjegovoj
obitelji i gradu u kojem je roen i u kojem je rastao, ima dovoljno
pouzdanih historijskih informacija, ali uprkos tome mnogo toga ostalo je
nedovoljnorazjanjeno.Dokjeopokretuzaautonomiju1831/32,naijem
je elu stajao Huseinbeg, nastalo nekoliko zapaenih djela, o Husein
begovomivotunemadovoljnoliterature.Onjemususe,jodokjebioiv,
pjevalepjesmeiprialelegende,anakonsmrtipostaojeistinskalegenda.
Premda je ivio svega 32 godine, on je postao najznaajnija povijesna
pojavauBosniiHercegoviniu19.stoljeu."Njegovalinost,rad,dubokose
usadila u due irokih slojeva naroda. On je postao simbol junatva,
portvovanja, njegovim se imenom narod oduevio, ustalasao, krenuo u
nejednakuitekuborbuzastarapravaiprivilegijeBosne.Huseinseborio
zasamostalnostinezavisnostBosne".BosnajeidejaskojomjeHuseinbeg
rastaoiumro.
Ova je Biografija pokuaj da se uz 200 godina od roenja Husein
kapetanaGradaevianajednommjestusakupiipubliciratojemogue
vie biografskih informacija, koje su najznaajnijim dijelom razasute po
raznim i teko dostupnim publikacijama. Ponekada su te informacije bile
proturjene jedne drugim. Cilj monografije je da se na jednom mjestu
uporedeteinformacijekakobidananjiitateljimoglisteitojasnijusliku
oovojvelikojiznamenitojpovijesnojlinostiBosneiHercegovine.

PortretHuseinkapetanaGradaevia
(radlikovnognastavnikaAbdulahaTipure)

PORIJEKLO
Huseinbegjeroenuobiteljikojajenaprijelazuiz18.u19.stoljee
spadala u red najsnanijih bosanskih begovskih obitelji. Postoji nekoliko
pretpostavki o porijeklu obitelji Gradaevi. Prema jednoj, koju je prvi
iznio Martin Nedi1, Gradaevii su u Bosnu doli iz Budima. Bila je to
obitelj "osobito bogata i gospodska, od koje u Budimu bivale su pae i
zapovjednicivojske,ijersukaotakibiliratobornijunaci(...)sultanisujims
fermani darovali u Posavini i njekim brdnim mistim carsku desetinu da
pobiraju, a za to da svojim trokom moraju po koliko bi na njia zapalo
vojnikahdavati,voditiiuzdravati.Stogatosuimaliodsultanaodreene
desetinezvahusespahije,beszi,ijerkaotakibijahuibogatiisilni,ijeropet
kao taki mogahu branit posavske seljane suprot etujuim oporim, cijelo
ravniposavskostanovniciiniesnjimaugovordaejimdavatiodpriroda
zemljedeveto,samonekajihtiteibranesuprotnasrtanjudrugihTurakai
zlih ajdukah (...)". Prema drugoj verziji, koja se sauvala u obiteljskoj
predaji, a koju je zastupao i Lajos Thalloczv2, Gradaevii su
srednjovjekovnibosanskifeudalci3.
U postojeoj historiografskoj literaturi ne postoje nikakvi argumenti
za Thalloczvjevu tvrdnju. Behija Zlatar4, koja se bavila muslimanskim
plemstvom u 15. stoljeu, nigdje ne spominje Gradaevie, a ni
srednjovjekovniizvorioBosninespominjuovu

1 MartinNedi(Tolisa1810Tolisa1895),bosanskifranjevac.
2 LajosThalloczv(18541916),maarskihistoriar,punopisaoopovijestiBosne.
3 Muhamed HADIJAHITeufik IMAMOVI: Gradaac i okolina (Nacrt za
monografiju).Gradaac1960(rukopis),(dalje:Gradaaciokolina),str.2831;Aia
SOFTI:HistorijskeusmenepredajeBonjaka.Doktorskadisertacija,Sarajevo1999,
(dalje:Historijskeusmenepredaje),str.221.
4 Behija Zlatar (Sarajevo 1945), bosanskohercegovaki historiar, direktor
OrijentalnoginstitutauSarajevu

obitelj5. Preostaje kao najvjerovatnija pretpostavka da su Gradaevii u

Bosnu doli iz Ugarske. U svakom sluaju, Gradaevii su bili kapetani
Gradaake kapetanije. Hamdija Kreevljakovi6 je svojim istraivanjima
znatnodopriniorasvjetljavanjuranijehistorijeoveobitelji.Premanjegovim
istraivanjima,kojasetemeljenanarodnompredanju,akojasuzabiljeilii
Muvekkit7iSafvetbegBaagi8,prvinespornopoznatipoimenukapetanje
Muhamed,ijeimesenalazinamostarskommahzaru1730.godine.Onbi,
prema tome miljenju, bio sin oso Osmanpae, dok je jedan od
MuhamedovihnasljednikanakapetanskojdunostibioMehmedkapetan,
kojisekaokapetanspominjeizmeu1749.i1781,"alionjebiokapetani
prije i poslije tih godina". Na kapetanskoj gaje dunosti naslijedio sin
Osmankapetan "i to prije 1795. godine". Prema ovome miljenju, dakle,
Mehmedkapetanjenatojdunostiostaogotovopolastoljea(najkasnije
od1749.do1795.).Ovakvamogunostjepostojala,alijemalovjerovatna.
Preko puta Husejnije damije u Gradaacu postoji jedan mezar gdje je,
prema natpisu na njemu, sahranjen Mehmedkapetan, sin Osman
kapetanaGradalijegodine1169h.(1755/56)9.Natemeljuovoganatpisa,
dakle, moe se pretpostaviti da je Kreevljakoviev Muhamedkapetan,
zapravoMehmedkapetan,buduidaseestoovadvaimenazamjenjuju,
te da je nakon smrti ovoga Mehmedkapetana1755/56., a prije Mehmed
kapetana,ocaOsmankapetanova,postojaojojedankapetanijiimenije
poznato, ali je svakako na kapetanskoj dunosti mogao biti izmeu
1755/56. i 1765., kada se pojavljuje Mehmed kapetan koji te godine
obnavlja gradaaku tvravu. Nakon ovoga Mehmedkapetana izvjesno je
dajekapetanskudunostobnaaoOsmankapetan,"jedanodnajmonijih
bosanskih kapetana". Osmankapetan je u Modrici obnovio tzv. Bijelu
damijuiunjenojbliziniizgradiovelikihan,ajednudamijujeizgradioiu
Graanici, kao i jednu medresu i pred njom esmu. Jednu je medresu
sagradioiuGradacu.

5 Behija ZLATAR: "O nekim muslimanskim feudalnim porodicama u Bosni u XV i XVI

stoljeu". Prilozi Instituta za istoriju, god. XIV, br. 1415, Sarajevo 1978. (dalje: O
nekimmuslimanskimfeudalnimporodicama)
6 Hamdija Kreevljakovi (Sarajevo 1888Sarajevo 1959), bosanskohercegovaki
historiar.
7 Salih Hadihuseinovi Muvekkit (Sarajevo 1825Sarajevo 1888), autor poznate
PovijestiBosne.
8 SafvetbegBaagi(Nevesinje1870Sarajevo1934),historiaripjesnik.
9 BiljekeMuhamedaHadijahiauobiteljskojbiblioteciMuhamedaGradaevia.

Nakon njegove smrti 1812. na kapetanskoj ga je dunosti naslijedio

sin Muratkapetan, budui da je najstariji sin Hamzabeg umro 1212 h.
(1797/98.)iukopanjenaPainomgroblju,naputuzanaseljeehitlukeu
Gradacu.OsimHamzabegaiMuratbega,Osmankapetanjeimaojosina
Osmanbega(1813.zbogzaslugauratuprotivSrbijedobiotitulupae,bio
oenjen s jednom Turkinjom ije ime nije ostalo zapisano)10, Muharem
bega (umro prije 1821.), Ibrahimbega, koji je bio oenjen s jednom
urdijankom ije ime nam nije poznato (umro 1813, i ukopan u haremu
Svirake damije), Huseinbega (Zmaj od Bosne, 1802 1834), i H. Beir
bega (1846/47, ukopan u haremu Svirake damije). Za vrijeme Murat
kapetana zavrena je izgradnja gradaake tvrave. Otrovao ga je
Delaludinpaa1820.uTravniku.

Sviraka damija i medresa u Gradacu

10 Nije poznato zbog ega je sin imao oevo ime, stoje rijedak sluaj u obitelji
Gradaevi.

 Gradaacpoetkom20.stoljea

MLADOST
Huseinkapetan Gradaevi je roen 1802. godine u Gradacu.
Roditelji su mu bili Osmankapetan i Melekhanuma. O njegovom
djetinjstvu i mladosti povijesni izvori su veoma oskudni, to dovodi u
izuzetnonepovoljanpoloajonekojipokuavajupisatinjegovubiografiju.
Osimtradicijekojaseuvauobiteljiimalogabrojalirskihiepskihnarodnih
pjesama, o Huseinbegovom djetinjstvu nije ostalo nita vie zabiljeeno.
Jednulirskupjesmuonjegovomroenju"kojaplijenisvojomizvanrednom
skladnou i ljepotom stiha" nedavno je objavila Aia Softi". U njoj se
nagovjetava Huseinbegovo roenje i predskazuje njegova velika
povijesnauloga.

SanusnilaOsmanbegovica,
MladaljubabegaOsmanbega,
KapetanaodGradacagrada,
Dajojrastenasrcujabuka,
Najabucizrnobiserovo,
Nabiseruljutizmajuspava.
Akadasezmajuprobudio,
PrekoBosnekrilarairio,
DoStambolaglavadopirala.
Odstrahasetrglabegovica,
Probudisebeguunaruju,
Paesanakbegukazivati,
abegjojjesanaktabirio:
totirastenasrcujabuka,
Toje,duo,naemilovanje,

11 Mr. Aia SOFTI: Huseinkapetan Gradaevi u usmenom kazivanju i drami

Ahmeda Muradbegovia. DIVAN, br. 1, Gradaac 1998, (dalje: Huseinkapetan
Gradaevi),str.95.

tojeunjojzrnobiserovo,
Tojetebiedopodsrdacem,
tonanjemuljutizmajuspava,
Toeedomukaglavabiti,
tojeBosnomkrilarairio,
ToebitiBosnizatitnikom,
toStamboluglavadopirala,
Isamomecarudodijati.

Huseinkapetan se rodio u obiteljskoj kui Gradaevia, koja se

nalazi nedaleko od tvrave. Djetinjstvo je provodio esto odlazei iz
obiteljskekuedotvravekojajeupravoutovrijemedobivalasvojizgled
pokomejepostalaprepoznatljiva.Okolnostiukojimajerastaoirazvijaose
obiljeene su burnim politikim i vojnim dogaanjima u Bosni i njenom
susjedstvutogavremena,okojimajemladiHuseinbegkaodjeaksluao,a
kaomladivejemogaovlastitimoimagledatimasakrekojesuosmanski
veziri u Bosni inili nad bosanskom drutvenom elitom. Ta dogaanja su
vidno utjecala na mladoga Huseinbega. Osim toga, znaajan utjecaj na
razvoj njegove linosti imalo je i obnavljanje gradaake tvrave koncem
18. i poetkom 19. stoljea, koja je upravo u to doba dobivala svoj tako
prepoznatljivizgled.
Tvrava, gdje je bilo kapetanovo sjedite i koja je sluila samo za
vojnu i administrativnu upravu, a ne i za stanovanje kapetanove obitelji,
poela se sredinom 18. stoljea preureivati. Prema jednom izvjetaju s
poetka18.stoljea,gradaakatvravajeprilinovrstozidanaiokruena
jejednimjarkom.Osiguranajesatribaterijekojeimaju15tekihtopova.U
toj tvravi se nalazi kapetan koji zapovijeda i utvrenim gradovima
Srebrenik i Soko. Tvrava i itav kompleks starog grada poeli su se
preureivati 1765. godine u vrijeme Mehmedkapetana. Taj posao je
nastavljenzaOsmankapetana1808.iMuratkapetana1818/1819.godine.
eljezni materijal izraen je u Kreevu i Fojnici. Iz vremena obnavljanja
tvrave 1765. sauvane su informacije o narudbi alata i potrebnog
materijalazaobnovu.Cijenesuiznosile:velikimaljevi4parezaoku,mali
maljevi 1 paru, uskija 4 pare, klinci 6 para, trnokopi i lopate 10 para po
komadu.
Ovepopravketvravesredinom18.stoljeabilesuznaajne,takoda
seujednomizvjetajuzastavnikaBoiaizbrodskepograninepukovnije,
kojije1785,oitoupijunskojmisiji,

proputovao ovim krajem, gradaaka tvrava opisuje kao veoma dobro

organizirana i utvrena12. Boi je tada pisao kako se gradina, kula, i
kapetanovarezidencija"zavedrihdana"moguvidjetiizSlavonije.

PorodinakuaGradaevia

12 U ovom se izvjetaju za tvravu kae da se sastoji iz jednog duguljastog

etverouglaod45korakaduinei30korakairine,okruenasapriblino18stopa
visokimzidovimanakojimasenalazenauglu,premajugozapadukaoinaonome
sa sjeveroistoka. osmeroputni tornjevi za topove. Ispod njih je podzide, koje je
visoko oko 12 stopa, a prua se nanie prema istoku (prema potoiu) nekih 100
koraka.Nasjeveroistonomuglupodzidanalazesepokrajjednogetverouglastog
tornja, oko 16 stopa visokog, na kojem mogu stajati topovi, vrata, ulaz u Gradinu
(kroz toranj) kao i druga vrata prema jugu. Stan (tj sjedite, op. H.K.) kapetana je
opkoljenpalisadamaaispodnjihjarkom.Stanigradinadominiraokolicom,kojaje
unaokolo breuljkasta i ispresijecana mnogim jarugama; djelomice je obrasla, a
djelomicezasaenavokama.NanetopolasataodGradine(sjeveroistono)nalazi
se najednom breuljku usred vinograda jedan toranj od nekih pet stopa visine
(kapetanovovlasnitvo)ukojemljetistanujekapetan(kapetanimaljetnuizimsku
rezidenciju,kaouJajcu).Nekismatrajukakoseovaljetnarezidencijagradaakih
kapetanavjerovatnonalazilanaBagdalama.blizuGradaca.

NajvieinformacijaoobnavljanjutvraveimamoizvremenaHusein
begovoga brata i prethodnika na kapetanskoj stolici, Muratkapetana. U
jednompismu1818.godineMuratkapetantraiodbosanskogatefterdara
damupoaljenekolikozidarazadogradnjutvrave.Muratkapetanpieda
je sav materijal za popravak tvrave prikupio, da ima etiri majstora iz
GradacaisedamizMaglaja,dajeposlaopo20majstorauPoitelj,amolii
tefterdara da mu iz Jajca poalje jo 10 majstora. Iz jednog nedatiranog
pisma Muratkapetana upuenog Osmanbegu, zastupniku derventskoga
kapetana, saznajemo da se gradaaka tvrava popravlja po valijinoj
naredbi,ajedanodizvorasredstavazatuobnovupredstavljaojeiposeban
porez prikupljan u estomjesenim obrocima za valijino izdravanje i
administrativne trokove. U ovom pismu Muratkapetan istie neprilike u
kojejedovedenzbognestaicenovcaipotekoedasetajnovacprikupi,
te moli da mu derventski kapetan poalje stanovitu sumu novca "da bi
mogaoisplatitinadnicezidarimairadnicimakojisupopravljalitvravu".Iz
jednog drugog pisma pisanog 1818. godine saznajemo da je selo Sladna
kod Srebrenika "prema valijinoj naredbi, a po miljenju vilajetskih
dostojanstvenika i u saglasnosti kotarskog stanovnitva" bilo duno za
popravaktvravedostaviti14kolakamena.Izbrojnihkotarevadolazilaje
hrana, maslo, i ostalo to je bilo potrebno radnicima prilikom popravke
"carske tvrave". Za isplatu dnevnica zidarima i stolarima za popravak
tvrave,kojesumoralebitiisplaenedoAliduna(Ilijindana)1819.,Murat
kapetanu je 800 groa poslao i tuzlanski kapetan Mahmudpaa, a za
pokrie te isplate bili su valijinom bujruldijom odreeni neki prihodi i
zvornikoga i gornjetuzlanskog kotara, gdje je Muratkapetan bio poslao
svogaovjeka,Dervia,dateprihodepokupi.
OdjetinjstvuimladostiHuseinbegovojsasigurnousemoetvrditi
jedino da je rastao u burno vrijeme Bosne i da je sluao prie svoga oca
Osmankapetana i svoje brae Muratkapetana i Osmanpae o njihovim
osobnimdoivljajimauratovimaprotivpobunjenikauSrbijipoetkom19.
stoljeaidrugimznaajnimdogaajimatogavremena.Sigurnosuteprieo
slavnim bitkama znatno utjecale na razvoj Huseinbegove linosti i
njegovog vojnikog duha. Vjerovatno je njegova majka u znatnoj mjeri
zasluna za njegovo lijepo vaspitanje. Bartolomeo Kunibert je ostavio
moda najdetaljniji Huseinbegov opis. On pie da je lijeio Huseinbega
Gradaevia nakon to je iz Zemuna doao u Beograd. "Huseinkapetan
imaae30godina;stasmubejaesrednji,izgledinteresantan,pogledblag
isumoran,osmehpundraiituge,njegoveoinatkrivljivahugustei

ukrtene obrve, beloanjegove koe izdavae vie urijanski tip njegove

majke no onaj ponositoga, surovoga i poludivljega Bonjaka. Jedva bi se
mogloverovatidasepodovimnejakiminenimtelesnimsastavommogla
skrivati onako krepka dua, vojniki darovi, velika tatina, a naroito lina
hrabrost,doteranaponekaddodrskosti.Iskrenimarljivmuslomanin,onje
briljivovriospoljneobredesvojevereipretpiseKorana;nizatanasvetu
ne bi on propustio onih pet molitava dnevno, otro pretpisanih svakome
muslomaninu i od ega ga nita ne moe osloboditi; ta vie esto su ga
viali kako za vreme razgovora okree oi k nebu i ponavlja sa svim tiho
poneku molitvu ili stihove iz Korana; i protivu optega obiaja svojih
sunarodnika uzdravae se on briljivo od raznih vinskih i alkoholnih pia,
zabranjenihzakonimaislamizma".(...)13

Kula Huseinkapetana Gradaevia

13BartolomeoKUNIBERT:SrpskiustanakiprvavladavinaMiloaObrenovia1804
1850,Beograd1901,(dalje:Srpskiustanak),str.311314.

Huseinbeg je rano ostao bez roditelja. Otac mu je umro kada je

Huseinbeg imao svega deset godina. Akademik Hamdija Kreevljakovi je
na temelju isprave o smrti Huseinbegovoga oca Osmankapetana, tvrdio
da je prije Osmankapetanove smrti umrla i Huseinbegova majka Melek
hanuma,buduidasenenavodimedunasljednicima.Meutim,uobitelji
postojipredajadajeHuseinbegovamajkabilajedinaenakojajeotilana
kulu, gdje inae nisu ile ene jer je kula bila sjedite kapetana gdje se
nalazilavojska."HuseinkapetanovamajkaMelekhanumajeprvaenakoja
jeotilanakulu,samouanteriji,itodabiizdalanaredbu.Naime,kadaje
AlipaaFidahipozvaoHuseinkapetanaupomodasauvakapetanijuu
Zvorniku, koju je htio da uzurpira njegov amidi, Husein je krenuo sa
vojskom u pravcu Zvornika. U isto vrijeme straar sa kule obavijestio je
Huseinovumajkudasuprimijetilidaaustrijskavojskagrupiesvojejedinice
ikakoprijetiopasnost Gradacu.Saznavizaovo,Huseinovamajkaodlazi
nabrzinu na kulu i izdaje naredbu topdiji da ispali tri hica, to je ovaj i
uinio.Huseinovavojskastiglajeuehaje,nadomakSrebrenika.Kadjeuo
ugovoreni znak, Husein se vraa sa vojskom da zatiti Gradaac od
napada". Prema ovome predanju, dakle, Huseinova majka je bila iva u
vrijemesukobabraeFidahiauZvorniku(1829.godine)iuvrijemekadaje
Huseinbeg ve bio kapetan. Osim toga, postoji jo jedna predaja, koja se
ne uva samo u obitelji Gradaevi nego i u obiteljima Rizvanbegovi i
Baagi,aodnosisenautjecajkojijeimalaHuseinkapetanovamajka.Radi
se o predaji prema kojoj je jednom prilikom bosanski vezir pozvao
bosanske prvake na divan u Travnik. Svi su velikai bili doli osim Husein
kapetana. "Po elji svoje majke, koja je bila vrlo mudra i bogata ena, on
namjerno zakasni. Poslani su po nj i ifttatari. Meutim, Husein
kapetanova majka posla po tatarima veziru bure zlata. Novac uini svoje.
Huseinkapetan bi sjajno doekan i vezir ga u divanu namjesti uza se".
Takav je postupak uvrijedio hercegovake begove koji su, navodno zbog
toga,uPokretu1831/32.biliprotivHuseinkapetana.Upozadiniovedruge
predaje je nastojanje da se uzrok Pokretu 1831 /32. svede na osobne
motive neslaganja pojedinih bosanskih i hercegovakih begova, to je u
znanosti ve odbaeno kao neutemeljeno14. to se tie Huseinkapetana
sigurnojejedinoto

14 Hamdija KREEVLJAKOVI: Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2. izdanje, Sarajevo

1980.(dalje:Kapetanije),str194199;ena21,Sarajevo,februara2000,str.1920;
Hamdija KAPIDI: Alipaa Rizvanbegovi i njegovo doba, Sarajevo 2001. (dalje:
Alipaa),str.5051.

dajerastaoivaspitaoseuzsvoganajstarijegbrataMuratbega,iskrenog,
potenogipravednogkapetanakojije"preziraonasilnikeikorupcionae"
te "mrzio iz dna due spletke i klevete, a u svakoj prigodi titio raju i
sirotinju od nasilnika i gulikoa". Kasniji nain Huseinbegovoga vladanja i
odnosa prema stanovnicima svoje kapetanije pokazuje koliko je bratov
utjecajnanjegovovaspitanjebiosnaan.
Ne zna se kada je Huseinbeg poeo uiti pisati, ali se zna da ga je
Mula Mestvica, koji je od 1818. godine bio privatni pisar njegovoga brata
Muratkapetana, poduavao "turskom krasopisu". Mestvica je hvalio
Huseinbegakaodarovitadjeaka.Pisaojekakogajejedanputpotegaoza
uho radi kazne. Premda je to bio obiaj i kod ostalih nastavnika toga
vremena, Mestvica se kasnije, kada je Huseinbeg postao bosanski valija,
prisjeao toga plaei se njegove osvete. Naravno, nikakva ga kazna zbog
toganijesnala.Znase,takoer,dasudvojicaderviaobuavalimladoga
Huseinbega, ali se ne zna da li je sam Huseinbeg pristupio nekom
dervikom redu, niti je ostalo zabiljeeno daje upranjavao dervike
zikrove.Natemeljunjegovogaskromnogaivotamoglobisepretpostaviti
da je bio dervi. Zna se da je bio veliki vjernik. Kada je 1831. godine od
strane naroda izabran za bosanskoga vezira posebnom je bujruldijom
narediodasesvedamijeimektebipopravljaju,atamogdjemektebanije
bilotrebalo ihjegraditi,daseslubeniciplaajunavrijeme,dasenamaz
dematomklanja,aonikojitoneinetrebajubitikanjeni15.Nanjegovom
zlatnommuhuru,kojegmuje1831.izradiozlatarAmbroizGornjegVakufa,
stojeslijedeerijeikojeucijelostiodraavajuHuseinkapetanovuodanost
svojojduhovnojtradiciji:"UzdamseuvelikogStvoritelja,robmuHusein",a
okolousedampoljajepisalo:"PomojeodBogaipobjedaskoraiobraduj
vjernika. Bog nam je dosta i doista upravitelj i na gospodar i zatitnik.
Nema snage osim Boga velikog". Ispod je sedam usklika: "O prijatelju! O
slavni!Omogui!Odareljivi!Omilostivi!Opokrovitelju!Ooprosnie!".16

15 HamdijaKREEVLJAKOVI:HuseinkapetanGradaevi.ZmajodBosne,u:Hamdija
KREEVLJAKOVI: Izabrana djela, knj. IV, Sarajevo 1991. (dalje: Huseinkapetan
Gradaevi),str.37.
16 HuseinEHIC:HuseinkapetanGradaevi(ZmajodBosne).Takvimza1971(dalje:
HuseinkapetanGradaevi),str.130131.

DivanhanauporodinojkuiGradaevia

PORODINIIVOT
Huseinkapetan Gradaevi je bio privren svojoj obitelji. Rano se
oenio sa Hanifom, sestrom derventskoga kapetana Mahmudbega17. Ne
znasetanokadajebilasvadba,alijemoralabitivrlorano,jerjeHusein
kapetanov sin Muhamedbeg, u vrijeme Pokreta 1831. godine ve bio
dovoljno veliki. Za njega austrijski izvori kau da je bio djeak od desetak
godina prilikom naputanja Bosne. Nakon Huseinkapetanove smrti sa
sestromimajkomvratiosepoetkom1836.uGradaac.Umroje1854.ne
ostavivi iza sebe potomstva18. Osim sina, Huseinbeg je imao i kerku
efiku,kojaserodiladokjeHuseinbegbiouprogonstvuuOsijeku1832.
godine.OsudbiniHuseinbegovekerkeneznasenita.Pretpostavljaseda
je nakon Muhamedbegove smrti, skupa sa majkom Hanifom, napustila
GradaaciotilauIstanbuliliunekidrugigraduAnadoliji,gdjeimsegubi
daljitrag.

17 Jedna pjesma spominje: udna jada Husekapetana, / Gdje on nema drugoga

jarana/DoliureMahmudkapetana".H.KREEVLJAKOVI:Kapetanije,str.199.
18Kreevljakovi ne navodi daje Muhamedbeg bio u Istanbulu sa ocem, nego
konstatiradajeMuhamedbegnakonpovratkaizBeogradaivio(je)kraevrijeme
u Sarajevu kod Mujage Zlatarevia, a onda u Gradacu gdje je i umro 1271 (1854
55)". Kreevljakovi, oito pogreno, navodi da je Muhamedbeg iza sebe ostavio
jednukerkukojajesamajkomotilauIstanbulitamoumrlabezpotomakaneto
prije1878.godine.VjerovatnosuHuseinbegovasuprugaikerkanakonMuhamed
begovesmrtiiselileuIstanbulitamoumrle(H.KREEVLJAKOVI:Huseinkapetan,
str. 48). Ahmed S. ALII: Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine.
Sarajevo1996.(dalje:Pokretzaautonomiju),str.403404.Aliijejednovrijeme
takoerprihvataoovukrivuKreevljakovievupretpostavku.Oitojebilodolodo
pravezbrkeokoHuseinkapetanovapotomstva.IstinajedajeHuseinkapetanimao
sina Muhamedbega (umro 1854/55 bez potomstva) i kerku efiku (koja je sa
majkomnakonbratovesmrtinapustilaGradaaciodselilasamajkomuIstanbul,ali
seonjojnitavienemoepouzdanonapisati).Usporedi:AhmedS.ALII:itluci
Huseinkapetana Gradaevia. Prilozi za orijentalnu filologiju. XIVXV/19641965.
Sarajevo1969.(dalje:ifluciHuseinkapetanaGradaevia),str.315316.

U literaturi je nastalo nekoliko pria o Huseinbegovom obiteljskom

ivotu, ali mnoge od njih nemaju nikakvu povijesnu potvrdu. Josip Eugen
Tomi je u svom romanu Zmaj od Bosne izgradio priu o Huseinbegovoj
ljubavi sa Mejrom, kerkom bega Zaimovia iz Zovika kod Brkog, te
njegovu ljubav prema Mariji, kerki austrijskog oficira. Meutim, ovo je
samo romansirana verzija Huseinkapetanova ivota bez utemeljenja u
povijesnim izvorima, pogotovo imajui u vidu da je u vrijeme o kojem
Tomi pie svoj "historijski roman" Huseinkapetan ve bio oenjen, te
imao jednoga sina. Za Huseinbega se moe kazati da je vodio "ivot
skromnog vjernika, iako je bio neizmjerno bogat. Nikakvih harema nije
imao.Nijeupranjavaokonkubinat,kakotomnogizamiljajuipiu,valjda
poinercijiistonjakeegzotike.Nijebionirazuzdanninadmen"19.Austrijski
izvori,dodue,kadaopisujuprelazakHuseinkapetanovizBosneuSlavoniju
govore o njegovome "haremu", ali pod tim se ne moe podrazumijevati
klasini "harem" kojega ine ene jednoga ovjeka, nego pod tim u ovom
sluajuvaljapodrazumijevatisveenekojesusnjimprelazile,ukljuujuii
ensku poslugu. Tako se, na primjer, u austrijskim izvorima biljei dasu u
Slavonijupreli"haremHusejnovsa13ena,12djeceijednimslugom,brat
Husejnov Hadibeg sa 8 ena, 7 djece i jednim slugom, Alajbeg, sin
Mahmudpainsa8ena,12djecei2sluge"itakodalje,izegajesasvim
jasno da ovi izvori pod pojmom "harem" podrazumijevaju sve enske
lanove koje prelaze granicu. Kasnije su, prilikom obnove kule nakon
Drugoga svjetskog rata, posve neopravdano i povijesno apsolutno
neutemeljeno,akpojedinesobeuHuseinkapetanovojkulidobivalerazna
enska imena koja su posjetitelje trebala asocirati na tobonji Husein
kapetanovharem.

