You are on page 1of 140

www.paragraf.

rs
Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju vaea verzija propisa,
poslednju verziju moete nai OVDE.

KRIVINI ZAKONIK
("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009,
121/2012, 104/2013 i 108/2014)

OPTI DEO
Glava prva
OSNOVNE ODREDBE
Nema krivinog dela niti kazne bez zakona
lan 1
Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga krivina sankcija za delo koje pre nego to je uinjeno
zakonom nije bilo odreeno kao krivino delo, niti mu se moe izrei kazna ili druga krivina sankcija koja
zakonom nije bila propisana pre nego to je krivino delo uinjeno.

Nema kazne bez krivice


lan 2
Kazna i mere upozorenja mogu se izrei samo uiniocu koji je kriv za uinjeno krivino delo.

Osnov i granice krivinopravne prinude


lan 3
Zatita oveka i drugih osnovnih drutvenih vrednosti predstavlja osnov i granice za odreivanje krivinih
dela, propisivanje krivinih sankcija i njihovu primenu, u meri u kojoj je to nuno za suzbijanje tih dela.

Krivine sankcije i njihova opta svrha

lan 4
(1) Krivine sankcije su: kazne, mere upozorenja, mere bezbednosti i vaspitne mere.
(2) Opta svrha propisivanja i izricanja krivinih sankcija je suzbijanje dela kojima se povreuju ili
ugroavaju vrednosti zatiene krivinim zakonodavstvom.
(3) Krivine sankcije se ne mogu izrei licu koje u vreme kada je delo uinjeno nije navrilo etrnaest
godina. Vaspitne mere i druge krivine sankcije mogu se izrei maloletniku pod uslovima propisanim
posebnim zakonom.

Glava druga
VAENJE KRIVINOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE SRBIJE
Vremensko vaenje krivinog zakonodavstva
lan 5
(1) Na uinioca krivinog dela primenjuje se zakon koji je vaio u vreme izvrenja krivinog dela.
(2) Ako je posle izvrenja krivinog dela izmenjen zakon, jednom ili vie puta, primenie se zakon koji je
najblai za uinioca.
(3) Na uinioca krivinog dela koje je predvieno zakonom sa odreenim vremenskim trajanjem
primenjuje se taj zakon, bez obzira na to kad mu se sudi, ako tim zakonom nije drukije odreeno.

Vaenje krivinog zakonodavstva na teritoriji Srbije


lan 6
(1) Krivino zakonodavstvo Republike Srbije vai za svakog ko na njenoj teritoriji uini krivino delo.
(2) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za svakog ko uini krivino delo na domaem brodu, bez obzira
gde se brod nalazi u vreme izvrenja dela.
(3) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za svakog ko uini krivino delo u domaem civilnom
vazduhoplovu dok je u letu ili u domaem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gde se vazduhoplov nalazio u
vreme izvrenja krivinog dela.
(4) Ako je u sluajevima iz st. 1. do 3. ovog lana u stranoj dravi pokrenut ili dovren krivini postupak,
krivino gonjenje u Srbiji preduzee se samo po odobrenju republikog javnog tuioca.
(5) Krivino gonjenje stranca u sluajevima iz st. 1. do 3. ovog lana moe se, pod uslovom uzajamnosti,
ustupiti stranoj dravi.

Vaenje krivinog zakonodavstva Srbije za uinioce odreenih krivinih dela izvrenih u


inostranstvu
lan 7
Krivino zakonodavstvo Srbije vai za svakog ko u inostranstvu uini krivino delo iz l. 305. do 316, l.
318. do 321. i l. 391. do 393a ovog zakonika ili iz lana 223. ovog zakonika, ako se falsifikovanje odnosi
na domai novac.

Vaenje krivinog zakonodavstva Srbije za dravljanina Srbije koji uini krivino delo u
inostranstvu
lan 8
(1) Krivino zakonodavstvo Srbije vai za dravljanina Srbije i kad u inostranstvu uini koje drugo krivino
delo, osim krivinih dela navedenih u lanu 7. ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Srbije ili bude
izruen Srbiji.
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana krivino zakonodavstvo Srbije vai i za uinioca koji je postao
dravljanin Srbije poto je uinio krivino delo.

Vaenje krivinog zakonodavstva Srbije za stranca koji uini krivino delo u inostranstvu
lan 9
(1) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za stranca koji van teritorije Srbije uini prema njoj ili njenom
dravljaninu krivino delo i kad nisu u pitanju krivina dela navedena u lanu 7. ovog zakonika, ako se
zatekne na teritoriji Srbije ili bude izruen Srbiji.
(2) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za stranca koji prema stranoj dravi ili prema strancu uini u
inostranstvu krivino delo za koje se po zakonu zemlje u kojoj je uinjeno moe izrei kazna zatvora od
pet godina ili tea kazna, ako se zatekne na teritoriji Srbije, a ne bude izruen stranoj dravi. Ako ovim
zakonikom nije drukije odreeno, sud u takvom sluaju ne moe izrei teu kaznu od one koja je
propisana zakonom zemlje u kojoj je krivino delo uinjeno.

Posebni uslovi za krivino gonjenje za krivino delo uinjeno u inostranstvu


lan 10
(1) U sluaju iz l. 8. i 9. ovog zakonika krivino gonjenje se nee preduzeti, ako je:
1) uinilac potpuno izdrao kaznu na koju je u inostranstvu osuen;
2) uinilac u inostranstvu pravnosnanom presudom osloboen ili mu je kazna zastarela ili
oprotena;
3) prema neuraunljivom uiniocu u inostranstvu izvrena odgovarajua mera bezbednosti;
4) za krivino delo po stranom zakonu za krivino gonjenje potreban zahtev oteenog, a takav
zahtev nije podnet.
(2) U sluaju iz lana 8. i lana 9. stav 1. ovog zakonika krivino gonjenje se moe preduzeti samo ako se
za krivino delo kanjava i po zakonu zemlje u kojoj je ono uinjeno, osim kada postoji odobrenje
republikog javnog tuioca ili kada je to predvieno potvrenim meunarodnim ugovorom.
(3) U sluaju iz lana 9. stav 2. ovog zakonika, ako je u pitanju delo koje je u vreme kad je izvreno
smatrano krivinim delom prema optim pravnim naelima priznatim u meunarodnom pravu, gonjenje se
moe preduzeti u Srbiji po odobrenju republikog javnog tuioca, bez obzira na zakon zemlje u kojoj je
krivino delo uinjeno.

Uraunavanje pritvora i kazne izdrane u inostranstvu


lan 11

Pritvor, svako drugo lienje slobode u vezi sa krivinim delom, lienje slobode u toku postupka izruenja,
kao i kazna koju je uinilac izdrao po presudi inostranog ili meunarodnog krivinog suda uraunae se u
kaznu koju izrekne domai sud za isto krivino delo, a ako kazne nisu iste vrste, uraunavanje e se
izvriti po oceni suda.

Odgovornost pravnih lica za krivina dela


lan 12
Odgovornost pravnih lica za krivina dela, kao i sankcije pravnih lica za krivina dela ureuju se posebnim
zakonom.

Vaenje opteg dela ovog zakonika


lan 13
Odredbe opteg dela ovog zakonika vae za sva krivina dela odreena ovim zakonikom ili drugim
zakonom.

Glava trea
KRIVINO DELO
1. Opte odredbe o krivinom delu
Krivino delo
lan 14
(1) Krivino delo je ono delo koje je zakonom predvieno kao krivino delo, koje je protivpravno i koje je
skrivljeno.
(2) Nema krivinog dela ukoliko je iskljuena protivpravnost ili krivica, iako postoje sva obeleja krivinog
dela odreena zakonom.

Izvrenje krivinog dela neinjenjem


lan 15
(1) Krivino delo je uinjeno neinjenjem kad zakon proputanje da se preduzme odreeno injenje
predvia kao krivino delo.
(2) Neinjenjem moe biti uinjeno i krivino delo koje je zakonom odreeno kao injenje, ako je uinilac
proputanjem dunog injenja ostvario obeleja tog krivinog dela.

Vreme izvrenja krivinog dela


lan 16
(1) Krivino delo je izvreno u vreme kad je izvrilac radio ili bio duan da radi, bez obzira kad je posledica
dela nastupila.
(2) Sauesnik je krivino delo uinio u vreme kad je radio ili bio duan da radi.

Mesto izvrenja krivinog dela


lan 17
(1) Krivino delo je izvreno kako u mestu gde je izvrilac radio ili bio duan da radi, tako i u mestu gde je
u celini ili delimino nastupila posledica dela.
(2) Pokuaj krivinog dela smatra se izvrenim kako u mestu gde je uinilac radio, tako i u mestu gde je
posledica po njegovom umiljaju trebalo da nastupi ili je mogla da nastupi.
(3) Sauesnik je krivino delo uinio i u mestu u kojem je preduzeo radnju sauesnitva.

Delo malog znaaja


lan 18
(1) Nije krivino delo ono delo koje, iako sadri obeleja krivinog dela, predstavlja delo malog znaaja.
(2) Delo je malog znaaja ako je stepen krivice uinioca nizak, ako su tetne posledice odsutne ili
neznatne i ako opta svrha krivinih sankcija ne zahteva izricanje krivine sankcije.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana mogu se primeniti na krivina dela za koja je propisana kazna zatvora do
pet godina ili novana kazna.

Nuna odbrana
lan 19
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u nunoj odbrani.
(2) Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinilac od svog dobra ili dobra drugoga odbije
istovremen protivpravan napad.
(3) Uiniocu koji je prekoraio granice nune odbrane moe se kazna ublaiti. Ako je uinilac prekoraio
granice nune odbrane usled jake razdraenosti ili prepasti izazvane napadom moe se i osloboditi od
kazne.

Krajnja nuda
lan 20
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u krajnjoj nudi.
(2) Krajnja nuda postoji kad je delo uinjeno radi toga da uinilac otkloni od svog dobra ili dobra drugoga
istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom uinjeno zlo nije
vee od zla koje je pretilo.
(3) Uiniocu koji je sam izazvao opasnost, ali iz nehata ili je prekoraio granice krajnje nude, moe se
kazna ublaiti. Ako je uinilac prekoraio granice krajnje nude pod naroito olakavajuim okolnostima
moe se i osloboditi od kazne.
(4) Nema krajnje nude ako je uinilac bio duan da se izlae opasnosti koja je pretila.

Sila i pretnja

lan 21
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno pod dejstvom neodoljive sile.
(2) Ako je krivino delo uinjeno pod dejstvom sile koja nije neodoljiva ili pretnje, uiniocu se kazna moe
ublaiti.
(3) U sluaju iz stava 1. ovog lana kao izvrilac krivinog dela smatrae se lice koje je primenilo
neodoljivu silu.

Krivica
lan 22
(1) Krivica postoji ako je uinilac u vreme kada je uinio krivino delo bio uraunljiv i postupao sa
umiljajem, a bio je svestan ili je bio duan i mogao biti svestan da je njegovo delo zabranjeno.
(2) Krivino delo je uinjeno sa krivicom i ako je uinilac postupao iz nehata, ukoliko zakon to izriito
predvia.

Neuraunljivost
lan 23
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u stanju neuraunljivosti.
(2) Neuraunljiv je onaj uinilac koji nije mogao da shvati znaaj svog dela ili nije mogao da upravlja
svojim postupcima usled duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, zaostalog duevnog
razvoja ili druge tee duevne poremeenosti.
(3) Uiniocu krivinog dela ija je sposobnost da shvati znaaj svog dela ili sposobnost da upravlja svojim
postupcima bila bitno smanjena usled nekog stanja iz stava 2. ovog lana (bitno smanjena uraunljivost)
moe se ublaiti kazna.

Skrivljena neuraunljivost
lan 24
(1) Krivica uinioca krivinog dela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u
kojem nije mogao da shvati znaaj svog dela ili da upravlja svojim postupcima utvruje se prema vremenu
neposredno pre dovoenja u takvo stanje.
(2) Uiniocu koji je pod okolnostima iz stava 1. ovog lana uinio krivino delo u stanju bitno smanjene
uraunljivosti ne moe se po tom osnovu ublaiti kazna.

Umiljaj
lan 25
Krivino delo je uinjeno sa umiljajem kad je uinilac bio svestan svog dela i hteo njegovo izvrenje ili
kad je uinilac bio svestan da moe uiniti delo pa je na to pristao.

Nehat
lan 26

Krivino delo je uinjeno iz nehata kad je uinilac bio svestan da svojom radnjom moe uiniti delo, ali je
olako drao da do toga nee doi ili da e to moi spreiti ili kad nije bio svestan da svojom radnjom moe
uiniti delo iako je prema okolnostima pod kojima je ono uinjeno i prema svojim linim svojstvima bio
duan i mogao biti svestan te mogunosti.

Odgovornost za teu posledicu


lan 27
Kad je iz krivinog dela proizala tea posledica zbog koje zakon za to delo propisuje teu kaznu, ta se
kazna moe izrei ako je uinilac u odnosu na tu posledicu postupao iz nehata, a i sa umiljajem ako time
nisu ostvarena obeleja nekog drugog krivinog dela.

Stvarna zabluda
lan 28
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.
(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako uinilac nije bio duan i nije mogao da izbegne zabludu u pogledu
neke stvarne okolnosti koja predstavlja obeleje krivinog dela ili u pogledu neke stvarne okolnosti koja bi,
da je zaista postojala, inila delo dozvoljenim.
(3) Ako je uinilac bio u stvarnoj zabludi usled nehata, postojae krivino delo uinjeno iz nehata kad
zakon takvo krivino delo predvia.

Pravna zabluda
lan 29
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u neotklonjivoj pravnoj zabludi.
(2) Pravna zabluda je neotklonjiva ako uinilac nije bio duan i nije mogao da zna da je njegovo delo
zabranjeno.
(3) Uiniocu koji nije znao da je delo zabranjeno, ali je to bio duan i mogao da zna, kazna se moe
ublaiti.

2. Pokuaj krivinog dela


Pokuaj
lan 30
(1) Ko sa umiljajem zapone izvrenje krivinog dela, ali ga ne dovri, kaznie se za pokuaj krivinog
dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, a za pokuaj drugog
krivinog dela samo kad zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj.
(2) Uinilac e se za pokuaj kazniti kaznom propisanom za krivino delo, ili ublaenom kaznom.

Nepodoban pokuaj
lan 31

Uinilac koji pokua da izvri krivino delo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu moe
se osloboditi od kazne.

Dobrovoljni odustanak
lan 32
(1) Izvrilac koji je pokuao izvrenje krivinog dela ali je dobrovoljno odustao od daljeg preduzimanja
radnje izvrenja ili je spreio nastupanje posledice, moe se osloboditi od kazne.
(2) Odredba stava 1. ovog lana nee se primeniti ukoliko uinilac krivino delo nije dovrio zbog okolnosti
koje onemoguavaju ili znatno oteavaju izvrenje krivinog dela, ili zbog toga to je smatrao da takve
okolnosti postoje.
(3) Osloboditi se od kazne moe i saizvrilac, podstreka ili pomaga koji je dobrovoljno spreio izvrenje
krivinog dela.
(4) Ako je u sluaju iz st. 1. i 3. uinilac dovrio neko drugo samostalno krivino delo koje nije obuhvaeno
krivinim delom od ijeg izvrenja je odustao, uinilac se ne moe osloboditi od kazne za to drugo delo po
istom osnovu.

3. Sauesnitvo u krivinom delu


Saizvrilatvo
lan 33
Ako vie lica uestvovanjem u radnji izvrenja sa umiljajem ili iz nehata zajedniki izvre krivino delo, ili
ostvarujui zajedniku odluku drugom radnjom sa umiljajem bitno doprinesu izvrenju krivinog dela,
svako od njih kaznie se kaznom propisanom za to delo.

Podstrekavanje
lan 34
(1) Ko drugog sa umiljajem podstrekne da izvri krivino delo, kaznie se kaznom propisanom za to
krivino delo.
(2) Ko drugog sa umiljajem podstrekava na izvrenje krivinog dela iji pokuaj je po zakonu kanjiv, a
delo ne bude ni pokuano, kaznie se kao za pokuaj krivinog dela.

Pomaganje
lan 35
(1) Ko drugom sa umiljajem pomogne u izvrenju krivinog dela, kaznie se kaznom propisanom za to
krivino delo, ili ublaenom kaznom.
(2) Kao pomaganje u izvrenju krivinog dela smatra se naroito: davanje saveta ili uputstava kako da se
izvri krivino delo, stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog dela, stvaranje
uslova ili otklanjanje prepreka za izvrenje krivinog dela, kao i unapred obeano prikrivanje krivinog
dela, uinioca, sredstava kojima je krivino delo izvreno, tragova krivinog dela ili predmeta pribavljenih
krivinim delom.

Granice odgovornosti i kanjivosti sauesnika

lan 36
(1) Saizvrilac je odgovoran za izvreno krivino delo u granicama svog umiljaja ili nehata, a podstreka i
pomaga u granicama svog umiljaja.
(2) Osnovi koji iskljuuju krivicu izvrioca (l. 23, 28. i 29. ovog zakonika) ne iskljuuju krivino delo
saizvrioca, podstrekaa, ili pomagaa kod kojeg krivica postoji.
(3) Lini odnosi, svojstva i okolnosti usled kojih zakon dozvoljava osloboenje od kazne, ili koje utiu na
odmeravanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom izvriocu, saizvriocu, podstrekau ili pomagau
kod kojeg takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.
(4) Lini odnosi, svojstva i okolnosti koji predstavljaju bitno obeleje krivinog dela ne moraju postojati kod
podstrekaa ili pomagaa. Podstrekau ili pomagau koji nema takvo lino svojstvo, kazna se moe
ublaiti.

4. Kanjavanje podstrekaa i pomagaa za pokuaj


Pokuaj i lake krivino delo
lan 37
(1) Ako je krivino delo ostalo u pokuaju podstreka i pomaga e se kazniti za pokuaj.
(2) Ako je izvrilac izvrio lake krivino delo od onog na koje se podstrekavanje ili pomaganje odnosi, a
koje bi bilo njime obuhvaeno, podstreka i pomaga e se kazniti za krivino delo koje je uinjeno.
(3) Odredba stava 2. ovog lana nee se primeniti ako bi se podstreka stroe kaznio primenom lana 34.
stav 2. ovog zakonika.

5. Posebne odredbe o krivinim delima uinjenim putem tampe ili drugih sredstava
javnog informisanja
Odgovornost urednika
lan 38
(1) Izvriocem krivinog dela izvrenog objavljivanjem informacije u novinama, na radiju, televiziji ili
drugom javnom glasilu smatra se autor informacije.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana izvriocem krivinog dela uinjenog putem novina, radija,
televizije ili drugog javnog glasila smatrae se odgovorni urednik, odnosno lice koje ga je zamenjivalo u
vreme objavljivanja informacije:
1) ako je do zavretka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom autor ostao nepoznat;
2) ako je informacija objavljena bez saglasnosti autora;
3) ako su u vreme objavljivanja informacije postojale stvarne ili pravne smetnje za gonjenje
autora, koje i dalje traju.
(3) Iskljuena je krivica odgovornog urednika, odnosno lica koje ga zamenjuje ukoliko je bio u neotklonjivoj
zabludi u pogledu neke od okolnosti navedenih u stavu 2. ta. 1. do 3. ovog lana.

Odgovornost izdavaa, tampara i proizvoaa

lan 39
(1) Kad postoje uslovi iz lana 38. ovog zakonika izvriocem se smatraju:
1) izdava - za krivino delo izvreno putem nepovremene tampane publikacije, a ako nema
izdavaa ili postoje stvarne ili pravne smetnje za njegovo gonjenje - tampar koji je za to znao;
2) proizvoa - za krivino delo izvreno putem kompakt diska, gramofonske ploe,
magnetofonske trake i drugih auditivnih sredstava, filma za javno i privatno prikazivanje,
dijapozitiva, video-sredstava ili slinih sredstava namenjenih irem krugu lica.
(2) Ako je izdava, tampar ili proizvoa pravno lice ili dravni organ, izvrilac je lice koje odgovara za
izdavanje, tampanje ili proizvodnju.

Primenjivanje odredaba l. 38. i 39.


lan 40
Odredbe l. 38. i 39. ovog zakonika primenjuju se samo ako se ta lica po optim odredbama ovog
zakonika ne mogu smatrati uiniocem krivinog dela.

Zatita izvora informacija


lan 41
Lica iz l. 38. i 39. ovog zakonika nee se smatrati izvriocem krivinog dela zbog toga to sudu ili drugom
nadlenom organu nisu otkrila identitet autora informacije ili izvor informacije, osim u sluaju da je
uinjeno krivino delo za koje je kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od pet ili vie godina,
ili je to neophodno da bi se izvrenje takvog krivinog dela spreilo.

Glava etvrta
KAZNE
1. Svrha kanjavanja, vrste kazni i uslovi za njihovo izricanje
Svrha kanjavanja
lan 42
U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4. stav 2), svrha kanjavanja je:
1) spreavanje uinioca da ini krivina dela i uticanje na njega da ubudue ne ini krivina dela;
2) uticanje na druge da ne ine krivina dela;
3) izraavanje drutvene osude za krivino delo, jaanje morala i uvrivanje obaveze potovanja
zakona.

Vrste kazni
lan 43
Uiniocu krivinog dela mogu se izrei sledee kazne:

1) kazna zatvora;
2) novana kazna;
3) rad u javnom interesu;
4) oduzimanje vozake dozvole.

Glavne i sporedne kazne


lan 44
(1) Kazna zatvora moe se izrei samo kao glavna kazna.
(2) Novana kazna, rad u javnom interesu i oduzimanje vozake dozvole mogu se izrei i kao glavna i kao
sporedna kazna.
(3) Ako je za jedno krivino delo propisano vie kazni, samo se jedna moe izrei kao glavna kazna.