19 A. ALII: Pokret za autonomiju, str. 405.

NAELUGRADAAKEKAPETANIJE
Huseinbeg je na kapetanskoj stolici naslijedio svoga starijeg brata,
Muratkapetanazakogaseuobiteljipriadajeimaosvogaastronoma,koji
jebioArapinizvaoseejhMuhamed.KadajeMuratkapetandobiopoziv
da ide Delaludinpai u Travnik, ejh Muhamed je klanjao istiharu, zatim
pogledaonaneboizvijezdeizamolioMuratkapetanadaneideuTravnik
jereizgubitglavu,aligaMuratkapetannijehtioposluati.Kadajestigao
tunopaagaugostiizadavi.IstunouGradacuejhMuhamedpozove
Huseinbega,Muratkapetanovogbrata,ikaemudapreuzmekapetansku
dunostjervienemaMurata,kaoninjega.Huseinbegnijevjerovaoejhu,
aliejhleenaserdadu,sklopirukeikae:"Jaodohzasvojimkapetanom,
a ti Huseinbee idi u Biberovo polje i dovedi sebi drugog ejha". Husein
begsezagleda,vidjeejhamrtvognaserdadiiuvjerisedanemavieni
brata.PrialosedajeovajejhukopanubliziniHuseinbegovekulegdjeje
postojalojednoturbenakojesestavljalasadaka20.
Osim ove predaje postoji jo jedna legenda o Muratkapetanovoj
smrti,akojujeprviprenioaustrijskikonzul.Naime,prialosedajeMurat
beg obolio, nakon ega su mu savjetovali "da zakolje crnu koko i da iz
njene utrobe pojede kamen, to je on i uinio, ali je uskoro umro". Galib
ljivo, koji je temeljito istraivao austrijsku izvornu gradu ovoga vremena,
istie da su o Muratkapetanovoj smrti sauvane mnoge vijesti "i sve se
slau u jednom: da je to djelo Delalpae koji je, otrovavi jednog od
najbogatijihbosanskihbegova,htiopokazatikakoepostupitisasvimakoji
senabilokojinainoglueonjegovenaredbe".Premaovimistraivanjima
dr Galiba ljive Muratkapetan je pogubljen sredinom 1820, a ne 1821.
godine,kakojemislio

20Moguejedauovojpriiimanekeistine,madaseznadaMuratkapetannijeba
punovolioArape,paseprialokakojeongovoriomoeseogrijeitduu,alisu
nampreikomijevlasinegonadaljiniTurciiArapi.

Hamdija Kreevljakovi, oslanjajui se na navode koje je iznio Dragoslav

Pavlovi u svojoj raspravi o Huseinkapetanovom pokretu, objavljenoj
1911.godine.ljivoje,natemeljuaustrijskeizvornegrade,dokazaodaje
Delalpaa najvei broj bosanskih prvaka pogubio sredinom 1822, a ne
1821. godine21. Poslije Muratkapetanove smrti bosanski valija je izdao
bujruldiju kojom je popisana i u korist drave preuzeta sva njegova
imovina,osim20000groa,kojisudodijeljeninjegovimnasljednicima22.

PanoramaGradaca

21 GalibLJIVO:BosnaiHercegovina18131826.BanjaLuka1988.(dalje:BiH1816
1823),str.221.
22 SalihSidkiHADIHUSEINOVIMUVEKKIT,PovijestBosne,2,Sarajevo1999.(dalje:
Povijest),str.861.

Nakon to je preuzeo kapetansku dunost, Huseinbeg se

najznaajnijim dijelom posvetio svojoj kapetaniji. Kada su 1826. godine u
Istanbuluukinutijanjiari,aistifermanstigaoiuBosnu,sarajevskijanjiari
su odbili prihvatiti tu naredbu. U poetku su imali veliku podrku meu
svim vodeim slojevima bosanskoga drutva. Medu onima koji su ih u
poetku podravali bio je i Huseinkapetan koji je "svoj pristanak uz
janjiarepotvrdioizjavomdaonraspolaesatridoetirihiljadepuakaida
e sve protivnike bosanskih janjiara sravniti sa zemljom"23. Kada.su
sarajevski janjiari 6. januara 1827. pogubili nakibulerafa Nurudin
efendijuerifoviapodrkajanjiarimaizostalihkrajevaBosnejedovedena
upitanje,jerjetoubojstvookarakteriziranokaoteakzloin.Premdasene
raspolaepodacimaotomekakoseHuseinkapetannakontogaponaao,
izgledadaseon,ipak,distanciraoodnjih.
NekiautorisepozivajunapisanjeReidbegaBeograanina,kojijeu
knjiziIstorijaudnovatihdogaanjauBeograduiSrbiji,objavljenoj1874.na
turskomjezikuiprevedenoj1894.godine,tvrdiodajeHuseinkapetanbio
meu bosanskim prvacima koji su stigli ak do Loznice kako bi doekali
novoga valiju Abdurahimpau i izrazili svoje neslaganje sa janjiarskom
pobunom24. Meutim, Raidbeg samo spominje da je Abdurahimpaa u
Loznici zatekao "izjave od strane naroda iz Zvornika, Tuzle, Beljine,
Gradaca i Srebrenice, o tome, kako oni nisu za janjiare. U tom istom
smisluondobiizjaveiodFedajzadeMahmudbejaiAlibejaizZvornikai
od kapetana Mahmudbeja iz Tuzle, u kojima ga moljahu da u Zvornik
doe"25. Prema ovim tvrdnjama Raidbega valja biti veoma oprezan,
pogotovotoonuopenespominjeHuseinkapetana,negosamotodaje
novoga valiju doekala "izjava od strane naroda". Ukoliko je takva izjava
uope postojala ona nikako ne znai Huseinkapetanov stav. Raidbeg
dalje spominje izjave Mahmudbega i Alibega Fidahia, te Mahmudbega
Tuzlia, ali ne i izjavu Huseinbega Gradaevia! Neto kasnije Raidbeg
spominjedajeHuseinkapetanskupasaMahmudpaom TuzliemiHifzi
efendijom

23 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.163
24 H. KREEVLJAKOVI: Huseinkapetan, str. 28,31; Muhamed HADIJAHI: O ulozi i
znaaju bosanskog ustanka pod Husejnkapetanom Gradaeviem. Historijski
pregled,1,Zagreb1959.(dalje:Ouloziiznaaju),str.49;
25 RASIDBEJ:IstorijaudnovatihdogaajauBeograduiSrbiji,Iknjiga.Sturskogpreveo
D.S.Cohadi,SpomenikSKA,Beograd1894,(dalje:Istorijaudnovatihdogaaja),str.
25.

umiiem molio Abdurahimpau da proglasi ope pomilovanje za

pobunjenejanjiare,tojeovaj,navodno,iuinio26.Austrijskagraa,koja
nam je dostupna posredstvom istraivanja dr Galiba ljive, ne spominje
Huseinkapetana kao lana delegacije koja je bila uz Abdurahimpau u
vrijeme njegovoga boravka u Zvorniku i prije ubojstva nakibulerafa
erifovia27. Ni Salih Sidki Hadihuseinovi Muvekkit ne spominje da je
HuseinkapetanGradaeviupoetkubiouznovogavaliju,alinavodidaje
Alibeg Fidahi, kasnije najbolji Huseinkapetanov prijatelj, u Sarajevu "sa
zadovoljstvom posmatrao" kako Abdurahimpaa likvidira sarajevske
pobunjenike1827.godine.Fidahijenakontogadobiokapetanskudunost
uZvorniku.DrAhmedS.Alii28tvrdidajeHuseinbegGradaevibiouz
janjiare kada su ovi odluili ne prihvatiti sultanovu odluku o ukidanju
janjiara, ali ne spominje Huseinkapetanove aktivnosti nakon to je
Abdurahimpaa doao u Bosnu niti upozorava da li ima vijesti o njemu u
vrijemekadajebosanskivalijapoetkom1827.godinezbogpobunekaznio
ukupno 402 osobe29. Srpski knez Milo u jednom pismu od 23. januara
1827.godinepiekako supredAbdurahimpauuZvornik doli"deputati
gradaSarajeva,kojisemoguunekurukunazvatidiktatorimaBosne".Osim
ovih "deputata grada Sarajeva" on ne spominje vie nikoga. U ovom se
pismu izlau namjere ove deputacije: izali su "na poklonjenje,
izjanjavajuimu:daakoondolaziunameridaneunitijanjiareidane
uvodinizamdedid,istotakoakoeimostavitisvaprava,kojimasuseoni
koristili od najstarijih sultana, kojima se Bosna podinila, to e ga primiti
kaocarskogavezirasau,inaedasenedrznestupitinikorakdalje".U
pismu se dalje objanjava kako je na ovaj istup Sarajlija Abdurahimpaa
"bioprinuendasesasvojimdrugovimapovueutvrdinjuZvornika,gdeje
onodSrbasovestraneDrinehranuzaseisvojedrugovedobio"30.Niovaj
izvor,dakle,uopenespominjedajeHuseinkapetan

26 RAIDBEJ:Istorijaudnovatihdogaaja,str.27.
27 ljivo kao vjerodostojnu prihvata tvrdnju Raidbeja daje Huseinkapetan s
Mahmudpaom Tuzliem i Hifzi ef. umiiem molio Abdurahimpau da bude
milostivprema pubunjenicima, ali jeovaj toodbio i nastavioda izrie presude.
Galib LJIVO: Bosna i Hercegovina 18271849. Banja Luka 1988.(dalje: BiH 1827
1849),str.45.
28 Ahmed S. Alii (Kuljani kod Nevesinja 1934), bosanskohercegovaki historiar,
naunisavjetnikuOrijentalnominstitutuuSarajevu.
29 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.173
30 MilenkoM.VUKIEVI:ZnamenitiSrbiMuslomani.Beograd1906,(dalje:Znameniti
Srbi),str.67.

Gradaevi poetkom 1827. godine doao u Zvornik kako bi pozdravio

novogaveziraAbdurahimpau,apogotovunemanikakvihdokazadajeon
iaoakdoLoznicedadoekaAbdurahimpau.Ali,toneznaidajeonu
ovo vrijeme bio protiv vezira. Iz jednoga pisma to ga je Huseinkapetan
nakonslomasvogaPokreta1832.pisaoknezuMetternichuvidisedajeon
ve 1826. godine u Graanici doekao valiju h. Mustafapau, koji se,
bjeeiodpobunjenihSarajlija,skloniokodGradaeviaitridanaboravio
pod njegovom zatitom31. Osim toga, zna se da je nekoliko mjeseci 1827.
bio izvan Gradaca. Fra Ilija Starevi, naime, pie kako Huseinkapetan
"ispoetka (...) Abdurahmanu izjavi skroz pokornim", te istie kako devet
mjeseciHuseinkapetannijebiousvojojkapetaniji,negosevratiokoncem
oktobra 1827. kada je razgovarao sa Stareviem traei od njega da mu
dostavlja austrijske novine32. Uz ovo, Huseinkapetan je Stareviu
postavljaoraznapitanja"odjajetadojabuke(...)teo svemu,tojeseza
njegovedevetmjeseneodsutnostidogodilo",toznaidaseonraspitivao
o stanju u svojoj kapetaniji, o nainu ivota i potrebama ljudi, a ne o
prikupljanju informacija radi Pokreta kojega je, navodno, ve tada
pripremao,kakosetoobinouliteraturinavodi.Onotojesasvimizvjesno
jeste da je Huseinkapetan 1827. godine prvi put znaajnije istupio u
javnomivotuBosne.Njegovajeaktivnostvezanazaosmanskoruskirati
pripremekojesuseuBosnivrilezaodbranugranicaBosanskogaejaleta.
Valija Abddurahimpaa je u vezi s ovim ratom koncem decembra 1827.
godineobjavioproglas,nakonegajeHuseinkapetanpristaouznjega."U
njegovomkapetanatusuutvrdegradskebileizgraene,gradovisahranom
snabdeveni,stanovnitvonaoruano,aredmeustanovnitvommogaoje
za uzor da slui. Proglas vezirov prispeo je u Gradaac nou 10. i 11.
decembra,aHuseinbegjeve11.decembrakrenuouSarajevoveziru"33.U
Sarajevusubosanskikapetaniibegovisaveziromraspravljaliotomekako
provesti mobilizaciju vojske u Bosanskom ejaletu. "Trebalo je krenuti i
regularneineregularneeteiodratistrogzaptnadvojnicima,kojisubili
uvenisasvojerazuzdanosti".Huseinkapetansenajduezadraouzvezira
iuGradaacsevratioufebruaru1828.iodmahjepoeookupljatietei

31 DragoslavPAVLOVI:PokretuBosniiAlbanijiprotivreforamaMahmudaII,Beograd
1913.(dalje:PokretuBosni),str.9798.
32 JulijanJELENI:Kulturaibosanskifranjevci,IIsvezak,Sarajevo1915,(dalje:Kulturai
bosanskifranjevci),str.129.
33 AleksalVI:OHuseinbeguGradaeviu".Srpskarije,br.220,Sarajevo3.11.1920.

rekvirirati konje koji e vui topove. Huseinkapetan je odreen za

komandantavojskekojutrebamobiliziratinaprostoruodDrinedoVrbasa.
"Uhode su javljale da Huseinkapetan ima valijin nalog da sakupi 20.000
vojnika"34. U blizini Gradaca formirao je dva vojna logora. Vezir
Abdurahimpaa je 30. marta 1828. godine ponovo pozvao Husein
kapetana u Sarajevo. "Njega je trebao vezir za savetnika pri mobilizaciji
vojske.Gradaevidovedeuredsvapitanjakojaseodnosenapodizanje
vojske iz njegovog kapctanata i krene se 8. aprila u Sarajevo. (...). Krajem
majadobiojeHuseinbegGradaevinalogdapodignesvojeeteidase
saeliritopaspreminamar(premaOrlovomPolju,gdjesekoncentrirala
bosanska vojska radi odlaska u rat protiv Rusa, op. H.K.). Husein odmah
poslaglasnikaAbdurahmanusanajavomdajeuinioponalogu.Glasnikse
vratiidonesevestdasuetekapetanaizunutranjostiBosneveprispjelei
dalogorujujednikodTravnika,drugikodSarajeva.Vezirjenapustiosvoju
sarajevsku rezidenciju i doao u logor sarajevski, te tamo stanuje pod
atorom.PoetkomjunaekaojeGradaevinazapovestpadaseisam
krene veziru u logor". Najvei logor bio je u Orlovom Polju, gdje se
poetkom juna nalazilo oko 8000 ljudi sa osam topova. Komandu je imao
Abdurahimpain ehaja, a uz njega su bili Huseinbeg Gradaevi i
Mahmudpaa Fidahi. Sredinom juna 1828. Huseinkapetan je na vezirov
poziv ponovo doao u Sarajevo. Tada je dolo do pobune u sarajevskom
logoru, i Huseinbeg se morao vratiti u Gradaac, gdje je stigao 26. juna
1828. godine. Ova je pobuna u Sarajevu dovela do rascjepa u vezirovoj
vojsci u Orlovom Polju. Kako bi spasio situaciju, Huseinkapetan sa
maglajskim kapetanom Eminbegom, bihakim Mehmedbegom i
tuzlanskimMahmudpaomuputiojeuOrlovoPolje900vojnika,veinom
konjice, i pet topova, ali je sve bilo kasno da bi se ta vojska ouvala na
okupu.HuseinbegjeuspiospasitijedinovalijuAbdurahimpauizSarajeva,
komejenasvomeimanjuuZovikukodBrkogpruioutoite,izdravajui
punatrimjesecavalijinharemiposaduod2000vojnika35.Oovim
34 G.LJIVO,BiH18271849,str.53.
35 D. PAVLOVI: Pokret u Bosni, str. 98. Premda u prilogu svoje rasprave donosi
HuseinkapetanovopismoupuenoknezuMeternihu13.jula1832,ukojemstojida
jeAbdurahimpausklonio,,umojunahijuuselozovik",D.Pavloviipakkonstatira
dajevalijasa30ljudi"pobjegaoizSarajevaizatvoriose,,ukuliuBjeloj".Kakose
ova kula tada nalazila u vlasnitvu Huseinkapetanovoga brata Osmanpae
Gradaevia moglo bi se pretpostaviti kako, zapravo, Huseinkapetan i nije imao
nikakvogaueaubijeguAbdurahimpainomizSarajeva(D.PAVLOVI:Pokretu
Bosnistr.8);RAIDBEJ:Istorijaudnovatihdogaaja,28

dogaajima je Huseinkapetan opirno pisao knezu Metternichu nakon

slomaPokreta,alitrebabitioprezanouzrocimakojejenaveoupismuza
svojodlazakizSarajeva.GradaevinavodidajedolodopobuneSarajlija,
koji su, doznavi da je Huseinkapetan vezirov pristaa, napali na njega i
"ednoga moga konja ubiju, a ja svoi ivot munim nainom sauvam i
otidemondasamoimamomcimakoesamsasobomimaonasvojkrajteu
NahijusvojuikuiuGradaac"36.Izvjesnoje,ipak,todaseAbdurahimpasa
nakon to je morao napustiti Sarajevo sklonio na prostoru sjeveroistone
Bosne, i to ba kod Huseinkapetana. Neki autori smatraju da ovakav
Huseinkapetanov postupak nema nikakve veze sa njegovim ranijim
kontaktima sa vezirom, nego se radi o tome da je on kao bogat ovjek,
obezbijedio Abdurahimpai izdravanje i "omoguio mu da se izvue iz
Bosne,alitonijeinionatetuostalihBonjaka"37.
Ovaj odnos Huseinkapetana prema Abdurahimpai viestruko je
zanimljiv. Historiari koji su u fokus svojih istraivanja stavljali Pokret za
autonomiju 1831. godine izbjegavali su rasvijetliti ovo razdoblje Husein
begova ivota, oito smatrajui da njegova suradnja sa valijom nije
sukladnaciljevimanjegovogaPokreta.Meutim,nemanikakvesumnjeda
je Huseinkapetan tokom 1827. i 1828. bio uz bosanskoga valiju
Abdurahimpau i da je okupljao bosansku vojsku, a na Pokret se odluio
nakontojeOsmanskocarstvopristalonaotcjepljenjepojedinihbosanskih
nahijainjihovoprikljuenjeSrbiji.Huseinkapetanjei1828.i1829.godine
uz novoga bosanskoga valiju Namikpau, koji je obraajui se bosanskim
prvacimagovoriooopasnostimakojestojepredOsmanskimcarstvomzbog
ratasaRusijom,"aliPortanijebilasigurnanikakoesedratiSrbija",pasu
pojedine bosanske vojne jedinice imale zadatak da ojaaju osmanske
garnizone u Beogradu, apcu, Uzicu i Zvorniku. Huseinkapetan je dobio
zadatak da sakupi 5000 vojnika i da s njima krene u abac38. Ne postoje
pouzdaneinformacijeotomedalijeHuseinkapetansavojskomotiaou
abac,aliseznadajetamobilobosanskihvojnika,jerjeBosanskiejaletbio
duan prikupljati novana sredstva za izdravanje vojnika upuenih ne
samouabac,negoiuBeograd,SokoiUice.

36 D.PAVLOVI:PokretuBosni,str.98.
37 A.ALICIC:Pokretzaautonomiju,str.397
38 G.LJIVO:BiH18271849,str.58.

PoglednakuluHuseinkapetanGradaevia
PrijenegojepoveoPokret1831.godineoHuseinkapetanuseznajo
to da je u martu 1830. godine preko svojih glasnika poruivao kapetanu
MuratbeguBeireviuiHasanagiPekomuKrajinukakopostojiopasnost
da Milo Obrenovi iz Srbije provali u Bosnu, te ih podsjeao na to da bi
trebalibitispremnizaobraunakosetodoistaidesi39.Ubrzonakonovoga
je Huseinkapetan upozoravao i Austriju kako su svi bosanski kapetani
spremni pruiti otpor u sluaju austrijskoga napada na Bosnu, o emu se
sredinom 1830. uvelike prialo. U razgovoru sa jednim "pouzdanim"
ovjekomaustrijskevlade20.maja1830.godine,Gradaevijeizjavio"da
suprotivaustrijskogpohodanaBosnunesamogradaakakapetanijanego
isve ostale kapetanijeuBosni,aoneuzsjevernugranicuseaknalazeu
najveoj napetosti i iekivanju spremne na rat, da podu na onoga ko bi
prvistupionanjihovuzemlju"40.OvakavGradaeviistupnije

39 D.PAVLOVI:PokretuBosni,str.19.
40 G.LJIVO:BiH18271849,str.71.

dokaznjegovogaantiaustrijskogstava(prijebisemoglokazatidajeonbio
prijateljskinastrojenpremaAustriji,toepokazatidogaajikojieuskoro
uslijediti) nego pokazatelj da je on nastupao u ime svih (ilibarem veine)
bosanskih kapetana puno prije nego to e zvanino pokrenuti Pokret za
autonomijuBosne.
OHuseinbegovomivotuprijePokreta1831/32.uliteraturijedugo
postojalajednateorijaoporijeklunjegovoganovca,akojasetemeljilana
"vjerodostojnojpredaji",kojujezapisaodrSafvetbegBaagi,tenanekim
pismima koja je nakon sloma Pokreta 1832. pisao Huseinkapetanov
prijatelj fra Ilija Starevi41. Po toj je teoriji Huseinbeg, navodno, stekao
veu koliinu novca falsificirajui austrijski novac, kojega je zatim "na
veoma oprezan nain prijeko pretvarao u zlato". Ovu je predaju najprije
osporio Milan Prelog, a potom je i Hamdija Kreevljakovi odbacio ovu
teorijukaonevjerodostojnu.Natomjestanovituuglavnomostalaikasnija
literatura, povezujui nastanak te predaje za surevnjivost koju je prema
GradaevievompokretuimaoBaagi,kaotvoracte"predaje",uijojje
osnovibionegativanodnosSafvetbegovihpredakapremaPokretu42.

41 J.JELENI:Kulturaibosanskifranjevci,str.306.
42 VidioovomeuJ.JELENI:Kulturaibosanskifranjevci,str.133.

KapikulaisahatkulauGradacu

GRADITELJSKAAKTIVNOSTHUSEINKAPETANA

OddolaskanaeloGradaakekapetanije1820.doizbijanjaustanka
1831. godine, Huseinkapetan se najznaajnijim dijelom bavio izgradnjom
raznih graevina u svojoj kapetaniji. Za njega je karakteristino da je
gotovosvugraditeljskuaktivnostusmjerionaGradaac,zarazlikuodsvojih
prethodnika, brata i oca, koji su iza sebe ostavili znaajna graditeljska
ostvarenjaiudrugimkrajevima(Modrici,Graanici).Nepostojepouzdani
povijesniizvorikojibimoglipotvrditipredajuovlastitojciglanikodOraja,
alijesigurnodajeHuseinkapetanzasvojugraevinskudjelatnostuvozio
ciglu iz Slavonije43. Kada je sredinom 1830. godine bilo zabranjeno da se
uveze cigla, on je uputio otro pismo zapovjednitvu brodske regimente.
Ovopismo"pokazujekarakter,odlunostiponos,aistieironijuigronju
toganaegvelikogbosanskogviteza".UovompismuHuseinkapetantrai
dasedopustidamoekupovaticigluuSlavoniji,dasezbogtoganeprave
nikakvi problemi na skeli kod Samca "ama akolise Wama buna dobro
dopadaakoBogdaiutomochetesvvagdamenenacigotovvijegodsebe".
Ubrzonakonovogajezapovjednitvobrodskeregimenteizdalozapovijest
daseomoguiizvozcigleizSlavonijuuGradaac44.Vjerovatnojeovuciglu
Huseinkapetan

43 Dr.MuhamedHadijahijedobroprimijetiodajeovapredajaociglanikodOraja
prilinodubiozna,aukolikobisedokazalopostojanjejedneciglane,tobibilaprva
ciglanauBosniiHercegoviniuturskodoba.Utojjeciglani,navodno,proizvodena
cigla za potrebe kule i Gradine u Gradacu, dvorca u ardaku i kupole na damiji
Husejniji;uardaku(su)sezaistaidanassauvaliprimjerciciglesapolumjesecomi
zvijezdom, pa bi to moglo sluiti kao dokaz daje na naem tlu u Husejnovo doba
moglapostojaticiglana".Meutim,kakoseznadaje1830.Huseinkapetanuvozio
cigluizSlavonijetoupuujenatoilidaciglanauOrajunijepostojala,baremuto
vrijeme,ilipakdanijedavalapotrebankapacitet(...)TradicijauOrajukaomjestu
gdjeseciglananalazilavrijedimoguesamoutolikodasepretpostavidajeuOraju
postojalomodasamoslagaliteciglekojasetransportiralaizpreanskihkrajeva".
(M.HADIJAHIT.IMAMOVI:Gradaaciokolina,str.4748.)
44 Dr Antun VRGO: Jedno pismo Huseinbega Gradaevia. Kontrola pisama u
VojnojKrajini".Nastavnivjesnik,knjigaXLIII,Zagreb1934/35,str.223225.

upotrebljavaoiranijezaizgradnjuobjekataodmahnakontojedoaona
elo Gradaake kapetanije. Dosad nije poznato ta je Huseinkapetan
gradio sredinom 1830. godine kada je dolo do ovoga poznatog spora i
prepiskesazapovjednitvombrodskeregimente.
Medu graditeljskim ostvarenjima Huseinkapetana Gradaevia
najznaajnijisu,svakako,njegovadamijanazvanaHusejnija,zatimsahat
kula, veliki dvorac u selu ardak nedaleko od Gradaca, postoji
pretpostavkadajepravioikulunatvravi,aznaajnojedajedopustio,ak
bez sultanova berata, izgradnju velike katolike crkve i upnoga stana u
seluTolisakodGradaca.
Najzanimljivija je, svakako, kula na gradaakoj tvravi, za koju jo
uvijekpostojinejasnoadalijujepraviobaHuseinkapetanGradaevi.
"Kojegradiokuluukojojjesjediokapetaniukojojjebiouredkapetanije
ne zna se"45, ali se openito ta kula naziva Kula Huseinkapetana
Gradaevia.Sastojiseoddvagabarita(kule,kojajeviaikonaka,kojije
nii), pri emu kula i konak kao da "urastaju" jedno u drugo "spajajui se
zidom u prizemlju, prvom i drugom spratu, da bi kula nadvisila konak jo
jednim spratom i ardakom sa isturenom atmom kao osmatranicom i
vidikovcem",izegasemoepretpostaviti"dajekulavepostojala,kaodio
odbranbenog sistema iz ranijeg vremena"46, a da je konak dograen
kasnije. Jo neka arhitektonska rjeenja idu u prilog ovoj pretpostavci
(debljinazidovakuleunutarkonakaistajekao idebljinavanjskihzidovai
slino).VjerovatnojeHuseinkapetanpopravljaoovukulu.Mogueje,pak,
da je konak postojao kao sjedite kapetana, a da je Huseinkapetan
dogradiouzkonakikulu.Nepostoji,meutim,nikakvihpisanihpovijesnih
izvorakojibimoglirijeitiovuenigmu.
Osnovica kule je 7,70x7,40 m, a visina 18,1 Om, dok itav objekat,
ukljuujui i konak, ima dimenzije 15,50x12,50 metara47. Kula je sluila
iskljuivo za vojne i administrativne poslove, i u njoj je bilo sjedite
kapetana. Niti se Huseinkapetan rodio u ovoj kuli, niti je njegova obitelj
ovdje ivjela, nego je Huseinkapetan upravljao kapetanijom sa ovoga
mjesta.Obiteljskiivotseodvijaouobiteljskojkuikojasenalazilaublizini
kule.

45 DemalELI:ArhitekturaGradacairestauratorskizahvatnakuliHusein
kapetanaGradaevia.Naestarine,II,Sarajevo1954,str.167.
46 KulaHuseinkapetanaGradaevia.Vrijednostiistanjeposlijerata19921995,
Sarajevo1999,str.69.
47 HamdijaKREEVLJAKOVI:KuleiodaciuBosniiHercegovini.U:Hamdija
KREEVLJAKOVI:Izabranadjela,knj.II,Sarajevo1991,(dalje:Kuleiodaci)str.
478.

KulaHuseinkapetanaGradaevia
OsimovekuleuGradacu,Huseinkapetanjeuseluardakjedandio
svoga posjeda bio pretvorio u vjetaki otok ogradivi ga dubokim
kanalima,kojisumjestimicebiliirokiido100metara,ukojeseuputala
voda, a na vrhu jednoga breuljka napravio je veliki dvorac koji se zvao
ardak. Po ovome dvorcu itavo selo se jednostavno nazvalo ardak.
Narodna pjesma u kojoj se spominje gradnja Huseinkapetanove kule
odnosi se, prema nekim miljenjima, na ovaj dvorac, a ne kulu u
gradaakoj tvravi. Meutim, ukoliko bi se prihvatila kao istinita
pretpostavka da je konak u tvravi stariji od kule, te da je kulu doista
gradio Huseinkapetan, onda bi se ova pjesma mogla odnositi ba na ovu
kuluutvravi.

KulugradiHusokapetane,
Kulugradi,prkosiveziru,
Alemdie,biseromganie
Prema nekim informacijama ovaj dvorac je bio ogromna graevina,
ovalnogaoblika,"prozordoprozora",dug17iirok8metara.Dodvorcase
prilazilostazomnapravljenomodcigle,aublizinidvorcasusenalaziladva
bunara,posebanribnjak,velikipelinjakilovite.Unutardvorcapeisubile
od porcelana u zelenoj, crvenoj i bijeloj boji, a u blizini dvorca Husein
kapetanjeizgradioidamiju48.Svejetodaozapaliti1832.godineprilikom
prelaskauSlavoniju.
Najznaajniji objekat koji je Huseinkapetan izgradio svakako je
potkupolnadamijakojaidanasspadameunajljepeizgraenedamijeu
Bosni,sajednomodnajvitkijihkamenihmunara.

UGradacu,gradubijelome,
HairiniHusejnkapetane,
Hairinibijeludamiju.
NjumigradiSalkoSarajlija,
Alemmee,alemstatinee.
"Stan',aleme,stan',dragikamene,
Dobrusamtehajrunamjenio,
Das'udajucureBegzadia,
DaseenemomciFidahia".
Damija je izgraena 1826. godine, a "narodna predaja kae, da je
malo nie Husejnije bila od ranije jedna damija i kad je ona nekim
sluajem izgorjela, Husein kapetan je sagradio svoju damiju"49. Najnovija
istraivanjasuodbaciladugoprisutnupretpostavkukakojeHuseinkapetan
damijuHusejnijuizgradio

48 M.HADIJAHIT.IMAMOVI:Gradaaciokolina,str.35.
49 Iz vjerskog i vjerskoprosvjetnog ivota Muslimana u Gradacu (U povodu 40
godinjice smrti Hafiz Ahmed Hilmi ef. Muftia). Za tampu priredio
MahmudTRALJI. (dalje: Iz vjerskog ivota); Mehmed MUJEZINOVI: Islamska
epigrafikaBosneiHercegovine,KnjigaII,Sarajevo1998,(dalje:Islamskaepigrafika),
str.173174.

DamijaHuseinija
nakontoje"prilikomdefinitivneizgradnjegradaikuleunjemutvravska
damijaporuena,pajeHuseinkapetanunaknaduzatudamijupodigao
svoju,kojajenajljepaikupolompresvoena

damija u Gradacu", budui da je dokazano kako je tvrdavska damija

postojala sve do uspostave austrougarske vladavine 1878, pa Husein
kapetan nije mogao 1826. svoju damiju praviti kao "naknadu" za
tvravsku damiju50. Husejniju je Huseinkapetan Gradaevi napravio iz
vlastitoga osjeaja potrebe za gradnjom jednog takvog vjerskog objekta.
Unutarnjedimenzijeovedamijesu11,20x11,30m,zidovisudebljine1,30
m, kube je visoko 16,0 m, a munara 25 metara. Damija je pokrivena
kupolom, koja lei na osmostranom tamburu, a tri kupolice pokrivaju
trijem.Mihrabdamijeizvedenjeuveomalijepojplastinojdekoraciji,koja
predstavlja vaze sa cvijeem i isprepletene krugove, a prozori, kojih ima
osam,rasporeenisuutrietae.Minberimahfilsuoddrveta.Nadulazom
udamiju,nakamenojploiveliine72x64cm,stojiisklesannatpis:

Kakosulijepimihrabiminberdamijeosvjedoenihvjernika,
ijaizvanrednakupolasemoeporeditisa"Bejtimamurom"
Vrijednehvalesubogomoljegdjegodsenalazile,
Aposebnokupolamapresvoenamjesta,gdjesepadaniice.
Svakodnevnosenabogomoljeprosipaobilnamilost,
Jersutomjestaibogomoljepobonih.
Priznatisemoradajezapodizanjeovakvebogomolje
PotrebnauputaBoijainjegovapomo.
Nastojanjasavremenikaostalasubezuspjena,
Jerslinonijevidionionajkojemnogoputovao.
SretniemirkapetantvraveGradaca.
"
OdBogajeupuenipomognutzaovakvugradnju.
Pridruujuiseestitanjunjezinadovretka,evokronograma,
Krklerirekoe:"Ovojelijepadamijaidomvjernika"
Godina1242."(1826)51.

50 Opirno o ovome vidi Husnija KAMBEROVI: Sudbina damije u gradaakoj

tvraviipokuajnjeneobnove18911909.godine.Prilozizaorijentalnufilologiju,
49/1999,Sarajevo2000,str.253264.
51 M.MUJEZINOVI:Islamskaepigrafika,str.176.

UlazuHuseinijudamiju

U dvoritu Husejnije damije Fadilpaa erifovi je, ubrzo nakon

Huseinkapetanove smrti, izgradio posebnu zgradu veliine 6x6 m,
presvoenukupolom,kojajesvedo1893.godinesluilakaobiblioteka52.

52LamijaHADIOSMANOVI:PisanarijeibibliotekauBosniiHercegoviniuvrijeme
osmanskeupravekodBonjaka.Dhvan.GodinaI.br.1.Gradaac1998,str.1213.

Sahatkula
DamijaHusejnijasenalaziizvantvrave(4050metaraodgradskih
zidina), a od graevina unutar tvrave koje je izgradio Huseinkapetan,
znaajnajesahatkula,kojajeizgraenaprijenegojepodignutadamija.Iz
natpisa na kamenoj ploi na ovoj sahatkuli saznaje se da je sagraena
1824. godine, dakle dvije godine prije damije53. Kula je dimenzija
5,50x5,50m,avisine21,50metara.Za

53 Hamdija KREEVLJAKOVI: Sahatkule u Bosni i Hercegovini. Prilog za studij

konzervacije.u:HamdijaKREEVLJAKOVI:Izabranadjela,knj.II,Sarajevo1991,
(dalje:Sahatkule),str.505506.

ovukulujezanimljivodajojjevrh,uvisiniod0,50m,ozidanodopeke,dok
jesavostalidioodkamena.Ovajekulanajmlaiobjekatovevrsteizgraen
uBosni,atarihnatemeljukogasevidiimeosnivaaigodinagradnjeglasi:

"OsnivaobjektajeHuseinkapetan,
sinOsmankapetanov,kapetan
gradaaketvrave.Godina1240."
(1824)

Osimobjekatakojejesamgradio,poputdamije,sahatkule,dvorca,
Huseinkapetanjeostaviograditeljskogatragaiutometoseuvremenu
njegovoga upravljanja kapetanijom mnogo gradilo uz njegovu potporu ili
samo dozvolu. U tom su smislu najznaajnije zgrade podignute u
katolikomseluTolisa(prvazgradazakatolikupukukolu,kojujemoglo
pohaati 120 djece, podignuta je 1823, zatim katolika crkva u kojoj je
moglomolitveobavljati1500ljudi,teprostraniupnistanod8soba)54.U
ovo su doba izgraene i katolike crkve u selima Dubrave i Garevac, te
pravoslavna crkva u Obudovcu55. Za ove je graevine zanimljivo da su
sagraene bez sultanova berata. Naime, prema tadanjim drutvenim
normama,takvesegraevinenisumoglepravitibezsultanovaberata.No,
Huseinbegnijemariozatoiizdaojedozvoludaseonegrade,jerseradilo
onjegovimljudima,ljudimakojisuivjeliunjegovojkapetaniji.Biojetone
samo izraz njegove brige za sve ljude u njegovoj kapetaniji, nego, sasvim
sigurno,znakpolitikezrelostiidubokebosanskeosjeajnosti.Zbogtogaje
opepoznatodajenjegovakapetanijabilanajboljeureena,dasunjegove
ifije bile najzadovoljnije svojim statusom i korektnim odnosom begova
premanjima.

/otkadjePosavina,
Izgubilakapetana,
PosljednjegaHuseina,
Probitananejmadana56.

54 J.JELENI:Kulturaibosanskifranjevci,str.306308.
55 M.HADIJAHIT.IMAMOVI:Gradaaciokolina,str.36;H.EHI:Husein
kapetan,str.132.
56 M.HADIJAHI:Ouloziiznaaju,str.48(OvejestihovezabiljeioMartinNEDI:
Porazbasa,Peuh1884,str.94)

Gotovo svi izvori biljee kako Huseinbegove ifije ive u velikoj

sigurnosti,zbogegasuiuzeliznatnogaudjelaunjegovojvojsciuvrijeme
Pokreta 183132. godine. Prilikom naputanja Bosne sa Huseinbegom je
kod upanje u Slavoniju prelo i 13 Srba, medu kojima je Ilija Davidovi,
Huseinkapetanovtuma,imaooruje57.

OrujeHuseinkapetanaGradaevia

57A.IVI:BoravakHuseinbegaGradaeviauSlav.Brodu".Srpskarije,br.232,
10.11.1922.

NAELUBOSANSKOGAEJALETA
Huseinkapetan je izborom za vodu autonomnoga Pokreta 1831.
faktikipostaobosanskivladar.Prijeizbijanjapokreta"ukonacimaHusein
kapetanaGradaevia"izmeu20.i31.decembra1830.godineodranje
inicijativniskupdijelabosanskihprvakakojiepovestiPokret.Nakontoga
je u Tuzli od 20. januara do 5. februara 1831. odran "iri pripremni
sastanak svih predstavnika Bosne" sa kojega je upuen "opi poziv
bosanskom narodu da se die na ustanak za odbranu Bosne". Takoer je
upuen poziv za sabor u Travnik koji se treba odrati 29. marta 1831.
godine.Naovomesastanku,kojijeodranuvelikojtajnosti,donesenesu
veomavaneodluke,kojesuuhistoriografijiizazivalebrojnekontroverze58.

Tuzla.KonakUlica
58 Zbog tajnosti u kojoj je sastanak odran, zakljui koji SU doneseni takoer SU
predstavljali strogu tajnu. Ahmed Alii zbog luga smatra kako. zapravo, na ovom
sastanku nisu doneseni nikakvi konkretni zakljuci, osim da se trai samostalnost, a
uvjete e Bonjaci postavljati tek nakon pobjeda na Kosovu sredinom 1831 godine.
Alii izvjetaje guvernera Dalmacije, Tomaia i pisanje Agramer Zeitunga, smatra
izmiljenim(A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.201202)

Prema pisanju austrijskoga guvernera Dalmacije, barona Tomaia, i

dopisima objavljenim u listu Agramer Zeitung, koje je kasnije tampao i
zvaniniWienerZeitunguBeu,Bonjacisunaovomesastankutrailidase
opozovu privilegije koje je Porta dala kneevini Srbiji, da se obustavi
uvoenje nizamidedida (nove vojske, nove uniforme i novoga naina
uvjebavanja), da se ukine bosansko namjesnitvo i dopusti uvoenje
autonomne vlasti na elu sa domaim ovjekom, za ta e Bosna plaati
Porti godinji tribut od 4000 kesa (2 miliona pjastera)59. Prvu taku ovih
zakljuaka, vezanih za privilegije koje je Porta dala kneevini Srbiji, treba
tumaitiukontekstuodlukaPortedaseSrbijiustupiestbosanskihnahija,
to je dovelo do velikoga nezadovoljstva Bonjaka, koji su organizirali niz
protestnih skupova zbog toga. Ova odluka Porte je i bila glavni povod za
izbijanjaPokreta1831.godine.

Tuzla
NasastankuuTuzlijezakljueno"dauimeBonjakasveposlovevodi
Huseinkapetan Gradaevi, iako nije dobio nikakvo oficijelno zvanje".
NakonsastankauTravnikukoncemmarta1831.ibijegabosanskogavalije
Namikpae,HuseinkapetanjefaktikipostaonajviavlastuBosni.Namik
paajepobjegao21.maja1831,
59D.PAVLOVI:PokretuBosni,str.19;G.LJIVO:BiH18271849,str.126127;Bosnai
HercegovinaodnajstarijihvremenadokrajaDrugogsvjetskograta,Sarajevo1995,
str.143).

a u jednom dokumentu datiranom 31. maja 1831. Huseinkapetan se

potpisuje kao Almuhakkem Kapudan Husein Seraskeri Bosna, tj kao
seraskervojnikomandantBosneizabranpovoljinaroda,izegasemoe
zakljuitikakoHuseinkapetannijesamonajviavojnanegoicivilnavlastu
zemlji. Nakon uspjenih vojnih pohoda na Kosovu, u Pritini su u prvoj
poloviciavgusta1831.bosanskivojnikomandantidonijeliodlukudazatrae
od velikoga vezira da Huseinkapetan Gradaevi bude imenovan za
bosanskogavaliju.Naime,86vojnihkomandanataseskupilonasastankui
nakonraspraveostanjuuBosnizakljuilidabibilonajbolje"dasenekoiz
ejaleta,kopoznajedravneposlove,kojeodanvjeriidravi,ikopomae
nemonuraju,postavizavalijuvilajeta".Onidaljeistiukakosmatrajuda
"prvak ovog vilajeta, kod nas svih vjeran i poten, dobroinitelj vjere i
drave, pomaga sirotinje i raje, po prirodi svojoj poboan i ispravnog
vladanja,kapetanGradaca,Huseinbeg,usvakomsluajujesposoban,da
uz pomo Allaha, dovede u red sve odmetnike i zavede mir, i kako treba
provodicarskezakoneinaredbe.Onjepremasvakomedobarisasvakim
selijepoophodi.Snjimesvistanovniciejaletabitizadovoljni.Kadsmomu
tosaopili, onseprotivioiodbijao totomitraimo.Ali, nakrajunijese
mogaooduprijetiiodbitinaemolbe.Akose,dobrotomimilouBojom,
ejaletBosnadadenavedenomrobuuranguvezira,posloviejaletaidruge
carskeslubesigurnoeseobavljatikakotreba.Svimitrudiemosekoliko
je najvie mogue da svoje poslove obavljamo i da budemo pokorni.
Pokoravaemo se pretpostavljenim i u korisnim slubama rtvovati ako
treba i svoje ivote. I ne samo to, nego je sigurno da e sve stanovnitvo
maloivelikosnjimostvaritizadovoljstvo,mirisigurnost.Zbogtogasmose
usudiliuputitiovajponiznimahzar"60.Uizvjetajutogajesarajevskimula
Abdulkerim efendija Jusufkadi sastavio nakon izbora Huseinkapetana za
bosanskogaveziraistiesedajezaveziraizabran"estitiHuseinbeg,bivi
kapetan tvrave Gradaac u Bosni. Do sada je svako cijenio njegov nain
ivota i njegov karakter. Svi bogati i siromani bili su zadovoljni s njim,
voljeligaibilimuzahvalni"61.
Dakle, na ovom sastanku u Pritini, koji je odran oko 10. avgusta
1831.godine,Huseinkapetanje,zapravo,izabranzabosanskogavaliju,jer
vojnikomandantikojisudonijelituodlukubilisu"ugledniciiprvaciejaleta,
komandanti, malo i veliko, svi predstavnici ejaleta", mada e on za
bosanskogavalijuzvaninobitiizabranuSarajevu

60 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.264265.
61 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.270.

12.septembra1831.godine"oemujeoglasioposvimkadilucimauBosni,
pajedobionazivpae"62.

VezirskikonakuTravniku
HuseinkapetanjefaktikibionajviavlastuBosni,alijeonzatoipak
traio potvrdu iz Istanbula. Sudei prema austrijskim izvorima, Husein
kapetan je jo prije vojnike pobjede na Kosovu poslao jednu delegaciju
velikom veziru, koji se nalazio u Skoplju, a druga je delagacija u Skoplje
stigla 6. novembra 1831. godine. Ovoj drugoj deputaciji veliki vezir je
obeao podrati ustanike zahtjeve i zauzeti se kod sultana da se za
bosanskoga vezira imenuje Huseinkapetan Gradaevi "koji uiva opte
povjerenje i poznaje potrebe zemlje"63. Nije, meutim, naiao na
razumijevanjeuIstanbulu,anisamnijehtioozbiljnopodratitebosanske
zahtjeve, pa je jedino preostalo da se na "svebosanskome saboru" obavi
izbor Huseinkapetana za bosanskoga valiju. Tok "svebosanskoga sabora",
koji se odrao u Sarajevu 12. septembra 1831, bio je svean. Sabor se
odravaou

62 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.268;G.LJIVO:BiH18271849,str.138.
pogrenonavodidajeHuseinkapetanzabosanskogavalijuizabranuprvoj
polovinioktobra.
63 G.LJIVO:BiH18271849,str.137

Carevojdamiji,aprisustvovalisumu"predstavnicinarodaizcijeleBosne
(...) Nakon vijeanja, jednoglasno je zakljueno da se potvrdi izbor koji su
izvrili vojni komandanti u Pritini. To znai da se Huseinkapetan bira za
valijuBosnesarangomveziraiinompae(...)Otomejesainjenzapisniki
odnesenkodsarajevskogmulleAbdulkerimefendijeJusufkadianaprepisi
ovjeru. Nakon toga je otila delegacija u konake kod Zlatara i pozvala
HuseinkapetanadapodesnjimauCarevudamijudamusetozvanino
saopi. Delegacija je bila brojna, ali se toj delegaciji, na putu do konaka i
natrag, pridruila ogromna masa svijeta svih slojeva. Prema zvaninim
zapisima i tada je Husein kapetan pokuao da odbije prijedlog bosanskih
prvaka,tvrdeidaontoneeliidanjemunijestalodopoloaja(...)Alina
kraju nije mogao odbiti njihove zahtjeve i elje i prihvatio se odgovorne
dunosti"64.PrisutninaSaborusu,nakontosuuzeliabdestipoloiliruke
na Kur'an, prisegom iskazali vjernost Huseinkapetanu kao bosanskome
valiji. "Mi ovdje sakupljeni, svi, jednoglasno tebe postavljamo za valiju
ejaleta Bosne. Svu nau pokretnu i nepokretnu imovinu i, posebno, nae
porodiceidjecupredajemotebiurukeizatvojusreu.Odsadasamotebe
priznajemo kao valiju Bosne i nikoga s druge strane ne trebamo i ne
primamo,kogoddagapostavio.Imaumrijetiipropastialiodovognema
odustati"65.

Travnik
64 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.268269
65 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.269.

OitojevekoncemmajaHuseinkapetanpravivladarBosne,uzkoga
je bilo vijee bosanskih prvaka, ali je to ozvanieno od ovoga Sabora 12.
septembra 1831. godine. Kasnije je organizirao i svoj dvor u Sarajevu.
Sredinom decembra 1831. je napustio Sarajevo i prenio svoj konak u
Travnik,gdjejeiinaebilosjeditevalije."Tuje,premakasnijimzapisima,
uredio velianstvenu rezidenciju i vladao kao pravi vladar". Uz Husein
kapetanakaoveziraobrazovanjeiDivan,kaojednavrstabosanskevlade,
koga su sainjavali Hasanbeg Sijeri kao predsjednik Divana i valijin
zamjenik, Kasim Alajbeg Sijeri kao generalni sekretar, Ahmed Sejid beg
Vilikaodefterdarih.MustafabegPrijepoljackaotimardefterdar,tejo
trojica Sarajlija bez zvanine titule. Glavno duhovno lice u Divanu bio je
Hifziefendijaumii.OsimDivana,postojaojejedaniriSavjet,kojegasu
iniliglavnikomandantibosanskevojske.UizborusvojihsuradnikaHusein
kapetan se nije mnogo razlikovao od svojih prethodnika i nasljednika: na
sva vanija mjesta postavljao je sebi odane ljude, dok se sa protivnicima
estoko obraunavao, "a mnoge i pogubio, kao gradikog i teanjskog
kapetana, epakog i akhisarskog muftiju, alajbega Mahmuda Filipovia,
IzetaguizTravnika,travnikogkadijuijotridesetoricu"66.

Careva damija u Sarajevu

66G.LJIVO:BiH18271849,str.139.

HUSEINKAPETANKAOVOJSKOVOA

Prvikrugoruanihborbi
Huseinkapetan je rastao sluajui od svoga oca i svoje brae o
raznim vojnikim poduhvatima, a kada je izabran za vou Pokreta za
autonomiju1831.godinemogaojeisamzapoetisavojnimpoduhvatima.
Nakon tuzlanskoga sastanka, na kojemu je odlueno da se sazove opi
sabor u Travniku, Huseinkapetan je naredio da svi predstavnici, koji su
pozvani u Travnik, sa sobom povedu brojnu vojnu pratnju s ciljem da se
onemogui eventualni vojni otpor valije Namikpae. Ukupno je tada ka
Travniku moglo krenuti "nekoliko hiljada vojnika", kako pretpostavlja
Ahmed S. Alii67. Ovu je vojsku u epu saekao valijin izaslanik
pokuavajuidoznatirazlogezanjenopokretanjekaTravniku.Izepajeu
Travnik u ime Huseinkapetana otila jedna delegacija, koju je predvodio
Alipaa Fidahi sa 150 vojnika, koja je valiji saopila zahtjeve ustanika68.
ValijasesklonioutvravuiupomopozvaobrauSulejmanpaie,kojisu
savojskomod2000vojnikakrenulikaTravniku.Pribliavajuiseslubenom
sjeditu bosanskih namjesnika bosanska je vojska "opalila nekoliko
topovskih hitaca prema travnikoj tvravi" kao upozorenje valiji da su
spremni na vojni obraun ukoliko bude potrebno. Idui prema Travniku
HuseinkapetanjedobiovijestidasepremaovomgraduuputioiIbrahim
begSulejmanpaisaciljemdavalijipruivojnupodrku.Huseinkapetanje
naredioMemiagi,muteselimuSrebrenice,dasadijelomvojskepresijee
putovimtrupama.Bitkaseodigrala7.aprila1831.godineumjestuPirot,
nadomakTravnika.RezultatjebiodaseSulejmanpaievavojskapovukla,
aMemiagajeporuiosvezgradeikulebegovaSulejmanpaia.

67 A. ALII: Pokret za autonomiju, str. 215; G. ljivo navodi daje prema austrijskim
izvorima sa Huseinkapetanom ka Travniku krenulo oko 4000 vojnika (G. LJIVO:
BiH18271849,str.126).
68 G.LJIVO:BiH18271849,str.126127.

GlavninaHuseinkapetanovevojnepratnjejelahkoulauTravnik,jer
se Namikpaa predao, nakon to se nekoliko dana bio zabarikadirao u
tvravi. Kasnije je Namikpaa pobjegao u Stolac kod Aliage
Rizvanbegovia,imejefaktikiHuseinkapetanpreuzeovlastizemlji.On
kaoseraskerBosne31.maja1831.godinepozivasvubosansku"gospodu"
(age) da se odazovu njegovu vojnom pozivu i odmah pristupe u njegovu
vojsku. Istodobno poziva kako one koji su obavezni ii u rat (tj. uivaoce
timara i zeameta), tako i dobrovoljce (stanovnici gradova i sela). Na taj
nain okuplja narodnu vojsku "koja se borila za interese Bosne i naroda".
Dio vojske je ostao u Bosni, uglavnom u Zvornikome sandaku, kojom je
komandovaoMahmudpaaFidahi,koji,premanajnovijimistraivanjima,
zapravo nije izdao Huseinkapetana, nego je po njegovoj naredbi ostao u
ZvornikuzbogmoguegasrpskogaupadaprekoDrine69.

OrujeHuseinkapetanaGradaevia
Glavnina vojske je krenula prema Kosovu s ciljem da presijee put
vojsci velikoga vezira koja je pola u guenje bosanskoga i albanskoga
ustanka.HuseinkapetanjenajprijezauzeoPe,azatim

69A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.239

i Pritinu, gdje je postavio svoj glavni logor i upravljao daljim tokom

operacija.Glavnabitkaprotivvojskevelikogaveziraodigralasekodmjesta
timja u irem krugu Upijana, oko 18. jula 1831. godine70. Premda ne
postojidetaljanopisbitke,ipaksemoezakljuitikakojeHuseinkapetan
primijeniodobrutaktiku.Naime,objevojskesubilepodjednakobrojne,ali
je vezirova bila daleko bolje naoruana. Zbog toga je Huseinkapetan sa
prethodnicom svoje vojske poslao Alipau Fidahia koji se u okraju sa
vezirovomprethodnicompovlaiotojestvoriloutisakkodvezirovevojske
da e lahko izai kao pobjednik. Tako je Alipaa odvukao za sobom
osmansku konjicu i artiljeriju u umovite predjele, a onda je Husein
kapetansaglavninomvojskeizvriosnaanprutunapadiodniopobjedu.
U potpunosti je razbio sultanovu vojsku i doepao se velikoga ratnog
plijena,asamvelikivezirMehmedReidpaajebioranjenijedvajeuspio
dapobjegne.BjeaojetakobrzodajeostavioisvojuarhivukojujeHusein
kapetanzaplijenio71.
Svi istraivai ovoga razdoblja bosanske historije suglasni su u tome
da je Huseinkapetan napravio veliku greku to je nakon ove pobjede
obustavio dalje vojne operacije i podlegao varljivim obeanjima velikoga
vezirakojijeuvjeravaoBosancedaesultanispunitisvenjihovezahtjeve
samodasevrateuBosnu.

Drugikrugoruanihborbi

Nakon pobjede na Kosovu Polju Huseinkapetan je poslao o tome

obavijest svome zamjeniku Ahmed Seidbegu Viliu traei od njega da
odmahnaredidaklikisandakbegpovedevojskuizKrajinepremaGabelii
Stocu, a vojska iz Sarajeva da krene izravno na Stolac u obraun sa
odbjeglim valijom Namikpaom. Istodobno je nareeno da vojska iz
PosavineiFoekrenenaGackouobraunsaSmailagomengiem.Kako
jeNamikpaavebionapustioStolac

70 Nijepoznatodalisebitkaodrigralaujunuiliujulu.DragoslavPavlovijesmatrao
da se bitka desila u julu (D. PAVLOVI: Pokret u Bosni, str. 233 234), a Alii
najednommjestudasetodesiloujunu,doknadrugommjestu,uistojknjizi,tvrdi
da se to desilo 18. jula (257). Enver Imamovi se ne odluuje ni za jedan datum
(Enver IMAMOVI: Historija bosanske vojske, Sarajevo 1999, str. 144). Hamdija
Kreevljakovijesmatraodasebitkaodigralaoko18.srpnja1831,aliistiedase
todesiloblizumjestaKaanika(H.KREEVLJAKOVI,Huseinkapetan,str.34).
71 D.PAVLOVI:PokretuBosni,str.23

odluenojedasetajdiovojskevratinapoetnepozicije,adiovojskekoji
jekrenuopremaGackudoiviojeporazuBorakojnahiji72.Drugabitkau
Hercegovini se vodila oko Trebinja, gdje je Huseinkapetan kao svoga
komandantaodredioAhmedbegaResulbegovia,kojijedokoncaoktobra
1831. uspio protjerati svoje roake Huseinbega i Hasanbega
Resulbegovia,pristaeAlipaeRizvanbegovia,izTrebinjaiokolice73.