Kazna zatvora
lan 45
(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset godina.
(2) Kazna zatvora iz stava 1. ovog lana izrie se na pune godine i mesece, a do est meseci i na dane.
(3) Za najtea krivina dela i najtee oblike tekih krivinih dela moe se uz kaznu iz stava 1. ovog lana
izuzetno propisati i kazna zatvora od trideset do etrdeset godina. Kazna zatvora od trideset do etrdeset
godina izrie se na pune godine.
(4) Zatvor od trideset do etrdeset godina ne moe se izrei licu koje u vreme izvrenja krivinog dela nije
navrilo dvadeset jednu godinu ivota.
(5) Ako uiniocu krivinog dela izrekne kaznu zatvora do jedne godine, sud moe istovremeno odrediti da
e se ona izvriti tako to e je osueni izdravati u prostorijama u kojima stanuje ukoliko se s obzirom na
linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo dranje posle uinjenog dela, stepen krivice i druge okolnosti
pod kojima je delo uinio moe oekivati da e se i na taj nain ostvariti svrha kanjavanja.
(6) Osueni kojem je odreeno izvrenje kazne zatvora na nain predvien u stavu 5. ovog lana ne sme
naputati prostorije u kojima stanuje, osim u sluajevima propisanim zakonom koji ureuje izvrenje
krivinih sankcija. Ukoliko osueni jednom u trajanju preko est asova ili dva puta u trajanju do est
asova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud e odrediti da ostatak kazne zatvora izdri u
zavodu za izvrenje kazne zatvora.
(7) Osuenom za krivino delo protiv braka i porodice koji ivi sa oteenim u istom porodinom
domainstvu ne moe se odrediti izvrenje kazne zatvora na nain propisan u stavu 5. ovog lana.

Uslovni otpust
lan 46
(1) Osuenog koji je izdrao dve treine kazne zatvora sud e uslovno otpustiti sa izdravanja kazne, ako
se u toku izdravanja kazne tako popravio da se moe sa osnovom oekivati da e se na slobodi dobro
vladati, a naroito da do isteka vremena za koje je izreena kazna ne uini novo krivino delo. Pri oceni da

li e se osueni uslovno otpustiti uzee se u obzir njegovo vladanje za vreme izdravanja kazne,
izvravanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju
da je u odnosu na njega postignuta svrha kanjavanja. Ne moe se uslovno otpustiti osueni koji je tokom
izdravanja kazne dva puta disciplinski kanjavan i kome su oduzete dodeljene pogodnosti.
(2) Ukoliko ispunjava uslove iz stava 1. ovog lana, sud moe uslovno otpustiti osuenog:
- koji izdrava kaznu zatvora od 30 do 40 godina;
- koji je osuen za krivina dela protiv ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom (l.
370. do 393a), krivina dela protiv polne slobode (l. 178. do 185b), krivino delo nasilje u porodici (lan
194. st. 2. do 4), krivino delo neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (lan 246. stav
4), krivina dela protiv ustavnog ureenja i bezbednosti Republike Srbije (l. 305. do 321), krivino delo
primanje mita (lan 367) i krivino delo davanje mita (lan 368);
- koji je osuen od strane nadlenih sudova, odnosno njihovih posebnih odeljenja, u postupcima voenim
u skladu sa nadlenou odreenom Zakonom o organizaciji i nadlenosti dravnih organa u suzbijanju
organizovanog kriminala, korupcije i drugih tekih krivinih dela;
- koji je vie od tri puta pravnosnano osuen na bezuslovnu kaznu zatvora, a nije izvreno brisanje ili ne
postoje uslovi za brisanje neke od osuda.
(3) Sud moe u odluci o uslovnom otpustu odrediti da je osueni duan da ispuni obaveze predviene
krivinopravnim odredbama.
(4) U sluaju iz st. 1. i 2. ovog lana, ako uslovni otpust ne bude opozvan, smatra se da je osueni izdrao
kaznu.

Opozivanje uslovnog otpusta


lan 47
(1) Sud e opozvati uslovni otpust ako osueni, dok je na uslovnom otpustu, uini jedno ili vie krivinih
dela za koja je izreena kazna zatvora preko jedne godine.
(2) Sud moe opozvati uslovni otpust, ako uslovno otputeni uini jedno ili vie krivinih dela za koja je
izreena kazna zatvora do jedne godine, odnosno ne ispuni neku od obaveza koje mu je sud odredio u
skladu sa lanom 46. stav 3. ovog zakonika. Pri oceni da li e opozvati uslovni otpust sud e naroito uzeti
u obzir srodnost uinjenih krivinih dela, pobude iz kojih su uinjena i druge okolnosti koje ukazuju na
opravdanost opozivanja uslovnog otpusta.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primenjivae se i kad se uslovno otputenom sudi za krivino delo koje
je uinio pre nego to je uslovno otputen.
(4) Kad sud opozove uslovni otpust izrei e kaznu primenom odredaba l. 60. i 62. stav 2. ovog zakonika,
uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Deo kazne koji je osueni izdrao po ranijoj osudi
uraunava se u novu kaznu, a vreme provedeno na uslovnom otpustu ne uraunava se.
(5) Ako uslovno otputeni bude osuen na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovni
otpust, produava se uslovni otpust za vreme koje je osueni proveo na izdravanju te kazne zatvora.
(6) U sluaju iz st. 1. do 3. ovog lana uslovni otpust se moe opozvati najkasnije u roku od dve godine od
dana kad je uslovni otpust istekao.

Opte odredbe o novanoj kazni

lan 48
(1) Novana kazna se moe odmeriti i izrei ili u dnevnim iznosima (lan 49) ili u odreenom iznosu (lan
50).
(2) Za krivina dela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna kazna moe se izrei i kad nije
propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da e se uinilac kazniti kaznom zatvora ili novanom
kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

Novana kazna u dnevnim iznosima


lan 49
(1) Novana kazna u dnevnim iznosima odmerava se tako to se prvo utvruje broj dnevnih iznosa, a
zatim visina jednog dnevnog iznosa. Do iznosa novane kazne sud e doi mnoenjem utvrenog broja
dnevnih iznosa sa utvrenom vrednou jednog dnevnog iznosa.
(2) Broj dnevnih iznosa ne moe biti manji od deset, niti vei od tristaezdeset. Broj dnevnih iznosa za
uinjeno krivino delo odmerava se na osnovu optih pravila za odmeravanje kazne (lan 54).
(3) Visina jednog dnevnog iznosa novane kazne utvruje se tako to se razlika izmeu prihoda i nunih
rashoda uinioca krivinog dela u protekloj kalendarskoj godini podeli sa brojem dana u godini. Jedan
dnevni iznos ne moe biti manji od petsto dinara, niti vei od pedeset hiljada dinara.
(4) U cilju utvrivanja visine dnevnog iznosa novane kazne sud moe da zahteva podatke od banaka ili
drugih finansijskih ustanova, dravnih organa i pravnih lica koji su duni da dostave traene podatke i ne
mogu se pozivati na zatitu poslovne ili druge tajne.
(5) Ukoliko se ne mogu pribaviti verodostojni podaci o prihodima i rashodima uinioca krivinog dela, ili
ukoliko on ne ostvaruje nikakav prihod ali je vlasnik imovine ili nosilac imovinskih prava, sud e na osnovu
raspoloivih podataka po slobodnoj proceni utvrditi visinu jednog dnevnog iznosa novane kazne.
(6) Broj dnevnih iznosa novane kazne se utvruje u okviru sledeih raspona:
1) do ezdeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do tri
meseca;
2) od trideset do stodvadeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei kazna
zatvora do est meseci;
3) od ezdeset do stoosamdeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei zatvor
do jedne godine;
4) od stodvadeset do dvestaetrdeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei
kazna zatvora do dve godine;
5) najmanje stoosamdeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora
do tri godine;
6) u okviru propisanog broja dnevnih iznosa za krivina dela za koja je kao jedina kazna
propisana novana kazna.

Novana kazna u odreenom iznosu


lan 50

(1) Ako nije mogue utvrditi visinu dnevnog iznosa novane kazne ni na osnovu slobodne procene suda
(lan 49. stav 5), ili bi pribavljanje takvih podataka znatno produilo trajanje krivinog postupka, sud e
izrei novanu kaznu u odreenom iznosu u okviru propisane najmanje i najvee mere novane kazne.
(2) Novana kazna ne moe biti manja od deset hiljada dinara. Novana kazna ne moe biti vea od
milion dinara, a za krivina dela uinjena iz koristoljublja vea od deset miliona dinara.
(3) Novana kazna kao glavna kazna izrie se u sledeim iznosima:
1) do sto hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do tri meseca;
2) od dvadeset hiljada do dvesta hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna
zatvora do est meseci;
3) od trideset hiljada do trista hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna
zatvora do jedne godine;
4) od pedeset hiljada do petsto hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna
zatvora do dve godine;
5) najmanje sto hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do tri
godine;
6) u okviru propisanog iznosa za krivina dela za koja je kao jedina kazna propisana novana
kazna.

Izvrenje novane kazne


lan 51
(1) U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne koji ne moe biti krai od petnaest dana niti dui od
tri meseca. U opravdanim sluajevima sud moe dozvoliti da osueni plati novanu kaznu u ratama, s tim
da rok isplate ne moe biti dui od jedne godine.
(2) Ako osueni ne plati novanu kaznu u odreenom roku, sud e novanu kaznu zameniti kaznom
zatvora, tako to e za svakih zapoetih hiljadu dinara novane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora, s
tim da kazna zatvora ne moe biti dua od est meseci, a ako je izreena novana kazna u iznosu veem
od sedamsto hiljada dinara, kazna zatvora ne moe biti dua od jedne godine.
(3) Ako osueni plati samo deo novane kazne, sud e ostatak kazne srazmerno zameniti kaznom
zatvora, a ako osueni isplati ostatak novane kazne, izvrenje kazne zatvora e obustaviti.
(4) Neplaena novana kazna moe se, umesto kaznom zatvora, zameniti kaznom rada u javnom interesu
tako to e za svakih zapoetih hiljadu dinara novane kazne odrediti osam asova rada u javnom
interesu, s tim da rad u javnom interesu ne moe biti dui od tristaezdeset asova.
(5) Posle smrti osuenog novana kazna nee se izvriti.

Rad u javnom interesu


lan 52
(1) Rad u javnom interesu moe se izrei za krivina dela za koja je propisan zatvor do tri godine ili
novana kazna.

(2) Rad u javnom interesu je svaki onaj drutveno koristan rad kojim se ne vrea ljudsko dostojanstvo i
koji se ne vri u cilju sticanja dobiti.
(3) Rad u javnom interesu ne moe biti krai od ezdeset asova niti dui od tristaezdeset asova. Rad u
javnom interesu traje ezdeset asova u toku jednog meseca i odreuje se da bude obavljen za vreme
koje ne moe biti krae od mesec dana, niti due od est meseci.
(4) Prilikom izricanja ove kazne sud e imajui u vidu svrhu kanjavanja, uzeti u obzir vrstu uinjenog
krivinog dela, linost uinioca, kao i njegovu spremnost da obavlja rad u javnom interesu. Rad u javnom
interesu se ne moe izrei bez pristanka uinioca.
(5) Ako osueni ne obavi deo ili sve asove izreene kazne rada u javnom interesu, sud e ovu kaznu
zameniti kaznom zatvora tako to e za svakih zapoetih osam asova rada u javnom interesu odrediti
jedan dan zatvora.
(6) Ukoliko uinilac ispunjava sve svoje obaveze vezane za rad u javnom interesu, sud mu moe duinu
izreenog rada u javnom interesu umanjiti za jednu etvrtinu.

Oduzimanje vozake dozvole


lan 53
(1) Uiniocu krivinog dela u vezi sa ijim izvrenjem ili pripremanjem je korieno motorno vozilo moe
se izrei kazna oduzimanja vozake dozvole.
(2) Sud odreuje trajanje kazne iz stava 1. ovog lana koje ne moe biti krae od jedne niti due od tri
godine, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru ne uraunava
u vreme trajanja ove kazne.
(3) Kazna iz stava 1. ovog lana moe se izrei kao sporedna kazna uz kaznu zatvora ili uz novanu
kaznu, a moe se izrei i kao glavna kazna za krivina dela za koja je propisana kazna zatvora do dve
godine ili novana kazna. Kazna oduzimanja vozake dozvole ne moe se izrei zajedno sa merom
bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom.
(4) Ako osueni upravlja motornim vozilom za vreme dok traje kazna oduzimanja vozake dozvole, sud e
kaznu oduzimanja vozake dozvole zameniti kaznom zatvora tako to e se za jednu godinu oduzimanja
vozake dozvole odrediti jedan mesec zatvora.

2. Odmeravanje kazne
Opta pravila o odmeravanju kazne
lan 54
(1) Sud e uiniocu krivinog dela odmeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to delo,
imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea
(olakavajue i oteavajue okolnosti), a naroito: stepen krivice, pobude iz kojih je delo uinjeno, jainu
ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je delo uinjeno, raniji ivot uinioca,
njegove line prilike, njegovo dranje posle uinjenog krivinog dela a naroito njegov odnos prema rtvi
krivinog dela, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca.
(2) Pri odmeravanju novane kazne u odreenom iznosu (lan 50) sud e posebno uzeti u obzir i imovno
stanje uinioca.

(3) Okolnost koja je obeleje krivinog dela ne moe se uzeti u obzir i kao oteavajua, odnosno
olakavajua okolnost, izuzev ako prelazi meru koja je potrebna za postojanje krivinog dela ili odreenog
oblika krivinog dela ili ako postoje dve ili vie ovakvih okolnosti, a samo jedna je dovoljna za postojanje
teeg, odnosno lakeg oblika krivinog dela.

Posebna okolnost za odmeravanje kazne za krivino delo uinjeno iz mrnje


lan 54a
Ako je krivino delo uinjeno iz mrnje zbog pripadnosti rasi i veroispovesti, nacionalne ili etnike
pripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta drugog lica, tu okolnost sud e ceniti kao
oteavajuu okolnost, osim ako ona nije propisana kao obeleje krivinog dela.

Povrat
lan 55
Kad sud odmerava kaznu uiniocu za krivino delo koje je uinio posle izdrane, oprotene ili zastarele
kazne ili osloboenja od kazne, po proteku roka za opozivanje uslovne osude ili posle izreene sudske
opomene, moe tu okolnost uzeti kao oteavajuu, cenei pri tom posebno teinu ranije uinjenog
krivinog dela, da li je ranije delo iste vrste kao i novo delo, da li su oba dela uinjena iz istih pobuda,
okolnosti pod kojima su dela uinjena i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izreene,
oprotene ili zastarele kazne, osloboenja od kazne, od proteka roka za opozivanje ranije uslovne osude
ili od izreene sudske opomene.

Ublaavanje kazne
lan 56
Sud moe uiniocu krivinog dela izrei kaznu ispod granice propisane zakonom ili blau vrstu kazne,
kad:
1) zakon predvia da se kazna moe ublaiti;
2) zakon predvia da se uinilac moe osloboditi od kazne, a sud ga ne oslobodi od kazne;
3) utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti i oceni da se i sa ublaenom kaznom moe postii
svrha kanjavanja.

Granice ublaavanja kazne


lan 57
(1) Kad postoje uslovi za ublaavanje kazne iz lana 56. ovog zakonika, sud e ublaiti kaznu u ovim
granicama:
1) ako je za krivino delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od deset ili vie
godina, kazna se moe ublaiti do sedam godina zatvora;
2) ako je za krivino delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od pet godina,
kazna se moe ublaiti do tri godine zatvora;
3) ako je za krivino delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od tri godine,
kazna se moe ublaiti do jedne godine zatvora;

4) ako je za krivino delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor od dve godine, kazna se
moe ublaiti do est meseci zatvora;
5) ako je za krivino delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor od jedne godine, kazna se
moe ublaiti do tri meseca zatvora;
6) ako je za krivino delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor ispod jedne godine, kazna
se moe ublaiti do trideset dana zatvora;
7) ako je za krivino delo propisana kazna zatvora bez naznaenja najmanje mere, umesto
zatvora moe se izrei novana kazna ili rad u javnom interesu;
8) ako je za krivino delo propisana novana kazna sa naznaenjem najmanje mere, kazna se
moe ublaiti do deset dnevnih iznosa, odnosno deset hiljada dinara.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, ne moe se ublaiti kazna za krivina dela iz l. 134. st 2. i 3, 178,
179, 180, 214. st. 2. i 3, 246. st. 1. i 3, 350. st. 3. i 4. i 388. ovog zakonika.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog lana ne moe se ublaiti kazna uiniocu krivinog dela koji je ranije
osuivan za istovrsno krivino delo.
(4) Kad je sud ovlaen da uinioca krivinog dela oslobodi od kazne moe mu kaznu ublaiti, bez
ogranienja propisanih u st. 1. do 3. ovog lana.

Osloboenje od kazne
lan 58
(1) Sud moe osloboditi od kazne uinioca krivinog dela samo kad to zakon izriito predvia.
(2) Sud moe osloboditi od kazne i uinioca krivinog dela uinjenog iz nehata kad posledice dela tako
teko pogaaju uinioca da izricanje kazne u takvom sluaju oigledno ne bi odgovaralo svrsi
kanjavanja.
(3) Sud moe osloboditi od kazne i uinioca krivinog dela za koje je propisana kazna zatvora do pet
godina, ako posle izvrenog krivinog dela, a pre nego to je saznao da je otkriven, otkloni posledice dela
ili nadoknadi tetu prouzrokovanu krivinim delom.

Poravnanje uinioca i oteenog


lan 59
(1) Sud moe osloboditi od kazne uinioca krivinog dela za koje je propisana kazna zatvora do tri godine
ili novana kazna ako je na osnovu postignutog sporazuma sa oteenim ispunio sve obaveze iz tog
sporazuma.

Sticaj krivinih dela


lan 60
(1) Ako je uinilac jednom radnjom ili sa vie radnji uinio vie krivinih dela za koja mu se istovremeno
sudi, sud e prethodno utvrditi kazne za svako od tih dela, pa e za sva ta dela izrei jedinstvenu kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud e izrei po sledeim pravilima:

1) ako je za neko od krivinih dela u sticaju utvrdio kaznu zatvora od trideset do etrdeset
godina izrei e samo tu kaznu;
2) ako je za krivina dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, povisie najteu utvrenu kaznu, s tim
da jedinstvena kazna ne sme dostii zbir utvrenih kazni, niti prei dvadeset godina zatvora;
3) ako su za sva krivina dela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena
kazna ne moe biti vea od deset godina zatvora;
4) ako je za krivina dela u sticaju utvrdio samo novane kazne, izrei e jednu novanu kaznu
u visini zbira utvrenih kazni, s tim da ona ne sme prei osamnaest miliona dinara, a ako je
utvrdio samo novane kazne u odreenim iznosima (lan 50), ona ne sme prei milion dinara
odnosno deset miliona dinara kad su jedno ili vie krivinih dela izvreni iz koristoljublja;
5) ako je za krivina dela u sticaju utvrdio samo kazne rada u javnom interesu, izrei e jednu
kaznu rada u javnom interesu u visini zbira utvrenih asova rada, s tim da ona ne sme prei
tristaezdeset asova, a vreme u kome se rad mora obaviti ne sme biti due od est meseci;
6) ako je za neka krivina dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga dela novane kazne,
izrei e jednu kaznu zatvora i jednu novanu kaznu po odredbama ta. 2. do 4. ovog stava.
(3) Novanu kaznu kao sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar i za jedno krivino delo u
sticaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni, izrei e jednu novanu kaznu u skladu sa odredbom stava 2.
taka 4. ovog lana. Ako sud utvrdi novanu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i novanu kaznu kao
sporednu kaznu, izrei e jednu novanu kaznu primenjujui pravila iz stava 2. taka 4. ovog lana.
(4) Ako je sud za krivina dela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloletnikog zatvora, izrei e kaznu
zatvora kao jedinstvenu kaznu primenom pravila predvienih u stavu 2. taka 2. ovog lana.

Produeno krivino delo


lan 61
(1) Produeno krivino delo ini vie istih ili istovrsnih krivinih dela uinjenih u vremenskoj povezanosti od
strane istog uinioca koja predstavljaju celinu zbog postojanja najmanje dve od sledeih okolnosti:
istovetnosti oteenog, istovrsnosti predmeta dela, korienja iste situacije ili istog trajnog odnosa,
jedinstva mesta ili prostora izvrenja dela ili jedinstvenog umiljaja uinioca.
(2) Krivina dela upravljena protiv linosti mogu initi produeno krivino delo samo ako su uinjena
prema istom licu.
(3) Ne mogu initi produeno krivino delo ona dela koja po svojoj prirodi ne doputaju spajanje u jedno
delo.
(4) Ako produeno krivino delo obuhvata lake i tee oblike istog dela, smatrae se da je produenim
krivinim delom uinjen najtei oblik od uinjenih dela.
(5) Ako produeno krivino delo obuhvata krivina dela ije je bitno obeleje odreeni novani iznos,
smatrae se da je produenim krivinim delom ostvaren zbir iznosa ostvarenih pojedinanim delima
ukoliko je to obuhvaeno jedinstvenim umiljajem uinioca.
(6) Krivino delo koje nije obuhvaeno produenim krivinim delom u pravnosnanoj sudskoj presudi,
predstavlja posebno krivino delo, odnosno ulazi u sastav posebnog produenog krivinog dela.

Odmeravanje kazne osuenom licu

lan 62
(1) Ako se osuenom licu sudi za krivino delo uinjeno pre nego to je zapoelo izdravanje kazne po
ranijoj osudi ili za krivino delo uinjeno za vreme izdravanja kazne zatvora ili maloletnikog zatvora, sud
e izrei jedinstvenu kaznu za sva krivina dela primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, uzimajui
ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili deo kazne koju je osueni izdrao uraunae se u
izreenu kaznu zatvora.
(2) Za krivino delo uinjeno u toku izdravanja kazne zatvora ili maloletnikog zatvora sud e uiniocu
izrei kaznu, nezavisno od ranije izreene kazne, ako se primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, s
obzirom na teinu krivinog dela i neizdrani deo ranije izreene kazne, ne bi mogla ostvariti svrha
kanjavanja.
(3) Osueni koji za vreme izdravanja kazne zatvora ili maloletnikog zatvora uini krivino delo za koje
zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, kaznie se disciplinski.

Uraunavanje pritvora i ranije kazne


lan 63
(1) Vreme provedeno u pritvoru, na izdravanju mere zabrane naputanja stana, kao i svako drugo lienje
slobode u vezi sa krivinim delom uraunavaju se u izreenu kaznu zatvora, novanu kaznu i kaznu rada
u javnom interesu.
(2) Ako je krivini postupak voen za vie krivinih dela u sticaju, a pritvor nije odreen za svako od njih,
vreme provedeno u pritvoru uraunava se u izreenu kaznu zatvora, novanu kaznu i kaznu rada u
javnom interesu za krivino delo za koje je okrivljeni osuen.
(3) Zatvor ili novana kazna koju je osueni izdrao, odnosno platio za prekraj ili privredni prestup, kao i
kazna ili disciplinska mera lienja slobode koju je izdrao zbog povrede vojne discipline uraunava se u
kaznu izreenu za krivino delo ija obeleja obuhvataju i obeleja prekraja, privrednog prestupa,
odnosno povrede vojne discipline.
(4) Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja slobode, dan zatvora, dan
izdravanja mere zabrane naputanja stana, osam asova rada u javnom interesu i hiljadu dinara
novane kazne.