PeatHuseinkapetana
Gradaevijesavojskom23.avgusta1831.izPritinekrenuoprema
NovomPazaruidaljeupravcuSarajeva,gdjejestigao9.septembra1831.
godine,anasaboruodranom12.septembra,uCarevojdamiji,izabranje
zabosanskogavezirauinupaesatrituga.
Drugi krug oruanih borbi Huseinkapetanove vojske sa sultanovom
vojskomzapoeojeveudecembru1831.godine.Naime,velikijevezir16.
decembra 1831. napao jedinice bosanske vojske u varoici Banjska,
nekoliko kilometara udaljenoj od Novoga Pazara. Bosanska je vojska
nanijelaporazvezirovimtrupama.Utojevrijemezbogvelikezimekojaje
zavladala uBosni, bosanska vojska bila rasputena, a njezini pripadnici su
sevratiliusvojamjesta.
Madaseglavninavojske,dakle,vratilausvojamjesta,iuprkosvelikoj
zimi,HuseinkapetanjeodluiodasetokomzimevojnikiobraunasaAli
paom Rizvanbegoviem i njegovim pristaama u Hercegovini. Zato je
narediolivanjskomekapetanuIbrahimbegu

72 H.KREEVLJAKOVI:Huseinkapetan,str.34.
73 D.PAVLOVI:PokretuBosni,str.25;OovimsukobimauHercegovinividiiG.
LJIVO:BiH18271849,str.139143

Firdusu, koga je u meuvremenu privukao na svoju stranu, da obavi taj

posao74. Ibrahimbeg Firdus je prvo napao na ljubukoga kapetana
SulejmanbegainaniomuvelikiporaznaUtvici,imejeitavaHercegovina,
osimtvraveStolacgdjesezabarikadiraoAlipaaRizvanbegovi,prelana
stranuHuseinkapetana.GradaevievomvojskomkojajeopsjedalaStolac
zapovijedaojeHadibeg,polubratAlipaeRizvanbegovia.Meutim,nou
9/10. marta 1832. godine Aliaga Rizvanbegovi, doznavi preko svojih
pijunadajenapadakasnagabosanskevojskeznatnoumanjenazbogzime
i pomanjkanja ivotnih sredstava, izvela je kontranapad iz tvrave i razbila
opsadustolaketvrave.UovojjebitkipoginuoHadibegRizvanbegovi75.
Tada je ve prema stolakoj tvravi napredovao sarajevski muteselim
Mujaga Zlatar, ali se morao vratiti na temelju naredbe Huseinkapetana
zbogpotrebekoncentriranjavojskeisuprotstavljanjavelikomveziru,kojije
bio pripremio veliku vojnu ofanzivu i sa brojnom vojskom 16. marta 1832.
zapoeo ratne operacije. Huseinkapetan je 3. februara 1832. pisao svim
bosanskim kapetanima traei da mu alju vojnike jer se sprema krenuti
protiv sultana, istodobno se alei na slab odziv posebno predbacujui
HasanagiPekomzbogtromostiimlitavosti76.Uprkostomeonjesakupioi
u susret veziru poslao oko 10000 vojnika, koji su odmah napali na Vuitrn
nastojeipreprijeiticentralnimvezirovimsnagamaulazakuBosnu.Vezirje
krenuo na Bosnu iz dva pravca: prvi pravac je vodio od Vuitrna preko
Novog Pazara ka Viegradu i Sarajevu, a drugi iz Skadra preko Podgorice,
PlavaiGusinjapremaPljevljimaiFoiidaljepremaSarajevu.Kaotosevidi
glavnioperativnipravcisubiliusmjerenipremaSarajevu,aneTravniku,gdje
jezvaninobiloHuseinkapetanovosjedite.Kolikosezna,Huseinkapetan
nijeizravnovodiovojskukojaseuputilanabosanskegranice,negojeposlao
svojeiskusnekomandante(HasanbegSijeri,Mehmedbeg

74 Muhamed A. MUJI: Jedna bujruldija Husejinbega Gradaevia. Prilozi za

orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, II,
Sarajevo1952,str.195199;MuhamedA.MUJI:StavlivanjskogkapetanaFirdusa
prema pokretu Husejinbega Gradaevia i sultanovoj politici. Prilozi za
orijentalnufilologijuiistorijujugoslovenskihnarodapodturskomvladavinom,IIIIV,
Sarajevo 1953, str. 597605; Dr Hajrudin URI: Posljednji livanjski kapetan
Ibrahimbeg II Firdus. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo 1957, str.
102103.
75 H.KAPIDI:AlipaaRizvanbegovi,str.5859.
76 AlfredMAKANEC:InteresantnostioZmajuodBosne.Jugoslovenskilist,XIII/1930,
br.160.(dalje:InteresantnostioZmajuodBosne),str.9.

KrupaBeireviiAlajbegTodorovi).KadajeveziruspiopreiiprekoDrine,
HuseinkapetanjenaredioAlipaiFidahiudasa6000vojnikakreneprema
RogaticiionemoguiprodorvezirovevojskepremaSarajevu,aiHasanbeg
Sijeri se sa Sjemea (lijeva obala Drine kod Viegrada) uputio prema
Palama.TakojeglavninabosanskevojskebilakoncentrirananaGlasinakoj
visoravni.Tusekoncemmaja1832.odigralavelikabitka.Dvijevojske,koje
su predvodili Huseinkapetan Gradaevi i Kara Mahmud Hamdipaa,
bosanski valija imenovan od strane sultana, ukopale su se kod mjesta
zvanog Vitez. U prvom okraju Huseinkapetan se povukao, a potom je
dolo do bitke kod arenog hana (mogue da je to dananji Han Bulog ili
Pale). Vojska Huseinkapetana povukla se prema Sarajevu, gdje je na
zasjedanju ajanskoga vijea odlueno da se nastavi sa borbom. Posljednja
bitkaseodigrala4.juna1832.naStupu(naputuodSarajevapremaIlidi).
Huseinkapetanjevebioodniopobjedunadsultanovomvojskom,alisuse
sbonestranepojaviliAlipaaRizvanbegoviiSmailagaengi,kojisuiz
HercegovinedolidoTrnova,azatimkodmjestaCrnaRijekaprobilibonu
odbranu Huseinkapetanove vojske i pojavili se u glavnom okraju kod
Stupa. To je dovelo do poraza Huseinkapetanove vojske, koja se odatle
povukla u sami grad. Huseinkapetan se utaborio na Bakijama, a nakon
procjene da se vie ne moe oruano suprotstavljati osmanskoj vojsci,
raspustiojevojskuiuputiosepremaGradacu.Biojetonjegovdefinitivni
vojniki poraz. Timardefterdar i bosanski dostojanstvenik Mustajbeg
obavijestio je dalmatinskoga namjesnika o ulasku sultanove vojske u
Sarajevo:"Dajemnaznanje,jueupetakupodnedobiosamveseleglasove
dajeuproliutorakna5.juna1832.udariovezirnaSarajevoidajerazbio
carske nevjernike. Ko nije poginuo, taj se nije imao kada ni obazrijeti na
Sarajevo,nitijeznaojedanzadrugoga,prokletiHuseinkapetanutekaoje
glavombezobziraprekoplaninepasjimputem,avezirovavojskajekrenula
naTravnik"77.Huseinkapetan"junaniinesreni(...)stiedomasnekoliko
eta,kojeganebehuostavileisastareinama,kojemubehuostaleverne,
odluan da se zakopa pod gradakim razvalinama pre no da padne iv u
rukenovogavezira.Alipomisaonarazorenjenjegovogarodnogagradaina
strahovitanasiljakojimabiovooajnoistrebljenjenaskoroizloilonjegovu
porodicuinjegoveljude,izmenimuodluku,pa gaprinudidaseskloni na
austrijskozemljite"78.

77 G.LJIVO:BiH18271849,str.149.
78 B.KUNIBERT:Srpskiustanak,str.307

HamajlijaHuseinkapetanaGradaevia

PoglednakuluHuseinkapetanGradaevia

PROGONSTVO
Prijenegotojevojnikiporaenbilojejasnodae Huseinkapetan
morati krenuti u progonstvo, jer je koncem aprila 1832. posebnom
sultanovom naredbom proglaen "nevaljalcem", "izdajnikom",
"razbojnikom", zlikovcem", "odmetnikom", "buntovnikom", te osuen na
smrtikonfiskacijusveimovine,osimmulkovnihdobara."Premauzvienoj
fetvikojajeizdanaodstranesvijetlogaerijatapostalajemojavladalaka
dunostdasepogubiiunitinevaljacimenomHusejinkapetan,kojijeod
nekog vremena u vilajetu Bosni sa zlom namjerom se proglasio
samostalnim, sakupio oko sebe kojekakve nevaljalce i individue te se
odmetnuo i pobunio protiv mog visokog carstva i usudio na zla djela kao
tojerasparavanjeporeznih(harakih)ispravasfalsifikovanimpeatomi
irenje buntovnikih spisa". U ovoj se naredbi dalje istie da e biti
oproteno onima koji odustanu od pobune "a oni, koji ostanu uporni u
odmetnitvu, osim to e im biti oduzeti timari, zijameti i ostala
izdravanja,joipozasluzibitikanjeni"79.Ovimfermanom,dakle,Husein
kapetan je proglaen "nevaljalcem" i "buntovnikom", ali se iz ovoga
fermana vidi i to da je Huseinkapetan ve imao izgraen aparat za
funkcioniranjevlasti,dajeprikupljaoporezeiobavljaodrugeposlovevlasti.
BuduidaPortanijepriznavalaHuseinkapetanazabosanskogaveziratoje
isvenjegovepotezekaopredstavnikavlasti,kaoinjegovepeate,spisei
ostalo, na kojima se on pojavljuje kao bosanski namjesnik, jednostavno
smatralafalsifikatima,pasezbogtogauovomfermanuHuseinkapetanove
naredbe za prikupljanje poreza, ovjerene njegovim peatom,
karakterizirajukao"falsifikovani"spisi.

79FehimSPAHO:Ferman,kojimjeHusejinkapetanGradaeviproglaen
odmetnikomiosuennasmrt".Napredak,br.3,Sarajevo1932,str.27.

Huseinkapetan je ve ranije u Austriju poslao fra Iliju Starevia

sa pismenom molbom caru Franzu da mu se u sluaju potrebe

omoguiprelazakuAustriju80.
Nakon to je poslije vojnikoga poraza u junu doao iz Sarajeva u
Gradaac, Huseinkapetan je zatekao Starevia, koji mu je donio vijest iz
BeadaneebitivraenuOsmanskocarstvo,aslinujevijestdobioiod
brodskog vojnog zapovjednitva. Meutim, kako su za prelaz u Austriju
postojali odreeni uvjeti (polaganje oruja, podvrgavanje zdravstvenim
propisima, a poslije izdrane karantene udaljavanje sa granice), Husein
kapetanjeuGradacuostaodanimamoleidrPlevela,direktorabrodskog
kontumaca, da mu se olakaju ti uvjeti: da moe nositi oruje, da kuu u
kojoj bude stanovao moe renovirati po muslimanskim propisima, te da
moeodmahotputovatiuBeitamosesusrestisacarem.DrPleveljeove
Huseinkapetanoveelje15.junaposlaouPetrovaradinbaronuRadoeviu
naodluku,alisuprijetoga,14.juna1832,konjiirogatamarvavlasnitvo
Huseinkapetana kod Starog titara preli na austrijsku stranu. Oko
podneva 16. juna jedna grupa Bosanaca predvoena Huseinkapetanom
Gradae viem, stigla je na obalu rijeke Save nedaleko od upanje. Sa
Huseinkapetanomjebilooko600oruanihljudi,alijesvegajednatreina
njih namjeravala prei u Austriju, a ostali su bili u Huseinkapetanovoj
pratnji radi njegove sigurnosti i htijui iskazati pokornost i odanost
Gradaeviu sve do posljednjeg momenta. "Tuga za Bosnom, koju je
beskrajnovoleo,brigaibojazanodneizvesnosti,kojaekanjegainjegoveu
Austriji, razoaranje u prijateljima i ratni napori, podneseni u poslednje
vreme,potresoeiiznurieosetljivogviteza.Naobalisavskojnijemogaoda
idebeztuepomoi.Dvamomkasumoraladagapodupiruuhodu"81.
KodardakaPodrunaiskupilasemasaradoznalogsvijetaizupanjei
okolineoekujuiprelazakHuseinkapetanaGradaeviaizBosne.Kadaje
preao na austrijsku stranu, Huseinkapetan i njegova pratnja su odmah
smjeteniuupanjskevojnikezgrade.KadajeHuseinkapetanhtiosjahati
s konja njegovi aui su povikali na sav glas, to je bio obiaj kada vezir
silazisakonja.Odmahjeod

80 HuseinkapetanjefraIlijuStareviaposlaouBesredinommarta1832.godineu
nadi da e Austrija pruiti pomo Bosni onako kako je to Rusija uinila Srbiji". (G.
LJIVO:BiH19271849,str.147).
81 Aleksa IVI: Boravak Husejinbega Gradaevia u Slav. Brodu. od 18. juna do 4.
jula1832.god."Srpskarije,br.232,Sarajevo10.novembra1922.

Huseinkapetana i pratnje zatraeno da poloe oruje. Huseinbeg je to u

prvi mah odbio, ali je poslije ponovnih upozorenja pristao poloiti oruje.
Dvijenoijeproveouupanji,apotomje18.juna,oko10satiprijepodne,
u pratnji 80 austrijskih vojnika, krenuo u Slavonski Brod u tamonji
kontumac radi karantene. Njegovo oruje je spakovano u dvoja kola i u
odstojanju od dva sata, uz pratnju osam austrijskih vojnika i dva Husein
kapetanovaovjeka,poslanozanjim.Stvarioddragocjenostisusmjetene
udvijelaei19.junaprevezeneuSlavonskiBrod.
Direktor brodskog kontumaca, dr Plevel, je sa nekoliko kola, ispred
kojih su jahali konjanici, krenuo iz Broda u susret Huseinkapetanu.
DoekaogajetrisatahodadalekoodBroda.Pozdravljajuigazaeliomuje
dobrodolicu i na svean nain gauveo u kontumac. Zbog ovog sveanog
doekadrPlevelje29.junaukorenodzapovjednikabaronaRadoevia82.

GradaacjeostaotugovatizaHuseinkapetanom

82 A. IVI; Boravak Husejinbega Gradaevia u Slav. Brodu. od 18. juna do 4. jula

1832. god. Srpska rije, br. 233. Sarajevo 11.novembra 1922. do broja 235,
Sarajevo14.oktobra1922.godine.itavtokboravkaHuseinkapetanauBrodudat
jepremaovomIvievomtekstu.

OddolaskaubrodskikontumacHuseinkapetanjenasvakomkoraku
osjeao svu gorinu prognanikoga ivota. Na njegovo pismo, koje je dr.
Pleyel15.junauputiobaronuRadoeviu,ovajje19.junaodgovoriodase
naHuseinkapetanovputzaBemorasaekatidozvola"odozgo",damuse
razdoblje kontumacije ne moe skratiti, niti dozvoliti noenje oruja.
Doputamusedakuuurediposvomnahoenju,aliovlastitomtroku,te
istiedatakuanemoebitiuBrodunegouOsijeku.RatnisavjetuBeuje
1.jula1832.godinedonioodlukupokojojnemoebitinikakvogagovorao
HuseinkapetanovomputovanjuuBeinjegovomsusretusacarem.
U meuvremenu se odluivalo o daljem Huseinkapetanovom
boravku nakon izdravanja karantene. Nestor, brigadir u Brodu, predloio
je23.junabaronuRadoeviudasesviBosancinakonkarantenepremjeste
iz Broda u Osijek, ali je Radoevi 25. juna odgovorio da prema odluci
Ratnogasavjetaod25.majaBosancimorajubitirazdijeljeniuviegrupai
biti smjeteni odvojeno jedni od drugih. Huseinkapetana sa obitelji i
poslugomtrebaposlatiuOsijek,aostalerazdijelitiuVinkovce,Ivankovoi
Mirkovce.OsjekomegeneralmajoruBencekubaronRadoevijenaredio
da obavi sve potrebne pripreme za dolazak Huseinkapetana i pratnje.
Bencek je 26. juna odgovorio da se u vojnikoj tvravi kod privatnih
graanamoesmjestitinajvie140 ljudi,dokseukasarnumoesmjestiti
oko 240 ljudi. Baron Radoevi je odluio da se Gradaevi i pratnja
smjesteuprivatnimkuama,dasepratnjidozvolidvasataetnjednevno
unutartvrave,adaseHuseinkapetanuinjegovojobiteljidozvoliizlazitiu
etnju po unutranjosti tvrave u svako doba, ali na svaki njegov korak
trebastrogopaziti.
Sa Huseinkapetanovom stokom je bilo problema, jer nije bilo
podesnoga mjesta za njezino smjetanje. Zbog toga je baron Radoevi
dozvolio 27. juna da Huseinbeg proda svoju stoku, ali pod uvjetom da
dobiveni novac poloi u brodsku regimentsku blagajnu. Stoku je kupio
izvjesni Frajer, pekar iz Vinkovaca83. Radoevi je uvidio da Huseinbegov
novac i dragocjenosti nisu dovoljni za izdravanje tako velikoga broja
njegovih pristalica, osobito ako se bude uvelike troilo, pa je naredio
brodskom kontumackom i carinskom zvanju da sve Huseinkapetanove
dragocjenosti poalje u Osijek, a osjekome vojnom zapovjedniku je
narediodaihpoloiutvravskublagajnu,i

83SadikEHI:ZmajodBosne.HuseinkapetanGradaevi.Tuzla1991.(dalje:Zmaj
odBosne),str.41.

da iz toga Huseinkapetanu daje onoliko novca koliko je potrebno za

izdravanje.
Huseinkapetanova karantena je zavrena 30. juna 1832. godine.
PoslijetogaonjetrebaobitiotpremljenuOsijek.Njemusetamonijeilo,
pajeve25.junamoliobaronaRadoeviadaostaneuBrodudokmuse
narueno zdravlje ne popravi. Baron Radoevi o tome nije htio ni uti,
nego je poslao potpukovnika Petresa sa zadaom "da bez odlaganja
sprovedeprenosbosanskihemigranataumesta,kojasuzanjihodreena".
PoptukovnikPetresjestigaouBrod2.jula,iodmahzapoeopripremeza
otpremanje Huseinbega i pratnje u Osijek. Odreeno je da 3. jula krenu
ene, a 4. jula Huseinkapetan sa drugovima. U pratnji zastavnika
Mrkobrada i vojnike eskorte krenuo je 3. jula enski dio Husein
kapetanove pratnje iz Broda preko Vrpolja, akova i Vuke za Osijek.
Iduegadana,4.jula1832,uzjahalisubosanskibjeguncisvojekonjeiveu
dvasataposlijepodneporedalisusepreddvoritemkontumacaoekujui
dolazakHuseinkapetanaGradaevia.Eskortanjihova,kapetanLovetosa
vojnicima, prispjela je tano u dva sata. Meutim, morali su dugo ekati
Huseinkapetana, koji se, oito, teko odluivao otii daleko od bosanskih
granica. Oko pola etiri pojavio se i on na svome konju, pozdravio se sa
drutvom i povorka je krenula. "Sa sumornim emigrantima jahao je
Husienbegnasusrettraginojsudbini,kojamujedosuena"84.
PremjetanjemuOsijek5.jula1832.Huseinkapetanje,premanekim
miljenjima, bio u izvjesnom smislu rijei interniran. ak ni njegovim
roacima i prijateljima smjetenim u Vinkovcima nije bilo doputeno da
dou u Osijek, to je bilo u skladu sa ranije zauzetim stavom austrijskih
vlasti da se izbjegli Bosanci razbijaju u vie odijeljenih grupa kojima e se
onemoguitikontakti.SanajbliimsuradnicimaHuseinkapetanjeboravio
uGornjemGradu,ukuiAlojzamita,plaajui1030forintimjesenekirije
zasebei107osobakojesusnjimbile,anjegovaporodica(supruga,sini
posluga) je stanovala u kui udovice Delimani u Donjem Gradu. "Svaka
korespondencija sa prijateljima u Bosni bee im zabranjena. ak su sve
njegove volove prodali, a novac petrovaradinska komanda stavi u svoje
kase,azaplijenieisvugotovinu,kojujeHusejinimaokodsebe"85.

84 D.PAVLOVI,PokretuBosni,pogrenonavodidajenakonprelaskagraniceHusein
kapetanprvoupuenjeuVinkovce,azatimuOsijek(str.53).
85 D.PAVLOVI,PokretuBosni,str.5354

Iz Osijeka je Huseinkapetan pisao 13. jula knezu Metternichu. U

ovomepismuongovoriosvomeivotuprijePokretaiouzrocimaPokreta,
temolidaseaustrijskicarzauzmedagasenevraauOsmanskocarstvo,o
emusevepoelopriati,idamusevratinovackojijeodnjegaoduzeti
zapeaen u kasu austrijskih vlasti. Sa velikim ogorenjem on istie da se
razoarao u ponaanje austrijskih vlasti. "Dasam znao dau ovaki reziluk
terpetiimukeodsvakogapodnositi,datonebinikogaprelaziovoliobina
onoj strani poginuti no ovamo na ovu stranu prohoditi"86. Kratko nakon
toga,24.jula1832,onseujednompismuponovoalinasvojpoloaj."ak
i da sam svakom pojedincu ubio dijete, ne bi gore postupali prema meni,
negototosadaine.(...)Nisamnavikaodapodnosimovakozlo"87.Uprkos
takvom poloaju, Huseinkapetan i njegova pratnja su se u Osijeku drali
dostojanstveno. ak se prestao aliti na svoj poloaj, jer su mu vlasti
doputaleraspolaganjenjegovimnovcem,alinatajnaindajenovacidalje
bio deponiran u kasi, a Huseinkapetan je mogao troiti onoliko koliko je
htio. Jednom je prilikom izjavio baronu Radoeviu kako je uspostavio
odlineodnosesaljudimauOsijekuiokolini."Dobroseslagaoisaonima
koji su razumjeli moj maternji jezik i sa onima koji ga nisu razumjeli". Iz
Osijeka je 21. avgusta 1832. pisao austrijskom caru: "Mogu rei da sam
sadadobroidamijedobroovdje,aliVimoeteipakrazumjetiovjekakoji
jemoraonapustitiiizgubitisvojuotadbinuiposjedtojeimao,kakomuje
prisrcu"88.MadajeoekivaodaeuAustrijibititretirankaobosanskivezir,
Huseinkapetanjeimaostatus"buntovnikogvoe".OnjeuOsijeku"ivio
kao bjegunac. Bio je sumoran i tuan za domovinom, ali opet ponosan i
gord, ivio je raskono kao pravi vezir, imao je dosta velike trokove"89.
Juraj Straossmaver, koji je tada bio gimnazijalac, priao je kasnije fra Grgi
MartiudasudjecaizkoleilagledatiHuseinkapetanainjegovedrugove
kakosuse"dilitalinakonjima"90.

86
87
88
89

D.PAVLOVI,PokretuBosni,str.101.
S.EHI:ZmajodBosne,str.41.
G.LJIVO:BiH19271849,str.159.
Slavko KALUERI: HuseinKapetan Gradaevi. Zmaj od Bosne. Sarajevo 1932.
(dalje:Huseinkapetan),str.23.
90 Fra Grga MART1: Zapamenja (1829 1878). Po kazivanju autorovom zabiljeio
Janko Kohari, za tisak priredio Ferdo ii, Zagreb 1906. Pripovijeda se, da seje
Husejin Gradaevi sa svojim prijateljima u Osijeku najrae zabavljao igranjem
dilita.Ovasejeigrasastojalautome,dabijedanodigraanakonjubjeao,adrugi
bigagoniotenastojaosdrvenomipkompogoditiulegjailiuglavu".(J.JELENIC:
Kulturaibosanskifranjevci,str.141)

MadasedobroslagaosaljudimauOsijeku,austrijskesuvlasti,ipak,
naupornatraenjaosmanskihvlasti,nastojaletoprijeodstranitiHusein
kapetanatodaljeodgranicaBosne.NamjeravalesugaizOsijekaprebaciti
u Komoran. U to je vrijeme dola sultanova obavijest o pomilovanju, uz
ogranienje da se ne moe vratiti u Bosnu. Ta je vijest Huseinkapetanu
saopena20.septembra.DvadanakasnijeHuseinkapetanGradaevise
posebnimpismomzahvaljivaoSlavonskojgeneralkomandiuPetrovaradinu
naprijemuigostoprimstvuuOsijeku."imsampreaonaovopodrujei
doaopodzatituaustrijskogcara,bilomijeodreenoboraviteuOsijeku;
tusamiviomirnoibiosamzadovoljan...Bilomijeovdjevrlodobroija
sam sa svakim mogao razgovarati na mom maternjem jeziku, a naroito
sam odravao dobre odnose sa brigadnim generalom u Osijeku". Nakon
toga, Huseinkapetan je 25. septembra 1832. iz Osijeka pisao
Petrovaradinskoj generalkomandi molei da se austrijski car zauzme na
PortidasenjegovojobiteljiomoguipovratakuBosnuipovratakimanja,a
njemudaseomoguidaljiboravakuOsijekuipovratsvepokretneimovine,
te da uz njega, i na njegov troak, ostanu svi koji su tada bili u njegovoj
pratnji91.

Poglednadamijuikulu
91A.MAKANEC:InteresantnostioZmajuodBosne,str.9.

NapritisakaustrijskihvlastiodluiojevratitiseuOsmanskocarstvo.
Onse27.septembraukucizadraoneobinodugo,aokoetirisataposlije
podne pozvao je austrijskoga majora na razgovor. Tom je prilikom kazao:
"Majore,jasamtiuovihnekolikodanamodazadaomnogoposla,atimei
sebiuskratiomilosttvogakomandanta.Jaseuzdamuvauuvidavnostiu
openito poznato i meni nezaboravno ovjekoljublje i dobrotu tvoga
generala. Da li se moete on ili ti staviti u moj poloaj i zamisliti se da se
moja sudbina vie ne nalazi u rukama zakonitog reda nego samovolje,
sudbinakojasemijenjasvakeminute(...)Neuvasvienitamolitinegou
iiistrpljivosaekatirjeenjemojesudbine,aliusejoestdanazadrati
podvaomzatitom,kojojsamsetakoersatakopunopovjerenjapredao,
atvojgeneral,mojmilostividobroinitelj,etakoertakodugotrpjetimoj
haremovdjeuOsijekudokmisadanjibosanskinamjesnikHamidpaane
odobrislobodanprelazuBosnukodSamca,ilidokjaizBeogradapoveziru
netodrugonjemunejavim"92.
Huseinkapetan je sa pratnjom iz Osijeka za Osmansko carstvo
krenuo poetkom oktobra 1832. godine. Pratnja se sastojala od jednog
kaplara i dvanaest vojnika kojima je zapovijedao potporunik Mudrovi.
PremamarrutiizraenojuOsijeku29.septembra1832,Huseinkapetanje
na put krenuo 4. oktobra u koloni koja je jahala na 40 konja. Prvu no je
prenoiouVukovaru,aujutroslijedeegadana,5.oktobra,nastaviojeput
prekoTovarnikaipredveerstigaouKukujevcegdjejeprenoio.Treuno
(6. okotobra) je prenoio u Radencima, a etvrtu (7. oktobra) u
Golubincima93. U Zemun je stigao 8. oktobra 1832, gdje mu je u dvoru
austrijskogageneralaFojtaproitansultanovfermanopomilovanju."Mladi
bosanski vod, jaui na divnom arapskom hatu s bogatom konjskom
opremom, s kavazima i auima pred sobom, a praen svima svojim i
agama, paom Ali Vidajiem i ostalim stareinama, koji svi pokazivahu
naspram njega ono isto uvaenje i potovanje, to su mu ukazivali u
najsjajnijimasovimanjegovesreeinjegovevlasti,doeudvoraustrijskog
enerala. Alipaa i kapetan Krupe drahu mu uzengiju pri sjahivanju s
konja. On ue u dvornicu gde je iekivan ne kao izgnanik ve kao
otomanski dostojanstvenik prvog reda, kojemu se pri dolasku ukazivahu
poasti,pabiposaennapoasnomesto,sakojegasaslua

92 G.LJIVO:BiH18271849,str.163.
93 G.LJIVO:BiH18271849,str.164.

itanje akta amnestije sa onim istim spokojstvom i sa onim istim

dostojanstvom, koje bi pokazao pri itanju fermana o naimenovanju i za

valijukojejetakodugoekao"94.
OdredbeovogafermanasubileiznenaujuezaHuseinkapetana,jer
jenareenodanemoeostatinesamouBosninegouopeuevropskome
dijelu Osmanskoga carstva. Odreeno je da mora u Anadoliju. Ve 10.
oktobra on je iz Zemuna pisao knezu Metternichu molei ga da prenese
njegovumolbuaustrijskomecaruukojojjemoliodasehabsburkivladar
zauzmekodsultanadaseHuseinkapetanovojobiteljiomoguipovrataku
Bosnu i vraanje imanja, a da se njemu omogui ostanak u Beogradu, da
mu se vrati njegov novac, te da se njegovim ljudima odobri da ostanu s
njimnanjegovtroak95.Slinojepismouputioi13.oktobra,aliovogaputa
naslovljeno na austrijskoga cara96, ali kako nije bilo nikakvoga odgovora
odluiojekrenutiuBeograd,gdjejesavelikompompom14.oktobrauao
nakonjukojijebio"savusrmiisuhomezlatu"upratnjiAlipaeFidahiai
Mehmedbega Krupe. U novembru je za Huseinkapetanom u Beograd
stiglainjegovasuprugasamaloljetnomkerkomkojaserodilauOsijeku.
Huseinkapetan je u Beogradu, sjeditu Smederevskog sandaka,
boravio oko dva mjeseca. Beogradski vezir Huseinpaa, bez obzira to je
mogao osobno biti uvrijeen jer je Huseinkapetan Gradaevi prilikom
ulaska u Beograd odbio pokloniti mu se, veoma je uvaavao Husein
kapetanovo junatvo97. Takoer su i svi beogradski muslimani iskazivali
duboko potovanje prema njemu. "Za vreme njegovog boravljenja u
Beograduonisustojaliprednjimuneprestanomoboavanju.Huseinpaa
obasu ga briljivou i uvaavanjem koje zasluuje nesrena hrabrost"98.
Veodranijejepoeoobolijevati,auBeogradusebolestpojaala.Lijeio
gajedrBartolomeoKunibert,kojijeostaviozapisanodajeHuseinkapetan
obolio "usled tuge i brige za svoju budunost". U Beogradu je primio
sultanovfermankojimjeodreenodasaenomdoeuIstanbulgdje

94 B.KUNIBERT:Srpskiustanak,str.310311
95 G.LJIVO:BiH19271849,str.166167.
96 MartinSCHOR:HusseinKapetansKampfumBosniensUnabhnigkeit.Dissertation
zurErlangungdesDoktorgradesanderPhilosophischenFakulttderUniversittin
Wien,Wien1927(manuscript),str.176181.
97 Mihajlo GAVRILOVI: Milo Obrenovi. Knjiga trea (18271835). Beograd 1912.
(dalje:MiloObrenovi),str.376.
98 B.KUNIBERT:Srpskiustanak,str.311.

e "mirno i bezbrino ivjeti u sjenci carske milosti"99. Iz Beograda je u

decembru 1832. otpremljen u osmansku prijestonicu. Njegova supruga,
zbogbolestiimalogadjeteta,ostalajeuBeograduitekumartuiliaprilu
1833.godinekrenulajezasvojimmuemuIstanbul.