Glava peta
MERE UPOZORENJA
1. Uslovna osuda i sudska opomena
Svrha uslovne osude i sudske opomene
lan 64
(1) Mere upozorenja su: uslovna osuda i sudska opomena.
(2) U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4. stav 2), svrha uslovne osude i sudske opomene je da
se prema uiniocu lakeg krivinog dela ne primeni kazna kad se moe oekivati da e upozorenje uz
pretnju kazne (uslovna osuda) ili samo upozorenje (sudska opomena) dovoljno uticati na uinioca da vie
ne vri krivina dela.

Uslovna osuda
lan 65
(1) Uslovnom osudom sud uiniocu krivinog dela utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se ona nee
izvriti, ako osueni za vreme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne niti due od pet godina
(vreme proveravanja) ne uini novo krivino delo.
(2) Sud moe u uslovnoj osudi odrediti da e se kazna izvriti i ako osueni u odreenom roku ne vrati
imovinsku korist pribavljenu izvrenjem krivinog dela, ne naknadi tetu koju je prouzrokovao krivinim
delom ili ne ispuni druge obaveze predviene u krivinopravnim odredbama. Rok za ispunjenje tih
obaveza utvruje sud u okviru odreenog vremena proveravanja.
(3) Mere bezbednosti, izreene uz uslovnu osudu, izvravaju se.

Uslovi za izricanje uslovne osude


lan 66
(1) Uslovna osuda se moe izrei kad je uiniocu utvrena kazna zatvora u trajanju manjem od dve
godine.
(2) Za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju od deset godina ili tea kazna ne
moe se izrei uslovna osuda.
(3) Uslovna osuda se ne moe izrei ako nije proteklo vie od pet godina od pravnosnanosti osude kojom
je uiniocu izreena kazna zatvora za umiljajno krivino delo.
(4) Pri odluivanju da li e izrei uslovnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uslovne osude, posebno
uzeti u obzir linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje posle izvrenog krivinog dela, stepen
krivice i druge okolnosti pod kojima je delo uinjeno.
(5) Ako je uiniocu utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uslovna osuda moe se izrei samo za
kaznu zatvora.

Opozivanje uslovne osude zbog novog krivinog dela


lan 67
(1) Sud e opozvati uslovnu osudu, ako osueni u vreme proveravanja uini jedno ili vie krivinih dela za
koja je izreena kazna zatvora od dve godine ili u duem trajanju.
(2) Ako osueni u vreme proveravanja uini jedno ili vie krivinih dela za koja je izreena kazna zatvora
manja od dve godine ili novana kazna, sud e, poto oceni sve okolnosti koje se odnose na uinjena
krivina dela i uinioca, a posebno srodnost uinjenih krivinih dela, njihov znaaj i pobude iz kojih su
uinjena, odluiti da li e opozvati uslovnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uslovne
osude, ako uiniocu za krivina dela utvrena u uslovnoj osudi i za nova krivina dela treba izrei kaznu
zatvora od dve godine ili u duem trajanju (lan 66. stav 1).
(3) Ako opozove uslovnu osudu, sud e, primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, izrei jedinstvenu
kaznu zatvora i za ranije uinjeno i za novo krivino delo, uzimajui kaznu iz opozvane uslovne osude kao
utvrenu.

(4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moe za novo uinjeno krivino delo izrei uslovnu osudu ili
kaznu. Osuenom, kome za novo krivino delo bude izreen zatvor, vreme provedeno na izdravanju ove
kazne ne rauna se u vreme proveravanja utvreno uslovnom osudom za ranije delo.
(5) Ako sud nae da i za novo krivino delo treba izrei uslovnu osudu, primenom odredaba lana 60.
ovog zakonika, utvrdie jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino delo i odredie novo
vreme proveravanja koje ne moe biti krae od jedne ni due od pet godina, raunajui od dana
pravnosnanosti nove presude. Ukoliko osueni u toku novog vremena proveravanja ponovo uini krivino
delo, sud e opozvati uslovnu osudu i izrei kaznu zatvora, primenom odredbe stava 3. ovog lana.

Opozivanje uslovne osude zbog ranije uinjenog krivinog dela


lan 68
(1) Sud e opozvati uslovnu osudu, ako posle njenog izricanja utvrdi da je osueni izvrio krivino delo pre
nego to je uslovno osuen i ako oceni da ne bi bilo osnova za izricanje uslovne osude da se znalo za to
delo. U tom sluaju primenie odredbu lana 67. stav 3. ovog zakonika.
(2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primenie odredbu lana 67. stav 4. ovog zakonika.

Opozivanje uslovne osude zbog neispunjenja odreenih obaveza


lan 69
Ako je uslovnom osudom osuenom odreeno ispunjenje neke obaveze iz lana 65. stav 2. ovog
zakonika, a on ne ispuni tu obavezu u roku odreenom u presudi, sud moe, u okviru vremena
proveravanja, produiti rok za ispunjenje obaveze ili moe opozvati uslovnu osudu i izrei kaznu koja je
utvrena u uslovnoj osudi. Ako utvrdi da osueni, iz opravdanih razloga, ne moe da ispuni postavljenu
obavezu, sud e ga osloboditi od ispunjenja te obaveze ili je zameniti drugom odgovarajuom obavezom
predvienom zakonom.

Rokovi za opozivanje uslovne osude


lan 70
(1) Uslovna osuda moe se opozvati u toku vremena proveravanja. Ako osueni u tom vremenu uini
krivino delo koje povlai opozivanje uslovne osude, a to je presudom utvreno tek posle isteka vremena
proveravanja, uslovna osuda moe se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo
vreme proveravanja.
(2) Ako osueni u odreenom roku ne ispuni neku obavezu iz lana 65. stav 2. ovog zakonika, sud moe,
najdocnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vreme proveravanja, odrediti da se izvri
utvrena kazna u uslovnoj osudi.
(3) Ako se posle izricanja uslovne osude utvrdi da je osueni izvrio krivino delo pre nego to je uslovno
osuen, zbog ega ne bi bilo osnova za izricanje uslovne osude, uslovna osuda moe se opozvati
najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vreme proveravanja.

Uslovna osuda sa zatitnim nadzorom


lan 71
(1) Sud moe odrediti da se uinilac kome je izreena uslovna osuda stavi pod zatitni nadzor za
odreeno vreme u toku vremena proveravanja.

(2) Zatitni nadzor obuhvata zakonom predviene mere pomoi, staranja, nadzora i zatite.
(3) Ako u toku trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mere, moe zatitni nadzor
ukinuti pre isteka odreenog vremena.
(4) Ako osueni kome je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga
moe opomenuti ili moe ranije obaveze zameniti drugim ili produiti trajanje zatitnog nadzora u okviru
vremena proveravanja ili opozvati uslovnu osudu.

Uslovi za odreivanje zatitnog nadzora


lan 72
(1) Kad izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da se uinilac stavi pod zatitni nadzor, ako se, s
obzirom na njegovu linost, raniji ivot, dranje posle izvrenog krivinog dela, a naroito njegov odnos
prema rtvi krivinog dela i okolnosti izvrenja dela, moe oekivati da e se zatitnim nadzorom potpunije
ostvariti svrha uslovne osude.
(2) Zatitni nadzor odreuje sud u presudi kojom izrie uslovnu osudu i odreuje mere zatitnog nadzora,
njihovo trajanje i nain njihovog ispunjavanja.

Sadrina zatitnog nadzora


lan 73
Zatitni nadzor moe obuhvatiti jednu ili vie od sledeih obaveza:
1) javljanje organu nadlenom za izvrenje zatitnog nadzora u rokovima koje taj organ odredi;
2) osposobljavanje uinioca za odreeno zanimanje;
3) prihvatanje zaposlenja koje odgovara sposobnostima uinioca;
4) ispunjavanje obaveza izdravanja porodice, uvanja i vaspitanja dece i drugih porodinih obaveza;
5) uzdravanje od poseivanja odreenih mesta, lokala ili priredbi, ako to moe biti prilika ili podsticaj za
ponovno vrenje krivinih dela;
6) blagovremeno obavetavanje o promeni mesta boravka, adrese ili radnog mesta;
7) uzdravanje od upotrebe droge ili alkoholnih pia;
8) leenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;
9) poseivanje odreenih profesionalnih i drugih savetovalita ili ustanova i postupanje po njihovim
uputstvima;
10) otklanjanje ili ublaavanje tete priinjene krivinim delom, a naroito izmirenje sa rtvom uinjenog
krivinog dela.

Izbor mera zatitnog nadzora


lan 74

Pri izboru obaveza iz lana 73. ovog zakonika i odreivanja njihovog trajanja, sud e naroito uzeti u obzir
godine ivota uinioca, njegovo zdravstveno stanje, sklonosti i navike, pobude iz kojih je izvrio krivino
delo, dranje posle izvrenog krivinog dela, raniji ivot, line i porodine prilike, uslove za ispunjenje
naloenih obaveza, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca, a od znaaja su za izbor
mera zatitnog nadzora i njihovo trajanje.

Trajanje zatitnog nadzora


lan 75
(1) Vreme trajanja mera zatitnog nadzora odreuje se u okviru roka proveravanja utvrenog u uslovnoj
osudi.
(2) Zatitni nadzor prestaje opozivanjem uslovne osude.
(3) U toku trajanja zatitnog nadzora sud moe, s obzirom na ostvarene rezultate, pojedine obaveze
ukinuti ili zameniti drugim.
(4) Ako u toku trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mere, moe zatitni nadzor
ukinuti pre isteka odreenog vremena.

Posledice neispunjavanja obaveze zatitnog nadzora


lan 76
Ako osueni kome je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga moe
opomenuti ili moe ranije obaveze zameniti drugim ili produiti trajanje zatitnog nadzora u okviru
vremena proveravanja ili opozvati uslovnu osudu.

Sudska opomena
lan 77
(1) Sudska opomena moe se izrei za krivina dela za koja je propisan zatvor do jedne godine ili
novana kazna, a uinjena su pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih ine naroito lakim.
(2) Za odreena krivina dela i pod uslovima predvienim zakonom sudska opomena moe se izrei i kad
je propisan zatvor do tri godine.
(3) Sudsku opomenu sud moe izrei za vie krivinih dela uinjenih u sticaju, ako za svako od tih dela
postoje uslovi iz st. 1. i 2. ovog lana.
(4) Pri odluivanju da li e izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi sudske opomene,
posebno uzeti u obzir linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje posle izvrenja krivinog
dela, a naroito njegov odnos prema rtvi krivinog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je
delo uinjeno.
(5) Sudska opomena ne moe se izrei vojnim licima za krivina dela protiv Vojske Srbije.

Glava esta
MERE BEZBEDNOSTI
Svrha mera bezbednosti

lan 78
U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4. stav 2), svrha mera bezbednosti je da se otklone stanja ili
uslovi koji mogu biti od uticaja da uinilac ubudue ne vri krivina dela.

Vrste mera bezbednosti


lan 79
(1) Uiniocu krivinog dela mogu se izrei ove mere bezbednosti:
1) obavezno psihijatrijsko leenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi;
2) obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi;
3) obavezno leenje narkomana;
4) obavezno leenje alkoholiara;
5) zabrana vrenja poziva, delatnosti i dunosti;
6) zabrana upravljanja motornim vozilom;
7) oduzimanje predmeta;
8) proterivanje stranca iz zemlje;
9) javno objavljivanje presude;
10) zabrana pribliavanja i komunikacije sa oteenim;
11) zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama.
(2) Pod uslovima predvienim ovim zakonikom odreene mere bezbednosti mogu se izrei i
neuraunljivom licu koje je uinilo protivpravno delo u zakonu predvieno kao krivino delo (lan 80. stav
2).

Izricanje mera bezbednosti


lan 80
(1) Sud moe uiniocu krivinog dela izrei jednu ili vie mera bezbednosti kad postoje uslovi za njihovo
izricanje predvieni ovim zakonikom.
(2) Obavezno psihijatrijsko leenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi i obavezno psihijatrijsko leenje na
slobodi neuraunljivom uiniocu izriu se samostalno. Uz ove mere mogu se izrei zabrana vrenja
poziva, delatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta.
(3) Mere iz stava 2. ovog lana mogu se izrei uiniocu krivinog dela ija je uraunljivost bitno smanjena,
ako mu je izreena kazna ili uslovna osuda.
(4) Obavezno leenje narkomana, obavezno leenje alkoholiara, zabrana vrenja poziva, delatnosti i
dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, oduzimanje predmeta i javno objavljivanje presude mogu
se izrei ako je uiniocu izreena kazna, uslovna osuda, sudska opomena ili je uinilac osloboen od
kazne.

(5) Proterivanje stranca iz zemlje i zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama moe se
izrei ako je uiniocu izreena kazna ili uslovna osuda.
(6) Mera zabrane pribliavanja i komunikacije sa oteenim moe se izrei ako je uiniocu izreena
novana kazna, rad u javnom interesu, oduzimanje vozake dozvole, uslovna osuda i sudska opomena.
(7) Za krivina dela u sticaju mera bezbednosti e se izrei ako je utvrena za jedno od krivinih dela u
sticaju.

Obavezno psihijatrijsko leenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi


lan 81
(1) Uiniocu koji je krivino delo uinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti sud e izrei obavezno
psihijatrijsko leenje i uvanje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, ako, s obzirom na uinjeno krivino
delo i stanje duevne poremeenosti, utvrdi da postoji ozbiljna opasnost da uinilac uini tee krivino
delo i da je radi otklanjanja ove opasnosti potrebno njegovo leenje u takvoj ustanovi.
(2) Ako su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog lana, sud e izrei obavezno leenje i uvanje u zdravstvenoj
ustanovi uiniocu koji je u stanju neuraunljivosti uinio protivpravno delo predvieno u zakonu kao
krivino delo.
(3) Meru iz st. 1. i 2. ovog lana sud e obustaviti kad utvrdi da je prestala potreba za leenjem i uvanjem
uinioca u zdravstvenoj ustanovi.
(4) Mera iz stava 1. ovog lana izreena uz kaznu zatvora moe trajati i due od izreene kazne.
(5) Uiniocu koji je krivino delo izvrio u stanju bitno smanjene uraunljivosti i koji je osuen na kaznu
zatvora, vreme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunava se u vreme trajanja izreene kazne. Ako je
vreme provedeno u zdravstvenoj ustanovi krae od trajanja izreene kazne, sud e, po prestanku mere
bezbednosti, odrediti da se osueni uputi na izdravanje ostatka kazne ili da se pusti na uslovni otpust. Pri
odluivanju o putanju na uslovni otpust sud e, pored uslova iz lana 46. ovog zakonika, naroito uzeti u
obzir uspeh leenja osuenog, njegovo zdravstveno stanje, vreme provedeno u zdravstvenoj ustanovi i
ostatak kazne koju osueni nije izdrao.

Obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi


lan 82
(1) Uiniocu koji je u stanju neuraunljivosti uinio protivpravno delo odreeno u zakonu kao krivino delo,
sud e izrei obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi, ako utvrdi da postoji ozbiljna opasnost da uinilac
uini protivpravno delo koje je u zakonu predvieno kao krivino delo i da je radi otklanjanja ove opasnosti
dovoljno njegovo leenje na slobodi.
(2) Mera iz stava 1. ovog lana moe se izrei i neuraunljivom uiniocu prema kojem je odreeno
obavezno psihijatrijsko leenje i uvanje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi kad sud, na osnovu
rezultata leenja, utvrdi da vie nije potrebno njegovo uvanje i leenje u takvoj ustanovi, nego samo
njegovo leenje na slobodi.
(3) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana sud moe izrei obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi i
uiniocu ija je uraunljivost bitno smanjena, ako mu je izreena uslovna osuda ili je na osnovu lana 81.
stav 5. ovog zakonika puten na uslovni otpust.

(4) Obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi moe se povremeno sprovoditi i u odgovarajuoj


zdravstvenoj ustanovi, ako je to potrebno radi uspenijeg leenja, s tim da povremeno leenje u ustanovi
ne moe neprekidno trajati due od petnaest dana, niti ukupno due od dva meseca.
(5) Obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi traje dok postoji potreba leenja, ali ne due od tri godine.
(6) Ako se u sluaju iz st. 1. do 3. ovog lana uinilac ne podvrgne leenju na slobodi ili ga samovoljno
napusti ili i pored leenja nastupi opasnost da ponovo uini protivpravno delo predvieno u zakonu kao
krivino delo, tako da je potrebno njegovo leenje i uvanje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, sud
moe izrei obavezno psihijatrijsko leenje i uvanje u takvoj ustanovi.

Obavezno leenje narkomana


lan 83
(1) Uiniocu koji je uinio krivino delo usled zavisnosti od upotrebe opojnih droga i kod kojeg postoji
ozbiljna opasnost da e usled ove zavisnosti i dalje da vri krivina dela, sud e izrei obavezno leenje.
(2) Mera iz stava 1. ovog lana izvrava se u zavodu za izvrenje kazne ili u odgovarajuoj zdravstvenoj ili
drugoj specijalizovanoj ustanovi i traje dok postoji potreba za leenjem, ali ne due od tri godine.
(3) Kad je mera iz stava 1. ovog lana izreena uz kaznu zatvora, ona moe trajati due od vremena
izreene kazne, ali njeno ukupno trajanje ne moe biti due od tri godine.
(4) Vreme provedeno u ustanovi za leenje uraunava se u kaznu zatvora.
(5) Kad je mera iz stava 1. ovog lana izreena uz novanu kaznu, uslovnu osudu, sudsku opomenu ili
osloboenje od kazne izvrava se na slobodi i ne moe trajati due od tri godine.
(6) Ako se uinilac, bez opravdanih razloga, ne podvrgne leenju na slobodi ili leenje samovoljno napusti,
sud e odrediti da se mera prinudno izvri u odgovarajuoj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj
ustanovi.

Obavezno leenje alkoholiara


lan 84
(1) Uiniocu koji je uinio krivino delo usled zavisnosti od upotrebe alkohola i kod kojeg postoji ozbiljna
opasnost da e usled ove zavisnosti i dalje da vri krivina dela, sud e izrei obavezno leenje.
(2) Mera iz stava 1. ovog lana izvrava se u zavodu za izvrenje kazne zatvora ili u odgovarajuoj
zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi i traje dok postoji potreba za leenjem, ali ne due od
izreene kazne zatvora.
(3) Vreme provedeno u ustanovi za leenje uraunava se u kaznu zatvora.
(4) Kad je mera iz stava 1. ovog lana izreena uz novanu kaznu, uslovnu osudu, sudsku opomenu ili
osloboenje od kazne izvrava se na slobodi i ne moe trajati due od dve godine.
(5) Ako se uinilac, bez opravdanih razloga, ne podvrgne leenju na slobodi ili leenje samovoljno napusti,
sud e odrediti da se mera prinudno izvri u odgovarajuoj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj
ustanovi.

Zabrana vrenja poziva, delatnosti i dunosti

lan 85
(1) Sud moe uiniocu krivinog dela zabraniti vrenje odreenog poziva, odreene delatnosti ili svih ili
nekih dunosti vezanih za raspolaganje, korienje, upravljanje ili rukovanje tuom imovinom ili za
uvanje te imovine, ako se opravdano moe smatrati da bi njegovo dalje vrenje takve delatnosti bilo
opasno.
(2) Sud odreuje trajanje mere iz stava 1. ovog lana, koje ne moe biti krae od jedne niti due od deset
godina, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru, odnosno u
zdravstvenoj ustanovi u kojoj je izvrena mera bezbednosti ne uraunava u vreme trajanja ove mere.
(3) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da e se ta osuda opozvati, ako uinilac prekri zabranu
vrenja poziva, delatnosti ili dunosti.

Zabrana upravljanja motornim vozilom


lan 86
(1) Uiniocu krivinog dela kojim se ugroava javni saobraaj sud moe izrei zabranu upravljanja
motornim vozilom.
(2) Pri izricanju mere iz stava 1. ovog lana sud odreuje na koje se vrste i kategorije vozila zabrana
odnosi.
(3) Meru iz stava 1. ovog lana sud moe izrei, ako nae da teina uinjenog dela, okolnosti pod kojima
je delo uinjeno ili ranije krenje saobraajnih propisa od strane uinioca pokazuju da je opasno da on
upravlja motornim vozilom odreene vrste ili kategorije.
(4) Sud odreuje trajanje mere iz stava 1. ovog lana, koje ne moe biti krae od tri meseca niti due od
pet godina, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru, odnosno
u ustanovi u kojoj se izvrava mera bezbednosti ili vaspitna mera ne uraunava u vreme trajanja ove
mere.
(5) Ako je mera iz stava 1. ovog lana izreena licu koje ima stranu dozvolu za upravljanje motornim
vozilom, zabrana se odnosi na upravljanje motornim vozilom na teritoriji Srbije.
(6) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da e se ta osuda opozvati, ako uinilac prekri zabranu
upravljanja motornim vozilom.
(7) Zakonom se moe odrediti obavezna zabrana upravljanja motornim vozilom.

Oduzimanje predmeta
lan 87
(1) Mera bezbednosti oduzimanja predmeta moe se odrediti u pogledu predmeta koji je bio namenjen ili
upotrebljen za izvrenje krivinog dela ili je nastao izvrenjem krivinog dela, kad postoji opasnost da e
se odreeni predmet ponovo upotrebiti za izvrenje krivinog dela, ili kad je radi zatite opte bezbednosti
ili iz moralnih razloga oduzimanje predmeta neophodno.
(2) Primena ove mere bezbednosti ne utie na pravo treih lica na naknadu tete zbog oduzimanja
predmeta prema izvriocu krivinog dela.

(3) Zakonom se moe odrediti obavezno oduzimanje predmeta, a moe se odrediti i njihovo obavezno
unitavanje. Zakonom se mogu odrediti i uslovi za oduzimanje odreenih predmeta u pojedinim
sluajevima.

Proterivanje stranca iz zemlje


lan 88
(1) Sud moe stranca koji je uinio krivino delo proterati sa teritorije Srbije za vreme od jedne do deset
godina.
(2) Pri oceni da li e izrei meru iz stava 1. ovog lana sud e uzeti u obzir prirodu i teinu uinjenog
krivinog dela, pobude zbog kojih je krivino delo uinjeno, nain izvrenja krivinog dela i druge okolnosti
koje ukazuju na nepoeljnost daljeg boravka stranca u Srbiji.
(3) Vreme trajanja proterivanja rauna se od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno
u zatvoru ne uraunava u vreme trajanja ove mere.
(4) Mera iz stava 1. ovog lana ne moe se izrei uiniocu koji uiva zatitu u skladu sa ratifikovanim
meunarodnim ugovorima.

Javno objavljivanje presude


lan 89
(1) Pri osudi za krivino delo uinjeno putem sredstava javnog informisanja, ili za krivino delo koje je
prouzrokovalo opasnost za ivot ili zdravlje ljudi a objavljivanje presude bi doprinelo da se otkloni ili umanji
ta opasnost, sud moe odluiti da se o troku osuenog istim putem ili na drugi odgovarajui nain objavi
sudska presuda u celini ili u izvodu.
(2) Zakonom se moe odrediti obavezno objavljivanje presude. U tom sluaju sud e odluiti putem kojeg
sredstva javnog informisanja e se presuda objaviti i da li e se objaviti u celini ili u izvodu.
(3) Javno objavljivanje presude moe se izvriti najkasnije u roku od trideset dana od dana
pravnosnanosti presude.

Zabrana pribliavanja i komunikacije sa oteenim


lan 89a
(1) Sud moe uiniocu krivinog dela zabraniti pribliavanje oteenom na odreenoj udaljenosti, zabraniti
pristup u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada oteenog i zabraniti dalje uznemiravanje
oteenog, odnosno dalju komunikaciju sa oteenim, ako se opravdano moe smatrati da bi dalje vrenje
takvih radnji uinioca krivinog dela bilo opasno po oteenog.
(2) Sud odreuje trajanje mere iz stava 1. ovog lana koje ne moe biti krae od est meseci niti due od
tri godine, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru, odnosno u
zdravstvenoj ustanovi u kojoj je izvrena mera bezbednosti ne uraunava u vreme trajanja ove mere.
(3) Mera iz stava 1. ovog lana moe se ukinuti pre isteka vremena za koje je odreena, ako prestanu
razlozi zbog kojih je odreena.

Zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama


lan 89b

(1) Sud moe uiniocu krivinog dela izrei meru zabrane prisustvovanja odreenim sportskim
priredbama, kada je to radi zatite opte bezbednosti neophodno.
(2) Mera iz stava 1. ovog lana izvrava se na taj nain to je uinilac krivinog dela duan da se
neposredno pre poetka vremena odravanja odreenih sportskih priredbi lino javi slubenom licu u
podrunoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj stanici, na podruju na kojem se uinilac zatekao i da
boravi u njihovim prostorijama za vreme odravanja sportske priredbe.
(3) Sud odreuje trajanje mere iz stava 1. ovog lana, koje ne moe biti krae od jedne niti due od pet
godina, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru ne uraunava
u vreme trajanja ove mere.
(4) Ako sud izrekne uslovnu osudu, sud e odrediti da e se ta osuda opozvati, ako uinilac prekri
zabranu prisustvovanja odreenim sportskim priredbama, odnosno ako ne izvri dunost iz stava 2. ovog
lana.
(5) Ako posle izdrane kazne zatvora, uinilac prekri zabranu prisustvovanja odreenim sportskim
priredbama, odnosno ako ne izvri dunost iz stava 2. ovog lana, sud koji je izrekao meru iz stava 1.
ovog lana, moe ga kazniti zatvorom od trideset dana do tri meseca.
(6) Zakonom se moe odrediti obavezna zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama.

Prestanak mere bezbednosti na osnovu sudske odluke


lan 90
(1) Sud moe odluiti da prestanu mere bezbednosti zabrane vrenja poziva, delatnosti ili dunosti i
zabrane upravljanja motornim vozilom, ako su protekle tri godine od dana njihovog primenjivanja.
(2) Pri oceni da li e odrediti prestanak mere bezbednosti iz stava 1. ovog lana sud e uzeti u obzir
ponaanje osuenog posle osude, da li je naknadio tetu prouzrokovanu krivinim delom, da li je vratio
imovinsku korist steenu izvrenjem krivinog dela i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost
prestanka tih mera.

Glava sedma
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI
Osnov oduzimanja imovinske koristi
lan 91
(1) Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu krivinim delom.
(2) Korist iz stava 1. ovog lana oduzee se, pod uslovima predvienim ovim zakonikom i sudskom
odlukom kojom je utvreno izvrenje krivinog dela.

Uslovi i nain oduzimanja imovinske koristi


lan 92
(1) Od uinioca e se oduzeti novac, predmeti od vrednosti i svaka druga imovinska korist koji su
pribavljeni krivinim delom, a ako oduzimanje nije mogue uinilac e se obavezati da preda u zamenu

drugu imovinsku korist koja odgovara vrednosti imovine pribavljene izvrenjem krivinog dela ili proistekle
iz krivinog dela ili plati novani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi.
(2) Imovinska korist pribavljena krivinim delom oduzee se i od pravnog ili fizikog lica na koja je
prenesena bez naknade ili uz naknadu koja oigledno ne odgovara stvarnoj vrednosti.
(3) Ako je krivinim delom pribavljena imovinska korist za drugog ta korist e se oduzeti.

Zatita oteenog
lan 93
(1) Ako je u krivinom postupku usvojen imovinskopravni zahtev oteenog, sud e izrei oduzimanje
imovinske koristi samo ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtev oteenog u tom iznosu.
(2) Oteeni koji je u krivinom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahteva upuen na parnicu
moe traiti da se namiri iz oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od est meseci od dana
pravnosnanosti odluke kojom je upuen na parnicu.
(3) Oteeni koji u krivinom postupku nije podneo imovinskopravni zahtev moe zahtevati namirenje iz
oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrivanja svog zahteva pokrenuo parnicu u roku od tri meseca od
dana saznanja za presudu kojom je izreeno oduzimanje imovinske koristi, a najdalje u roku od tri godine
od dana pravnosnanosti odluke o oduzimanju imovinske koristi.
(4) U sluajevima iz st. 2. i 3. ovog lana oteeni mora u roku od tri meseca od dana pravnosnanosti
odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni zahtev zatraiti namirenje iz oduzete imovinske koristi.

Glava osma
PRAVNE POSLEDICE OSUDE
Nastupanje pravnih posledica osude
lan 94
(1) Osude za odreena krivina dela ili na odreene kazne mogu imati za pravnu posledicu prestanak,
odnosno gubitak odreenih prava ili zabranu sticanja odreenih prava.
(2) Pravne posledice osude ne mogu nastupiti kad je za krivino delo uiniocu izreena novana kazna,
uslovna osuda, ako ne bude opozvana, sudska opomena ili kad je uinilac osloboen od kazne.
(3) Pravne posledice osude mogu se predvideti samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su
predviene.

Vrste pravnih posledica osude


lan 95
(1) Pravne posledice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava su:
1) prestanak vrenja javnih funkcija;
2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vrenja odreenog poziva ili zanimanja;

3) gubitak odreenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom dravnog organa ili organa
lokalne samouprave.
(2) Pravne posledice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava su:
1) zabrana sticanja odreenih javnih funkcija;
2) zabrana sticanja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreenja u slubi;
3) zabrana sticanja ina vojnog stareine;
4) zabrana dobijanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom dravnih organa ili
organa lokalne samouprave.

Poetak i trajanje pravnih posledica osude


lan 96
(1) Pravne posledice osude nastupaju danom pravnosnanosti presude.
(2) U sluaju da posle pravnosnanosti presude, na osnovu koje su nastupile pravne posledice osude, ta
presuda bude izmenjena po vanrednom pravnom leku, nastupanje ili dalje trajanje pravnih posledica
osude usklauje se sa novom odlukom.
(3) Pravne posledice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava mogu se propisati u
trajanju najdue do deset godina.
(4) Vreme provedeno na izdravanju kazne ne uraunava se u vreme trajanja pravne posledice osude.
(5) Rehabilitacijom prestaju pravne posledice osude predviene u lanu 95. stav 2. ovog zakonika.

Glava deveta
REHABILITACIJA, PRESTANAK PRAVNIH POSLEDICA OSUDE I
DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE
Opti pojam rehabilitacije
lan 97
(1) Rehabilitacijom se brie osuda i prestaju sve njene pravne posledice, a osueni se smatra
neosuivanim.
(2) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona (zakonska rehabilitacija) ili po molbi osuenog lica
na osnovu sudske odluke (sudska rehabilitacija).
(3) Rehabilitacijom se ne dira u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi.

Zakonska rehabilitacija
lan 98

(1) Zakonska rehabilitacija se daje samo licima koja pre osude na koju se odnosi rehabilitacija nisu bila
osuivana ili koja su se po zakonu smatrala neosuivanim.
(2) Zakonska rehabilitacija nastaje, ako:
1) lice koje je oglaeno krivim, a osloboeno od kazne ili kojem je izreena sudska opomena, u
roku od godinu dana od pravnosnanosti presude, odnosno reenja ne uini novo krivino
delo;
2) lice kojem je izreena uslovna osuda, u vreme proveravanja i u roku od godinu dana po
isteku roka proveravanja, ne uini novo krivino delo;
3) lice koje je osueno na novanu kaznu, kaznu rada u javnom interesu, oduzimanja vozake
dozvole ili kaznu zatvora do est meseci, u roku od tri godine od dana kad je ta kazna
izvrena, zastarela ili oprotena, ne uini novo krivino delo;
4) lice koje je osueno na kaznu zatvora preko est meseci do jedne godine, u roku od pet
godina od dana kad je ta kazna izvrena, zastarela ili oprotena, ne uini novo krivino delo.
5) lice koje je osueno na kaznu zatvora preko jedne do tri godine, u roku od deset godina od
dana kad je ta kazna izvrena, zastarela ili oprotena, ne uini novo krivino delo.
(3) Zakonska rehabilitacija ne nastaje ako sporedna kazna jo nije izvrena ili ako jo traju mere
bezbednosti.

Sudska rehabilitacija
lan 99
(1) Sudska rehabilitacija moe se dati licu koje je osueno na kaznu zatvora preko tri do pet godina, ako u
roku od deset godina od dana kad je ta kazna izdrana, zastarela ili oprotena ne uini novo krivino delo.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana sud e dati rehabilitaciju ako nae da je osueno lice svojim
vladanjem zasluilo rehabilitaciju i ako je, prema svojim mogunostima, naknadilo tetu prouzrokovanu
krivinim delom, pri emu je sud duan da uzme u obzir i sve druge okolnosti od znaaja za davanje
rehabilitacije, a posebno prirodu i znaaj dela.
(3) Sudska rehabilitacija ne moe se dati ako sporedna kazna jo nije izvrena ili ako jo traju mere
bezbednosti.

Sudska rehabilitacija lica koje je vie puta osuivano


lan 100
Licu koje je vie puta osuivano sud moe dati rehabilitaciju samo ako su ispunjeni uslovi iz l. 98. i 99.
ovog zakonika u pogledu svakog krivinog dela za koje je osueno. Pri oceni da li e u ovakvom sluaju
dati rehabilitaciju sud e uzeti u obzir okolnosti iz lana 99. stav 2. ovog zakonika.

Prestanak pravnih posledica osude


lan 101
(1) Kad proteknu tri godine od dana izdrane, zastarele ili oprotene kazne, sud moe odluiti da prestane
pravna posledica osude koja se odnosi na zabranu sticanja odreenog prava, ukoliko ve nije prestala
usled rehabilitacije.

(2) Pri odluivanju o prestanku pravne posledice osude sud e uzeti u obzir ponaanje osuenog posle
osude, da li je naknadio tetu prouzrokovanu krivinim delom i vratio imovinsku korist steenu izvrenjem
krivinog dela, kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka pravne posledice osude.

Sadraj i davanje podataka iz kaznene evidencije


lan 102
(1) Kaznena evidencija sadri line podatke o uiniocu krivinog dela, o krivinom delu za koje je osuen,
podatke o kazni, uslovnoj osudi, sudskoj opomeni, osloboenju od kazne i oprotenoj kazni, kao i podatke
o pravnim posledicama osude. U kaznenu evidenciju se unose i kasnije izmene podataka sadranih u
kaznenoj evidenciji, podaci o izdravanju kazne, kao i ponitenje evidencije o pogrenoj osudi.
(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati samo sudu, javnom tuiocu i policiji u vezi sa krivinim
postupkom koji se vodi protiv lica koje je ranije bilo osueno, organu za izvrenje krivinih sankcija i
organu koji uestvuje u postupku davanja amnestije, pomilovanja, rehabilitacije ili odluivanja o prestanku
pravnih posledica osude, kao i organima starateljstva, kad je to potrebno za vrenje poslova iz njihove
nadlenosti. Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati i drugim dravnim organima koji su nadleni za
otkrivanje i spreavanje izvrenja krivinih dela, kada je to posebnim zakonom propisano.
(3) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloen zahtev, dati i dravnom organu, preduzeu,
drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako jo traju pravne posledice osude ili mere bezbednosti i ako za to
postoji opravdani interes zasnovan na zakonu.
(4) Niko nema prava da trai od graanina da podnosi dokaz o svojoj osuivanosti ili neosuivanosti.
(5) Graanima se, na njihov zahtev, mogu davati podaci o njihovoj osuivanosti ili neosuivanosti.
(6) Podaci o brisanoj osudi ne mogu se nikom dati.

Glava deseta
ZASTARELOST
Zastarelost krivinog gonjenja
lan 103
Ako u ovom zakoniku nije drukije odreeno, krivino gonjenje ne moe se preduzeti kad protekne:
1) dvadeset pet godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei zatvor od trideset do
etrdeset godina;
2) dvadeset godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko
petnaest godina;
3) petnaest godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko
deset godina;
4) deset godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko pet
godina;
5) pet godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko tri godine;

6) tri godine od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko jedne
godine;
7) dve godine od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora do jedne godine
ili novana kazna.

Tok i prekid zastarelosti krivinog gonjenja


lan 104
(1) Zastarelost krivinog gonjenja poinje od dana kad je krivino delo izvreno. Ukoliko posledica
krivinog dela nastupi kasnije, zastarelost krivinog gonjenja poinje od dana kada je posledica nastupila.
(2) Zastarelost ne tee za vreme za koje se po zakonu gonjenje ne moe otpoeti ili nastaviti.
(3) Zastarelost se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi otkrivanja krivinog dela ili
radi otkrivanja i gonjenja uinioca zbog uinjenog krivinog dela.
(4) Zastarelost se prekida i kad uinilac u vreme dok tee rok zastarelosti uini isto tako teko ili tee
krivinog delo.
(5) Svakim prekidom zastarelost poinje ponovo da tee.
(6) Zastarelost krivinog gonjenja nastaje u svakom sluaju kad protekne dvostruko vreme koje se po
zakonu trai za zastarelost krivinog gonjenja.

Zastarelost izvrenja kazne


lan 105
Ako u ovom zakoniku nije drukije odreeno, izreena kazna ne moe se izvriti kad protekne:
1) dvadeset pet godina od osude na zatvor od trideset do etrdeset godina;
2) dvadeset godina od osude na kaznu zatvora preko petnaest godina;
3) petnaest godina od osude na kaznu zatvora preko deset godina;
4) deset godina od osude na kaznu zatvora preko pet godina;
5) pet godina od osude na kaznu zatvora preko tri godine;
6) tri godine od osude na kaznu zatvora preko jedne godine;
7) dve godine od osude na kaznu zatvora do jedne godine, na novanu kaznu, na kaznu rada u javnom
interesu, ili na kaznu oduzimanja vozake dozvole.

Zastarelost izvrenja sporedne kazne i mere bezbednosti


lan 106
(1) Zastarelost izvrenja novane kazne i oduzimanja vozake dozvole ako su izreene kao sporedne
kazne nastaje kad protekne dve godine od dana pravnosnanosti presude kojom su te kazne izreene.

(2) Zastarelost izvrenja mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog leenja i uvanja u zdravstvenoj
ustanovi, obaveznog psihijatrijskog leenja na slobodi, obaveznog leenja narkomana, obaveznog leenja
alkoholiara i oduzimanja predmeta nastaje kad protekne pet godina od dana pravnosnanosti odluke
kojom su te mere izreene.
(3) Zastarelost izvrenja mera bezbednosti zabrane vrenja poziva, delatnosti i dunosti, zabrane
upravljanja motornim vozilom i proterivanja stranca iz zemlje nastaje kad protekne vreme za koje su te
mere izreene.

Tok i prekid zastarelosti izvrenja kazne i mera bezbednosti


lan 107
(1) Zastarelost izvrenja kazne poinje od dana kad je presuda kojom je kazna izreena postala
pravnosnana, a ako je uslovna osuda opozvana - od dana kad je odluka o opozivanju postala
pravnosnana.
(2) Ako je aktom amnestije ili pomilovanja ili odlukom suda po vanrednom pravnom leku izreena kazna
smanjena, vreme potrebno za nastupanje zastarelosti odreuje se prema novoj kazni, ali se tok
zastarelosti rauna od ranije pravnosnane presude.
(3) Zastarelost ne tee za vreme za koje se po zakonu izvrenje kazne ne moe preduzeti.
(4) Zastarelost se prekida svakom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi izvrenja kazne.
(5) Svakim prekidom zastarevanje poinje ponovo da tee.
(6) Zastarelost izvrenja kazne nastaje u svakom sluaju kad protekne dvostruko vreme koje se po
zakonu trai za zastarelost izvrenja kazne.
(7) U sluaju nastupanja zastarelosti iz stava 6. ovog lana zapoeto izvrenje kazne obustavlja se.
(8) Odredbe st. 2. do 5. ovog lana shodno se primenjuju i na zastarelost izvrenja mere bezbednosti.

Nezastarelost krivinog gonjenja i izvrenja kazne


lan 108
Krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarevaju za krivina dela predviena u l. 370. do 375. ovog
zakonika, kao ni za krivina dela za koja po ratifikovanim meunarodnim ugovorima zastarelost ne moe
da nastupi.

Glava jedanaesta
AMNESTIJA I POMILOVANJE
Amnestija
lan 109
(1) Licima koja su obuhvaena aktom amnestije daje se osloboenje od krivinog gonjenja ili potpuno ili
delimino osloboenje od izvrenja kazne, zamenjuje se izreena kazna blaom kaznom, daje se
rehabilitacija ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posledice osude.

(2) Amnestijom se mogu ukinuti sledee mere bezbednosti: zabrana vrenja poziva, delatnosti i dunosti,
zabrana upravljanja motornim vozilom i proterivanje stranaca iz zemlje.

Pomilovanje
lan 110
(1) Pomilovanjem se poimenino odreenom licu daje osloboenje od krivinog gonjenja ili potpuno ili
delimino osloboenje od izvrenja kazne, zamenjuje se izreena kazna blaom kaznom ili uslovnom
osudom, daje se rehabilitacija, odreuje krae trajanje odreene pravne posledice osude ili se ukidaju
pojedine ili sve pravne posledice osude.
(2) Pomilovanjem se moe ukinuti ili odrediti krae trajanje mere bezbednosti zabrana vrenja poziva,
delatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i proterivanje stranca iz zemlje.

Dejstvo amnestije i pomilovanja na prava treih lica


lan 111
Davanjem amnestije ili pomilovanja ne dira se u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi.

Glava dvanaesta
ZNAENJE IZRAZA
Znaenje izraza u ovom zakoniku
lan 112
(1) Pod teritorijom Srbije podrazumevaju se suvozemna teritorija, vodene povrine unutar njenih granica,
kao i vazduni prostor nad njima.
(2) Pod krivinim zakonodavstvom Srbije podrazumevaju se ovaj zakonik kao i sve krivinopravne
odredbe sadrane u drugim zakonima Srbije.
(3) Slubenim licem smatra se:
1) lice koje u dravnom organu vri slubene dunosti;
2) izabrano, imenovano ili postavljeno lice u dravnom organu, organu lokalne samouprave ili
lice koje stalno ili povremeno vri slubene dunosti ili slubene funkcije u tim organima;
3) javni belenik, izvritelj i arbitar, kao i lice u ustanovi, preduzeu ili drugom subjektu, kojem je
povereno vrenje javnih ovlaenja, koje odluuje o pravima, obavezama ili interesima fizikih
ili pravnih lica ili o javnom interesu;
4) slubenim licem smatra se i lice kojem je faktiki povereno vrenje pojedinih slubenih
dunosti ili poslova;
5) vojno lice.
(4) Stranim slubenim licem smatra se lice koje je lan, funkcioner ili slubenik zakonodavnog ili izvrnog
organa strane drave, lice koje je sudija, porotnik, lan, funkcioner ili slubenik suda strane drave ili

meunarodnog suda, lice koje je lan, funkcioner ili slubenik meunarodne organizacije i njenih organa,
kao i lice koje je arbitar u stranoj ili meunarodnoj arbitrai.
(5) Odgovornim licem u pravnom licu smatra se lice koje na osnovu zakona, propisa ili ovlaenja vri
odreene poslove upravljanja, nadzora ili druge poslove iz delatnosti pravnog lica, kao i lice kome je
faktiki povereno obavljanje tih poslova. Odgovornim licem smatra se i slubeno lice kad su u pitanju
krivina dela kod kojih je kao izvrilac oznaeno odgovorno lice, a u ovom zakoniku nisu predviena u
glavi o krivinim delima protiv slubene dunosti, odnosno kao krivina dela slubenog lica.
(6) Vojnim licem smatra se profesionalni vojnik (profesionalni oficir, profesionalni podoficir, oficir po
ugovoru, podoficir po ugovoru i vojnik po ugovoru), vojnik na odsluenju vojnog roka, student vojne
akademije, uenik vojne kole, lice iz rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj
dunosti i civilno lice koje vri odreenu vojnu dunost.
(7) Kad je kao izvrilac odreenih krivinih dela oznaeno slubeno lice, odgovorno lice ili vojno lice, lica
navedena u st. 3, 5. i 6. ovog lana mogu biti izvrioci tih dela, ako iz obeleja pojedinog dela ili iz
pojedinog propisa ne proizilazi da izvrilac moe biti samo neko od tih lica.
(8) Detetom se smatra lice koje nije navrilo etrnaest godina.
(9) Maloletnikom se smatra lice koje je navrilo etrnaest godina, a nije navrilo osamnaest godina.
(10) Maloletnim licem smatra se lice koje nije navrilo osamnaest godina.
(11) Uiniocem se smatraju izvrilac, saizvrilac, podstreka i pomaga.
(12) Silom se smatra i primena hipnoze ili omamljujuih sredstava, s ciljem da se neko protiv svoje volje
dovede u nesvesno stanje ili onesposobi za otpor.
(13) Izborima se smatraju izbori za narodne poslanike, predsednika Republike, organe autonomne
pokrajine i jedinice lokalne samouprave i drugi izbori koji se raspisuju i vre na osnovu Ustava i zakona.
(14) Referendumom se smatra izjanjavanje graana na kojem se odluuje o pitanjima za koja je to
utvreno Ustavom ili zakonom.
(15) Opojnim drogama smatraju se supstance i preparati koji su zakonom i drugim propisom zasnovanim
na zakonu proglaeni za opojne droge i ostale psihoaktivne kontrolisane supstance.
(16) Pokretnom stvari se smatra i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svetlosti, toplote ili
kretanja, telefonski impuls, kao i raunarski podatak i raunarski program.
(17) Raunarski podatak je svako predstavljanje injenica, informacija ili koncepta u obliku koji je podesan
za njihovu obradu u raunarskom sistemu, ukljuujui i odgovarajui program na osnovu koga raunarski
sistem obavlja svoju funkciju.
(18) Raunarskom mreom smatra se skup meusobno povezanih raunara, odnosno raunarskih
sistema koji komuniciraju razmenjujui podatke.
(19) Raunarskim programom smatra se ureeni skup naredbi koji slue za upravljanje radom raunara,
kao i za reavanje odreenog zadatka pomou raunara.
(20) Raunarski virus je raunarski program ili neki drugi skup naredbi unet u raunar ili raunarsku mreu
koji je napravljen da sam sebe umnoava i deluje na druge programe ili podatke u raunaru ili raunarskoj
mrei dodavanjem tog programa ili skupa naredbi jednom ili vie raunarskih programa ili podataka.