Detalj iz kue Gradaevia

99MUVEKKIT:Povijest,2,str.949.

SMRT
Huseinkapetan je posljednje dane svoga ivota proveo u Istanbulu.
Premajednojverzijiiviojeskupasaporodicom,apremadrugojonjeivio
u bivim janjiarskim kasarnama na Atmejdanu, dok je njegova porodica
boravilauiznajmljenojkuinedalekoodtoga.Bitevjerovatnijaovadruga
verzija. Huseinkapetan je mogao svakodnevno obilaziti svoju porodicu.
Odbiojesultanovuponuduinapaesadvatugaunizamskimpostrojbama
izjavividae"radijeumrijetiunonjisvojihoevanegodanosimnizam
uniformu jednog pae!". Dugo vremena je bio nepoznat datum njegove
smrti. U radu o Huseinkapetanu Gradaeviu objavljenom 1932. godine
Hamdija Kree vlj ako vic se pozivao na prianje Beirbega Gradaevia,
koji je navodno od Huseinkapetanove sluavke, koja je s njim bila u
Istanbulusvedosmrti,uodajeHuseinkapetanumropripremajuiseda
proslavimevlud1833.godine."Iupravoonajdankadaseimalotoobaviti
doao je kui i uzimajui abdest pozlilo mu, poeo je povraati i u tome
ispustioduu.PokopanjenaEjubu(...)Mevlud1249.paojena30.srpnja
1833.ipotomeHuseinovasmrtpadanegdjeovihdana".AhmedS.Aliije,
nenavodeiizvor,ustvrdiodajeHuseinkapetanumro"30.ili31.jula1833.
godine"100. Oito je Alii ovdje imao drugi izvor ili slijedio Kree vlj ako
vievu prvu verziju propustivi injenicu da je sam Kreevljakovi kasnije
odustaoodtogadatumaiutvrdiotaandatumsmrtizakljuivinatemelju
napisa na njegovome nianu da je umro 17. avgusta 1834. godine. Ipak, i
dalje neki autori piu pogreno kako je Huseinkapetan umro 1833.
godine.101.NjegovjemezarnaEjjubu,premastarojBajtariji(veterinarskoj
koli)biojakozaputen.
Okolnosti pod kojima je Huseinkapetan umro ostale su zagonetne,
alisevjerujedajeumronasilnomsmru."Doomunjeki

100 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.403.
101 Esad ZGODI: Bonjako iskustvo politike. Osmansko doba, Sarajevo 1998, str.

paatojebiouBosnisvemiseiniSalihpaa,pamudonioauzeherai
gajtaniodsultanaferman.Aslagalisumudajeodsultana.Ondaonreko:
"Volimau,neggajtan.Gajtanepatit"102.
Madajetekoutvrditinainsmrti,sobziromdasauvanapredajao
tome upuuje na nasilnu smrt, a povijesni izvori o tome, ako su uope
postojali, nisu pronaeni, na temelju injenica da je Huseinkapetan ve
prednaputanjeBosneiodlazakuprogonstvouSlavonijuosjeaobolest,
da su ga zbog te bolesti "dva momka (su) morala da (ga) podupiru u
hodu"103 prilikom prelaska Save, te injenice da u Istanbulu nije vie
mogaopredstavljatinikakvuopasnostzaCarstvo,realnijejepretpostaviti
dajeHuseinkapetanumroprirodnomsmru,dalekoodBosne.Tugazbog
nemogunostidasevratiuBosnusamojemoglaubrzatitusmrt.Okakvoj
se bolesti radi nije mogue nita odreenije tvrditi, mada ne treba
iskljuititvrdnjudaseradiokoleri104,kakosutonekitvrdili.

MezarHuseinkapetanaGradaeviauIstanbulu

102 A.SOFTI:Historijskeusmenepredaje,str.211.
103 A.IVI:BoravakHusejinbegaGradaeviauSlav.Brodu.Srpskarije,br.232,
Sarajevo10.novembra1922.
104 PaskoVasaefendija:BosnaiHercegovinazavrijememisijeDevdetefendije.
Sarajevo1958,str.21

O Huseinkapetanovom mezaru na Ejjubu dugo vremena se nije

vodilonikakvogarauna.TokomDrugogasvjetskogratapojavilaseidejao
prenosu njegovih posmrtnih ostataka iz Istanbula u Sarajevo105, ali je to
samo bio pokuaj politike manipulacije, pa su zbog toga i rezultati
izostali. Dugo vremena nakon toga ponovo se pojavila slina ideja, a
vrijemekojejeprednamaepokazatidalieseonarealizirati.

Kulaoteenauratu19921995.

105 Kosti hrvatskog junaka Zmaja od Bosne treba prenijeti iz Carigrada u Sarajevo.
Muslimanskasvijest.God.VII,br.118119,Sarajevo11.listopada1942.lanakje
nepotpisan, pa je vjerovatno potekao iz Redakcije, pogotovo to je objavljen na
naslovnici. U njemu se predlae da drava organizira prenoenje kostiju Husein
bega Gradaevia sa groblja Ejjub u Istanbulu, i da se njegove kosti ukopaju u
dvorituGaziHusrevbegovedamijeuSarajevu.

SUDBINA
HUSEINKAPETANOVEIMOVINE
PrijenegojepostaovoaPokretazaautonomiju,Huseinkapetanje
raspolagao sa velikim imanjem koje je naslijedio od svoga oca Osman
kapetana.Prialosedajenjegovobogatstvobilotolikovelikodakadabisvi
bosanskibegovi"sastavilizlatonajednomjesto,opetjeuHusejinabilotri
putavieuneizcrpivojhazni"106.NakontojepreaouAustriju,osmanske
su vlasti optuile Huseinkapetana da je opljakao "carsku riznicu" u
Travniku i sve iz riznice odvukao sa sobom. Nakon ovih optubi, a na
pritisak austrijskih vlasti, Huseinkapetan je sastavio popis svoje imovine
koje je ostavio u Travniku. Iz ovoga se popisa vidi da je iza sebe ostavio
silno blago (pored ostalih vrijednosti samo je raznih vrsta dukata bilo
75700)107.PrijenegojeHuseinkapetansastavioovajpopis,diostvarikoje
suizanjegaostaleuTravnikuvejebiokonfisciraniprodatnajavnojdrabi
uSarajevuza59310groai27para,toje,premasvimistraivanjima,bilo
puno jeftinije od stvarne vrijednosti108. Sam Gradaevi je sa sobom u
progonstvo u Austriju poveo 20 atova i 111 konja, 3000 zlatnih dukata, 2
vree srebrnog novca, 2 vree talira, 2 vree cvanciga, 2 handara zlatom
okovana,4srebrnekubure,2sabljeokienedraguljima,2zlatnafiekluka,
7 deferdara u zlatu, zlatni sat sa etiri poklopca, srebrni sat, 1 zlatnu
duhanskukesu,2srebrnasvijenjaka,4zlatom

106 SafvetbegBAAGIREDEPAI:KratkauputauprolostBosneiHercegovine(od
g. 1463. d 1850). Sarajevo 1900. (dalje: Kratka uputa), str. 142; Mada je ovdje
Baagi oito mislio na vezirsku haznu, nema nikakve dvojbe daje Husein
kapetanovnepokretniimetak,kaoipokretni,utodobabionajveiuBosni.
107 Riza MUDERIZOVI: O blagu Husejin Kapetana Gradaevia (Zmaja od Bosne),
kojegjeostaviouvezirskojpalaiuTravnikupribijeguuSrijemnakonporazakod
Sarajeva. Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo 1927, (dalje:O blagu), str.216
218.
108 Prodaja na drabi se obavila 15. rebiulevela 1248 (12. avgusta 1832), a popis je
napravljen21.rebiulahira1248(17.septembra1832).Uporedirazliitedatumeo
ovomekod:MUVEKKIT,Povijest,2,str.944;R.MUDERIZOVI:Oblagu,str.216;H.
KREEVLJAKOVI: Huseinkapetan, str. 44; Zejnil FAJI: Tabelarni pregled
hidretskihgodinapreraunatihugodinenoveere,Sarajevo1982,str.104).

izvezena odijela, 38 pari srebrnih pitolja, 38 puaka okovanih zlatom i

srebrom,4ureenahandara,1dilit,2kopljai2bajraka.Neznasekakva
je sudbina ovoga pokretnog imetka. Zna se da je jedan dio stoke kupio
izvjesni, ve spomenuti Frajer, pekar iz Vinkovaca, te da je jedan broj
konja zavrio u ergeli u Rumi, mada nije poznato na koji su nain tamo
dospjeli109. Kreevljakovi je tvrdio da je "neto njegova oruja doprlo
kasnije u beki Kunsthistorisches Museum", da je njegov urak bio u
ZemaljskommuzejuuSarajevu,tedasenekidruginjegovipredmetibiliu
privatnimrukamasarajevskogtrgovcaUzeirageHadihasanovia110,aliu
Zemaljskom muzeju sada nema nikakvih tragova o tome da se tu doista
nalazio Huseinkapetanov urak, niti bilo koji drugi predmet vlasnitvo
Huseinkapetana Gradaevia. Postoji nekoliko predmeta obitelji
Gradaevi u sarajevskom Historijskom muzeju, ali se ne moe sa
sigurnoukazatidalisuonibiliHuseinkapetanovovlasnitvo.Muzejska
zbirka u Gradacu posjeduje nekoliko njegovih predmeta (dva srebrna
sata,jedandugino)111.

OstavtinaHuseinkapetana

109 SadikEHI:SumbulukizapisiMulaVrcanije.Tuzla1998,str.53.
110 H.KREEVLJAKOVI:Huseinkapetan,str.45.
111 H.EHI:HuseinkapetanGradaevi,str.133.

Muhamed Hadijahi112 je tvrdio da se "u Povijesnom muzeju

Hrvatske u Zagrebu uva sablja na kojoj stoji ispisano Uszpomena od
Huszein Kapetana Gradaevia"113. Izvjesno je da je 1910. dio obiteljskih
relikvija Mustajbeg Gradaevi poklonio caru Franji Josipu prilikom
njegove posjete Sarajevu. Nije, meutim, posve izvjesno o kojim se
relikvijamaradi,aliseinidaseradioorujukojejekasnijepohranjenou
etnografskom muzeju u Beu (vjerovatno sablja i sedlo Huseinbega
Gradaevia).Uzagrebakom"Obzoru"br.207od3.rujna1919.objavljen
jejedanlanakEsadbegaAlibegovia,bosanskogadopisnikaovoglistapod
naslovomOruje"ZmajaodBosne"HuseinbegaGradaeviaukojemse
veli kako se u Beu uva Huseinbegovo oruje "koje je neki od njegovih
potomaka

DioostavtineHuseinkapetanauMuzejskojzbirciuGradacu

112 Muhamed Hadijahi (Sarajevo 1918Sarajevo 1986). bosanskohercegovaki

historiar.
113 M.HADIJAHIT.IMAMOVI:Gradaac,str.62:NaHuseinbegovojbritkojsablji
sa srebrenim balakom" stoji slijedei natpis: Moe li se ovjek vukom aliti /
Moeliseovjeksudbinomboriti"(AlfredMAKANEC:Turskinatpisinabosanskim
handarima.SabljaZmajaodBosne".Jugoslovenskilist,XIV/1931,169,4)

darovao nekome bekom muzeju (mogue dvorskome?). Ovaj poklon je

uinjen prije osam godina. Oruje se sastoji od nekoliko komada koji
predstavljajuobziromnaskupocjenuizradbu,velikuvrijednost".Uovomse
lankupredlaedaseodBeazatraivraanjetogaoruja"ukojiodnaih
muzeja",aliuvezistimprijedlogomnijenitauraeno.
Osim pokretne imovine Huseinkapetan je raspolagao sa ogromnim
nepokretnim imanjem, koje je naredbom iz 1832. godine o proglaenju
Huseinkapetana"odmetnikomibuntovnikom"bilokonfiscirano.Radilose,
uglavnom, o njegovim itlucima, koji su ovim aktom o konfiskaciji dalje
smatranidravnimiflucimaidravajevodilasveposloveuvezisanjihovim
upravljanjem114. Nakon Huseinkapetanove smrti njegova udovica, Hanifa
hanuma, traila je u nekoliko navrata da joj se vrate posjedi i omogui
povratak u Gradaac, ali joj je poetkom 1836. godine samo doputen
povratak u Bosnu. Na prijedlog Mustajpae Babia, Huseinkapetanovom
sinuMuhamedbegujeakvraenzeamet,kojisenalaziounahijiLavi115,
odreenajeizvjesnaapanaazaizdravanjeobitelji,kojajebilaneznatnai
iznosilaje750groa.Kasnijejepoveanana1250groamjesenopoosobi,
pa ni ta suma nije redovito isplaivana, to se moe vidjeti iz estih albi
Huseinkapetanove udovice i kerke zbog takvoga ponaanja blagajne
zvornikoga sandaka116. Huseinkapetanovi itluci u Posavini nisu vraeni
njegovoj obitelji, nego su 1863. prodati. Na temelju dokumenata o ovoj
prodaji vidi se daje iza Huseinkapetana ostalo 1277 kmetskih selita na
prostorukazaGradaac,MaglajiBrko.Odovih1277kmetskihkua,145je
na prostoru Brezovoga polja i Oraja (Donje i Gornje Azizije) podijeljeno
muhadirima iz Srbije 1862. godine, pa je za prodaju ostalo ukupno 1132
kmetska selita. Veinu ovih selita otkupili su dotadanji kmetovi, koji su
natajnainpostalislobodniseljaci,alijeznatandiokupilonekolikoosoba
kojesuseveuovodobaznaajnijeukljuivaleutrgovakeilipekulantske
poslove (hadi Ala iz Sarajeva, Petrakiefendija Petrovi, Jovo Babi iz
Gradaca,NikoKojdiiTooKojdiizBrkog,MijoCvijeti,JovoJosipoviiz
Brkog,hadiAhmedbegerimbegoviiRaidefendija,

-------------------------i-------------------------------------------

114 A.ALII:ifluciHuseinkapetanaGradaevia,str.316.
115 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.403.
116 A.ALII:ifluciHuseinkapetanaGradaevia,str.315316.

dragoman bosanskog vezira)117. Vjerovatno je ova prodaja posjeda, kao i

smrt sina Muhamedbega nekoliko godina prije toga, te stalni sporovi sa
blagajnom zvornikoga sandaka oko isplate apanae, doprinijela odluci
HuseinkapetanoveudovicedasesakerkomefikomiseliizBosne.

KulaHuseinkapetanaoteenauratu199295.

117 Memoari ivka Crnogorevia. ANUBiH, Sarajevo 1966, str. 72. Crnogorevi je
dostaupeatljivoopisaonainnakojisuprodataovaselita.Onpiekakojedola
naredbaizIstanbuladasetouradi.Sirotikmetimislilidajetonekakaprevara,nisu
hteli da se otkupljuju. Onda vladika Dionisije zade po selima. Gdi je pravoslavno
selo,popasasobomigovoriseljacimadaseotkupljuju,agdijekatolikoselo,on
parokakatolikogigovoriseljacimadaseotkupljuju.Naprotiv,bilojesastranekoji
sugovoriliseljacimadajetosvenekaprevara.

DjeliminoobnovljenaKulaHuseinkapetana

HUSEINKAPETANGRADAEVI
UZNANSTVENOJLITERATURI
O Huseinbegu Gradaeviu nastalo je nekoliko zapaenih radova,
koji su u poetku imali prevashodno pozitivistiki karakter nastojei
rekonstruirati osnovne injenice iz njegovoga ivota, pri emu je panja
uglavnombilafokusirananatokikarakterpokreta183132.kojemujeon
bionaelu.PrvidetaljnijiosvrtnaovajpokretdaojeSafvetbegBaagiu
svojojknjiziKratkauputauprolostBosneiHercegovine(Sarajevo1900),a
zatim Bartolomeo Kunibert u svojoj knjizi Srpski ustanak i prva vladavina
Miloa Obrenovia 1804 1850 (Beograd 1901). Kunibert je "postoje
(Huseinkapetan, op. H.K.) usled tuge i brige za svoju budunost pao u
bolest",bio"pozvandamupriteemupomosvojimznanjemivetinom,
tetakoimadohprilikeimatiestihdodirasnjimionimatogaokruavahu.
Doznadoh iz njegovih usta vie zanimljivih pojedinosti o njegovom
nesrenom preduzeu". Kunibert je dao fiziki opis Huseinkapetanove
linosti, i ovaj su opis preuzimali svi kasniji autori. On pie i o Husein
begovojsmrti,pogrenonavodeidajeumrouTrapezuntu."Zavremedva
ili tri meseca svoga bavljenja u Carigradu ponudie Husejinkapetanu vii
jedan in u nizamu (redovnoj vojsci), nadajui se da e njegov primer
povui njegove sunarodnike da mu podraavaju i da dragovoljno prime
reforme; ali se Husejin odupre svima predlozima i obeanjima o brzome
napredovanju; htede ostati dosledan svojim naelima; bee se istakao na
elo ustanka svoje zemlje da bi izbegao reforme i novaenja, za koja po
svojojpametidraedasuusuprotnostimasdogmamaislamizma,panije
hteo davati svojim sunarodnicima sramotnoga primera, usvajajui ih iz
bojazniiliizsujete.Gnjevanzbogovogupornogodbijanja,sultangaprogna
u Trapezunt, gde, udei za zaviajem, proive samo nekoliko meseca pa
umresaslavomjednogasvetitelja.ItakozavrisvojivotHusejinkapetan
koji bi, da je bio potpomognut od svojih sunarodnika, mogao stei svojoj
otadbini ako ne potpunu nezavisnost a ono bar slobodnu unutranju
upravuipolitikipoloajslianonomeuSrbiji"(str.312314).
Nakon Kunibertova djela D. Pavlovi je napisao detaljnu raspravu
PokretuBosniiAlbanijiprotivreforamaMahmudaII(Beograd

1913), u kojoj je prikazao ovaj pokret sa puno informacija, ali se nije

posebice bavio linou Huseinkapetana, nego pokretom kojega on vodi.
Za Huseinkapetana samo kae da je prilikom izbora za vodu pokreta na
sastankuu Tuzlikrajemjanuaraipoetkomfebruarabioveomamlad"ali
vrlo imuan, iz porodice koja se nije mogla pohvaliti vrlo davnanjim
poreklom".Podnjegovomzapovijeutrebalojedasenae48kapetana.
Taj izbor nisu prihvatili i izjasnili su se protiv Huseinbega predstavnici
starijihporodica,naprvommjestuSmailagaengiiAliagaRizvanbegovi
izStoca(str.11).Pavlovijenapokretgledaokaonaisljuivoantireformni
pokret,kojijezvaninozapoeozasijedanjembosanskihprvakauTuzliod
20. januara do 5. februara 1831. godine. "Taj sastanak nije bio otvorena
bunanegosamospremanjenaotpor.Kapetanisusesamoorganizovali,
ali nisu otkazali poslunost veziru (...). Ali kada je Mustafa kodra paa
digaobunu,pobunieseiBosanci"(str.12).Pavlovinijeznaodajeprije
ovogasastankauTuzlipoetkom1831.odranjojedansastanakizmeu
20. i 31. decembra 1830. u konacima Huseinkapetana Gradaevia, na
kojem je odlueno da se u Tuzli odri iri sastanak koji treba razmotriti
stanje u Bosni i odluiti o Pokretu. U drugoj polovini marta Bosanci su sa
vojskomkrenulikaTravniku.UlisuuTravnik,avezirsezatvorioutvravu.
Sultanovavojska,kojusupredvodilibraaSulejmanpaiiizBugojna,pola
jeupomozatoenomveziru,alijedoivjelaporaz26.martanedalekood
Travnika.
U ocjeni pokreta Pavlovi se dri osnovne ideje da je u pitanju
antireformni pokret bosanskoga plemstva, ali podcrtava da pokret nema
"ni iskljuivo staleki karakter, niti je bio opti". Mada se plemstvo oko
ovoga pokreta podijelilo "ne moe se porei da su interesi toga plemstva
biliupitanju,njegovpresti,gospodstvoivlast.Nijebioupitanjusocijalni
opstanak plemstva, ve njegova politika mo" (str. 14). Pavlovi istie
podvojenost bosanskoga plemstva. "Bosanskohercegovako plemstvo nije
niimalorazvijenusvijestozajednicisvojihinteresa".Akojeponekadibilo
solidarno"svejetoimproviziranodogaajimaadhoc,aneotudatojebilo
svjesnozajedniceinteresa"(str.15).Razlogovojpocijepanostibosanskoga
plemstva Pavlovi je nalazio u osobnim neslaganjima medu pojedinim
begovima, zatim u razliitom poloaju Hercegovine (koja je manja i
siromanija) i Bosne (koja je vea i bogatija oblast), te u injenici da je u
Bosni, osobito u Sarajevu, bilo puno Evropljana "koji su imali da izazovu
smutnjeineredeuBosniidanatajnainveuaustrijskegraninetrupeza
granicu kako ne bi mogle otii i one da uguuju revoluciju, a naroito u
Italiju"(str.1718).

Pavlovi dobro uoava da su ustaniki zahtjevi bili takvi da su itav

pokretkarakteriziralikaopokretzaautonomijomBosne,alivelidaseizatih
zahtjeva kriju antireformni motivi ustanika. "Ustajui protiv reforama
Mahmuda II ustanici su dali pokretu optiji karakter, prikrivajui motive
lineistaleke.Braneisvojelineprivilegijeonisudralidaeihnajbolje
zatitititraeigarantijezazemlju"(str.18)118.
Pavlovipratitokvojnihoperacijadostaprecizno.Premanjegovome
miljenju,glavnabitkanaKosovuseodigrala"oko18.jula1831."iiznjeje
Huseinkapetan izaao kao pobjednik, a sam veliki vezir Mehmed Reid
paajebioranjen"ijedvajeuspeodapobegne".Bjeaojetakobrzodaje
ostavioisvojuarhivukojujeHuseinzaplijenio(str.23).Pavlovijedostatnu
pozornostposvetioodnosimasrpskogaknezaMiloaiHuseinkapetana,te
opoziciji koja se pojavila u Bosni protiv Huseinkapetana i njegovoga
pokreta, kao i odnosu Austrije prema pokretu. Pavlovi je detaljno pratio
tok vojnih operacija sve do Huseinkapetanova definitivnoga poraza pred
Sarajevom, nakon ega je otiao prema Gradacu i odatle 16. jula 1832.
blizuupanjepreaouAustriju.Snjimjekrenulopunoljudi,"meukojima
su mnogi otmeni Bosanci bili (...). Po jednom izvetaju dolo je s njim do
obaleokohiljaduljudi,apodrugomnevieodetiristotine.Svisuonihteli
dapreuuAustriju,itiskalisekoeprenaskelu,gdenijebilotolikomesta.
JedvaihjeHusejinumirio,uteiviihdaeonnanjihmislitiidaeimvezir
dati milost" (str. 53). Na austrijskoj teritoriji Huseinkapetan je najdue
boravio u Osijeku gdje je bio u pravom smislu rijei interniran. "Svaka
korespondencija sa prijateljima u Bosni bee im zabranjena. ak su sve
njegove volove prodali, a novac petrovaradinska komanda stavi u svoje
kase,azaplijenieisvugotovinu,kojujeHusejinimaokodsebe"(str.54).

118AmerikihistoriarRobertJ.DoniaocjenjujuiknjiguAhmedaAliiaopokretuza
autonomiju veoma je blizu ovoj Pavlovievoj tvrdnji. Donia potcrtava Aliievo
odbacivanje bilo kakvih klasnih ili stalekih motiva u Pokretu i insistiranje na
ocjeniPokretakaoiskljuivonacionalnogapokretaBonjaka.TakvimstavomAlii
jeprevidiodasubonjakeeliteuautonomnojdravnojstrukturividjelenajbolje
institucionalne garancije svojih tradicionalnih prerogativa. (...) Obrana njihovih
historijskih prava i tradicionalnih privilegija podsjea na evropska plemstva,
kojasustoljeimatrailaautonomiju,adanisubiliigosanikaoanatema.Ironija
je da ova nauna i detaljna studija zavrava sumnjom u vrijednost autorove
interpretacijezbognepaljivogoduevljenjaGradaevievimpokretom(Robert
DONIA:NovestudijeohistorijiBonjakaiBosne.PriloziInstitutazaistoriju,br.
30,Sarajevo2001,str.254)

Pavlovi nita ne govori o Huseinkapetanovoj smrti, ali na kraju

studije ocjenjujui karakter Huseinkapetanove linosti na temelju pisama
koja je nakon sloma Pokreta pisao knezu Metternichu, zakljuuje da
karakter tih pisama govori o njegovoj politikoj vrijednosti. Pavlovi na
temelju tih pisama nastoji negativnim bojama okarakterizirati njegovu
linost(str.91).

PisanaostavtinaGradaevia
Profesor Slavko Kaluderi u lanku HuseinKapetan Gradaevi.
Zmaj od Bosne, koji je1932. najprije objavljen u Jugoslavenskom listu,a
potom iste godine pretampan kao separatan otisak, nastojao je na
temeljutadapoznatihinjenica,oslanjajuiseprevashodnonapisanjaB.
Kuniberta i L. Rankea, rekonstruirati Huseinbegov ivot i tok njegovoga
pokreta u kontekstu opih dogaanja toga vremena. On govori o Bosni
poetkom 19. stoljea i znaaju koji su u to doba imali kapetani.
Kaluderi istie da Huseinbeg potjee iz bogate i ugledne obitelji.
"Huseinkapetanpoprirodisvojojponositistarikoljenovi,kojisanekom
gordou gledaju na svoje porijeklo, koji vijekovima uvaju i njeguju
tradiciju,apotomcisustarinomvitezova

i proslavljenih junaka. Njihovi djedovi uvijek su prolijevali krv da sauvaju

svoja starinska bosanska prava i privilegije. To je ponos koji prelazi u
nasljedstvo,skoljenonakoljeno,aisvisinegledanasveostale"(str.13).
Malo ranije Kaluderi govori o utjecaju koji je na Huseinbega imala
tradicija njegove obitelji, pogreno navodei da je Delaludinpaa ubio
njegovogaoca."Otacmujebiobogat,uveniuvaen.Svetoostaviojeu
nasljee svome sinu. Husein je ivio u vrlo burno vrijeme. Sluao je o
borbama Karaorevim. Sluao je za silnu mrnju Derendelijinu prema
bosanskim plemiima begovima. Znao je za Huridpau, velikog vezira,
starog iskusnog borca i ratnika, sluao je o njegovom ratovanju po
umadiji. Doivio je onu stranu sjeu bosanskih prvaka za vrijeme
Delaludinpae, kada je i njegov otac Osmankapetan izgubio sa ramena
svoju glavu. Kada mu otac pogibe, bijae Husein u punoj mukoj snazi,
preturiojeosamnaestugodinu"(str.5).OvdjejeKaluderiumjestoMurat
kapetana, koga je 1820. pogubio Delaludinpaa, pogreno naveo da je
pogubljenOsmankapetan.Osmankapetanjeumro1812.godine,119dakle
osam godina prije Muratkapetanova ubojstva. Kaluderi je i u ostalom
dijelu svoje rasprave pravio niz greaka. On govori kako je Huseinbeg
"gledaosvojimoimakrvavedogaajeukojimasekupalaBosna.Svejeto
nanjegaostavilovrlodubokogatraga,jermutadapogiboeotacisinovac.
Njegova dua i srce bilo je prepuno gorine i jada" (str. 6). Kaluderi
osobitu pozornost posveuje odnosima Huseinbega Gradaevia i Ali
pae Fidahia. Taj je odnos zapoeo u neprijateljstvu, jer je Huseinbeg u
borbamaizmeuMahmudpaeiAlipaeFidahiastaonaMahmudpainu
stranuidoveoAlipaukaozarobljenikauGradaac1829.godne."Odovog
dobaimamopredsobomdvijeistaknuteistorijskelinosti:

119 I neki drugi autori koji su se bavili Huseinbegom Gradaeviem i njegovim

pokretom grijeili su kada je u pitanju godina Osmankapetanove smrti. Hamdija
Kreevljakovi je dobro rijeio ovaj problem pozivajui se na ispravu graanikog
kadije koji je 6. XII. 1812. popisao njegovu ostavtinu, to znai daje umro neto
prijetoga(HamdijaKREEVLJAKOVI:KapetanijeuBosniiHercegovini,2 . izdanje,
Sarajevo 1980). Uprkos tome Sadik ehi je tvrdio kako je Osmankapetan umro
1814.godine(SadikEHI:ZmajodBosne.HuseinkapetanGradaevi,Tuzla1991,
str.9).OitojedasuoviautorizanemarivaliovajKreevljakovievrezultatioslanjali
senapisanjaD.Pavlovia,kojijeuraspraviPokretuBosniiAlbanijiprotivreforama
MahmudaII,Beograd1913,tvrdiokakojeAliDelaludinpaa1821.pogubiooko
tri stotine muhamedanskih prvaka, medu kojima i Osmankapetana iz Gradaca
(str. 5). Ovu Pavloviu tvrdnju u poetku je prihvatao i Hamdija Kreevljakovi u
svojojraspravioHuseinkapetanovompokretuobjavljenoj1932.godine.