(21) Subjektom privrednog poslovanja smatra se preduzee, drugo pravno lice koje obavlja privrednu
delatnost i preduzetnik. Pravno lice koje pored svoje osnovne delatnosti obavlja i privrednu delatnost
smatra se subjektom privrednog poslovanja samo kada vri tu delatnost.
(22) Grupa je najmanje tri lica povezanih radi trajnog ili povremenog vrenja krivinih dela koja ne mora da
ima definisane uloge svojih lanova, kontinuitet lanstva ili razvijenu strukturu.
(23) Novac je metalni i papirni novac ili novac izraen od nekog drugog materijala koji je na osnovu
zakona u opticaju u Srbiji ili u stranoj dravi.
(24) Znacima za vrednost smatraju se i strani znaci za vrednost.
(25) Motornim vozilom smatra se svako saobraajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom
i vazdunom saobraaju.
(26) Ispravom se smatra svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja
ima znaaj za pravne odnose, kao i raunarski podatak.
(27) Spis, pismo, poiljka i dokument mogu biti i u elektronskom obliku.
(28) lanom porodice smatraju se: suprunici, njihova deca, preci suprunika u pravoj liniji krvnog
srodstva, vanbrani partneri i njihova deca, usvojilac i usvojenik, hranilac i hranjenik. lanovima porodice
smatraju se i braa i sestre, njihovi suprunici i deca, bivi suprunici i njihova deca i roditelji bivih
suprunika, ako ive u zajednikom domainstvu, kao i lica koja imaju zajedniko dete ili je dete na putu
da bude roeno, iako nikada nisu ivela u istom porodinom domainstvu.
(29) Izraz "nee se kazniti" znai da u tom sluaju nema krivinog dela.
(30) Kad je radnja krivinog dela odreena trajnim glagolom smatra se da je delo uinjeno, ako je radnja
izvrena jednom ili vie puta.
(31) Skraenica "Srbija" oznaava Republiku Srbiju.
(32) Poslom od javnog znaaja smatra se obavljanje profesije ili dunosti koja ima poveani rizik za
bezbednost lica koje ga obavlja, a odnosi se na zanimanja koja su od znaaja za javno informisanje,
zdravlje ljudi, obrazovanje, javni prevoz, pravnu i strunu pomo pred sudskim i drugim dravnim
organima.
(33) Raunar je svaki elektronski ureaj koji na osnovu programa automatski obrauje i razmenjuje
podatke.
(34) Raunarski sistem je svaki ureaj ili grupa meusobno povezanih ili zavisnih ureaja od kojih jedan ili
vie njih, na osnovu programa, vri automatsku obradu podataka.
(35) Organizovana kriminalna grupa je grupa od tri ili vie lica, koja postoji odreeno vreme i deluje
sporazumno u cilju vrenja jednog ili vie krivinih dela za koja je propisana kazna zatvora od etiri godine
ili tea kazna, radi neposrednog ili posrednog sticanja finansijske ili druge koristi.
(36) Imovinska korist je dobro svake vrste, materijalno ili nematerijalno, pokretno ili nepokretno, procenjivo
ili neprocenjivo i isprava u bilo kom obliku kojim se dokazuje pravo ili interes u odnosu na takvo dobro.
Imovinom se smatra i prihod ili druga korist ostvarena, neposredno ili posredno, iz krivinog dela, kao i
dobro u koje je ona pretvorena ili sa kojim je pomeana.

POSEBNI DEO

Glava trinaesta
KRIVINA DELA PROTIV IVOTA I TELA
Ubistvo
lan 113
Ko drugog lii ivota, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.

Teko ubistvo
lan 114
Zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od od trideset do etrdeset godina kaznie se:
1) ko drugog lii ivota na svirep ili podmukao nain;
2) ko drugog lii ivota pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju;
3) ko drugog lii ivota i pri tom sa umiljajem dovede u opasnost ivot jo nekog lica;
4) ko drugog lii ivota pri izvrenju krivinog dela razbojnitva ili razbojnike krae;
5) ko drugog lii ivota iz koristoljublja, radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog dela, iz bezobzirne
osvete ili iz drugih niskih pobuda;
6) ko lii ivota slubeno ili vojno lice pri vrenju slubene dunosti;
7) ko lii ivota sudiju, javnog tuioca, zamenika javnog tuioca ili policijskog slubenika u vezi sa
vrenjem slubene dunosti;
8) ko lii ivota lice koje obavlja poslove od javnog znaaja u vezi sa poslovima koje to lice obavlja;
9) ko lii ivota dete ili bremenitu enu;
10) ko lii ivota lana svoje porodice kojeg je prethodno zlostavljao;
11) ko sa umiljajem lii ivota vie lica, a ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu deteta pri poroaju ili
lienju ivota iz samilosti.

Ubistvo na mah
lan 115
Ko drugog lii ivota na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost napadom, zlostavljanjem ili
tekim vreanjem od strane ubijenog,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.

Ubistvo deteta pri poroaju


lan 116

Majka koja lii ivota svoje dete za vreme poroaja ili neposredno posle poroaja, dok kod nje traje
poremeaj izazvan poroajem,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Lienje ivota iz samilosti


lan 117
Ko lii ivota punoletno lice iz samilosti zbog tekog zdravstvenog stanja u kojem se to lice nalazi, a na
njegov ozbiljan i izriit zahtev,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Nehatno lienje ivota


lan 118
Ko drugog lii ivota iz nehata,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Navoenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu


lan 119
(1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvrenju samoubistva, pa ovo bude izvreno ili
pokuano,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko drugom pomogne u izvrenju samoubistva pod uslovima iz lana 117. ovog zakonika, pa ovo bude
izvreno ili pokuano,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini prema maloletniku ili prema licu koje se nalazi u stanju bitno
smanjene uraunljivosti,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema detetu ili prema neuraunljivom licu,
uinilac e se kazniti po lanu 114. ovog zakonika.
(5) Ko surovo ili neoveno postupa sa licem koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podreenosti ili
zavisnosti, pa ono usled takvog postupanja izvri ili pokua samoubistvo koje se moe pripisati nehatu
uinioca,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Nedozvoljen prekid trudnoe


lan 120
(1) Ko protivno propisima o vrenju prekida trudnoe bremenitoj eni sa njenim pristankom izvri pobaaj,
zapone da vri pobaaj ili joj pomogne da izvri pobaaj,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ko se bavi vrenjem dela iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

(3) Ko bremenitoj eni bez njenog pristanka, a ako je mlaa od esnaest godina bez njenog pristanka i
bez pisane saglasnosti njenog roditelja, usvojioca ili staraoca, izvri ili zapone da vri pobaaj,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog lana nastupila smrt, teko naruavanje zdravlja ili druga teka
telesna povreda ene nad kojom je vren prekid trudnoe,
uinilac e se kazniti za delo iz st. 1. i 2. ovog lana zatvorom od jedne do sedam godina, a za delo iz
stava 3. ovog lana zatvorom od dve do dvanaest godina.

Teka telesna povreda


lan 121
(1) Ko drugog teko telesno povredi ili mu zdravlje teko narui,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko drugog teko telesno povredi ili mu zdravlje narui tako teko da je usled toga doveden u opasnost
ivot povreenog ili je uniten ili trajno i u znatnoj meri oteen ili oslabljen neki vaan deo njegovog tela ili
vaan organ ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povreenog ili trajno i teko naruenje
njegovog zdravlja ili unakaenost,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt povreenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(4) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(5) Ko delo iz st. 1. do 3. ovog lana uini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost
napadom, zlostavljanjem ili tekim vreanjem od strane povreenog,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom do tri godine, za delo iz stava 2. zatvorom od tri meseca do etiri
godine, a za delo iz stava 3. zatvorom od est meseci do pet godina.
(6) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu ili bremenitoj eni ili licu koje obavlja
poslove od javnog znaaja,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, za delo iz stava 2. ovog lana zatvorom od dve
do dvanaest godina, a za delo iz stava 3. ovog lana zatvorom od pet do petnaest godina.

Laka telesna povreda


lan 122
(1) Ko drugog lako telesno povredi ili mu zdravlje lako narui,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je takva povreda nanesena orujem, opasnim oruem ili drugim sredstvom podobnim da telo
teko povredi ili zdravlje teko narui,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(3) Sud moe uiniocu dela iz stava 2. ovog lana izrei sudsku opomenu, ako je uinilac bio izazvan
nepristojnim ili grubim ponaanjem oteenog.
(4) Gonjenje za delo iz stava 1. ovog lana preduzima se po privatnoj tubi.

Uestvovanje u tui

lan 123
Ko uestvuje u tui u kojoj je neko lien ivota ili je drugom nanesena teka telesna povreda,
kaznie se za samo uestvovanje novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Ugroavanje opasnim oruem pri tui i svai


lan 124
(1) Ko se pri tui ili svai mai oruja, opasnog orua ili drugog sredstva podobnog da telo teko povredi ili
zdravlje teko narui,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ko se pri tui ili svai mai vatrenog oruja,
kaznie se zatvorom do dve godine i novanom kaznom.

Izlaganje opasnosti
lan 125
(1) Ko drugo lice ostavi bez pomoi u stanju ili prilikama opasnim za ivot ili zdravlje koje je sam
pouzrokovao,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupilo teko naruenje zdravlja ili druga teka telesna
povreda ostavljenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt ostavljenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu ili bremenitoj eni,
uinilac e se za delo iz stava 1. kazniti zatvorom od est meseci do pet godina, za delo iz stava 2.
zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve do dvanaest godina.

Naputanje nemonog lica


lan 126
(1) Ko nemono lice koje mu je povereno ili o kojem je inae duan da se stara ostavi bez pomoi u stanju
ili prilikama opasnim za ivot ili zdravlje,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupilo teko naruenje zdravlja ili druga teka telesna
povreda ostavljenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt ostavljenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Nepruanje pomoi
lan 127

(1) Ko ne prui pomo licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za ivot iako je to mogao uiniti bez
opasnosti za sebe ili drugog,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako je usled nepruanja pomoi nastupilo teko naruenje zdravlja ili druga teka telesna povreda lica
koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za ivot,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(3) Ako je usled nepruanja pomoi nastupila smrt lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za ivot,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

Glava etrnaesta
KRIVINA DELA PROTIV SLOBODA I PRAVA OVEKA I
GRAANINA
Povreda ravnopravnosti
lan 128
(1) Ko zbog nacionalne ili etnike pripadnosti, rasi ili veroispovesti ili zbog odsustva te pripadnosti ili zbog
razlika u pogledu politikog ili drugog ubeenja, pola, jezika, obrazovanja, drutvenog poloaja, socijalnog
porekla, imovnog stanja ili nekog drugog linog svojstva, drugome uskrati ili ogranii prava oveka i
graanina utvrena Ustavom, zakonima ili drugim propisima ili optim aktima ili potvrenim
meunarodnim ugovorima ili mu na osnovu ove razlike daje povlastice ili pogodnosti,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Povreda prava upotrebe jezika i pisma


lan 129
Ko suprotno propisima o upotrebi jezika i pisma naroda ili pripadnika manjinskih nacionalnih i etnikih
zajednica koji ive u Srbiji uskrati ili ogranii graaninu da pri ostvarivanju svojih prava ili pri obraanju
organima ili organizacijama upotrebi jezik ili pismo kojim se slui,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Povreda slobode izraavanja nacionalne ili etnike pripadnosti


lan 130
(1) Ko spreava drugog da izraava svoju nacionalnu ili etniku pripadnost ili kulturu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko prinuava drugog da se izjanjava o svojoj nacionalnoj
ili etnikoj pripadnosti.
(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Povreda slobode ispovedanja vere i vrenja verskih obreda

lan 131
(1) Ko spreava ili ograniava slobodu verovanja ili ispovedanja vere,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko spreava ili ometa vrenje verskih obreda.
(3) Ko prinuava drugog da se izjanjava o svom verskom uverenju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(4) Slubeno lice koje uini delo iz st. 1. do 3. ovog lana,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Protivpravno lienje slobode


lan 132
(1) Ko drugog protivpravno zatvori, dri zatvorenog ili mu na drugi nain protivpravno oduzme ili ogranii
slobodu kretanja,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom svog poloaja ili ovlaenja,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je protivpravno lienje slobode trajalo due od trideset dana ili je vreno na svirep nain ili je licu
koje je protivpravno lieno slobode usled toga teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke
posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila smrt lica koje je protivpravno lieno slobode,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(5) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se.

Povreda slobode kretanja i nastanjivanja


lan 133
(1) Ko protivpravno uskrati ili ogranii graaninu Srbije slobodu kretanja ili nastanjivanja na teritoriji Srbije,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Otmica
lan 134
(1) Ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u nameri da od njega ili
drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga drugog prinudi da neto uini,
ne uini ili trpi,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ko radi ostvarenja cilja otmice preti ubistvom ili tekom telesnom povredom otetom licu,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.

(3) Ako je oteto lice zadrano due od deset dana ili je prema njemu postupano na svirep nain ili mu je
teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posledice ili ko delo iz stava 1. ovog lana uini prema
maloletnom licu,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog lana nastupila smrt otetog lica ili je delo izvreno od strane
grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od najmanje pet godina.

Prinuda
lan 135
(1) Ko drugog silom ili pretnjom prinudi da neto uini ili ne uini ili trpi,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini na svirep nain ili pretnjom ubistvom ili tekom telesnom povredom
ili otmicom,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda ili druge teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt prinuenog lica ili je delo izvreno od strane
grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Iznuivanje iskaza
lan 136
(1) Slubeno lice koje u vrenju slube upotrebi silu ili pretnju ili drugo nedoputeno sredstvo ili
nedoputen nain u nameri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svedoka, vetaka ili drugog
lica,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je iznuivanje iskaza ili izjave praeno tekim nasiljem ili ako su usled iznuenog iskaza nastupile
naroito teke posledice za okrivljenog u krivinom postupku,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Zlostavljanje i muenje
lan 137
(1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na nain kojim se vrea ljudsko dostojanstvo,
kaznie se zatvorom do jedne godine.
(2) Ko primenom sile, pretnje, ili na drugi nedozvoljeni nain drugome nanese veliki bol ili teke patnje s
ciljem da od njega ili od treeg lica dobije priznanje, iskaz ili drugo obavetenje ili da se on ili neko tree

lice zastrai ili nezakonito kazni, ili to uini iz druge pobude zasnovane na bilo kakvom obliku
diskriminacije,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od tri meseca do tri godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od
jedne do osam godina.

Ugroavanje sigurnosti
lan 138
(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da e napasti na ivot ili telo tog lica ili njemu bliskog lica,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini prema vie lica ili ako je delo izazvalo uznemirenost graana ili
druge teke posledice,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini prema predsedniku Republike, narodnom poslaniku, predsedniku
Vlade, lanovima Vlade, sudiji Ustavnog suda, sudiji, javnom tuiocu i zameniku javnog tuioca, advokatu,
policijskom slubeniku i licu koje obavlja poslove od javnog znaaja u oblasti informisanja u vezi sa
poslovima koje obavlja,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Naruavanje nepovredivosti stana


lan 139
(1) Ko neovlaeno prodre u tu stan ili tue zatvorene prostore ili se na zahtev ovlaenog lica iz tog
stana ili prostora ne udalji,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinilo slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(3) Za pokuaj dela iz st. 1. i 2. ovog lana kaznie se.

Protivzakonito pretresanje
lan 140
Slubeno lice koje u vrenju slube protivzakonito vri pretresanje stana, prostorija ili lica,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Neovlaeno otkrivanje tajne


lan 141
(1) Advokat, lekar ili drugo lice koje neovlaeno otkrije tajnu koju je saznalo u vrenju svog poziva,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Nee se kazniti za delo iz stava 1. ovog lana ko otkrije tajnu u optem interesu ili interesu drugog lica,
koji je preteniji od interesa uvanja tajne.

Povreda tajnosti pisma i drugih poiljki


lan 142
(1) Ko neovlaeno otvori tue pismo, telegram ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili poiljku ili na drugi
nain povredi njihovu tajnost ili ko neovlaeno zadri, prikrije, uniti ili drugom preda tue pismo,
telegram ili drugu poiljku ili ko povredi tajnost elektronske pote ili drugog sredstva za telekomunikaciju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko saopti drugom sadrinu koju je saznao povredom
tajnosti tueg pisma, telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pismena ili poiljke ili se tom sadrinom
poslui.
(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom od est meseci do tri godine.

Neovlaeno prislukivanje i snimanje


lan 143
(1) Ko posebnim ureajima neovlaeno prislukuje ili snima razgovor, izjavu ili kakvo saoptenje koji mu
nisu namenjeni,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko omogui nepozvanom licu da se upozna sa
razgovorom, izjavom ili saoptenjem koji su neovlaeno prislukivani, odnosno tonski snimani.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinilo slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Neovlaeno fotografisanje
lan 144
(1) Ko neovlaeno naini fotografski, filmski, video ili drugi snimak nekog lica i time osetno zadre u
njegov lini ivot ili ko takav snimak preda ili pokazuje treem licu ili mu na drugi nain omogui da se sa
njim upozna,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Neovlaeno objavljivanje i prikazivanje tueg spisa, portreta i snimka


lan 145
(1) Ko objavi ili prikae spis, portret, fotografiju, film ili fonogram linog karaktera bez pristanka lica koje je
spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu,
fotografiji ili filmu ili iji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica iji se pristanak po
zakonu trai i time osetno zadre u lini ivot tog lica,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Neovlaeno prikupljanje linih podataka


lan 146
(1) Ko podatke o linosti koji se prikupljaju, obrauju i koriste na osnovu zakona neovlaeno pribavi,
saopti drugom ili upotrebi u svrhu za koju nisu namenjeni,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko protivno zakonu prikuplja podatke o linosti graana ili
tako prikupljene podatke koristi.
(3) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Povreda prava na podnoenje pravnog sredstva


lan 147
(1) Ko sprei drugog da koristi pravo na podnoenje molbe, prijave, tube, albe, prigovora, drugog
pravnog sredstva, kao i drugog podneska,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Povreda slobode govora i javnog istupanja


lan 148
(1) Ko drugom na protivpravan nain uskrati ili ogranii slobodu govora ili javnog istupanja,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Spreavanje tampanja i rasturanja tampanih stvari i emitovanje programa


lan 149
(1) Ko neovlaeno sprei ili ometa tampanje, snimanje, prodaju ili rasturanje knjiga, asopisa, novina,
audio i video kaseta ili drugih slinih tampanih ili snimljenih stvari,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko neovlaeno sprei ili ometa emitovanje radio i
televizijskog programa.
(3) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Spreavanje objavljivanja odgovora i ispravke


lan 150

Ko suprotno pravnosnanoj odluci suda odbije ili sprei objavljivanje odgovora ili ispravke objavljenog
netanog podatka ili obavetenja kojim se povreuje neije pravo ili interes,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Spreavanje javnog skupa


lan 151
(1) Ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi nain sprei ili ometa javni skup koji je organizovan u skladu
sa zakonom, ukoliko nisu ostvarena obeleja nekog drugog teeg krivinog dela,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Spreavanje politikog, sindikalnog i drugog udruivanja i delovanja


lan 152
(1) Ko svesnim krenjem zakona ili na drugi protivpravan nain sprei ili ometa politiko, sindikalno ili
drugo udruivanje ili delovanje graana ili delovanje njihovih politikih, sindikalnih ili drugih udruenja,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Gonjenje za krivina dela protiv sloboda i prava oveka i graanina


lan 153
(1) Gonjenje za delo iz l. 139. stav 1, 142. st. 1. i 2, 143. st. 1. i 2, 144. stav 1, 145. stav 1, 146. st. 1. i 2. i
147. stav 1. ovog zakonika preduzima se po privatnoj tubi.
(2) Gonjenje za delo iz l. 141, 149. st. 1. i 2, 150, 151. stav 1. i 152. stav 1. ovog zakonika preduzima se
po predlogu.

Glava petnaesta
KRIVINA DELA PROTIV IZBORNIH PRAVA
Povreda prava kandidovanja
lan 154
Ko krenjem zakona ili na drugi protivpravan nain sprei ili ometa kandidovanje na izborima,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Povreda prava glasanja


lan 155
(1) Ko drugog u nameri da mu onemogui vrenje prava glasanja, protivzakonito ne upie u spisak
glasaa, izbrie iz tog spiska ili ga na drugi protivpravan nain sprei ili omete da glasa,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ko silom ili pretnjom prinudi drugog da na izborima, glasanju o opozivu ili na referendumu vri ili ne
vri pravo glasanja ili da glasa za ili protiv odreenog kandidata odnosno predloga,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem


lan 156
(1) Ko drugome nudi, daje, obea nagradu, poklon ili kakvu drugu korist da na izborima ili referendumu
glasa ili ne glasa ili da glasa u korist ili protiv odreenog lica odnosno predloga,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko zahteva ili primi poklon ili kakvu drugu korist da na
izborima ili referendumu glasa ili ne glasa ili da glasa u korist ili protiv odreenog lica odnosno predloga.
(3) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini lan birakog odbora ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa
glasanjem,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(4) Poklon ili druga korist oduzee se.