HuseinakaopobjediocaiAlipaukaozarobljenika.Junatvoivelikoduno
ponaanje prvoga oplemenilo je duu drugoga, i oni poslije kratkoga
vremenapostadoenajboljiinerazdvojniprijateljiidrugovi.Izaistausvim
potonjimposlovimaHuseinkapetannijeimaovjernijegnijunanijegdruga
odAlipaeVidaia".(str.89).
Kalueri je na pokret Huseinbega Gradaevia gledao kao na
pokretprotivreforama,osobitoprotivnovogureenjavojske.Pokretvode
"koljenovii begovi" koji su "od uvijek gledali na svoju otadbinu kao na
zemlju, koja se stalno ponosila i diila nekom vrstom samostalnosti i
nezavisnosti, i gdje se nijedna reforma nije mogla zavesti bez njihova
pristanka. Oni su gledali na Bosnu i Hercegovinu kao na dravu u dravi,
gdje su vladali na svoju ruku, a Turskoj davali onoliko vojnika koliko bi
odredilinasvojojskuptini"(str.8).Suglasnotakvojpolaznojocjeniuzroka
pokreta, kojega svodi na otpor reformama nigdje ne spominjui zahtjeve
ustanika za vraanjem nahija koje je sultan odvojio od Bosne i prikljuio
Srbiji, Kalueri prati poetak pokreta i tok vojnih operacija, ali nije
temeljit u svome prikazu operacija. Naprotiv, moglo bi se kazati kako je
veomapovran.SamokonstatirakakosuseSarajlije,uvidasusebegovi
Sulejmanpaiiprikloniliuzvezira,krenulinanjihipobijediliih.Nakontoga
su se bosanski prvaci okupili u Sarajevu i u kui "uvenog velikaa
Zlatarevia"zabosanskogaveziraizabraliHuseinkapetanaGradaevia.
Kao bosanski vezir Huseinkapetan je sa vojskom od 25000 vojnika
krenuopremaKosovu ususretvojscivelikogveziraReidpae,kojijebio
na pragu pobjede u okraju sa skadarskim Mustafapaom Buatlijom.
Pravac pokreta Huseinkapetanove vojske iao je preko Rogatice,
Viegrada, Priboja i Prijepolja prema Novom Pazaru. "U Huseinovoj vojsci
biojeprilianbrojiSrbapravoslavnihitoiznjegovekapetanije.Huseinje
biovrlopaljivipravedanspramSrba.Njegovavojska(usvomkretanjuka
Kosovu, op. H.K.) je vrlo lijepo i dobro postupala, nigdje nije pokazivala
svojusilu,nitijenanarodudaralanametaigloba"(str.12).IzNovogPazara
Bosanci su krenuli na Kosovo. Lahko su zauzeli Pe i neke druge gradove.
NajveabitkaseodigralakodSazlije(?)iunjojjebosanskavojskaodnijela
veliku pobjedu zarobivi oko 2000 vojnika velikoga vezira. Husein je
namjevao krenuti ka Skadru i pomoi Mustafa kodrapai, ali je od toga
odustao,jermujevelikivezirposlaoizaslanstvodapregovaraobosanskim
zahtjevima. Veliki vezir je pristao na bosanske zahtjeve, nakon ega oni
odluieda sevrateuBosnunesaekavifermanotome. Uzto,velikije
vezirunosiorazdormeubosanskebegove

izazivajui jedne protiv drugih. Mahmudpaa Tuzli je napustio Husein

begaivratiosesasvojomvojskomuTuzlu."ZaTuzlakapetanompovedoe
seimnogidrugi,teodoeivratiesenatraguBosnu"(str.16).
Kalueri u ovom razdoru bosanskih begova vidi glavni razlog
neuspjehupokreta:"Urazdorumeubosanskomvlastelom,kojijestvorio
velikivezir,leipreokretovogaustankakojijeusebinosioklicupropastida
Bosnapostanebosanskasamostalna"(str.17).Osimtoga,neslogameu
bosanskim begovima se poveala nakon to je Huseinbeg oformio svoj
dvor u Travniku na isti nain kao i raniji veziri, to je kod ostalih begova
dovelodozavisti:"zatoioninebimoglibitivelikiveziri,bakaoHusein.
Svojim spoljanjim znacima, ponaanjem tomeje Husein mnogo doprinio.
On je bio gord i ponosan, pa i pomalo naduven, to je prelazilo u
nesnosnost, a bio je u mnogim momentima naprasit. On je jedino sebi
pripisivaosveuspjeheiplodoveratnogpohoda"(str.17). Huseinkapetan
sekasnijestalnonastaniouSarajevu.
Kalueri detaljno prati nastojanja Huseinbega da iz Istanbula
dobije potvrdu svoga vezirskoga poloaja. Meutim, kako potvrda toga
izboranikakonijedolazilaon1832.sazvabosanskeprvakenaSkuptinuu
Travnik.Naovojjeskuptiniponovodolodoraskola,alijeipakznatanbroj
vojnika pod vodstvom Alipae Fidahia upuen u susret vojsci velikoga
vezira.OstatakglavnevojskepoveojeHuseinkapetan.NaBosnujekrenuo
novoimenovani bosanski vezir Kara Mahmudpaa sa brojnom vojskom.
Kara Mahmudpaa je izvojevao nekoliko pobjeda. Huseinkapetan se iz
SarajevauputiopremaPalamaususretKaraMahmudpainojvojsci.Uovoj
biciHuseinovavojskajedoivjelaporaz,povuklaseiutvrdilanaZlomStupu
s namjerom da "brani Sarajevo do posljednjeg daha" (str. 21). Kalueri
veomaslikovitoopisujetokoveposljednjebitke:"Sajednestraneborilose
ponos i junatvo, a sa druge regularna vojska, nizami. Borbu otvorie
nizami, prasnue puke i zaciktae, a dim od puanog praha prekri cijelo
bojno polje. Samo se uje jauk i zapomaganja junaka. U najguim i
najeimbojnimredovimaborilisusekaodivoviHuseiniVidai.Jedanse
sadrugimnadmetaliujunatvu,jurialisunanajopasnijamjestasokoleii
povlaeizasobomsvojejunake.PodHuseinompoginuosamkonja.imbi
koji konj pao, brzo bi uzjahao odmorenoga i poletio kao munja meu
neprijatelje. Neprijateljski redovi pokolebae se, strahovite gubitke
pretrpie,poeesenaglopovlaiti,ostavljajuimrtveiranjene.Izgledalo
jedajebitkazadobivena.GlasserazniodajeHuseinzadobiopobjedu.Kara

Mahmudpaasevespremaonabijeg.KnezMiloidalmatinskageneralna
komanda dobili su ve izvjetaje da su Bosanci pobijedili. I zaista turska
vojska poela je smalaksavati, lomiti se pod junakim navalama Huseina i
Vidaia, ali u tim najkritinijim momentima, kada se pobjeda ve
osmjehivala Bosancima, dooe u pomo Kara Mahmud pai Hercegovci
pod vodstvom Aliage Rizvanbegovia i Smailage engia i padoe
Bosancima u lea. Otvori se jo ea i krvavija borba. Bosanci su ve
smalaksali, a nizami osokoljeni novom pomou, navalie jo silnije i
snanije. Smalaksa Husein, smalaksa Vidai, klonue i svi njihovi junaci i
poee uzmicati. Aliaga udari s boka na Bosance, stvori zabunu i nered
imejezavrenabitka,aBosancidoivjeepotpunislom"(str.22).
HuseinkapetansesadijelomvojskeprobiopremaGradacu,azatim
saoko200ljudipreaouAustriju.NastanioseuOsijeku,gdjeje"iviokao
bjegunac. Bio je sumoran i tuan za otadbinom, ali opet ponosan i gord,
ivio je raskono kao pravi vezir, imao je dosta velike trokove" (str. 23).
Kasnije je morao pod pritiskom austrijskih vlasti traiti milost sultanovu.
Ferman o tome stigao je u Zemun, gdje je Huseinbeg pozvan da uje
sultanovu rije. "Husein doe u Zemun sa svojom pratnjom ne kao
bjegunac, ve kao vezir, jahae na arapskom konju, koji je sav bio iskien
zlatom i srebrom, a u ruci drae tit od sunca, a sa lijeve i desne strane
njegove,takoernadivnimkonjimaAlipaaVidaiiKrupakapetan,aza
njima svita od stotina ljudi sve stasitiji od stasitijeg, bolji od boljega. U
Zemunu u dvoru austrijskog enerala trebao je biti proitan Huseinu i
njegovim drugovima carski ferman, u prisustvu enerala Fajta,
zapovjednika Zemuna, painog izaslanika iz Beograda, gradskih vlasti i
nekoliko izaslanika kneza Miloa Obrenovia. Mladi bosanski voda idae u
susret deneralu jaui na divnom arapskom hatu sa bogatom konjskom
ormom,akavaziiauiprednjim,praensvojimiagama,paomVidaiem
i ostalim starjeinama. Svi pokazivahu spram njega ono isto uvaenje i
potovanje,tosumugaukazivaliunajsjajnijimasovimanjegovesreei
njegove vlasti" (str. 26). U fermanu svima je data amnestija osim Husein
kapetanuiAlipaiFidahiu,zakojejenareenodaseuputeuIstanbulgdje
e se odluiti o njihovoj sudbini. Iz Zemuna Huseinkapetan je preao u
Beograd, a odatle u Istanbul. "Husein je boravio u Carigradu preko dva
mjeseca. Ponudie mu vii in u nizamu, nadajui se da e njegov primjer
povui mnoge mu sunarodnike, te e ugledajui se na njega, dragovoljno
primiti reforme. Husein se odupre svima obeanjima i predlozima, htio je
daostanedosljedansvojimnaelima".Odbiojesveponude.Kalueri

takoerpravigrekutvrdeidajeHuseinbegzbogodbijanjavisokoginau
regularnojvojskiprognanuTrapezuntgdjejeiumro(str.28).

DetaljizporodinekueGradaevia

Otprilike kada je Kaluderi objavio svoju raspravu i Hamdija

Kreevljakovi je u Napredkovom kalendaru 1932. pod naslovom Husein
kapetan GradaeviZmaj od Bosne objavio studiju u kojoj je pokret
Huseinkapetana Gradaevia promatrao kao antireformni pokret
bosanskohercegovakog plemstva. "Mahmud II zaveo je novu vojsku ili
nizam,aukinuojeniare,kojisukrozdecenijebilinaputusvakomnapretku
drave. Konzervativnom plemstvu bili su jeniari glavni oslonac i u
njihovomdokidanjuuvidjelojeplemstvoopasnostposvojopstanak,itoje
bio povod ovom pokretu" (str. 26). Kreevljakovi je sakupio puno
biografskihinformacijaoHuseinkapetanuinjegovojobitelji.Ontvrdikako
seHuseinkapetanrodio"ukuli"nagradaakojtvravioko1802.godine,
to bi trebalo znaiti da je kula tada bila mjesto gdje je ivjela njegova
obitelj(str.29).Meutim,Huseinbegsenijerodioukuli,negouobiteljskoj
kui koja se nalazi nedaleko od tvrave, jer su tvrava i kula bile samo
sjeditekapetana,aneimjestoivljenjanjegoveobitelji.Uvrijemekadaje

pisao ovu studiju Kreevljakovi je stajao na pogrenom stanovitu da je

HuseinkapetanovotacOsmankapetanumroprije1814,aHuseinkapetan
je kapetanom postao 1821. nakon to je Delaludinpaa, bosanski vezir,
pogubio njegovoga starijeg brata Muratkapetana (str. 30). Kasnije je on
tano utvrdio da je Osmankapetan umro 1812, a Galib ljivo je ponudio
informacije iz kojih se vidi da je Muratkapetan pogubljen 1820, pa je,
dakle,tegodineHuseinbegpostaokapetan.
Kreevljakovi podrobno govori o Huseinbegovoj graditeljskoj
djelatnosti i odnosu prema "podlonoj raji" u svojoj kapetaniji. "Iz jednog
pismavidisedaje1827.biopunihdevetmjesecivansvojekapetanije.To
jevrijemeproveouZvornikuiSarajevuuzAbdurahimapau,igledajuito
ovajradiodnjegovebraemogaojeuvidjetitosespremaBosniipostati
odrjeitijineprijateljPorteireforama.Ulistopadu1827.povratioseusvoju
kapetaniju" (str. 31). Ova veza Abdurahimpae i Huseinkapetana biti e
vana za vezirovu sudbinu kada je sredinom 1828. u Sarajevu dolo do
pobune protiv njega. Naime, pod pritiskom pobunjenika vezir naputa
SarajevoiprekoBusovaesklanjasenekovrijemekodHuseinkapetanana
njegovomimanjuuZovikukodBrkog,odaklejedefinitivnonapustioBosnu
(str.28).
Kreevljakovi je u ovoj raspravi detaljno pratio Huseinkapetanov
pokret 1831/32, te njegovo progonstvo 1832/33. godine. Pogreno je
tvrdiodajeHuseinkapetanumro1833,alijeodbaciodotadanjeuvjerenje
dajeizIstanbulabioprognanuTrapezunt.
PoslijeKreevljakovieveraspravebilojemaloznaajnihpoduhvatau
obradi Huseinkapetanove linosti i Pokreta. To "doba marginalizacije"
prekinuo je Avdo Sueska koji je u svojoj studiji Ajani. Prilog izuavanju
lokalne vlasti u naim zemljama za vrijeme Turaka (Sarajevo 1964)
upozorio kako "pokret Huseinkapetana Gradaevia nije jo kako treba
prouennitidovoljnorasvijetljen,zbogegajevrlotekodonositikonane
sudove o razliitim aspektima i problemima koje izuavanje tog pokreta
zahtijeva"(str.214).AkademikSueskajeistaknuokakoseotompokretu
"tekomoegovoritikaoonekakvomirokozamiljenomautonomistikom
pokretubosanskihajanazauspostavljanjeautonomneBosneiHercegovine
sobiljejemvazalnekneevine".Onocjenjujedajetobiopokret"uprvom
redu gornjih slojeva feudalne vladajue klase u Bosni, uperen protiv
sultanovih reformi, koje su imale za cilj ukidanje izuzetno povlatenog
poloajabosanskihkrupnihfeudalacakaoajana"(str.214215).

NakonSueskineknjigeoHuseinkapetanuGradaeviuseapatom
govorilosvedopojaveknjigeBosnaiHercegovina18271849.(BanjaLuka
1988)autoradr.Galibaljive.
ljivo je iscrpno koristio rukopis kojega je 1927. kao doktorsku
disertaciju u Beu obranio Martin Schor. Osim toga, on je temeljito
pregledaoaustrijskuizvornugraduoovomepokretu.Nijeseposebnobavio
Huseinkapetanovom linou, pa ni povijeu njegove obitelji, ali je
detaljnoprationjegovboravakuprogonstvuuSlavoniji.Rijeiojevrijeme
ubojstva Muratkapetana Gradaevia (1820. godina), pa time i vrijeme
kadajeHuseinkapetanpostaogradaakikapetan.
Pretenzije za najcjelovitijim prikazom pokreta kojemu je na elu bio
Huseinkapetan Gradaevi imala je monografija Pokret za autonomiju
Bosne od 1831. do 1832. godine autora dr. Ahmeda S. Aliia. Alii je
doista dao najcjelovitiji prikaz uzroka i toka pokreta. On na ovaj pokret
gleda kao na nacionalni pokret Bonjaka za autonomijom Bosne. Prema
njegovim istraivanjima, inicijativni skup dijela bosanskih prvaka koji e
povesti pokret odran je izmeu 20. i 31. decembra 1830. godine "u
konacimaHuseinkapetanaGradaevia"(str.211),oemuseprijepojave
ove monografije nije nita znalo. Alii istie da je nakon njega u Tuzli
krajemjanuaraipoetkomfebruara1831.odran"iripripremnisastanak
svih predstavnika Bosne" sa kojega je upuen "opi poziv bosanskom
narodu da se die na ustanak za odbranu Bosne" (str. 201). Takoer je
upuen poziv za sabor u Travniku koji se treba odrati 29. marta 1831.
godine.NasastankuuTuzlijezakljueno"dauimeBonjaka(Pokret)vodi
HuseinkapetanGradaevi",iakonijedobionikakvooficijalnozvanje"(str.
212).
AliijedonioniznovihdokumenataoovomePokretu,madasenije
posebno bavio Huseinkapetanovom biografijom. Najvea vrijednost ove
Aliieve knjige je u tome to se autor upustio u analizu stanja itavoga
drutva u Bosni toga vremena i na temelju toga tragao za uzrocima i
karakterom pokreta kojemu je na elu bio mladi gradaaki kapetan
Huseinbeg Gradaevi. Ne uputajui se na ovome mjestu u sve detalje
njegoveanalizetrebakonstatiratikakojetajpokuajdasesagledastanje
bosanskoga drutva u dugom vremenskom razdoblju (vie od jednoga
stoljea) veoma vano kao metodoloki model u historiografskim
istraivanjimakojisenanaimprostorimanijeestoprimjenjivao.Aliije
u historiografskoj kritici veoma otar, ali povremeno i izrazito lian, pa
njegovekritikepovijesnihstavovakojezauzimajudrugihistoriariuznatnoj
mjeriprelazeukritikuadpersonam.To,uzpovremenoizrazitopolitiki

rjenik, zasjenjuje vrijedne metodoloke i interpretativne rezultate ove

knjige. Uprkos ovim nedostacima Aliieva knjiga je dosad najcjelovitiji
prikaz Pokreta za autonomiju Bosne kojega je 1831/32. vodio Husein
kapetanGradaevi.

BistaHuseinkapetanaGradaevia
(radakademskogvajaraIbrahimaBilajca)

PRILOZI

PismoPetraPetroviaNjegoa
upuenoHuseinkapetanuGradaeviu
4.februara1832.godine

estitomuivelikomeveziru
Huseinkapetanuvitezubosanskom,

PoposlanomnamigumanuMojsiji120imalismoradostiprimititvoje
predragopismood9.islaproastogajanuarijaukojemvidimprijateljstvoi
ljubavkojeelidabudumeunama.Tonamjemnogomilouti,aosobito
tosizborijonarijeisaigumanomMojsijem,misvetokabulimoitvrduti
boju vjeru dajemo da emo od sada u napredak biti ujedno i krv svoju
prolijevatizavjeruislobodunau.Negotemolimokakopredragoprijatelja
naegadasedrijunakiidaseuvafadenebisadrijazemuemugod
prevario, jerbo zna da sadrijazem nema velike jakote, ali ima naredbe
jevropejske,imismotvrdouvjerenidaesadrijazemovavojskaprviputa
jakopobitisavamajerbonemoejojdrukije.Zatotemnogomolimoda
nareditvojimaljudimadasemudrovladajuidasmalimislomvojskene
udarajunanizam.
Mnogo se radujemo ujui od igumana Mojsija da si u svu zemlju
tvojupravisudpostaviozasvakoga,buduidatakvimnainommoemose
nadatiuBogadaenampomoiuovomisvakomdrugomposlu.
Miseestobijemosanizamomsadrijazamaimislimoovogaproljea
skupiti vojsku i udariti na nizam koji se nalazi oko Skadra. No za takvu
vojsku nemaju debane, molimo te kao naega predragoga prijatelja da
nam poalje jedno 100 tovara fieka da taj nizam to je oko Skadra
razbijemoidagaotolenraeramo.Tosmonaumiliovogaproljeaposvaki
nainsvriti.Akolinemogaposlatifiekaatinampoaljiaspri,alimiradiji
bismogotovijefieka.

120 Mojsije Zeevi, iguman manastira urdevi Stupovi. Posrednik izmeu Husein
kapetana Gradaevia i crnogorskoga kneza Petra Petrovia Njegoa. Ovo je
vrijeme kada je Njego obavljao pripreme za napad na Podgoricu, za staje do
poetka1832.uPrimorjuvebiokupioorujeimuniciju(kremenje,barutiolovo).

Mi svoj naoj zemlji dali znati o ljubavi i prijateljstvu sa tvojijem

ljudima, ali ti dobro zna da ima po krajinama ljudi hrdavih koji bi mogli
togodskrivitiutvojojzemlji.
Zato te molimo da ne prima u rdavu stranu no da nam za takove
ljudenapieibudiuvjerendaemoihestokonakazati.Alitiznadasemi
nemoemosavamalasnomijeati,buduidanamNikiiutomesmetajui
pobunjujunarodprotivnasiprotivvas.Zatomolimodapoaljenekoliko
vojskeuNikidanakaeteljudekojinesluajuzapovijednitvojuniniiju
i da tu postavi tvojega ovjeka da zapovjeda i tada emo se moi lasno
mijeati.NotakokakouNikienalazesenekimuselimikojisupobjegliiz
drugih gradova, to ako bi ti ljudi pobjegli u nau zemlju budi uvjeren da
emoihsvezaneposlati.
Bieuokakosemisirskipaaobratioprotivcaraikakojenjegovsin
IbrahimpaauzeojedanpaalukcarevkojisezoveSanovanidiAkri,tako
istoidrugemnogezemljeustaleprotivcara,azaostalotieznatibudui
ujemodaprimanovinebeke.Idasizdravo!

PetarPetroviNjego

PismoHuseinkapetanaGradaevia
upuenoknezuMetternichu
13.jula1832.godine

VaeSijateljstvo!
MilostiviGospodine!

Ja vaemu Sijateljstvu kao naistariem tainom Sovjetniku cara

Avstrijnskoga Franca 1 ga usudiose esam rez vas njiovom veliestvu
pismeno ljubei njiovu prebijelu Ruku i skute iroke zahvaljujem i
blagodarim koimsie pomilovao i pod svoe pokroviteljstvo primio, dase
mogusmiritiiodmornostsvometeluuiniti,kaopodsmirnimskutomcara
ovog Avstriinskog a suvie dabi vaeg Sijateljstva na meni nazirateljstvo
bilo. I dohodim vaem Sijateljstvu sve nae kako od predanjih vremena
takoiodposlednjihsadanjihvremenadjelauovomemomepismujaviti,
kakovi su poslovi i dogaaji iz meu Sultana turskoga cara samnom i
narodombosanskimdogodilise.Aimojapervadjelakojasamjapreove
bosanskerebelijezasultanavoljunekimvezirimakoisuuBosnunaMaksup
dohodili,inesretnosenatragodNarodabosanskogizistepovraaliinio.
1vo.DohodimvamnaznanjedatizahadiMustafapaukoiebiopre
7 1/2 godina odreen u Bosnu na Maskup za vezira iliti Governera Bosni
svaBosnaskoilaenanjegabila,kojagajeinateralaizBosnedaideidane
moreonunjoivievezirombiti,doznaviovajgorepomenutiHadiMustafa
paadasenemoresBonjacimaboritidaenajposljesvoiivotizgubiti,ida
nemorenaniednustranubosanskuproinitisebidobrogputanai,kudabi
mogosebeodBonjakasohranitiinasvoipraviputiziidaglavuiivotsa
svoiomDjecomsauvakromekrozmojuGradakuNahijukodmene;japak
kao edan ovek u Bosni naistarieg Plemena kapetanom jesam doznavo i
znao dae on edan carski ovek u naigorem zimnim vremenu preekam i
doekamistogavezirasanjegovimharemomzaednousvoioiNahiivaroi
Graanici tako lepo daga nebi ni kod kue njegove doekali bolje, gdje je
odmornost inio 3 dana, a posije odmornosti njegove esam ja njemu sve
potrebitestvaritomuetrebaloulainaBerkomspremitidaogotovoda
ima bez da nie nita nepotroi do vidina sa moima lastovitima (sic!)
trokovimaspremioga

zakoe more i isti Hadi Mustafapaa ako bude u ivotu sam sobom
osvedoitidaetakoistinabila.
2go. Abdurahman paa koie bio u Biogradu pred 6 godina vezirom
pak posije iz Biograda bio odreen na vezirluk u Bosnu s fermanom
sultanovim,idoobiouSaraevosioednimsultanskimkapiilerahiiom
Musa Agom koisu hoteli Sultanove zapovjedi koe je on njima dvoici
zapovidio izvrivati i ispolnjavati, za koe kako su u Saraevu Sarailije
razumjeliiuliodmasupoeliizmeusebenekeosobiterazgovorevoditi,
koe skuptine njiove esu bile da ga k smerti predadu i umore, budui da
samijauonovremeuSaraevoodistogapaeAbdurahmanapozvatituse
kodnjeganahodioesamionovremekadasugahoteliubiti,kadaeonisti
paahotioscarskimovekomcarskijfermanprouitidasepokorecarskoj
zapovjedi i onome fermanu kako glasio bude, meu tim naini se edna
velikabunaodnarodaipuknepuka,poznavioveisteSarailijedasamja
odstranecarskogaveziraiveilapredamnomednogamogakonjaubiju,a
jasvoiivotmunimnainomsauvamiotidemondasamoimamomcima
koesam sa sobom imao na svoj kraj te u Nahiju svoju i kui u Gradaac i
izbavimcarkogaovekaMusaAgukapiilerahajupovedemzaedno;ovai
onaiistiAbdurahmanpaabivijproteranioteranodmaizSaraevanaglim
nainom,niemogosebizanekovremepristanitanaidamoresiguranbiti
sjedeti kromje doe u moiju Nahiju selo zovik gdje samga ja uvo i sve
potrebitotokakonjemutakoinjegovojvoiskikojajesnjimebilaoko2000
duadonedavno3mjesecadana,aharempostaviouonukuumojukoju
gdjejemojharemsjedio,dokistomepainijebilodoloodSultanavelikog
zapovjestkudaimapolaziti,dotogavremenaestkodmeneumoiojNahii
prebivaosveonetrokovekoesamjazanjegatroio3mjesecadanaesuod
moe lastovite kese, sada vae prevozhoditeljstvo promislite tai troak
kolikonatolikoljudimoredostatrokabitikaomnogiednomekapetanu,a
od drugoga nikakove pomoi neimati; za ova obadva pae to u ovom
mome pismu vaemu Prevashoditeljstvu javljam, ako ne bi ste meni i
mome pismu da nie tako vjerovali, ono more se lasno osvedoiti i u
znanstvoodistedovesti,ucarstvunaemukoemorepismenoizvietijeli
totojavamgovorimipiemistinailinie.
3e. Za Namik Ali pau koie bio pre 2 godine u Travniku za vezira,
pak kad e se Rebelija pervo poeti u Bosni da ja niesam bio i njega bi
Bonjaci ubili ali ja niesam dao od njega takovo djelo uiniti. Sada pak
dohodimo vaemu Prevodhoditeljstvu od sebe kazati kakosam od Naroda
PoglavicaiprevodhoditeljiveziromBosni

naimenovatiposto.UTuzlikadasunjiovedogovoreimaliiinilikogae
predvoditeljaBosanskevoiskepostavitiiuinitiiuSaraevuzaveziraBosni,
mene su postavili i na sramotu, ebo na drugi nain da takovog imena na
sebeniesamprimio,jabimoropoginutiodNaroda,kakouposlukadasmo
izili tako i kadasmose vratili natrag vazda oko mene bilo po nekoliko
stotina ljudi kao straa koisume uvali da im kakove prevare neuinim,
biosam prinuden sve ono initi kako tosu oni zahtevali, a i svako ono
pismokogasamkomepisobiloonopovnuternostipaalukabilopakkuda
izvan paaluka, niesam mogo poslati dok oni niesuga vidili i prouili,
vazdasam prinuden bio njima pokazati daga oni vide pak tako poslatoe
biio. Svaki znade da ja toga Gospodstva niesam hotio imati, nitisam pak
mislio da budem, menie dosta bilo moga Gospodstva Kapetanluka,
koisamseboljevladoiivionegoiedankapetanabosanskiekaoedanvezir,
tome se lahkim nainom more svedoanstvo nai, poradi toga tosam
naistariega plemena i naibogatiji bio esume primorali, erbo da niesam
takovonasebeprimiobilisuudogovoruubitimeilitiukamenzaterpatime.
AuPritininaKosovukadasmobiliproastegodinekadaimjevelikivezir
odsebepismodaodamogusebizaveziraizabratiodsvogaNarodakoga
onihoetoeondaimenemalorazblaivalopaksamtakovatrenoizgorio,
ednosam od naroda silno primoravat, a drugosam promiljavo na velikog
vezirapismotoeonnaroduizdao.NamikAlipainharemkoieostouBosni
kadae on otio u Vidin a kadasam ja u Saraevu od naroda bosanskog za
veziraBosninaimenovatikadasumepoveliuTravnikdasedimidasnjima
vladamondamejeedantatarinspismomuputusreo,koepismoglasiloe
daonieledjecuihaznuNamikAlipainupoharitjiiporobiti,nakoesamja
njima odgovorio, da nita nediraju da je nedodem tamo, ja pak kadasam
tamodooniesamdaonitadiratinitiuhaznunitipakuharemdaporobe,
no sam ij lepo o mome troku dao ispratiti da im nita nie falilo, lae u
mojoj Nahij u Berkom dao nai i sve toim je potrebovalo u lai dao i
ispratiodoBiogradamirno.
Ove zime kadasam moga poslanika tamo u Be poslao njiovomu
veliestvudabipomoimilostnjiovoVeliestvoodnaegaSultanaizradilo
s tiemsam Narod na vodio i zabavljo, da nebi pohitili pred carsku voisku
izhoditi; zatoe carska voiska tako lasno u Bosnu unila, a kadae blizu k
SaraevudolabiosamprimoratodNarodaizTravnikadignutiseikSaraevu
poiibiodoo,akakosamodDvoravaegahaberdobioodmasamoruie
ostavio i ovamo poo naglo s nekoliko nae Gospode a sve svoe Dobro i
imetakostaviokoeuSaraevukoeuTravnikuiovamonaovunaustranu
podkrilovaezamilostdobiti

preo, od koga moga mala i dobra napriliku napamet to mi more pamet

naikadanemamsvogstarogtefterasveporedunapisatoiuovomemome
pismuistitefterprilazemdamoretevidititoetamomalauBosniostalo,
daniemoehitenjbiloidasenisampouzdonaRienjiovogveliestvaivaeg
prevozhoditeljstva Gospodin Meternich i danas bi puka po Bosni pucala.
Toga radi umoljavam se i preporuujemse vaemu prevozhoditeljstvu
milostivi gospodin Metternich dabistese s smilovali i na mene pozor imali
kaonaednogaiztuegacarstvapribjegavegovamopodvaekrilooveka,
dame nebi u nemile ruke dali opet natrag a nemogu vjerovati iako ljudi
govore dae to ovaj Dvor koga poznaju sva carstva za naistarieg i
naimilostiviegivaeprevozhoditeljstvouini,noimamnadedudaudobro
pomilovan biti. Drugo pak umoljavamse vaemu prevozhoditeljstvu dabi
ste zapovjest izdali dabimise moe Dobro koe je ovde u Oseku u kasi
zapeaenoiukasistojidalodakodmenestoji,neuondasumnjimatiniti
pakbolovati;erbikoeuemodsvjetadaetemenatraguTurskupovratitii
u ruke predati, tomise initi istinito kakomi moe novce i drugi mal pod
peat meese i u vaoj kasi stoji a ne kod mene, zato molim vae
prevozhoditeljstvopovtoriteljnodabistemeviobradovalisdobrimglasomi
damisemojmalinovcipredadu,akosteradidasamsebismertinezadaem,
idasamznaodauovakirezilukterpetiimukeodsvakogapodnositi,dato
nebi nikoga prelazio voljo bi na onoj strani poginuti no ovamo na ovu
stranu prohoditi, kao ja edan ovek, akoe moguno umoljavamse dabiste
doputenje dali damogu tamo do vas u Be doi, ondabi vam ustmeno
dovoljnirazgovorimali,
OstaemvaegaprevozhoditeljstvaDobriDost.