Zloupotreba prava glasanja


lan 157
(1) Ko na izborima ili na referendumu glasa umesto drugog lica pod njegovim imenom ili na istom glasanju
glasa vie od jedanput ili koristi vie od jednog glasakog listia,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) lan birakog odbora koji omogui drugome da izvri delo iz stava 1. ovog lana,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Sastavljanje netanih birakih spiskova


lan 158
Ko u nameri uticanja na rezultate izbora ili na referendumu, saini netaan biraki spisak,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Spreavanje odravanja glasanja


lan 159
(1) Ko silom, pretnjom ili na drugi protivpravan nain sprei odravanje glasanja na birakom mestu,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ko ometa glasanje izazivanjem nereda na birakom mestu usled ega glasanje bude prekinuto,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Povreda tajnosti glasanja


lan 160
(1) Ko na izborima ili referendumu povredi tajnost glasanja,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini lan birakog odbora ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa
glasanjem,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Falsifikovanje rezultata glasanja


lan 161
lan organa za sprovoenje izbora ili referenduma ili drugo lice koje vri dunosti u vezi sa glasanjem, koji
dodavanjem ili oduzimanjem glasakih listia ili glasova pri prebrojavanju ili na drugi nain izmeni broj
glasakih listia ili glasova ili objavi neistinit rezultat glasanja,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Unitavanje dokumenata o glasanju


lan 162
(1) Ko uniti, oteti, oduzme ili prikrije glasaki listi ili neki drugi dokument o glasanju na izborima ili na
referendumu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini lan birakog odbora ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa
glasanjem,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Glava esnaesta
KRIVINA DELA PROTIV PRAVA PO OSNOVU RADA
Povreda prava po osnovu rada i prava iz socijalnog osiguranja
lan 163
Ko se svesno ne pridrava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih optih akata o pravima
po osnovu rada i o posebnoj zatiti na radu omladine, ena i invalida ili o pravima iz socijalnog osiguranja i
time drugom uskrati ili ogranii pravo koje mu pripada,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Povreda prava pri zapoljavanju i za vreme nezaposlenosti


lan 164
(1) Ko svesnim krenjem propisa ili na drugi protivpravan nain uskrati ili ogranii pravo graana na
slobodno zapoljavanje na teritoriji Srbije pod jednakim uslovima,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko se svesno ne pridrava zakona ili drugih propisa ili
optih akata o pravima graana za vreme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ogranii
pravo koje mu pripada.

Povreda prava na upravljanje


lan 165

(1) Ko silom, pretnjom, svesnim krenjem propisa ili na drugi protivpravan nain sprei ili ometa
odluivanje organa upravljanja ili lana organa upravljanja da uestvuje u radu i odluivanju u tom organu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinilo slubeno ili odgovorno lice zloupotrebom poloaja ili
ovlaenja,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Povreda prava na trajk


lan 166
(1) Ko silom, pretnjom ili na drugi protivpravan nain sprei ili ometa zaposlene da, u skladu sa zakonom,
organizuju trajk, uestvuju u njemu ili na drugi nain ostvaruju pravo na trajk,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se poslodavac ili odgovorno lice koji otpusti jednog ili vie
zaposlenih sa posla zbog njihovog uea u trajku koji je organizovan u skladu sa zakonom ili prema
njima primeni druge mere kojima se povreuju njihova prava iz rada.

Zloupotreba prava na trajk


lan 167
Ko organizuje ili vodi trajk suprotno zakonu ili drugim propisima i time dovede u opasnost ivot ili zdravlje
ljudi ili imovinu veeg obima ili ako su usled toga nastupile druge teke posledice, ukoliko time nisu
ostvarena obeleja nekog drugog krivinog dela,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja


lan 168
Ko simuliranjem ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan nain
postigne da mu se prizna neko pravo iz socijalnog osiguranja koje mu po zakonu ili drugim propisima ili
optim aktima ne pripada,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Nepreduzimanje mera zatite na radu


lan 169
(1) Lice odgovorno za preduzimanje mera zatite na radu koje se svesno ne pridrava zakona ili drugih
propisa ili optih akata o merama zatite na radu usled ega moe nastupiti opasnost za ivot ili zdravlje
zaposlenih,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku postupi po
propisima o merama zatite na radu.

Glava sedamnaesta
KRIVINA DELA PROTIV ASTI I UGLEDA

Uvreda
lan 170
(1) Ko uvredi drugog,
kaznie se novanom kaznom od dvadeset do sto dnevnih iznosa ili novanom kaznom od etrdeset
hiljada do dvesta hiljada dinara.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno putem tampe, radija, televizije ili slinih sredstava ili na
javnom skupu,
uinilac e se kazniti novanom kaznom od osamdeset do dvestaetrdeset dnevnih iznosa ili novanom
kaznom od stopedeset hiljada do etristopedeset hiljada dinara.
(3) Ako je uvreeni uvredu uzvratio, sud moe obe ili jednu stranu kazniti ili osloboditi od kazne.
(4) Nee se kazniti za delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinilac, ako je izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike
u naunom, knjievnom ili umetnikom delu, u vrenju slubene dunosti, novinarskog poziva, politike
delatnosti, u odbrani nekog prava ili zatiti opravdanih interesa, ako se iz naina izraavanja ili iz drugih
okolnosti vidi da to nije uinio u nameri omalovaavanja.

lan 171
(Brisano)

Iznoenje linih i porodinih prilika


lan 172
(1) Ko iznosi ili pronosi togod iz linog ili porodinog ivota nekog lica to moe koditi njegovoj asti ili
ugledu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno putem tampe, radija, televizije ili slinih sredstava ili na
javnom skupu,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je ono to se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do tekih posledica za oteenog,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Za iznoenje ili pronoenje linih ili porodinih prilika koje je uinjeno u vrenju slubene dunosti,
novinarskog poziva, odbrani nekog prava ili pri zatiti opravdanih interesa, uinilac se nee kazniti, ako
dokae istinitost svog tvrenja ili ako dokae da je imao osnovanog razloga da poveruje u istinitost onog
to je iznosio ili pronosio.
(5) Istinitost ili neistinitost onog to se iznosi ili pronosi iz linog ili porodinog ivota nekog lica ne moe
se dokazivati, osim u sluajevima iz stava 4. ovog lana.

Povreda ugleda Srbije


lan 173
Ko javno izloi poruzi Srbiju, njenu zastavu, grb ili himnu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri meseca.

Povreda ugleda zbog rasne, verske, nacionalne ili druge pripadnosti

lan 174
Ko javno izloi poruzi lice ili grupu zbog pripadnosti odreenoj rasi, boji koe, veri, nacionalnosti, etnikog
porekla ili nekog drugog linog svojstva,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do godinu dana.

Povreda ugleda strane drave ili meunarodne organizacije


lan 175
(1) Ko javno izloi poruzi stranu dravu, njenu zastavu, grb ili himnu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri meseca.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko javno izloi poruzi Organizaciju ujedinjenih nacija,
Meunarodni crveni krst ili drugu meunarodnu organizaciju ija je Srbija lan.

Nekanjavanje za krivina dela iz l. 173. do 175.


lan 176
Nee se kazniti za delo iz l. 173. do 175. ovog zakonika uinilac ako je izlaganje dato u okviru ozbiljne
kritike u naunom, knjievnom ili umetnikom delu, u izvravanju slubene dunosti, novinarskog poziva,
politike delatnosti, u odbrani nekog prava ili zatite opravdanih interesa, ako se iz naina izraavanja ili iz
drugih okolnosti vidi da to nije uinio u nameri omalovaavanja ili ako dokae istinitost svog tvrenja ili da
je imao osnovanog razloga da poveruje u istinitost onoga to je iznosio ili pronosio.

Gonjenje za krivina dela protiv asti i ugleda


lan 177
(1) Gonjenje za delo iz l. 170. do 172. ovog zakonika preduzima se po privatnoj tubi.
(2) Ako su dela iz l. 170. do 172. ovog zakonika uinjena prema umrlom licu, gonjenje se preduzima po
privatnoj tubi branog druga ili lica koje je sa umrlim ivelo u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnika u
pravoj liniji, usvojioca, usvojenika, brata ili sestre umrlog lica.
(3) Gonjenje za krivino delo iz lana 175. ovog zakonika preduzima se po odobrenju republikog javnog
tuioca.

Glava osamnaesta
KRIVINA DELA PROTIV POLNE SLOBODE
Silovanje
lan 178
(1) Ko prinudi drugog na obljubu ili sa njom izjednaen in upotrebom sile ili pretnjom da e neposredno
napasti na ivot ili telo tog ili njemu bliskog lica,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno pretnjom da e se za to ili njemu blisko lice otkriti neto to
bi kodilo njegovoj asti ili ugledu ili pretnjom drugim tekim zlom,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda lica prema kojem je delo
izvreno ili ako je delo izvreno od strane vie lica ili na naroito svirep ili naroito poniavajui nain ili
prema maloletniku ili je delo imalo za posledicu trudnou,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je delo izvreno ili je delo
uinjeno prema detetu,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Obljuba nad nemonim licem


lan 179
(1) Ko nad drugim izvri obljubu ili sa njom izjednaen in iskoristivi duevno oboljenje, zaostali duevni
razvoj, drugu duevnu poremeenost, nemo ili kakvo drugo stanje tog lica usled kojeg ono nije sposobno
za otpor,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teka telesna povreda nemonog lica ili ako je delo
izvreno od strane vie lica ili na naroito svirep ili naroito poniavajui nain ili je uinjeno prema
maloletniku ili je delo imalo za posledicu trudnou,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je delo izvreno ili ako je delo
uinjeno prema detetu,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Obljuba sa detetom
lan 180
(1) Ko izvri obljubu ili sa njom izjednaen in sa detetom,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teka telesna povreda deteta prema kojem je delo
izvreno ili je delo izvreno od strane vie lica ili je delo imalo za posledicu trudnou,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt deteta,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(4) Nee se kazniti za delo iz stava 1. ovog lana uinilac, ako izmeu njega i deteta ne postoji znaajnija
razlika u njihovoj duevnoj i telesnoj zrelosti.

Obljuba zloupotrebom poloaja


lan 181
(1) Ko zloupotrebom svog poloaja navede na obljubu ili sa njom izjednaen in lice koje se prema njemu
nalazi u odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Nastavnik, vaspita, staralac, usvojilac, roditelj, ouh, maeha ili drugo lice koje zloupotrebom svog
poloaja ili ovlaenja izvri obljubu ili sa njom izjednaen in sa maloletnikom koji mu je poveren radi

uenja, vaspitavanja, staranja ili nege,


kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno prema detetu,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.
(4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana imalo za posledicu trudnou,
uinilac e se kazniti za delo iz stava 1. zatvorom od est meseci do pet godina, za delo iz stava 2.
zatvorom od dve do dvanaest godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od tri do petnaest godina.
(5) Ako je usled dela iz stava 3. ovog lana nastupila smrt deteta,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Nedozvoljene polne radnje


lan 182
(1) Ko pod uslovima iz l. 178. st. 1. i 2, 179. stav 1. i 181. st. 1. i 2. ovog zakonika izvri neku drugu polnu
radnju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko pod uslovima iz lana 180. stav 1. i lana 181. stav 3. ovog zakonika izvri neku drugu polnu
radnju,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda lica prema kojem je delo
izvreno ili ako je delo izvreno od strane vie lica ili na naroito svirep ili naroito poniavajui nain,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je delo izvreno,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

Podvoenje i omoguavanje vrenja polnog odnosa


lan 183
(1) Ko podvede maloletno lice radi vrenja obljube, sa njom izjednaenog ina ili druge polne radnje,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(2) Ko omoguava vrenje obljube, sa njom izjednaenog ina ili druge polne radnje sa maloletnim licem,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.

Posredovanje u vrenju prostitucije


lan 184
(1) Ko navodi ili podstie drugog na prostituciju ili uestvuje u predaji nekog lica drugome radi vrenja
prostitucije ili ko putem sredstava javnog informisanja i drugih slinih sredstava propagira ili reklamira
prostituciju,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno prema maloletnom licu,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novanom kaznom.

Prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskoriavanje


maloletnog lica za pornografiju
lan 185
(1) Ko maloletniku proda, prikae ili javnim izlaganjem ili na drugi nain uini dostupnim tekstove, slike,
audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadrine ili mu prikae pornografsku predstavu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ko iskoristi maloletnika za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadrine
ili za pornografsku predstavu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana izvreno prema detetu,
uinilac e se kazniti za delo iz stava 1. zatvorom od est meseci do tri godine, a za delo iz stava 2.
zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ko pribavlja za sebe ili drugog, poseduje, prodaje, prikazuje, javno izlae ili elektronski ili na drugi
nain ini dostupnim slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadrine nastale
iskoriavanjem maloletnog lica,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(5) Predmeti iz st. 1. do 4. ovog lana oduzee se.

Navoenje maloletnog lica na prisustvovanje polnim radnjama


lan 185a
(1) Ko navede maloletnika da prisustvuje silovanju, obljubi ili sa njom izjednaenim inom ili drugoj polnoj
radnji,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno upotrebom sile ili pretnje, ili prema detetu,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Iskoriavanje raunarske mree ili komunikacije drugim tehnikim sredstvima za


izvrenje krivinih dela protiv polne slobode prema maloletnom licu
lan 185b
(1) Ko u nameri izvrenja krivinog dela iz l. 178. stav 4, 179. stav 3, 180. st. 1. i 2, 181. st. 2. i 3, 182.
stav 1, 183. stav 2, 184. stav 3, 185. stav 2. i 185a ovog zakonika, koristei raunarsku mreu ili
komunikaciju drugim tehnikim sredstvima dogovori sa maloletnikom sastanak i pojavi se na
dogovorenom mestu radi sastanka,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana izvri prema detetu,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.

Gonjenje za krivina dela protiv polne slobode


lan 186
Gonjenje za krivina dela iz l. 178. i 179. ovog zakonika uinjena prema branom drugu i za krivino delo
iz lana 182. stav 1. preduzima se po predlogu.

Glava devetnaesta
KRIVINA DELA PROTIV BRAKA I PORODICE
Dvobranost
lan 187
(1) Ko zakljui novi brak iako se ve nalazi u braku,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko zakljui brak sa licem za koje zna da se nalazi u braku.

l. 188 i 189
(Brisano)

Vanbrana zajednica sa maloletnikom


lan 190
(1) Punoletno lice koje ivi u vanbranoj zajednici sa maloletnikom,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i roditelj, usvojilac ili staralac koji maloletniku omogui da
ivi u vanbranoj zajednici sa punoletnim licem ili ga na to navede.
(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno iz koristoljublja,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Ako se brak zakljui, gonjenje se nee preduzeti, a ako je preduzeto, obustavie se.

Oduzimanje maloletnog lica


lan 191
(1) Ko maloletno lice protivpravno zadri ili oduzme od roditelja, usvojioca, staraoca ili drugog lica,
odnosno ustanove, kojima je ono povereno ili onemoguava izvrenje odluke kojom je maloletno lice
povereno odreenom licu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko onemoguava izvrenje odluke nadlenog organa kojom je odreen nain odravanja linih odnosa
maloletnog lica sa roditeljem ili drugim srodnikom,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda ili je usled dela tee
ugroeno zdravlje, vaspitanje ili kolovanje maloletnog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Uinioca dela iz st. 1. i 3. ovog lana koji dobrovoljno preda maloletno lice licu ili ustanovi kojoj je ono
povereno ili omogui izvrenje odluke o poveravanju maloletnog lica, sud moe osloboditi od kazne.
(5) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz st. 1. do 3. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u
odreenom roku preda maloletno lice licu ili ustanovi kojoj je maloletno lice povereno ili omogui izvrenje

odluke kojom je maloletno lice povereno odreenom licu ili ustanovi, odnosno odluke kojom je odreen
nain odravanja linih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim srodnikom.

Promena porodinog stanja


lan 192
(1) Ko podmetanjem, zamenom ili na drugi nain promeni porodino stanje deteta,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko zamenom ili na drugi nain iz nehata promeni porodino stanje deteta,
kaznie se zatvorom do tri meseca.

Zaputanje i zlostavljanje maloletnog lica


lan 193
(1) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dunosti zbrinjavanja i
vaspitavanja zapusti maloletno lice o kojem je duno da se stara,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloletno lice ili ga prinuava na preteran rad ili
rad koji ne odgovara uzrastu maloletnog lica ili na prosjaenje ili ga iz koristoljublja navodi na vrenje
drugih radnji koje su tetne za njegov razvoj,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Nasilje u porodici
lan 194
(1) Ko primenom nasilja, pretnjom da e napasti na ivot ili telo, drskim ili bezobzirnim ponaanjem
ugroava spokojstvo, telesni integritet ili duevno stanje lana svoje porodice,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana korieno oruje, opasno orue ili drugo sredstvo
podobno da telo teko povredi ili zdravlje teko narui,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda ili teko naruavanje zdravlja
ili su uinjena prema maloletnom licu,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt lana porodice,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(5) Ko prekri mere zatite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na osnovu zakona,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.

Nedavanje izdravanja
lan 195
(1) Ko ne daje izdravanje za lice koje je po zakonu duan da izdrava, a ta dunost je utvrena izvrnom
sudskom odlukom ili izvrnim poravnanjem pred sudom ili drugim nadlenim organom, u iznosu i na nain

kako je to odlukom odnosno poravnanjem utvreno,


kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Nee se kazniti uinilac dela iz stava 1. ovog lana, ako iz opravdanih razloga nije davao izdravanje.
(3) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice za izdravano lice,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(4) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti obavezu uiniocu da izmiri dospele obaveze i da uredno
daje izdravanje.

Krenje porodinih obaveza


lan 196
(1) Ko krenjem zakonom utvrenih porodinih obaveza ostavi u tekom poloaju lana porodice koji nije
u stanju da se sam o sebi stara,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupilo teko naruavanje zdravlja lana porodice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lana porodice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz st. 1. i 2. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da
izvrava svoje zakonom utvrene porodine obaveze.

Rodoskrvnjenje
lan 197
Punoletno lice koje izvri obljubu ili sa njom izjednaen polni in sa maloletnim srodnikom po krvi u pravoj
liniji ili sa maloletnim bratom, odnosno sestrom,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Glava dvadeseta
KRIVINA DELA PROTIV INTELEKTUALNE SVOJINE
Povreda moralnih prava autora i interpretatora
lan 198
(1) Ko pod svojim imenom ili imenom drugog u celini ili delimino objavi, stavi u promet primerke tueg
autorskog dela ili interpretacije, ili na drugi nain javno saopti tue autorsko delo ili interpretaciju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko bez dozvole autora izmeni ili preradi tue autorsko delo ili izmeni tuu snimljenu interpretaciju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ko stavlja u promet primerke tueg autorskog dela ili interpretacije na nain kojim se vrea ast ili
ugled autora ili izvoaa,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.

(4) Predmeti iz st. 1. do 3. ovog lana oduzee se.


(5) Gonjenje za delo iz stava 2. ovog lana preduzima se po predlogu, a za delo iz stava 3. ovog lana po
privatnoj tubi.

Neovlaeno iskoriavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava


lan 199
(1) Ko neovlaeno objavi, snimi, umnoi, ili na drugi nain javno saopti u celini ili delimino autorsko
delo, interpretaciju, fonogram, videogram, emisiju, raunarski program ili bazu podataka,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko stavi u promet ili u nameri stavljanja u promet dri
neovlaeno umnoene ili neovlaeno stavljene u promet primerke autorskog dela, interpretacije,
fonograma, videograma, emisije, raunarskog programa ili baze podataka.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno u nameri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Ko proizvede, uveze, stavi u promet, proda, da u zakup, reklamira u cilju prodaje ili davanja u zakup ili
dri u komercijalne svrhe ureaje ili sredstva ija je osnovna ili pretena namena uklanjanje, zaobilaenje
ili osujeivanje tehnolokih mera namenjenih spreavanju povreda autorskih i srodnih prava, ili ko takve
ureaje ili sredstva koristi u cilju povrede autorskog ili srodnog prava,
kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(5) Predmeti iz st. 1. do 4. ovog lana oduzee se i unititi.

Neovlaeno uklanjanje ili menjanje elektronske informacije o autorskom i srodnim


pravima
lan 200
(1) Ko neovlaeno ukloni ili izmeni elektronsku informaciju o autorskom ili srodnom pravu, ili stavi u
promet, uveze, izveze, emituje ili na drugi nain javno saopti autorsko delo ili predmet srodnopravne
zatite sa kojeg je elektronska informacija o pravima neovlaeno uklonjena ili izmenjena,
kaznie se novanom kaznom i zatvorom do tri godine.
(2) Predmeti iz stava 1. oduzee se i unititi.

Povreda pronalazakog prava


lan 201
(1) Ko neovlaeno proizvodi, uvozi, izvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet, skladiti ili
koristi u privrednom prometu proizvod ili postupak zatien patentom,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji
prelazi milion dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko neovlaeno objavi ili na drugi nain uini dostupnim sutinu tueg prijavljenog pronalaska pre
nego to je ovaj pronalazak objavljen na nain utvren zakonom,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(4) Ko neovlaeno podnese prijavu patenta ili u prijavi ne navede ili lano navede pronalazaa,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(5) Predmeti iz st. 1. i 2. oduzee se i unititi.

Neovlaeno korienje tueg dizajna


lan 202
(1) Ko na svom proizvodu u prometu neovlaeno upotrebi, u celosti ili delimino, tui prijavljeni, odnosno
zatieni dizajn proizvoda,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko neovlaeno objavi ili na drugi nain uini dostupnim javnosti predmet prijave tueg dizajna pre
nego to je objavljen na nain utvren zakonom,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Proizvodi iz stava 1. ovog lana oduzee se.

Glava dvadeset prva


KRIVINA DELA PROTIV IMOVINE
Kraa
lan 203
(1) Ko tuu pokretnu stvar oduzme drugom u nameri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi
protivpravnu imovinsku korist,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se.

Teka kraa
lan 204
(1) Uinilac dela krae (lan 203) kaznie se zatvorom od jedne do osam godina, ako je kraa izvrena:
1) obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, stanova, soba, kasa, ormana ili drugih
zatvorenih prostora ili savlaivanjem mehanikih, elektronskih ili drugih veih prepreka;
2) od strane grupe;
3) na naroito opasan ili naroito drzak nain;
4) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili odbrane;
5) za vreme poara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa;
6) iskoriavanjem bespomonosti ili drugog tekog stanja nekog lica.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i uinilac dela krae ako vrednost ukradenih stvari prelazi
iznos od etristopedeset hiljada dinara.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i uinilac dela krae, bez obzira na vrednost ukradene
stvari, ako ukradena stvar predstavlja kulturno dobro, odnosno dobro koje uiva prethodnu zatitu ili
prirodno dobro ili ukradena stvar predstavlja javni ureaj za vodu, kanalizaciju, toplotu, gas, elektrinu ili
drugu energiju ili ureaje sistema javnog saobraaja i veza, odnosno delove tih ureaja.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe ili ako vrednost
ukradenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Razbojnika kraa
lan 205
(1) Ko je na delu krae (lan 203) zateen, pa u nameri da ukradenu stvar zadri, upotrebi silu protiv
nekog lica ili pretnju da e neposredno napasti na ivot ili telo,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(3) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinjeno od strane grupe ili je nekom licu sa umiljajem nanesena
teka telesna povreda,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinjeno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

Razbojnitvo
lan 206
(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili pretnjom da e neposredno napasti na ivot ili telo oduzme tuu
pokretnu stvar u nameri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno od strane grupe, ili je nekom licu sa umiljajem nanesena
teka telesna povreda ili ako vrednost oduzetih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
(4) Ako vrednost oduzetih stvari iz stava 1. ovog lana ne prelazi iznos od pet hiljada dinara, a uinilac je
iao za tim da pribavi malu imovinsku korist,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(5) Za pokuaj dela iz stava 4. ovog lana kaznie se.

Utaja
lan 207
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji tuu pokretnu stvar koja
mu je poverena,
kaznie se zatvorom do dve godine i novanom kaznom.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini staralac,


kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(3) Ako vrednost utajenih stvari prelazi iznos od etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(4) Ako vrednost utajenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara ili utajena stvar predstavlja
kulturno dobro, odnosno dobro koje uiva prethodnu zatitu
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(5) Ko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protivpravno prisvoji u nameri da sebi
ili drugom pribavi imovinsku korist,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(6) Za dela iz st. 1. i 5. ovog lana, ako su utajene stvari u svojini graana, gonjenje se preduzima po
predlogu.

Prevara
lan 208
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem
ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da ovaj na tetu svoje ili tue
imovine neto uini ili ne uini,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini samo u nameri da drugog oteti,
kaznie se zatvorom do est meseci i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi
etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi
milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.

Prevara u osiguranju
lan 208a
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem
ili prikrivanjem injenica, davanjem lanih miljenja i izvetaja, davanjem lane procene, podnoenjem
neistinite dokumentacije ili ga na drugi nain dovede u zabludu ili ga odrava u zabludi, a u vezi sa
osiguranjem i time ga navede da ovaj na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini samo u nameri da drugog oteti,
kaznie se zatvorom do est meseci i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi
etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.

(4) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi
milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.

Dogovaranje ishoda takmienja


lan 208b
(1) Ko dogovori ishod sportskog ili drugog takmienja u nameri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist,
kaznie se zatvorom od est meseci do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etiristo pedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.
(4) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se.

Neosnovano dobijanje i korienje kredita i druge pogodnosti


lan 209
(1) Ko lanim prikazivanjem injenica ili njihovim prikrivanjem dobije za sebe ili drugog kredit, subvenciju ili
drugu pogodnost iako za to ne ispunjava propisane uslove,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ko dobijeni kredit, subvenciju ili drugu pogodnost iskoristi za drugu namenu od one za koju mu je
kredit, subvencija ili druga pogodnost odobrena,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Za delo iz st. 1. i 2. ovog lana, kaznie se propisanom kaznom i odgovorno lice u preduzeu ili
drugom subjektu privrednog poslovanja ako su kredit, subvencija ili druga pogodnost pribavljeni za
preduzee ili drugi subjekt privrednog poslovanja ili ako su korieni za druge namene od strane tih
subjekata.

Sitna kraa, utaja i prevara


lan 210
(1) Ko uini sitnu krau, utaju ili prevaru,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Kraa, utaja i prevara smatraju se sitnom, ako vrednost ukradene ili utajene stvari, odnosno teta
prouzrokovana prevarom ne prelazi iznos od pet hiljada dinara, a uinilac je iao za tim da pribavi malu
imovinsku korist, odnosno da prouzrokuje malu tetu.
(3) Za delo iz stava 1. ovog lana, ako je izvreno na tetu privatne imovine, gonjenje se preduzima po
privatnoj tubi.

Oduzimanje tue stvari


lan 211

(1) Ko bez namere pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme tuu pokretnu stvar,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ako vrednost oduzete stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara ili stvar predstavlja kulturno
dobro,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(3) Za delo iz st. 1. i 2. ovog lana, ako je oduzeta stvar u privatnoj imovini, gonjenje se preduzima po
privatnoj tubi.

Unitenje i oteenje tue stvari


lan 212
(1) Ko uniti, oteti ili uini neupotrebljivom tuu stvar,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada
dinara,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada
dinara ili je delo uinjeno prema kulturnom dobru, zatienoj okolini nepokretnog kulturnog dobra,
odnosno prema dobru koje uiva prethodnu zatitu
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Za delo iz st. 1. do 3. ovog lana, ako je oteena stvar u privatnoj imovini, gonjenje se preduzima po
privatnoj tubi.

Neovlaeno korienje tueg vozila


lan 213
(1) Ko bez pristanka ovlaenog lica koristi tue motorno vozilo,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno provaljivanjem ili obijanjem motornog vozila, ili upotrebom
sile ili pretnje,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(3) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se.

Iznuda
lan 214
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili pretnjom prinudi drugog
da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.
(4) Ko se bavi vrenjem dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je delo izvreno od strane grupe,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od najmanje pet godina.

Ucena
lan 215
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zapreti drugom da e protiv njega
ili njemu bliskog lica otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini ili ne
uini na tetu svoje ili tue imovine,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ko se bavi vrenjem dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je delo izvreno od strane grupe,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Zloupotreba poverenja
lan 216
(1) Ko zastupajui imovinske interese nekog lica ili starajui se o njegovoj imovini zloupotrebi data mu
ovlaenja u nameri da time sebi ili drugom pribavi imovinsku korist ili da oteti lice ije imovinske interese
zastupa ili o ijoj se imovini stara,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji
prelazi etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do est godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji
prelazi milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako delo iz st. 1. do 3. ovog lana uini staralac ili advokat,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od est meseci do pet godina, za delo iz stava 2. zatvorom od
jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve do deset godina.

Zelenatvo

lan 217
(1) Ko za davanje novca ili drugih potronih stvari na zajam nekom licu primi ili ugovori za sebe ili drugog
nesrazmernu imovinsku korist, iskoriavajui teko imovinsko stanje, teke prilike, nudu, lakomislenost
ili nedovoljnu sposobnost za rasuivanje oteenog,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice za oteenog ili je uinilac pribavio
imovinsku korist u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara ili je izvreno od strane grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Za delo iz stava 1. ovog lana gonjenje se preduzima po predlogu.

Protivpravno zauzimanje zemljita


lan 218
(1) Ko protivpravno zauzme tue zemljite,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je zauzeto zemljite deo zatitne ume, nacionalnog parka ili drugog zemljita sa posebnom
namenom,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Za delo iz stava 1. ovog lana gonjenje se preduzima po predlogu.

Protivpravno useljenje
lan 219
(1) Ko se neovlaeno useli u tuu zgradu, stan, poslovne ili druge prostorije,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz stava 1. ovog lana, sud e naloiti obavezu uiniocu da u
odreenom roku napusti i isprazni prostorije u koje se neovlaeno uselio.
(3) Za delo iz stava 1. ovog lana gonjenje se preduzima po predlogu.

Graenje bez graevinske dozvole


lan 219a
(1) Lice koje je izvoa radova ili odgovorno lice u pravnom licu koje je izvoa radova na objektu koji se
gradi, odnosno koje izvodi radove na rekonstrukciji postojeeg objekta, bez graevinske dozvole,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(2) Lice koje je investitor ili odgovorno lice u pravnom licu koje je investitor objekta koji se gradi bez
graevinske dozvole,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.

(3) Kada je izdato reenje o obustavi radova, a lice iz st. 1. i 2. ovog lana nastavi zapoetu gradnju,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Lice koje je kao odgovorni projektant, odnosno vrilac tehnike kontrole, suprotno propisima potpisalo
konaan izvetaj o izvrenoj kontroli, kojim se konstatuje da na glavni projekat nema primedbi ili suprotno
propisima stavilo peat na glavni projekat da se projekat prihvata, ili suprotno propisima dalo izjavu kojom
potvruje da je glavni projekat uraen u skladu sa lokacijskom dozvolom,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.

Prikljuenje objekta koji je izgraen bez graevinske dozvole


lan 219b
Lice koje prikljui objekat ili odgovorno lice u pravnom licu koje dozvoli prikljuenje objekta, koji se gradi ili
je izgraen bez graevinske dozvole, na elektroenergetsku, termoenergetsku ili telekomunikacionu mreu,
vodovod i kanalizaciju,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.

Oteenje tuih prava


lan 220
(1) Ko u nameri da osujeti ostvarenje prava na stvari otui, uniti, oteti ili oduzme svoju stvar na kojoj
drugi ima zalono pravo ili pravo uivanja i time ga oteti,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko u nameri da osujeti izmirenje poverioca u toku
prinudnog izvrenja otui, uniti, oteti ili sakrije delove svoje imovine i time oteti poverioca.
(3) Za dela iz st. 1. i 2 ovog lana, ako su oteeni graani, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.

Prikrivanje
lan 221
(1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivinim delom ili ono to je za nju dobijeno prodajom ili
zamenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na drugi nain pribavlja,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine, s tim da kazna ne moe biti vea od kazne
propisane za delo kojim je stvar pribavljena.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini, a mogao je i bio duan da zna da je stvar pribavljena krivinim
delom,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, zahteva naknadu za povraaj
stvari za koje zna ili je mogao ili bio duan da zna da su pribavljene krivinim delom, ukoliko time nisu
ostvarena obeleja nekog drugog teeg krivinog dela,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(4) Ako se uinilac bavi vrenjem krivinog dela iz st. 1. i 3. ovog lana ili je delo iz stava 1. ovog lana
izvreno od strane grupe ili prikrivena stvar predstavlja kulturno dobro od izuzetnog ili velikog znaaja,
odnosno dobro koje uiva prethodnu zatitu ili prikrivena stvar predstavlja javni ureaj za vodu,
kanalizaciju, toplotu, gas, elektrinu ili drugu energiju ili ureaje sistema javnog saobraaja i veza,
odnosno delove tih ureaja ili vrednost prikrivanih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Neovlaeno iznoenje kulturnog dobra u inostranstvo


lan 221a
(1) Ko iznese ili izveze u inostranstvo kulturno dobro ili dobro koje uiva prethodnu zatitu, bez
prethodnog odobrenja nadlenog organa,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno u odnosu na kulturno dobro od izuzetnog ili velikog
znaaja,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Gonjenje u sluaju kada je uinilac u bliskom odnosu sa oteenim


lan 222
Za krivina dela iz l. 203, 204, 208, 213, 216. st. 1. do 3. i 221. ovog zakonika, ako su uinjena prema
branom drugu, licu sa kojim uinilac ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodniku po krvi u pravoj liniji,
bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku ili drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajednikom domainstvu,
gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.

Glava dvadeset druga


KRIVINA DELA PROTIV PRIVREDE
Falsifikovanje novca
lan 223
(1) Ko napravi laan novac u nameri da ga stavi u opticaj kao pravi ili ko u istoj nameri preinai pravi
novac,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom.
(2) Ko pribavlja laan novac u nameri da ga stavi u opticaj kao pravi ili ko laan novac stavlja u opticaj,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana napravljen, preinaen, stavljen u promet ili pribavljen laan novac
u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, odnosno odgovarajui iznos u stranom novcu,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina i novanom kaznom.
(4) Ko laan novac koji je primio kao pravi, pa saznavi da je laan, stavi u opticaj ili ko zna da je nainjen
laan novac ili da je laan novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(5) Laan novac oduzee se.

Falsifikovanje hartija od vrednosti


lan 224
(1) Ko napravi lane hartije od vrednosti ili preinai prave hartije od vrednosti u nameri da ih upotrebi kao
prave ili da ih drugom da na upotrebu ili ko takve lane hartije upotrebi kao prave ili ih u toj nameri pribavi,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.

(2) Ako ukupan iznos na koji glase falsifikovane hartije od vrednosti iz stava 1. ovog lana prelazi milion i
petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom.
(3) Ko lane hartije od vrednosti koje je primio kao prave, pa saznavi da su lane, stavi u promet,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(4) Lane hartije od vrednosti oduzee se.

Falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica


lan 225
(1) Ko napravi lanu platnu karticu ili ko preinai pravu platnu karticu u nameri da je upotrebi kao pravu ili
ko takvu lanu karticu upotrebi kao pravu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako je uinilac dela iz stava 1. ovog lana upotrebom kartice pribavio protivpravnu imovinsku korist,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(3) Ako je uinilac dela iz stava 1. ovog lana pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi
milion i petsto hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom.
(4) Kaznom iz st. 2. i 3. ovog lana kaznie se i uinilac koji to delo uini neovlaenom upotrebom tue
kartice ili poverljivih podataka koji jedinstveno ureuju tu karticu u platnom prometu.
(5) Ko nabavi lanu platnu karticu u nameri da je upotrebi kao pravu ili ko pribavlja podatke u nameri da ih
iskoristi za pravljenje lane platne kartice,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(6) Lane platne kartice oduzee se.

Falsifikovanje znakova za vrednost


lan 226
(1) Ko napravi lane ili preinai prave znakove za vrednost u nameri da ih upotrebi kao prave ili da ih
drugom da na upotrebu ili ko takve lane znakove upotrebi kao prave ili ih u toj nameri pribavi,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako ukupna vrednost znakova iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko odstranjivanjem iga kojim se znaci za vrednost ponitavaju ili kojim drugim nainom ide za tim da
radi ponovne upotrebe ovim znacima da izgled kao da nisu upotrebljeni ili ko upotrebljene znakove
ponovo upotrebi ili proda kao da vae,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(4) Lani znakovi za vrednost oduzee se.

Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje


lan 227

(1) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lanog novca ili lanih
hartija od vrednosti,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lanih platnih kartica ili
lanih znakova za vrednost,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(3) Sredstva iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se.

Izdavanje eka i korienje platnih kartica bez pokria


lan 228
(1) Ko koristi debitnu platnu karticu za koju nema pokrie ili koristi kreditnu platnu karticu za koju ne
obezbeuje pokrie u ugovorenom roku, pa time sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist u
iznosu koji prelazi deset hiljada dinara,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko izda ili stavi u promet ek, menicu, akceptni nalog,
kakvu garanciju ili kakvo drugo sredstvo plaanja ili obezbeenja plaanja, iako zna da za to nema pokria
i time sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi deset hiljada dinara.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi sto hiljada
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

Poreska utaja
lan 229
(1) Ko u nameri da potpuno ili delimino izbegne plaanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dabina,
daje lane podatke o zakonito steenim prihodima, o predmetima ili drugim injenicama koje su od uticaja
na utvrivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri, u sluaju obavezne prijave, ne prijavi zakonito steeni
prihod, odnosno predmete ili druge injenice koje su od uticaja na utvrivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj
nameri na drugi nain prikriva podatke koji se odnose na utvrivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze
ije se plaanje izbegava prelazi stopedeset hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog lana ije se plaanje izbegava prelazi milion i petsto hiljada
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(3) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog lana ije se plaanje izbegava prelazi sedam miliona i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.

Neuplaivanje poreza po odbitku


lan 229a
(1) Odgovorno lice u pravnom licu - poreskom platcu, kao i preduzetnik - poreski platac koji, u nameri da
izbegne plaanje poreza po odbitku, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po odbitku ili drugih
propisanih dabina, ne uplati iznos koji je obraunat na ime poreza po odbitku, odnosno doprinosa za
obavezno socijalno osiguranje po odbitku, na propisani uplatni raun javnih prihoda ili ne uplati druge

propisane dabine,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako iznos obraunatog, a neuplaenog poreza, odnosno doprinosa iz stava 1. ovog lana prelazi
milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(3) Ako iznos obraunatog, a neuplaenog poreza, odnosno doprinosa iz stava 1. ovog lana prelazi
sedam miliona i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novanom kaznom.

Krijumarenje
lan 230
(1) Ko se bavi prenoenjem robe preko carinske linije izbegavajui mere carinskog nadzora ili ko
izbegavajui mere carinskog nadzora prenese robu preko carinske linije naoruan, u grupi ili uz upotrebu
sile ili pretnje,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko se bavi prodajom, rasturanjem ili prikrivanjem neocarinjene robe ili organizuje mreu preprodavaca
ili posrednika za rasturanje takve robe,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(3) Roba koja je predmet dela iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se.
(4) Prevozno ili drugo sredstvo ija su tajna ili skrovita mesta iskoriena za prenos robe koja je predmet
dela iz stava 1. ovog lana ili koje je namenjeno za izvrenje tih krivinih dela oduzee se ako je vlasnik ili
korisnik vozila to znao ili je mogao i bio duan da zna i ako vrednost robe koja je predmet krivinog dela
prelazi jednu treinu vrednosti tog sredstva u vreme izvrenja krivinog dela.

Pranje novca
lan 231
(1) Ko izvri konverziju ili prenos imovine, sa znanjem da ta imovina potie od krivinog dela, u nameri da
se prikrije ili lano prikae nezakonito poreklo imovine, ili prikrije ili lano prikae injenice o imovini sa
znanjem da ta imovina potie od krivinog dela, ili stekne, dri ili koristi imovinu sa znanjem, u trenutku
prijema, da ta imovina potie od krivinog dela,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako iznos novca ili imovine iz stava 1. ovog lana prelazi milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novanom kaznom.
(3) Ko uini delo iz st. 1. i 2. ovog lana sa imovinom koju je sam pribavio izvrenjem krivinog dela,
kaznie se kaznom propisanom u st. 1. i 2. ovog lana i novanom kaznom.
(4) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana izvri u grupi,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom.
(5) Ko uini delo iz st. 1. i 2. ovog lana, a mogao je i bio duan da zna da novac ili imovina predstavljaju
prihod ostvaren krivinim delom,
kaznie se zatvorom do tri godine.

(6) Odgovorno lice u pravnom licu koje uini delo iz st. 1, 2. i 5. ovog lana, kaznie se kaznom
propisanom za to delo, ako je znalo, odnosno moglo i bilo duno da zna da novac ili imovina predstavljaju
prihod ostvaren krivinim delom.
(7) Novac i imovina iz st. 1. do 6. ovog lana oduzee se.

Zloupotreba monopolistikog poloaja


lan 232
Odgovorno lice u preduzeu ili u drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili
preduzetnik, koji zloupotrebom monopolistikog ili dominantnog poloaja na tritu ili zakljuivanjem
monopolistikog sporazuma izazove poremeaj na tritu ili taj subjekt dovede u povlaen poloaj u
odnosu na druge, tako da ostvari imovinsku korist za taj subjekt ili za drugi subjekt ili nanese tetu drugim
subjektima privrednog poslovanja, potroaima ili korisnicima usluga,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.

Neovlaena upotreba tueg poslovnog imena i druge posebne oznake robe ili usluga
lan 233
(1) Ko se u nameri da obmane kupce ili korisnike usluga poslui tuim poslovnim imenom, tuom
geografskom oznakom porekla, tuim igom ili tuom drugom posebnom oznakom robe ili usluga ili unese
pojedina obeleja ovih oznaka u svoje poslovno ime, svoju geografsku oznaku porekla, svoj ig ili u svoju
drugu posebnu oznaku robe ili usluga,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko u svrhu prodaje u veoj koliini ili vrednosti nabavlja, proizvodi, prerauje, stavlja u promet, daje u
zakup ili skladiti robu iz stava 1. ovog lana ili se bavi pruanjem usluga neovlaeno koristei tue
oznake,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je uinilac iz stava 2. ovog lana organizovao mreu preprodavaca ili posrednika ili je pribavio
imovinsku korist koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Predmeti iz st. 1. do 3. ovog lana oduzee se.

Zloupotreba poloaja odgovornog lica


lan 234
(1) Odgovorno lice koje iskoriavanjem svog poloaja ili ovlaenja, prekoraenjem granica svog
ovlaenja ili nevrenjem svoje dunosti pribavi sebi ili drugom fizikom ili pravnom licu protivpravnu
imovinsku korist ili drugom nanese imovinsku tetu,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu preko etiristo
pedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom

lan 234a
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica
ili preduzetnik, koji u vezi sa javnom nabavkom podnese ponudu zasnovanu na lanim podacima, ili se na
nedozvoljen nain dogovara sa ostalim ponuaima, ili preduzme druge protivpravne radnje u nameri da
time utie na donoenje odluka naruioca javne nabavke,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se odgovorno ili slubeno lice u naruiocu javne nabavke koje
iskoriavanjem svog poloaja ili ovlaenja, prekoraenjem granice svog ovlaenja, ili nevrenjem svoje
dunosti kri zakon ili druge propise o javnim nabavkama i time prouzrokuje tetu javnim sredstvima.
(3) Ukoliko je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno u vezi sa javnom nabavkom ija vrednost prelazi iznos
od sto pedeset miliona dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Uinilac iz stava 1. ovog lana koji dobrovoljno otkrije da se ponuda zasniva na lanim podacima ili na
nedozvoljenom dogovoru sa ostalim ponuaima, ili da je preduzeo druge protivpravne radnje u nameri da
utie na donoenje odluka naruioca pre nego to on donese odluku o izboru ponude, moe se osloboditi
od kazne.