HuseinkapetanBegodGradaevi
UOseku13gaJulia832.

PismoHuseinkapetanaGradaevia
upuenoknezuMeternichu
10.oktobra1832.godine

WashePrevozchoditeljstvo!
MilostiviGospodine!

GeneralCommandaPetrovaradinskakojajeMojoraszvogaAdjutanta
kmeniovamouEseggsaMilostivimaPismimaposlaladamijiprocsitadaje
ovoczarsztvomeniodnashegaCzaraSultanavelikogMilostizradilo,dasam
svome Xivotu szlobodan i damije oprostijo damogu na nashu Tursku
sztranu k Bijogradu iliti kuda hochu za vreme osim Bosne prechi? Na ovu
Miloszt kojuje meni nijiovo Welicsestvo naisztariji i od sviju Czareva
naimoguchniji Czar Austrinski ucsinijo i od moga Czara za mene izradijo,
zatu Miloszt kojusam dobijo serczano i iz svega Sercza moga obadvima
Dvorovima zahvalijujem i blagodarim za koju nikad zaboraviti za svoga
Xivota nechu, czelim Serczem nezaboravlyeno u Serczu svome
nezaboravivshi, sotim jase umoljavam i prosim kako onoje slobodno
svakome u Nuxdi Csoveku prostiti od vishega naimoguchnijegea i nai
Milostivijega Dvora Ausztrijanskog Francza 1ovoga Czara dabi meni kao
shtojeucsinijoiopetzameneMilosztponovijo!PoniznomojeIProshenije,
moju familiju dabi mogu u Bosnu u moje otecsestvo premetnuti, moioi
familiji za uxivanje dabi moi Spahiluk iliti rechi Jrod (?) meni mogose
pokloniti. Drugo moje Proshenije kojeje vishe puta General Commandu
javljeno i kojeje Czarstvo Austrijanszko Miloszt ucsinilo i meni od moga
Czara Sultana velikog doputenje dobilo javilo meni dokse u Bosni Buna
umiri da Ja na svakome Mjesztu biti mogu; natose izizkivam i molim da
mogu u Bijogradu ostati dokbise Ti nashega presvijetloga Czaara Sultana
poslovi svershili i dokbi ovo Milosztivo Czarstvo Austrijansko Miloszt
ucsinilo i meni od moga Czarsztva u Bosnu za VVezira izradilo. Treche
proshenije moje. Ovo kod mene kojese moje dobro nalazi dabise meni
pokloniloaudrugeseRukenepredalo.Czertvetaproshenijamojaovikojise
nahode kod mene Lyudi u ovoi Sztrani gyegodbi ja bijo dabise i oni na
momeTroshkukodmenenahodili,nezadrugonosamozataiUzrokdabi
mogosvogaCzaravjernoposluxiti,iovajemojaproshnijakojusam

JaprinuxdenprositidaminebiVVashePrevozhoditeljsztvozamjeriloshto
Ja ovoliko prosim, i buduchi daje istina daje ovo golema Proshnija. Ja
prosim naivishega naimoguchnijega i naimilostivijega Czara ovu Stvar
szvershiti,kojijemoguchanucsinitiimeneneszretnogauSzrechudoveszti
kao shtoje i vishe doveo i szvoju Czarssku Milost pokazao, za ovo sve
shtosamovdeuovomemomePismuVVashemuPrevozhoditeljsztvunapiso
iJaviodabisteWinagnijenibilimenikaostosamvidijodajesteiunapredak
zaovomojeproshenijeszmilostivimCzaromovimvashimznanvemizraditi
da kakobi VVam vazda mogo za zdravlve poshteno pitati i tverdo
Prijateh/sztvoimati,iposmertimojoidabimoglimojiPotomniczidaVVam
vazda blagodarnost csine, za svaku VVashu Milost kojustemi danasz
nacsiniliLvubeznoiSzercsanoizsvegaSzerczanezaboravh/enoblagodarim
vashemuPrevozhoditelvsztvuosztajemiobiposledogogvajuRazumjechete
odGeneralCommandePetervaradinskekakovisu.
OstajemiJesamvashnepromjeni
Prijatelj

HuseinKapetan
BegOdGradashcsevich

UZemunu
10.oktombera832.

SAETAK
Jedna od najznaajnijih i najistaknutijih povijesnih linosti Bosne i
Hercegovineu19.stoljeujeHuseinbegGradaevi,kapetangradaake
kapetanijeivoaPokretazaautonomijuBosne1831/32.godine.Porijeklo,
bogatstvo, poloaj i ugled njegovih prethodnika, te lina sposobnost i
razboritost odredili su ivotni pravac Huseinkapetana. Veoma mlad, sa
svega 18. godina, za dananje prilike djeak, Huseinkapetan je naslijedio
svoga brata, znamenitoga i uvaenog Muratkapetana, na kapetanskoj
dunosti u Gradacu. Sa solidnim obrazovanjem (poznato je da ga je
pisanju uio znameniti Mula Mestvica, privatni pisar njegovoga brata),
muslimanskim odgojem i moralnim odlikama koje krase bosanskoga
ovjeka, izgraenom ljubavi prema vlastitoj zemlji i potovanjem prema
svimljudima,Huseinkapetansevrlobrzo,premdaizuzetnomlad,pokazao
kaodostojannasljedniksvogaocaibrata.OpapolitikasituacijauBosniu
prvoj polovini 19. stoljea ila je na ruku ovome mladom bosanskom
kapetanu. Prve godine svoga kapetanovanja posvetio je daljem
izgraivanju Gradaca i sreivanju stanja u svojoj kapetaniji. Iz ovoga
vremena potjee nekoliko zapaenih graditeljskih poduhvata (damija
Husejnija,kula,sahatkula,katolikecrkveikole,pravoslavnecrkve),koji
potvruju njegovu istu bosansku duu. Njegov obiteljski ivot je bio ist:
nijeimaonikakvogaharema,oenioseveomamlad,sinmuserodioodmah
na poetku njegova upravljanja gradaakom kapetanijom, a kerka za
vrijeme progonstva u Osijeku. Sudbina je htjela da i Huseinbeg i njegova
kerka, koja se rodila u progonstvu, umru daleko od svoga grada i svoje
zemlje.
Nekoliko presudnih dogaaja je obiljeilo ivotni put Husein
kapetanaGradaevia.Prijesvega,tojeubojstvonjegovogabrataMurat
kapetana1820.godine,kojejenanajokrutnijinainizvriobosanskivalija
Delaludinpaa, zatim ukidanje janjiara 1826, ubojstvo nakibulerafa u
Sarajevupoetkom1827.iHuseinkapetanovodnossabosanskimvalijom
Abdurahimpaom.

Huseinkapetan je 1826. nakon obznanjivanja fermana o ukidanju

janjiarauBosnistaounjihovuzatituizjavivida"raspolaesatridoetiri
hiljade puaka i da e sve protivnike bosanskih janjiara sravniti sa
zemljom". Kada su sarajevski janjiari 6. januara 1827. pogubili nakibul
erafa Nurudinefendiju erifovia podrka janjiarima iz ostalih krajeva
Bosnejedovedenaupitanje,jerjetoubojstvookarakteriziranokaoteak
zloin.NakontogaseiHuseinkapetandistanciraoodsarajevskihjanjiara,i
ponaao se lojalno prema bosanskome valiji Abdurahimpai, koji je u
Bosnu doao poetkom 1827. godine. Tokom priprema za turskoruski rat
Huseinkapetan je od konca 1827. u nekoliko navrata boravio kod
AbdurahimpaeuSarajevu.Premanekimmiljenjima,Abdurahimpaaje
Huseinkapetana smatrao savjetnikom za mobilizaciju potrebne vojske.
Huseinkapetanjeodreenzakomandantavojskekojutrebamobiliziratina
prostoru od Drine do Vrbasa. "Uhode su javljale da Huseinkapetan ima
valijin nalog da sakupi 20.000 vojnika". Sredinom juna 1828. Husein
kapetan je na vezirov poziv ponovo doao u Sarajevo. Tada je dolo do
pobune u sarajevskom logoru, i Huseinbeg se morao vratiti u Gradaac,
gdjejestigao26.juna1828.godine.Oovimdogaajimaonjeopirnopisao
knezuMetternichunakonslomaPokreta,alitrebasrezervomuzetirazloge
njegova odlaska iz Sarajeva. Gradaevi navodi da je dolo do pobune
Sarajlija,kojisu,doznavidajeHuseinkapetanvezirovpristaa,napalina
njegai"ednogamogakonjaubiju,ajasvoiivotmunimnainomsauvam
iotidemondasamoimamomcimakoesamsasobomimaonasvojkrajteu
NahijusvojuikuiuGradaac".Izvjesnoje,ipak,todaseAbdurahimpaa
nakon to je morao napustiti Sarajevo sklonio na prostoru sjeveroistone
Bosne, i to ba kod Huseinkapetana. Neki autori smatraju da ovakav
Huseinkapetanov postupak nema nikakve veze sa njegovim ranijim
kontaktima sa vezirom, nego se radi o tome da je on kao bogat ovjek,
obezbijedio Abdurahimpai izdravanje i "omoguio mu da se izvue iz
Bosne, ali to nije inio na tetu ostalih Bonjaka". Ovaj odnos Husein
kapetanapremaAbdurahimpaiviestrukojezanimljiv.Historiarikojisuu
fokussvojihistraivanjastavljaliPokretzaautonomiju1831.izbjegavalisu
rasvijetlitiovorazdobljeHuseinbegovaivota,oitosmatrajuidanjegova
suradnja sa valijom nije sukladna ciljevima njegovoga Pokreta. Meutim,
nema nikakve sumnje da je Huseinkapetan tokom 1827. i 1828. bio uz
bosanskoga valiju Abdurahimpau i da je okupljao bosansku vojsku, a na
Pokret se odluio nakon to je Osmansko carstvo pristalo na otcjepljenje
pojedinihbosanskih

nahija i njihovo prikljuenje Srbiji. Huseinkapetan je i 1828. i 1829. uz

novoga bosanskoga valiju Namikpau, koji je obraajui se bosanskim
prvacimagovoriooopasnostimakojestojepredOsmanskimcarstvomzbog
ratasaRusijom,"aliPortanijebilasigurnanikakoesedratiSrbija",pasu
pojedine bosanske vojne jedinice imale zadatak da ojaaju osmanske
garnizone u Beogradu, apcu, Uicu i Zvorniku. Huseinkapetan je dobio
zadatak da sakupi 5000 vojnika i da s njima krene u abac. Ne postoje
pouzdaneinformacijeotomedalijeHuseinkapetansavojskomotiaou
abac,aliseznadajetamobilobosanskihvojnika,jerjeBosanskiejaletbio
duan prikupljati novana sredstva za izdravanje vojnika upuenih ne
samouabac,negoiuBeograd,SokoiUzice.
Dogaaji koji su uslijedili nakon ovoga doveli su do Pokreta za
autonomijuBosne,naijejeelostaoHuseinkapetanGradaevi.Naime,
nakon ruskoturskoga rata Osmansko je carstvo primorano uiniti brojne
ustupke, meu kojima i ustupanje Srbiji nekih nahija koje su dotad
pripadale Bosanskome ejaletu. Ta injenica, kao i neki drugi potezi Porte
kojimasenaruavalapozicijabosanskeelite,zarezultatsuimaliPokretza
autonomiju. Pripreme za Pokret su poele koncem 1830. godine. U
konacima Huseinkapetana Gradaevia u Gradacu je izmeu 20. i 31.
decembra1830.godineodraninicijativniskupdijelabosanskihprvakakoji
epovestiPokret.NakontogajeuTuzliod20.januarado5.februara1831.
odran "iri pripremni sastanak svih predstavnika Bosne" sa kojega je
upuen "opi poziv bosanskom narodu da se die na ustanak za odbranu
Bosne".TakoerjeupuenpozivzasaboruTravnikkojisetrebaodrati29.
marta1831.godine.NasastankuuTuzlijezakljueno"dauimeBonjaka
sve poslove vodi Huseinkapetan Gradaevi, iako nije dobio nikakvo
oficijelnozvanje".NakonsastankauTravnikukoncemmarta1831.ibijega
bosanskoga valije Namikpae, Huseinkapetan je faktiki postao najvia
vlast u Bosni. Namikpaa je pobjegao 21. maja 1831, a u jednom
dokumentudatiranom31.maja1831.HuseinkapetansepotpisujekaoAl
muhakkem Kapudan Husein Seraskeri Bosna, tj kao serasker vojni
komandantBosneizabranpovoljinaroda,izegasemoezakljuitikako
Huseinkapetannijesamonajviavojnanegoicivilnavlastuzemlji.
Vojniki obrauni izmeu bosanske vojske Huseinkapetana i
osmanskih regularnih trupa odvijali su se najveim dijelom 1831. godine.
TejegodineHuseinkapetanimaovievojnikihuspjeha,odniojenekoliko
briljantnih vojnih pobjeda i faktiki postao bosanski vezir. Najznaajnija
bitkaseodigralanaKosovu,kodmjestatimjau

iremkruguUpijana,oko18.jula1831.godine.Nakonovebitkebosanski
vojnikomandantisuseoko10.avgustaskupiliuPritiniinakonraspraveo
stanjuuBosnizakljuilidabibilonajboljedaHuseinkapetanGradaevi
bude imenovan za bosanskoga valiju. Zvanino je za vezira izabran na
SaboruuSarajevu12.septembra1831,alizatonikadanijedobiopotvrdu
iz Istanbula. Huseinkapetan je oformio sve organe vlasti u Bosni,
razrezivao je i prikupljao poreze, vodio diplomatsku prepisku. Ipak, 1832.
sultan je angairao velike vojne snage, koje su uz potporu pojedinih
bosanskih prvaka, Alipae Rizvanbegovia i Smailage engia, uspjele
pobijediti Huseinkapetanovu vojsku. Najvee bitke su se vodile na
Glasinakojvisoravni,gdjejekoncemmaja1832.Huseinkapetanovavojska
doivjelaporazipovuklasepremaSarajevu.Posljednjabitkaseodigrala4.
juna1832.naStupu(naputuodSarajevapremaIlidi).Huseinkapetanje
ve bio odnio pobjedu nad sultanovom vojskom, ali su se s bone strane
pojavili Alipae Rizvanbegovi i Smailaga engi, koji su iz Hercegovine
doli do Trnova, a zatim kod mjesta Crna Rijeka probili bonu odbranu
HuseinkapetanovevojskeipojaviliseuglavnomokrajukodStupa.Toje
dovelodoporazaHuseinkapetanovevojske,kojaseodatlepovuklausami
grad.HuseinkapetanseutaborionaBakijama,anakonprocjenedasevie
ne moe oruano suprotstavljati osmanskoj vojsci, raspustio je vojsku i
uputiosepremaGradacu.Biojetonjegovdefinitivnivojnikiporaz.
Tuan i razoaran, Huseinkapetan je napustio Bosnu. Otiao je u
progonstvo.KodardakaPodruna,nedalekoodupanje,Huseinkapetanje
16.juna1832.preaoizBosneuSlavoniju.Dvadanajeproveouupanji,a
potomjepremjetenu SlavonskiBrod,gdjese nalazioukaranteniod 18.
juna do 4. jula 1832. godine. Nakon toga je premjeten u Osijek gdje se
smjestioukuiAlojzamita,plaajui1030forintimjesenekirijezasebei
107osobakojesusnjimbile,anjegovaporodica(supruga,siniposluga)je
stanovalaukuiudoviceDelimaniuDonjemGradu.Biojesumoranituan
zadomovinom,aliopetponosanigord,ipremanekimmiljenjimaivioje
raskonokaopravivezir,imaojedostaveliketrokove.JurajStraossmayer,
kojijetadabiogimnazijalac,priaojekasnijefraGrgiMartiudasudjecaiz
koleilagledatiHuseinkapetanainjegovedrugovekakosuse"dilitalina
konjima". Mada se dobro slagao sa ljudima u Osijeku, austrijske su vlasti,
ipak, na uporna traenja osmanskih vlasti, nastojale to prije odstraniti
Huseinkapetana to dalje od granica Bosne. Na pritisak austrijskih vlasti
odluio je koncem septembra 1832. vratiti se u Osmansko carstvo. Iz
Osijekaje4.oktobra1832.

krenuoupratnjimalogaodredaaustrijskihvojnika.PrekoVukovara
Tovarnika,Kukujevaca,RadenacaiGolubinacastigaojedoZemunagdjemu
je proitan sultanov ferman o pomilovanju. Odredbe ovog fermana su bile
iznenaujue za Huseinkapetana, jer je nareeno da ne moe ostati ne
samo u Bosni nego uope u evropskome dijelu Osmanskoga carstva.
Odreeno je da mora u Anadoliju. Mada nezadovoljan ovim odredbama
odluio je krenuti u Osmansko carstvo. Uputio se u Beograd, gdje je sa
velikompompom14.oktobrauaonakonjukojijebio"savusrmiisuhome
zlatu".UBeogradujeostaookodvamjeseca.BeogradskivezirHuseinpaa,
bez obzira to je mogao osobno biti uvrijeen jer je Huseinkapetan
Gradaevi prilikom ulaska u Beograd odbio pokloniti mu se, veoma je
uvaavao Huseinkapetanovo junatvo, a i svi beogradski muslimani
iskazivali su duboko potovanje prema njemu. "Za vreme njegovog
boravljenjauBeograduonisustojaliprednjimuneprestanomoboavanju.
Huseinpaa obasu ga briljivou i uvaavanjem koje zasluuje nesrena
hrabrost". Ve od ranije je poeo obolijevati, a u Beogradu se bolest
pojaala.LijeiogajedrBartolomeoKunibert,kojijeostaviozapisanodaje
Huseinkapetanobolio"usledtugeibrigezasvojubudunost".UBeogradu
jeprimiosultanovfermankojimjeodreenodasaenomdoeuIstanbul
gdje e "mirno i bezbrino ivjeti u sjenci carske milosti". Iz Beograda je u
decembru 1832. otpremljen u Istanbul. Njegova supruga, zbog bolesti i
malogadjeteta,ostalajeuBeograduitekumartuiliaprilu1833.krenulaje
zasvojimmuemuIstanbul.
PosljednjedaneivotaHuseinkapetanjeproveouIstanbulu.Prema
jednoj verziji ivio je skupa sa porodicom, a prema drugoj on je ivio u
bivim janjiarskim kasarnama na Atmejdanu, dok je njegova porodica
boravilauiznajmljenojkuinedalekoodtoga.Ipakjevjerovatnijaovadruga
verzija. Huseinkapetan je mogao svakodnevno obilaziti svoju porodicu.
Odbiojesultanovuponuduinapaesadvatugaunizamskimpostrojbama
izjavividae"radijeumrijetiunonjisvojihoevanegodanosimnizam
uniformu jednog pae!". Umro je 17. avgusta 1834, a sahranjen je na
Ejjubu,dalekoodGradacaiBosne,kojojnajviepripada.

HUSEINKAPETANGRADASCEVIC(18021834):
ABICENTENARYBIOGRAPHY

SUMMARY
One of the major nineteenth century figures of Bosnia and
HerzegovinaisHuseinbegGradascevic,captainoftheGradacaccaptaincy
andleaderoftheBosnianAutonomyMovementof183132.Thedestinyof
Huseinkapetan(CaptainHusein)wasdeterminedbyhisoriginsandwealth,
thestandingandreputationofhisforebears,andhisownabilitiesandgood
sense. He succeeded his brother, the distinguished and highlyregarded
Muratkapetan,tothepostofcaptaininGradacacattheunusuallyyoung
ageofeighteenstillamereboy,bytoday'sstandards.Thankstohissolid
educational grounding (he is known to have been taught to write by the
distinguished Mula Mestivca, his brother's personal scribe), his Muslim
upbringing, and the moral qualities that grace the typical Bosnian, and
despitehisextremeyouth,Huseinkapetanquicklyshowedhimselftobea
worthysuccessortohisfatherandbrother.ThepoliticalsituationinBosnia
inthefirsthalfofthe nineteenthcenturywasalltotheadvantageofthe
youthful Bosnian captain, who dedicated the first year of his captaincy to
developing Gradacac and putting things in order in the area under his
jurisdiction. A number of notable buildings date back to this period; that
theseincludetheHusejnijamosque,thefort,theclocktower,theCatholic
churchandschoolandtheOrthodoxchurch,isevidenceofhisfineBosnian
spirit. His family life was a model of good conduct: he had no harem, he
marriedveryyoungandhissonwasbornattheverystartofhiscaptaincy,
whilehisdaughterwasbornwhilehewasinexileinOsijek.
As fate would have it, both Huseinbeg and his daughter, born in
exile,woulddiefarfromtheirhometown,inaforeignland.
A number of crucial events marked the life of Huseinkapetan
Gradascevic;aboveall,thebrutalmurderofhisbrotherMuratkapetanby
the Bosnian provincial governor Dzelaludinpasa, in 1820. This was
followed by the abolition of the institution of the Janissaries in 1826, the
murderofthenakibulesraf(Ar.naqibalashraf,leaderofthedescendants
oftheProphet)inSarajevoinearly1827,and

Huseinkapetan's own relationship with the Bosnian provincial governor

Abdurahimpasa.
In 1826, after the proclamation of the ferman abolishing the
JanissariesinBosnia,HuseinkapetantooktheJanissaries'part,announcing
thathezhadavailablethreeorfourthousandgunsandthathewouldraze
anyonewhoopposedtheBosnianJanissariestotheground'.Themurderof
thenakibulesraf,NurudineffendiSerifovic,bytheSarajevoJanissarieson6
January 1827 threw the support of the Janissaries from other regions of
Bosnia into doubt, since the murder was seen as a serious crime; Husein
kapetan,too,distancedhimselffromtheSarajevoJanissariesafterthis,and
conducted himself as a loyal subject of the Bosnian provincial governor
Abdurahimpasa,whoseappointmentbroughthimtoBosniainearly1827.
Onseveraloccasionsfromlate1827onwards,duringthepreparationsfor
the TurkoRussian war, HuseinKapetan stayed with Abdurahimpasa in
Sarajevo. Some hold the view that Abdurahimpasa regarded Husein
kapetan as his adviser on military callup issues ; and certainly Husein
kapetan was appointed as commanding officer of the army that was to
effect the callup in the area extending between the Drina and the Vrbas
rivers. zSpies have reported that Huseinkapetan has orders from the
provincialgovernortoraiseanarmyoftwentythousandmen.'InmidJune
1828,HuseinkapetanagaincametoSarajevo,atthevizier'sinvitation;but
therewasanuprisingintheSarajevocamp,andHuseinbeghadtoreturn
toGradacac,reachingthereon26June1828.Hewroteadetailedaccount
of these events for Prince Metternich following the collapse of the
Movement,butthereasonsforhisleavingSarajevoshouldbetakenwitha
pinchofsalt.GradascevicclaimsthattherewasanuprisinginSarajevo,and
that after the people discovered that Huseinkapetan was a supporter of
the vizier, they attacked him and zkilled one of my horses, while I barely
managedtosavemyownlifeandtoescapewithmymenwhomIhadwith
me,backtomyownregionandmyNahija(district)andhomeinGradacac'.
Therecanbenodoubt,however,thatAbdurahimpasa,afterbeingforced
to leave Sarajevo, took refuge in northeastern Bosnia, and with Husein
kapetan at that. Some scholars believe that Huseinkapetan's offering the
governor shelter had nothing to do with his previous contacts with the
vizier,butwassimplyduetothefactthat,asamanofmeans,hewasable
to maintain Abdurahimpasa and zenable him to leave Bosnia, but he did
not do so, to the detriment of the other Bosniacs'. Huseinkapetan's
relationship with Abdurahimpasa is interesting in a number of respects.
Historians

who have made a particular study of the Autonomy Movement of 1831

have avoided going into this period of Huseinbeg's life, clearly regarding
his collaboration with the provincial governor as incompatible with the
aimsofhisMovement.Therecanbenodoubt,however,thatduring1827
and 1828, Huseinkapetan was on the side of the Bosnian provincial
governor,Abdurahimpaa,andthatheraisedaBosnianarmy,switchingto
the movement after the Ottoman Empire agreed to sever some nahijas
fromBosniaandmakethempartofSerbia.Huseinkapetanwasalsowith
thenewBosnianprovincialgovernor,Namikpaa,in1828and1829,when
thegovernor,addressingBosnianleaders,spokeofthedangersfacingthe
Ottoman Empire because of the war with Russia: but the Porte was not
evensurehowSerbiawouldbehave',socertainBosnianmilitaryunitswere
charged with reinforcing the Ottoman garrisons in Belgrade, abac, Uzice
and Zvornik. Huseinkapetan was charged with assembling a force of five
thousand men and taking them to abac. Though it cannot be known for
certainwhetherHuseinkapetanandhistroopsreachedabac,itisknown
that there were Bosnian soldiers there, because the Bosnian eyalet
(province)wasrequiredtoraisefundstomaintaintroopssentnotonlyto
abac,butalsotoBelgrade,SokoandUzice.
The events that followed led to the Bosnian Autonomy Movement,
led by Huseinkapetan Gradaevi. After the TurkoRussian war, the
Ottoman Empire was compelled to make a great many concessions,
includingcedingtoSerbiasomeofthenahijasthathaduntilthenbelonged
totheBosnianeyalet.ThismovebythePorte,alongwithothermeasures
that undermined the position of the Bosnian elite, led to the Autonomy
Movement.Preparationsbeganinlate1830;between20and31December
an inaugural meeting was held in the konaks (hostels) of Huseinkapetan
Gradaevi in Gradaac of some of the prominent Bosnians who would
leadtheMovement.Thiswasfollowed,between20Januaryand5February
1831, by an zextensive preparatory meeting' in Tuzla of all the
representativesofBosnia',fromwhichtherewentoutageneralcalltothe
BosnianpeopletoriseupinthedefenceofBosnia',andaninvitationtoas
semble in Travnik on 29 March 1831 was issued. The Tuzla meeting
resolvedthatHuseinkapetanGradaeviwouldmanagealltheaffairson
behalfoftheBosniacs,althoughhehadreceivednoofficialcall'.Following
the Travnik meeting in late March 1831, and the flight of the Bosnian
provincial governor Namikpaa, Huseinkapetan de facto became the
supremeauthorityinBosnia.Namikpaafledon

21 May 1831, and a document dated 31 May 1831 is signed by Husein

kapetan as Almuhakkem Kapudan Husein Seraskeri Bosna, that is as
militarycommanderofBosniabythewillofthepeople,fromwhichitcan
be concluded that Huseinkapetan was not only the country's seniormost
militarybutalsoitsleadingcivilianauthority.
Militaryconfrontations betweenHuseinkapetan's Bosnian army and
regular Ottoman troops continued throughout most of 1831, a year in
which Huseinkapetan enjoyed a number of military victories, some of
them quite brilliant, and became de facto Bosnian vizier. The most
importantofthesebattleswasinKosovo,neartimjaintheLipljanaregion,
onoraround18July1831.Afterthisbattle,Bosnia'smilitarycommanders
metinPritinaonorabout10August,andafterdiscussingthesituationin
Bosnia, decided that it would be best to nominate Huseinkapetan
GradaeviasBosnia'sprovincialgovernor.Hewasofficiallyappointedas
vizier at the Assembly in Sarajevo on 12 September 1831, but never
received confirmation of his appointment from Istanbul. Huseinkapetan
established all the necessary government authorities in Bosnia, assessed
and collected taxes, and conducted diplomatic correspondence. For all
that, in 1832 the Sultan committed a large military force, supported by
certain leading Bosnian figures, Alipaa Rizvanbegovi and Smailaga
engi,whichsucceededindefeatingHuseinkapetan'sarmy.Theprincipal
battleswerewagedontheGlasinakaplateau;hereHuseinkapetan'sarmy
wasdefeatedinlateMay1832,andretreatedtowardsSarajevo.Thefinal
battle took place on 4 June 1832 at Stup (on the Sarajevo to Ilida road).
HuseinkapetanhadalreadysucceededindefeatingtheSultan'sarmywhen
there appeared on his flank Alipaa Rizvanbegovi and Smailaga engi,
who had marched from Herzegovina to Trnovo and then breached the
lateral defences of Huseinkapetan's army at Crna Rijeka to join the
principal affray at Stup. This resulted in the defeat of Huseinkapetan's
army,whichwithdrewbackintothecity.Huseinkapetanpitchedcampat
Bakija, but after judging that he was no longer in a position to mount an
armeddefenceagainsttheOttomantroops,hedisbandedhisowntroops
andsetoffforGradaac.Itwasadecisivemilitarydefeatforhim.
Saddened and disillusioned, Huseinkapetan left Bosnia to live in
exile. On 16 June 1832 he crossed over from Bosnia into Slavonia by the
borderwatchtowerofPodrun,notfarfromupanja,wherehespenttwo
daysbeforebeingmovedtoSlavonskiBrod;herehewasheldinquarantine
from18Juneto4July1832.HewasthentransferredtoOsijek,wherehe
foundlodgingsinAlojzmit'shouse,pay

ing1030forintsamonthinrentforhimselfandtheonehundredandseven
peoplewithhim,whilehisfamily(wife,sonanddomesticservants)lodged
in the widow Delimanic's house in Donji Grad. He was despondent and
homesick,butalsoproudandarrogant,andsomesayhelivedasluxurious
a life as a true vizier, spending large sums of money. Juraj Strassmayer,
whowasstillatgrammarschoolatthetime,latertoldBrotherGrgeMartic
that the schoolboys would go and watch Huseinkapetan and his friends
zjoustingonhorseback'.AlthoughhegotonwellwiththepeopleofOsijek,
the Austrian authorities, yielding to constant pressure from the Ottoman
government, tried to move Huseinkapetan as far away from the Bosnian
borders,andasquicklyaspossible.UnderpressurefromtheAustrianau
thorities, in late September 1832 he decided to return to the Ottoman
Empire, leaving Osijek on 4 October 1832 with a small Austrian military
escort.HetravelledviaVukovar,Tovamik,Kukujevci,RedanciandGolubinci
toZemun,wheretheSultan'sfermanofpardonwasreadtohim.Theterms
of the ferman came as a shock to Huseinkapetan; he was not only
forbidden to stay in Bosnia, but ordered not to remain anywhere in the
EuropeanregionoftheOttomanEmpire;itwasdecreedthathemustgoto
Anatolia.Thoughunhappywiththeseterms,hedecidedtosetoffforthe
OttomanEmpire,andmadeforBelgrade,whichheenteredon14October
with great ceremony on a horse zall decked out in silver and gold'. He
stayedforabouttwomonthsinBelgrade.TheBelgradevizier,Huseinpasa,
though he might justifiably have felt insulted by Huseinkapetan
Gradascevic'srefusaltopayhisrespectstohimonenteringBelgrade,held
Huseinkapetan's heroism in high regard, and indeed every Muslim in
Belgrade showed him the greatest respect. zDuring his stay in Belgrade,
theywouldcontinuallydemonstratetheiradmirationforhim.Huseinpasa
showered him with the attention and respect his misfortunate courage
deserved'.Hehadalreadybeguntoshowsignsofillness,however,andin
Belgrade his health deteriorated still further. He was treated by Dr.
Bartolomeo Kunibert, who wrote that Huseinkapetan had fallen ill zin
consequence of sorrow and concern for the future'. In Belgrade he
receivedtheSultan'sfermanorderinghimandhiswifetocometoIstanbul,
where he would zlive at peace and without cares under the wing of the
imperial mercy'. He set off for Istanbul from Belgrade in December 1832;
becauseofillhealth,andhavingasmallchildtocarefor,hiswiferemained
inBelgradeuntilMarchorApril1833,whenshelefttojoinherhusbandin
Istanbul.

HuseinkapetanspenthislastdaysinIstanbul.Oneaccountisthathe
livedwithhisfamily,butanotheristhathelivedintheformerJanissaries'
barracksinAtmejdan(HippodromeSquare),whilehisfamilyhadlodgingsin
a rented house nearby. This second version is the more likely. Husein
kapetanwasabletovisithisfamilyeveryday.HerefusedtheSultan'soffer
tomakehimatwostripepashaintheNizamiarmedforces,sayingthathe
would zrather die in the costume of his forebears than wear the nizam
uniformofapasha!'Hediedon17August1834,andisburiedinEyyub,far
fromtheGradacacandBosniatowhichhebelonged.

LITERATURA
1. AhmedS.ALII:"ifluciHuseinkapetanaGradaevia".Prilozi
zaorijentalnufilologiju.XIVXV/19641965.Sarajevo1969.
2. AhmedS.ALII:PokretzaautonomijuBosneod1831.do1832.
godine.Sarajevo1996.
3. SafvetbegBAAGIREDEPAI:KratkauputauprolostBosne
iHercegovine(odg.1463.d1850).Sarajevo1900.
4. Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog
svjetskograta.Sarajevo1995.
5. DemalELI:"ArhitekturaGradacairestauratorskizahvatna
kuli Huseinkapetana Gradaevia". Nae starine, II, Sarajevo
1954.
6. Dr Hajrudin URI: "Posljednji livanjski kapetan Ibrahimbeg II
Firdus".GlasnikZemaljskogmuzejauSarajevu,Sarajevo1957.
7. RobertDONIA:"NovestudijeohistorijiBonjakaiBosne".Prilozi
Institutazaistoriju,br.30,Sarajevo2001.
8. ZejnilFAJI:Tabelarnipregledhidretskihgodinapreraunatihu
godinenoveere,Sarajevo1982.
9. MihajloGAVRILOVI:MiloObrenovi.Knjigatrea(18271835).
Beograd1912.
10. Salih Sidki HADIHUSEINOVI MUVEKKIT, Povijest Bosne, 2,
Sarajevo1999.
11. Muhamed HADIJAHI: "O ulozi i znaaju bosanskog ustanka
pod Husejnkapetanom Gradaeviem". Historijski pregled, 1,
Zagreb1959.
12. Muhamed HADIJAHITeufik IMAMOVI: Gradaac i okolina
(Nacrtzamonografiui).Gradaac1960(rukopis).

13. Lamija HADIOSMANOVI: "Pisana rije i biblioteka u Bosni i

Hercegovini u vrijeme osmanske uprave kod Bonjaka". Diwan,
GodinaI,br.1,Gradaac1998.
14. EnverIMAMOVI:Historijabosanskevojske,Sarajevo1999
15. AleksaIVI:"OHuseinbeguGradaeviu".Srpskarije,br.220,
Sarajevo3.11.1920.
16. AleksaIVI:"BoravakHusejinbegaGradaeviauSlav.Brodu.
od18.junado4.jula1832.god."Srpskarije,br.232,Sarajevo
11.novembra1922.dobroja235.
17. Julijan JELENI: Kultura i bosanski franjevci, II svezak, Sarajevo
1915.
18. Slavko KALUERI: HuseinKapetan Gradaevi. Zmaj od
Bosne.Sarajevo1932.
19. HusnijaKAMBEROVI:"Sudbinadamijeugradaakojtvravii
pokuajnjeneobnove18911909.godine".Prilozizaorijentalnu
filologiju,49/1999,Sarajevo2000.
20. Hamdija KAPIDI: Alipaa Rizvanbegovi i njegovo doba,
Sarajevo2001.
21. Hamdija KREEVLJAKOVI: Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2.
izdanje,Sarajevo1980.
22. HamdijaKREEVLJAKOVI:"KuleiodaciuBosniiHercegovini".
U: Hamdija KREEVLJAKOVI: Izabrana djela, knj. II, Sarajevo
1991.
23. Hamdija KREEVLJAKOVI: "Sahatkule u Bosni i Hercegovini.
Prilog za studij konzervacije". u: Hamdija KREEVLJAKOVI:
Izabranadjela,knj.II,Sarajevo1991.
24. Hamdija KREEVLJAKOVI: Huseinkapetan Gradaevi. Zmaj
od Bosne, u: Hamdija KREEVLJAKOVI: Izabrana djela, knj. IV,
Sarajevo1991.
25. Kula Huseinkapetana Gradaevia. Vrijednosti i stanje poslije
rata19921995,Sarajevo1999.
26. Bartolomeo KUNIBERT: Srpski ustanak i prva vladavina Miloa
Obrenovia18041850,Beograd1901.
27. Alfred MAKANEC: Interesantnosti o "Zmaju od Bosne".
Jugoslovenskilist,XIII/1930,160,9.

28. Fra Grga MARTI: Zapamenja (1829 1878). Po kazivanju

autorovom zabiljeio Janko Koharic', za tisak priredio Ferdo
ii,Zagreb1906.
29. MemoariivkaCrnogorcevica.ANUBiH,Sarajevo1966.
30. Riza MUDERIZOVI: "O blagu Husejin Kapetana Gradaevica
(ZmajaodBosne),kojegjeostaviouvezirskojpalaiuTravniku
pri bijegu u Srijem nakon poraza kod Sarajeva". Glasnik
Zemaljskogmuzeja,Sarajevo1927.
31. Mehmed MUJEZINOVI: Islamska
Hercegovine,KnjigaII,Sarajevo1998.

epigraflka

Bosne

32. Muhamed A. MUJI: "Jedna bujruldija Husejinbega

Gradaevica". Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju
jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, II, Sarajevo
1952.
33. Muhamed A. MUJI: "Stav livanjskog kapetana Firdusa prema
pokretu Husejinbega Gradaevica i sultanovoj politici". Prilozi
za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod
turskomvladavinom,IIIIV,Sarajevo1953.
34. Pasko Vasaefendija: Bosna i Hercegovina za vrijeme misije
Devdetefendije.Sarajevo1958.
35. Dragoslav PAVLOVI: Pokret u Bosni i Albaniji protiv reforama
MahmudaII,Beograd1913.
36. RAIDBEJA Istorija udnovatih dogaaja u Beogradu i Srbiji, I
knjiga.SturskogpreveoD.S.ohadi,SpomenikSKA,Beograd
1894.
37. Martin SCHOR: Hussein Kapetans Kampf um Bosniens
Unabhnigkeit.DissertationzurErlangungdesDoktorgradesan
der Philosophischen Fakultt der Universitt in Wien, Wien
1927(manuscript).
38. AiaSOFTI:HuseinkapetanGradaeviuusmenomkazivanju
idramiAhmedaMuradbegovia.DIWAN,br.1,Gradaac1998.

39.AiaSOFTI:HistorijskeusmenepredajeBonjaka.Doktorska
disertacija,Sarajevo1999.

40. Fehim SPAHO: "Ferman, kojim je Husejin kapetan Gradaevi

proglaen odmetnikom i osuen na smrt". Napredak, br. 3,
Sarajevo1932.
41. Husein EHI: Husein kapetan Gradaevi (Zmaj od Bosne).
Takvimza1971
42. SadikEHI:ZmajodBosne.HuseinkapetanGradaevi.Tuzla
1991.
43. SadikEHI:SumbulukizapisiMulaVrcanije.Tuzla1998.
44. GalibLJIVO:BosnaiHercegovina18131826.BanjaLuka1988.
45. GalibLJIVO:BosnaiHercegovina18271849.BanjaLuka1988.
46. Iz vjerskog i vjerskoprosvjetnog ivota Muslimana u Gradacu
(U povodu 40godinjice smrti Hafiz Ahmed Hilmi ef. Muftia).
ZatampupriredioMahmudTRALJI.
47. Dr Antun VRGO: "Jednopismo Huseinbega Gradaevia.
KontrolapisamauVojnojKrajini".Nastavnivjesnik,knjigaXLIII,
Zagreb1934/35.
48. Milenko M. VUKIEVI: Znameniti Srbi Muslomani. Beograd
1906.
49. Esad ZGODI: Bonjako iskustvo politike. Osmansko doba,
Sarajevo1998.
50. BehijaZLATAR:Onekimmuslimanskimfeudalnimporodicamau
BosniuXViXVIstoljeu.PriloziInstitutazaistoriju,god.XIV,br.
1415,Sarajevo1978.

REGISTARLINIHIMENA

Abdurahimpaa23,24,25,26,27,84,92,97,98
Abdurahmanpaav.AbdurahimpaaAlajbeg20
Alibegovi,Esadbeg71
Alii,Ahmed5,19,20,23,24,27,41,43,44,45,47,48,49,65,77,85,
86,109
Ambro17
B

Babi,Jovo72
Babi,Mustajpaa72
Baagi,Safvetbeg8,29,69,75,109
Baagii16
Bencek58
Beirevi,Mehmedbeg52,62,63,82
Beirevi,Muratbeg28
Bievi,Mehmedbeg26
Boi12,13
Buatlija,Mustafapaa76,80

Crnogorevi,ivko73,111
Cvijeti,Mijo72

eli,Demal32,109
engi,Smailaga49,52,76,82,100
ohadi,D.S.23

erimbegovi,Ahmedbeg72
uri,Hajrudin51,109
D

Davidovi,Ilija40
Delimani59,100
Derendelija,Alipaa79
Dervi14
Donia,RobertJ.77,109

Delaludinpaa9,21,22,79,84,97
Devdetefendija66

umii,Hifziefendija23,24,46
E

Eminbeg26
F

Faji,Zejnil69,109
Fidahi,Alipaa16,23,24,47,49,52,62,63,79,81,82
Fidahi,Mahmudbeg23,26,48,79
Filipovi,Mahmud46
Firdus,Ibrahimbeg50,51
Fojt62,82
Frajer5870
Franz,Josip56,71,91

Gavrilovi,Mihajlo63,109
Gradaevi,Beirbeg9,65
Gradaevi,Hadibeg20
Gradaevi,Hamzabeg9
Gradaevi,Hanifa19,63,64,72,73
Gradaevi,Huseinkapetan1108
Gradaevi,Mehmedkapetan8,12
Gradaevi,Melekhanuma11,16
Gradaevi,MuhamedBego8
Gradaevi,Muhamedbeg19,72,73
Gradaevi,Muhamedkapetan8
Gradaevi,Muharembeg9
Gradaevi,Muratkapetan9,12,14,17,21,22,79,84,85,97
Gradaevi,Mustajbeg71
Gradaevi,Osmanbeg9,14,26
Gradaevi,Osmankapetan8,9,11,12,14,16,39,69,79,84
Gradaevi,Osmanpaaoso8
Gradaevi,efika19,63,73
H

HadiAla72
Hadihasanovi,Uzeiraga70
Hadihuseinovi,SalihS.Muvekkit8,22,24,64,69,109
Hadijahi,Muhamed7,8,23,31,34,39,71,109
Hadiosmanovi,Lamija37,110
Hamidpaa62
HasanagaPecki28
Huridpaa79
Huseinpaa63,101

Ibrahimpaa90
Imamovi,Enver49,110
Imamovi,Teufik7,31,34,39,71,109
Ivi,Aleksa25,40,56,57,66,110

J
Jeleni,Julijan25,29,39,60,110
Josipovi,Jovo72
Jusufkadi,Abdulkerim43,45

Kaluderi,Slavko60,78,79,80,81,82,110
Kamberovi,Husnija36,110
Kapidi,Hamdija16,51,110
KaraMahmudHamdipaa52,81,82
Karaore79
Kohari,Janko60
Kojdi,Niko72
Kojdic,Too72
Kreevljakovi,Hamdija8,16,17,19,22,29,32,38,49,50,65,
69,70,79,83,84,110
KrupakapetanvidiBeirevi,Mehmedbeg
Kunibert,Bartolomeo14,52,63,75,78,101,110

Lovetokapetan59
M

MahmudII75,77,79,83
Mahmudbeg19,20
Makanec,Alfred51,61,71,110
Marija20
Marti,Grga60,100,111
MehmedReidpaa49,77
Memiaga47
Metternich,Klemensvon25,26,27,60,63,78,91,94,95,98
Muderizovi,Riza69,111
Mudrovi62
Mufti,AhmedHilmi34,112
Mujezinovi,Mehmed34,36,111
Muji,MuhamedA.51,111
MulaMestvica17

Muradbegovi,Ahmed11
MusaAga92
Mustafapaa91
Mustajbeg52
N

Namikpaa42,47,48,49,92,93,99
Nedi,Martin7,39
Nestor58
NJ

NjegoPetroviPetar89
O

Obrenovi,Milo15,24,28,63,75,77,82
P

PaskoVasaefendija66,111
Pavlovi,Dragoslav22,25,26,27,28,42,49,50,59,60,75,76,77,78,
79,111
Petres59
PetroviPetrakiefendija72
Pleyel56,57,58
Prelog,Milan29
Prijepoljac,Mustafabeg46
R

Radoevi56,57,58,58,60
Ranke78
Raidefendija72
Resulbegovi,Ahmedbeg50
Resulbegovi,Hasanbeg50

Reidbej23,24,26,111
Reidpaa80
Rizvanbegovi, Alipaa 16, 48, 50, 51, 52, 76, 82, 100,
Rizvanbegovi,Hadibeg16,51,97
S

Salihpaa66
Schor,Martin63,85,111
Sijeri,Hasanbeg46,51,52
Sijeri,KasimAlajbeg46
Softi,Aia7,11,66,111
Spaho,Fehim55,112
Starevi,Ilija25,29,56
Straossmayer,JosipJuraj60,100
Sueska,Avdo84,85
Sulejmanbeg51
Sulejmanpaii47,76,80

ehi,Husein17,70,112
ehi,Sadik58,60,70,79,112
ejhMuhamedArapin21
erifovi,Fadilpaa37
erifovi,Nurudinefendija23,24,97,98
ii,Ferdo60
kodra,Mustafapaav.Buatlija,Mustafapaa
ljivo,Galib21,22,24,26,27,28,42,44,46,47,50,52,56,62,63,
84,85,112
mit,Alojz59,100

Thalloczy,Lajos7
Todorova,Alajbeg32
Tomai41,42
Tomi,JosipEugen20
Tralji,Mahmud34,112
Tuzli,Mahmudbeg14,23,24,26,81

V
ValijaMustafapaa25
VidaividiFidahi
ViliAhmedSejidbeg46,49
Vrgo,Antun31,112
Vukievi,MilenkoM.24,112
Z
Zaimovi,Mejra20
Zeevi,Mojsije89
Zgodi,Esad65,112
Zlatar,Behija7,8,112
Zlatar,Mujaga19,51,80

IZVODIIZRECENZIJA
Upjesmiopjevan,udramiodigran,uromanuispisan,upriiisprian,
u historiji zapisan, u narodu iv dok je svijeta i vijeka. Huseinkapetan
Gradaevi, simbol junatva i nesebinosti, volio je Bosnu moda vie od
svegainijednartvazasvojudomovinunijemubilateka.Narod,zakoga
je ginuo i bojeve bojevao, bio je uz njega, jer ga je elio osloboditi od
tuinca. Kao da mu je uitelj bio hazreti Mevlana Delaluddin Rumi (13.
stoljee)gajiojeusebiuniverzalnuljubavismatraojedaseravnoteana
ovome svijetu postie jedino ljubavlju prema Bogu i Boga prema ovjeku,
bez obzira kojoj rasi, vjeri i narodu pripadao. Ali, svi oko njega nisu bili
njegovi istomiljenici, pa kada je poveo boj protiv jo uvijek snanog
Osmanskog carstva vjerovao je da su i Alipaa Rizvanbegovi i Smailaga
engivezanizaBosnukaoionidatraeizlazadajeoslobode.Prevariose.
Upravo o tome govori monografija dr Husnije Kamberovia, ispriana kao
najljepa pria. Iako autor naglaava da je ovo popularno tivo, ipak u
jednomenemapravo:ovojeipopularnoinaunozasnovantekst,kakavse
dosadnijepojavioprednaomitalakomjavnou.
Iako je mnogo toga poznato, dr Kamberovi uspijeva da da i one
podatkekojinisubilinadohvatrukeniobinomitaocuninauniku,jersu
seskrivaliuodavnopoutjelimspisima.Madaseautor,tojeinormalno,
zadravanahistorijskimfaktima,onuspijevadaunesemnogotogadosad
nedovoljno poznatog iz djetinjstva i mladosti Huseinkapetana
Gradaevia, i da prati njegov privatni ivot. Ne ostavlja dilemu da je to
veliki ovjek, junak nad junacima koji asno proivljava svoj ivot i ne
lakomisezasultanovomponudomdapostanevisokivojnioficiruredovnoj
osmanskoj vojsci. Huseinkapetan to sa indignacijom odbacuje, jer time
njegovaBosnanedobivanita.OnBosnipretpostavljaisvojuobitelj,isvoju
mladostisvojivot,iizdajnicimapokazujekakotrebaasnoivjeti.
MonografijaHuseinkapetanGradaevi(18021834):Biografijauz
dvjestotugodinjicuroenjasastojiseiz14manjihpoglavlja,od

kojih su, pored ostalih, veoma znaajna pisma Huseinkapetana

Gradaevia upuena knezu Meternichu, a koja autor donosu u prilogu.
Zanimljiv je i dio monografije o sudbini Huseinkapetanove imovine, o
emu se dosad malo pisalo. Napravljen je i izbor znanstvenih radova o
Huseinkapetanu Gradaeviu. Ova monografija e biti pravo osvjeenje
obinom itaocu, a dopuna znanja naunicima, pa je to prava simbioza
popularnoginaunog.Bezsumnje,knjigaeizazvatiinteresiiregakruga
itateljainaunika.

(Prof.dr.LamijaHadiosmanovi)

***

OHuseinkapetanuGradaeviu,njegovomznaajuiuloziuhistoriji
Bosne i Hercegovine, te posebno Pokretu za autonomiju Bosne, pisali su
mnogi historiari, orijentalisti i knjievnici. Njegovim ivotom i ulogom su
bili inspirisani mnogi umjetnici koji su po onome to je govorio i radio
stvarali svoja djela. Iako interesovanje za Huseinkapetana Gradaevia
nikadaodnjegovepreranesmrtinijeprestajalo,ipakjebiloperiodakadase
oovojlinostiinjegovojuloziuPokretuzaautonomijuBosnetokom1831.i
1832.godinenedovoljno,anerijetkoinedobronamjernopisalo.Meutim,
ta nepravda se donekle ispravila pisanjem studija, radova i knjievno
umjetnikihdjelauposljednjojdecenijiXXiprvimgodinamaXXIstoljea.U
tomperiodujeobjavljenovieznanstvenihradovaiumjetnikihdjelakojas
pravom govore o gradaakom kapetanu i voi Pokreta za autonomiju
Bosnekaojednojizuzetnojlinostisvogavremena.Onotojenapisano o
Huseinkapetanu Gradaeviu nije bilo samo ponavljanje ranije poznatih
podataka iz njegove biografije i kao voe Pokreta, nego i donoenje
potpuno novih injenica na osnovu izvorne arhivske grae koja je
upotpuniladosadanjasaznanjaojednojodnajznaajnijihlinostipovijesti
BosneiHercegovine.
Upravo na osnovu tih novih studija i lanaka koji su bili razasuti u
mnogim asopisima koje je dr Husnija Kamberovi sakupio na jednom
mjestu, i uz korektno navoenje, napisao je biografsku monografiju o
Huseinkapetanu Gradaeviu, a povodom jubilarne dvjestote godinjice
roenja. Cio tekst posveen Huseinkapetanovoj linosti prati vrijeme od
njegovogroenjauGradacudopreranesmrti.

Biljekaoautoru
Dr. sc. Husnija Kamberovi je roen 1963. u Mionici kod Gradaca.
Studij povijesti zavrio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1987), a
magistrirao(1991)idoktorirao(2001)naFilozofskomfakultetuuZagrebu.
Bavi se historijom Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljea. Suraivao u
raznim znanstvenim asopisima (asopis za suvremenu povijest Zagreb,
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Zagreb, Prilozi Instituta za istoriju
Sarajevo,PrilozizaorijentalnufilologijuSarajevo,GlasnikArhivaiDrutva
arhivskih radnika Sarajevo, Istorijski zbornik Banja Luka, Diwan
Gradaac,GodinjakBZKPreporodSarajevo,itakodalje).
NaunijesuradnikuInstitutuzahistorijuuSarajevu.Objavioknjigu
Premamodernomdrutvu.BosnaiHercegovinaod1945.do1953.godine.

SADRAJ
RIJEITAOCU.......................................................................................................5
PORIJEKLO.............................................................................................................7
MLADOST.............................................................................................................11
PORODINIIVOT................................................................................................19
NAELUGRADAAKEKAPETANIJE....................................................................21
GRADITELJSKAAKTIVNOSTHUSEINKAPETANA.................................................31
NAELUBOSANSKOGAEJALETA.........................................................................41
HUSEINKAPETANKAOVOJSKOVOA................................................................47
Prvikrugoruanihborbi......................................................................................47
Drugikrugoruanihborbi....................................................................................49
PROGONSTVO......................................................................................................55
SMRT....................................................................................................................65
SUDBINAHUSEINKAPETANOVEIMOVINE..........................................................69
HUSEINKAPETANGRADAEVI
UZNANSTVENOJLITERATURI.............................................................................75
PRILOZI
PismoPetraPetroviaNjegoaupueno
HuseinkapetanuGradaeviu
4.februara1832.godine............................................................................81
PismoHuseinkapetanaGradaevia
upuenoknezuMeternichu
13.jula1832.godine..................................................................................91
PismoHuseinkapetanaGradaevia
upuenoknezuMeternichu
10.oktobra1832.godine...........................................................................95
SAETAK..............................................................................................................97
SUMMARY.........................................................................................................103
LITERATURA.......................................................................................................109
REGISTARLINIHIMENA...................................................................................113
IZVODIIZRECENZIJA..........................................................................................121
Biljekaoautoru.......................................................................................125
SADRAJ.............................................................................................................127

tampanjeovemonografijeomoguilisu:

1.

OpinaGradaac

2.

Ministarstvoobrazovanja,nauke,kultureisportaTuzlanskogkantona

3.

Ministrastvoobrazovanja,nauke,kultureisportaFederacijeBiH

4.

PredsjednikTuzlanskogkantona,mr.SelimBelagi

5.

TuristikazajednicaTuzlanskogkantona

6.

"Arex"DOOGradaac

7.

"RisSportnautik"DOOGradaac

8.

"Hempro"DOOGradaac

9.

"Fotostudio"vl.AhmedDidi,Gradaac

10.

MedicinskicentarJZUGradaac

11.

JZUCentarzafizikalnumedicinu,rehabilitacijuibanjskolijeenje
"Ilida"izGradaca

12.

DDIMK"Kula"Gradaac

13.

"Matki"DOOGradaac

14.

ProgetttoFracchiaAntonioItalia,Bergano

15.

ForumenaSDPaGradaac

16.

H.O."BosIT"GradaacMargheritaRocco

17.

KenanBegovi,Kalifornija,USA

18.

JKP"Komunalac"Gradaac

19.

JavnostanbenopreduzeeGradaac

20.

"AMMAR"DOOGradaac