Prouzrokovanje steaja
lan 235
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili u drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog
lica, koje neracionalnim troenjem sredstava ili njihovim otuenjem u bescenje, prekomernim
zaduivanjem, preuzimanjem nesrazmernih obaveza, lakomislenim zakljuivanjem ugovora sa licima
nesposobnim za plaanje, proputanjem blagovremenog ostvarivanja potraivanja, unitenjem ili
prikrivanjem imovine ili drugim radnjama koje nisu u skladu sa savesnim poslovanjem prouzrokuje steaj i
time drugog oteti,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

Prouzrokovanje lanog steaja


lan 236
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili u drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog
lica ili preduzetnik, koji u nameri da taj subjekt izbegne plaanje obaveza prouzrokuje steaj tog subjekta
prividnim ili stvarnim umanjenjem njegove imovine, na nain to:
1) celu ili deo imovine subjekta privrednog poslovanja prikrije, prividno proda, proda ispod
trine vrednosti ili besplatno ustupi;
2) zakljui fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojea potraivanja;
3) poslovne knjige koje je subjekt privrednog poslovanja obavezan da vodi po zakonu prikrije,
uniti ili tako preinai da se iz njih ne mogu sagledati poslovni rezultati ili stanje sredstava ili
obaveza ili ovo stanje sainjavanjem lanih isprava ili na drugi nain prikae takvim da se na
osnovu njega moe otvoriti steaj,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice za poverioca,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Oteenje poverioca
lan 237
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica
ili preduzetnik, koji znajui da je taj subjekt postao nesposoban za plaanje, isplatom duga ili na drugi
nain namerno stavi poverioca u povoljniji poloaj i time znatno oteti drugog poverioca,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Odgovorno lice iz stava 1. ovog lana ili preduzetnik, koji znajui da je taj subjekt postao nesposoban
za plaanje, a u nameri da izigra ili oteti poverioca prizna neistinito potraivanje, sastavi lani ugovor ili
nekom drugom prevarnom radnjom oteti poverioca,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana poveriocu prouzrokovana teta velikih razmera ili ako je prema
oteenom zbog toga dolo do pokretanja postupka prinudnog poravnanja ili steaja,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Zloupotreba ovlaenja u privredi


lan 238
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica
ili preduzetnik, koje u nameri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za pravno lice u kojem je
zaposleno, za drugo pravno lice ili drugi subjekt privrednog poslovanja koji ima svojstvo pravnog lica ili za
preduzetnika:
1) stvara ili dri nedozvoljene novane, robne ili druge vrednosne fondove u zemlji ili
inostranstvu ili protivpravno onemoguava ostvarivanja vlasnikih prava akcionara
2) sastavljanjem isprave neistinite sadrine, lanim bilansima, procenama ili inventarisanjem
odnosno lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica, neistinito prikazuje stanje ili kretanje
sredstava ili rezultate poslovanja, pa na taj nain dovede u zabludu organe upravljanja u
preduzeu ili drugom pravnom licu prilikom donoenja odluka o poslovima upravljanja ili
preduzee ili drugo pravno lice stavi u povoljniji poloaj prilikom dobijanja sredstava ili drugih
pogodnosti koje im se ne bi priznale prema postojeim propisima;
3) sredstva kojima raspolae koristi protivno njihovoj nameni;
4) na drugi nain grubo povredi ovlaenja u pogledu upravljanja, raspolaganja i korienja
imovinom;
5) protivno volji akcionara ne potpisuje prospekt za trgovanje akcijama na berzi, a davanjem
lanih podataka dovodi u zabludu kupce akcija o stanju kapitala pravnog lica,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od pet miliona
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu preko petnaest miliona
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

Naruavanje poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti


lan 239
(1) Ko u nameri naruavanja poslovnog ugleda ili kreditne sposobnosti drugog, iznosi o njemu neistinite
podatke ili neistinito prikazuje njegovo poslovanje,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Gonjenje za dela iz st. 1. i 2. ovog lana preduzima se po privatnoj tubi.

Odavanje poslovne tajne


lan 240
(1) Ko neovlaeno drugom saopti, preda ili na drugi nain uini dostupnim podatke koji predstavljaju
poslovnu tajnu ili ko pribavlja takve podatke u nameri da ih preda nepozvanom licu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili u pogledu naroito poverljivih podataka,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.
(3) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(4) Poslovnom tajnom smatraju se podaci i dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadlenog organa donesenom na osnovu zakona proglaeni poslovnom tajnom ije bi odavanje
prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne posledice za preduzee ili drugi subjekt privrednog
poslovanja.

Onemoguavanje vrenja kontrole


lan 241
Ko onemogui organu vrenja kontrole da izvri uvid u poslovne knjige ili drugu dokumentaciju ili
onemogui pregled predmeta, prostorija ili drugih objekata,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Nedozvoljena proizvodnja
lan 242
(1) Ko neovlaeno proizvodi ili prerauje robu za iju je proizvodnju ili preraivanje potrebno odobrenje
nadlenog organa,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ko proizvodi ili prerauje robu ija je proizvodnja ili preraivanje zabranjeno,
kaznie se zatvorom do tri godine.

(3) Roba i sredstva za proizvodnju ili preraivanje oduzee se.

Nedozvoljena trgovina
lan 243
(1) Ko nemajui ovlaenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete u veoj vrednosti u svrhu prodaje,
ili ko se neovlaeno i u veem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili se bavi zastupanjem
organizacija u unutranjem ili spoljnotrgovinskom prometu robe i usluga,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ko se bavi prodajom robe iju je proizvodnju neovlaeno organizovao,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko neovlaeno prodaje, kupuje ili vri razmenu robe ili
predmeta iji je promet zabranjen ili ogranien.
(4) Ako je uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana organizovao mreu preprodavaca ili posrednika ili je
postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od etristopedeset hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(5) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzee se.

Obmanjivanje kupaca
lan 244
Ko u nameri obmanjivanja kupaca stavlja u promet proizvode sa oznakom u koju su uneti podaci koji ne
odgovaraju sadrini, vrsti, poreklu ili kvalitetu proizvoda ili stavlja u promet proizvode koji po svojoj koliini
ili kvalitetu ne odgovaraju onome to se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda ili stavlja u promet
proizvode bez oznake o sadrini, vrsti poreklu ili kvalitetu proizvoda kad je ovakva oznaka propisana ili se
pri stavljanju u promet proizvoda slui oigledno lanom reklamom,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.

Falsifikovanje znakova, odnosno dravnih igova za obeleavanje robe, merila i predmeta


od dragocenih metala
lan 245
(1) Ko u nameri da ih upotrebi kao prave, napravi lane peate, igove, marke ili druge znakove za
obeleavanje domae ili strane robe kojima se igou drvo, stoka ili kakva druga roba ili ko u istoj nameri
takve prave znakove preinai ili ko takve lane ili preinaene znakove upotrebi kao prave,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko u nameri da ih upotrebi kao prave napravi lana uverenja o odobrenju tipa merila i uverenja o
overavanju merila, odnosno igove i druge znakove usaglaenosti kojima se igou merila i predmeti od
dragocenih metala u smislu propisa kojima se ureuju metrologija i kontrola predmeta od dragocenih
metala ili ko u istoj nameri original uverenja, odnosno prave dravne igove i druge znakove usaglaenosti
preinai ili ko takva lana ili preinaena uverenja, odnosno dravne igove i druge znakove usaglaenosti
upotrebi kao prave,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Lana uverenja, dravni igovi i znakovi, merila i predmeti od dragocenih metala oduzee se.

Glava dvadeset trea


KRIVINA DELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI
Neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga
lan 246
(1) Ko neovlaeno proizvodi, prerauje, prodaje ili nudi na prodaju ili ko radi prodaje kupuje, dri ili
prenosi ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi nain neovlaeno stavlja u promet supstance ili
preparate koji su proglaeni za opojne droge,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(2) Ko neovlaeno uzgaja mak ili psihoaktivnu konoplju ili druge biljke iz kojih se dobija opojna droga ili
koje same sadre opojnu drogu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane grupe, ili je uinilac ovog dela organizovao mreu
preprodavaca ili posrednika,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od najmanje deset godina.
(5) Uinilac dela iz st. 1. do 4. ovog lana koji otkrije od koga nabavlja opojnu drogu moe se osloboditi od
kazne.
(6) Ko neovlaeno pravi, nabavlja, poseduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje
zna da su namenjene za proizvodnju opojnih droga,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(7) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju i preradu oduzee se.

Neovlaeno dranje opojnih droga


lan 246a
(1) Ko neovlaeno dri u manjoj koliini za sopstvenu upotrebu supstance ili preparate koji su proglaeni
za opojne droge,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine, a moe se osloboditi od kazne.
(2) Uinilac dela iz stava 1. ovog lana koji otkrije od koga nabavlja opojnu drogu moe se osloboditi od
kazne.
(3) Opojne droge oduzee se.

Omoguavanje uivanja opojnih droga


lan 247
(1) Ko navodi drugog na uivanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uiva on ili drugo lice ili stavi
na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nain omoguuje drugom da uiva
opojnu drogu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu ili prema vie lica ili je izazvalo
naroito teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(3) Ako je usled izvrenja dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt nekog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(4) Opojne droge oduzee se.

Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vreme epidemije


lan 248
Ko za vreme epidemije kakve opasne zarazne bolesti ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama
kojima se odreuju mere za njeno suzbijanje ili spreavanje,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Prenoenje zarazne bolesti


lan 249
Ko ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama za suzbijanje ili spreavanje zaraznih bolesti, pa
usled toga doe do prenoenja zarazne bolesti,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Prenoenje infekcije HIV virusom


lan 250
(1) Ko svesno drugog dovede u opasnost od infekcije HIV virusom,
kaznie se zatvorom do dve godine.
(2) Ko se svesno ne pridrava propisa i mera koji se odnose na spreavanje irenja HIV infekcije i time iz
nehata dovede do prenoenja infekcije HIV virusom na drugo lice,
kaznie se zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ko znajui da je zaraen HIV virusom svesno prenese na drugog tu infekciju,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.
(4) Ako je usled dela iz stav 3. ovog lana nastupila smrt zaraenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 3. i 4. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti za delo iz stava 3. zatvorom do tri godine, a za delo iz stava 4. zatvorom od est
meseci do pet godina.

Nesavesno pruanje lekarske pomoi


lan 251
(1) Lekar koji pri pruanju lekarske pomoi primeni oigledno nepodobno sredstvo ili oigledno nepodoban
nain leenja ili ne primeni odgovarajue higijenske mere ili uopte oigledno nesavesno postupa i time
prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i drugi zdravstveni radnik koji pri pruanju medicinske
pomoi ili nege ili pri vrenju druge zdravstvene delatnosti oigledno nesavesno postupa i time
prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Protivpravno vrenje medicinskih eksperimenata i ispitivanje leka


lan 252
(1) Ko protivno propisima na ljudima vri medicinske ili druge sline eksperimente,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko vri kloniranje ljudi ili vri eksperimente u tom cilju.
(3) Ko protivno propisima vri kliniko ispitivanje leka,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Neukazivanje lekarske pomoi


lan 253
(1) Lekar koji protivno svojoj dunosti odbije da ukae lekarsku pomo licu kojem je takva pomo
potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za ivot ili opasnosti nastupanja teke telesne povrede
ili tekog naruavanja zdravlja,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako usled dela iz stava 1. ovog lana lice kojem nije ukazana lekarska pomo bude teko telesno
povreeno ili mu zdravlje bude teko narueno, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet
godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lica kome nije ukazana lekarska pomo,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Nadrilekarstvo i nadriapotekarstvo
lan 254
(1) Ko se bez odgovarajue strune spreme bavi leenjem ili pruanjem drugih medicinskih usluga,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko se bez odgovarajue strune spreme bavi spravljanjem
ili izdavanjem lekova.

Nesavesno postupanje pri spravljanju i izdavanju lekova


lan 255
(1) Lice ovlaeno za izdavanje lekova za upotrebu u medicini koje izda drugi lek umesto propisanog ili
zahtevanog leka, ako zamena nije dozvoljena ili koje ne napravi lek u propisanoj razmeri ili koliini ili koje
oigledno nesavesno postupa pri izdavanju lekova i time prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja
nekog lica,
kaznie se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,


uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda


lan 256
(1) Ko proizvodi radi prodaje, prodaje ili stavlja u promet kodljive ivotne namirnice, jelo ili pie, lek ili
medicinsko sredstvo ili druge kodljive proizvode,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko ivotne namirnice, jelo ili pie, lek ili medicinsko sredstvo stavlja u promet bez izvrenog pregleda
od strane ovlaenog lica kad je taj pregled propisima predvien, ili ih stavlja u promet poto im je istekao
rok upotrebe,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(4) Proizvodi iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se.

Nesavesno vrenje pregleda ivotnih namirnica


lan 257
(1) Ovlaeno lice koje nesavesno izvri pregled stoke za klanje, mesa namenjenog za ishranu i drugih
ivotnih namirnica ili protivno propisima ne izvri pregled i time omogui da se stavi u promet meso ili
druga ivotna namirnica kodljiva za zdravlje ljudi,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Zagaivanje vode za pie i ivotnih namirnica


lan 258
(1) Ko kakvom kodljivom materijom zagadi vodu koja ljudima slui za pie ili ivotne namirnice,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Teka dela protiv zdravlja ljudi


lan 259
(1) Ako usled dela iz l. 249, 251. st. 1. i 2, 252, 254, 255. stav 1, 256 st. 1. i 2, 257. stav 1. i 258. stav 1.
ovog zakonika, neko lice bude teko telesno povreeno ili mu zdravlje bude teko narueno,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je usled dela iz l. 249, 251. st. 1. i 2, 252, 254, 255. stav 1, 256. st. 1. i 2, 257. stav 1. i 258. stav
1. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako usled dela iz l. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257. stav 2. i 258. stav 2. ovog zakonika
neko lice bude teko telesno povreeno ili mu zdravlje bude teko narueno,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako je usled dela iz l. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257. stav 2. i 258. stav 2. ovog zakonika
nastupila smrt,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Glava dvadeset etvrta


KRIVINA DELA PROTIV IVOTNE SREDINE
Zagaenje ivotne sredine
lan 260
(1) Ko krei propise o zatiti, ouvanju i unapreenju ivotne sredine zagadi vazduh, vodu ili zemljite u
veoj meri ili na irem prostoru,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana dolo do unitenja ili oteenja ivotinjskog ili biljnog sveta
velikih razmera ili do zagaenja ivotne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni due
vreme ili veliki trokovi,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Ako je usled dela iz stava 2. ovog lana dolo do unitenja ili oteenja ivotinjskog ili biljnog sveta
velikih razmera ili do zagaenja ivotne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni due
vreme ili veliki trokovi,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(5) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 4. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u
odreenom roku preduzme odreene propisane mere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.

Nepreduzimanje mera zatite ivotne sredine


lan 261
(1) Slubeno ili odgovorno lice koje ne preduzme propisane mere zatite ivotne sredine, ili ne postupi po
odluci nadlenog organa o preduzimanju mera zatite ivotne sredine,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana dolo do zagaenja ivotne sredine,
uinilac e se kazniti za krivino delo iz lana 260. ovog zakonika.
(4) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog lana, sud moe naloiti obavezu uiniocu da u
odreenom roku preduzme odreene propisane mere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.

Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja koja zagauju ivotnu


sredinu
lan 262
(1) Slubeno ili odgovorno lice koje protivno propisima o zatiti, ouvanju i unapreenju ivotne sredine
dozvoli izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu objekata ili postrojenja ili primenu tehnologije kojima se u
veoj meri ili na irem prostoru zagauje ivotna sredina,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog sveta velikih razmera
ili do zagaenja ivotne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni due vreme ili veliki
trokovi,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u
odreenom roku preduzme odreene propisane mere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.

Oteenje objekata i ureaja za zatitu ivotne sredine


lan 263
(1) Ko oteti, uniti, ukloni ili na drugi nain uini neupotrebljivim objekte ili ureaje za zatitu ivotne
sredine,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana dolo do zagaenja vazduha, vode ili zemljita u veoj meri ili
na irem prostoru,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Ako je usled dela iz stava 2. ovog lana dolo do zagaenja vazduha, vode ili zemljita u veoj meri ili
na irem prostoru,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(5) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana dolo do unitenja ili oteenja ivotinjskog ili biljnog sveta
velikih razmera ili do zagaenja ivotne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni due
vreme ili veliki trokovi,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(6) Ako je usled dela iz st. 2. i 4. ovog lana dolo do unitenja ili oteenja ivotinjskog ili biljnog sveta
velikih razmera ili do zagaenja ivotne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni due
vreme ili veliki trokovi,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(7) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. do 6. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u
odreenom roku preduzme odreene propisane mere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.

Oteenje ivotne sredine


lan 264

(1) Ko krei propise, iskoriavanjem prirodnih bogatstava, izgradnjom objekata, izvoenjem kakvih
radova ili na drugi nain izazove oteenje ivotne sredine u veoj meri ili na irem prostoru,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u
odreenom roku preduzme odreene mere u cilju otklanjanja tetnih posledica po ivotnu sredinu.

Unitenje, oteenje, iznoenje u inostranstvo i unoenje u Srbiju zatienog prirodnog


dobra
lan 265
(1) Ko uniti ili oteti posebno zatieno prirodno dobro,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(3) Ko protivno propisima izveze ili iznese u inostranstvo strogo zatienu, odnosno zatienu vrstu biljaka
ili ivotinja ili uveze ili unese u Srbiju stranu vrstu biljaka ili ivotinja zatienu meunarodnim ugovorima i
dokumentima,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(4) Za pokuaj dela iz stava 3. ovog lana e se kazniti.
(5) Strogo zatiena ili zatiena vrsta biljaka ili ivotinja iz stava 3. ovog lana oduzee se.

Unoenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno preraivanje, odlaganje i skladitenje


opasnih materija
lan 266
(1) Ko protivno propisima unese u Srbiju radioaktivne ili druge opasne materije ili opasne otpatke, ili ko
prevozi, prerauje, odlae, sakuplja ili skladiti takve materije ili otpatke,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko zloupotrebom svog slubenog poloaja ili ovlaenja dozvoli ili omogui da se u Srbiju unesu
materije ili otpatci iz stava 1. ovog lana, ili omogui da se takve materije ili otpatci prevoze, prerauju,
odlau, sakupljaju ili skladite,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog sveta velikih razmera
ili do zagaenja ivotne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni due vreme ili veliki
trokovi,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.
(4) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. do 3. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u
odreenom roku preduzme odreene propisane mere zatite od jonizujuih zraenja ili druge propisane
mere zatite.
(5) Ko organizuje vrenje dela iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od tri do deset godina i novanom kaznom.

Nedozvoljena izgradnja nuklearnih postrojenja


lan 267
Ko protivno propisima odobri ili pristupi izgradnji nuklearne elektrane, postrojenja za proizvodnju
nuklearnog goriva ili postrojenja za preradu isluenog nuklearnog otpada,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Povreda prava na informisanje o stanju ivotne sredine


lan 268
Ko protivno propisima uskrati podatke ili da neistinite podatke o stanju ivotne sredine i pojavama koji su
neophodni za procenu opasnosti po ivotnu sredinu i preduzimanje mera zatite ivota i zdravlja ljudi,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Ubijanje i zlostavljanje ivotinja


lan 269
(1) Ko krei propise ubije, povredi, mui ili na drugi nain zlostavlja ivotinju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana dolo do ubijanja, muenja ili povreivanja veeg broja
ivotinja, ili je delo uinjeno u odnosu na ivotinju koja pripada posebno zatienim ivotinjskim vrstama,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(3) Ko iz koristoljublja organizuje, finansira ili je domain borbe izmeu ivotinja iste ili razliite vrste ili ko
organizuje ili uestvuje u klaenju na ovakvim borbama,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.

Prenoenje zaraznih bolesti kod ivotinja i biljaka


lan 270
(1) Ko za vreme epidemije neke bolesti ivotinja koja moe ugroziti stoarstvo ne postupa po propisima,
odlukama ili naredbama kojima se odreuju mere za suzbijanje ili spreavanje bolesti,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko za vreme postojanja opasnosti od bolesti i tetoina
koje mogu ugroziti biljni svet ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama kojima se odreuju mere
za suzbijanje ili spreavanje bolesti odnosno tetoina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupilo uginue ivotinja, unitenje biljaka ili druga znatna
teta,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Nesavesno pruanje veterinarske pomoi


lan 271

(1) Veterinar ili ovlaeni veterinarski radnik koji pri pruanju veterinarske pomoi prepie ili primeni
oigledno nepodobno sredstvo ili oigledno nepodoban nain leenja ili uopte nesavesno postupa pri
leenju ivotinja i time prouzrokuje uginue ivotinja ili drugu znatnu tetu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.

Proizvodnja tetnih sredstava za leenje ivotinja


lan 272
(1) Ko proizvodi radi prodaje ili stavlja u promet sredstva za leenje ili za spreavanje zaraze kod ivotinja
koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue ivotinja ili druga znatna teta,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.

Zagaivanje hrane i vode za ishranu, odnosno napajanje ivotinja


lan 273
(1) Ko kakvom kodljivom materijom zagadi hranu ili vodu koje slue za ishranu ili napajanje ivotinja i
time dovede u opasnost njihov ivot ili zdravlje,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko kakvom kodljivom materijom zagadi vodu u ribnjaku,
jezeru, reci ili kanalu ili poribljavanjem iz zaraenih voda prouzrokuje opasnost za opstanak riba ili drugih
vodenih ivotinja.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana prouzrokovano uginue ivotinja ili druga znatna teta,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.

Pustoenje uma
lan 274
(1) Ko protivno propisima ili naredbama nadlenih organa vri seu ili krenje ume, ili ko oteuje stabla
ili na drugi nain pustoi ume ili obori jedno ili vie stabala u parku, drvoredu ili na drugom mestu gde
sea nije dozvoljena,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana izvri u zatienoj umi, nacionalnom parku ili u drugoj umi sa
posebnom namenom,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

umska kraa

lan 275
(1) Ko radi krae obori u umi, parku ili drvoredu jedno ili vie stabala, a koliina oborenog drveta je vea
od jednog kubnog metra,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno u nameri da se oboreno drvo proda, ili ako je koliina
oborenog drveta vea od pet kubnih metara ili ako je delo izvreno u zatienoj umi, nacionalnom parku
ili drugoj umi sa posebnom namenom,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(3) Za pokuaj dela iz st. 1. i 2. ovog lana kaznie se.

Nezakonit lov
lan 276
(1) Ko lovi divlja za vreme lovostaja ili na podruju gde je lov zabranjen,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ko neovlaeno lovi na tuem lovitu i ubije ili rani divlja ili je uhvati ivu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno u odnosu na krupnu divlja,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(4) Ko lovi divlja iji je lov zabranjen ili ko lovi bez posebne dozvole odreenu vrstu divljai za iji je lov
potrebna takva dozvola ili ko lovi na nain ili sredstvima kojima se divlja masovno unitava,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(5) Ulovljena divlja i sredstva za lov oduzee se.

Nezakonit ribolov
lan 277
(1) Ko lovi ribu ili druge vodene ivotinje za vreme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ko lovi ribu ili druge vodene ivotinje eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom, sredstvima za
omamljivanje ili na nain tetan za razmnoavanje tih ivotinja ili kojim se te ivotinje masovno unitavaju,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko lovi ribu ili druge vodene ivotinje vee bioloke
vrednosti ili u veoj koliini ili pri lovu uniti veu koliinu riba ili drugih vodenih ivotinja.
(4) Ulov i sredstva za ribolov oduzee se.

Glava dvadeset peta


KRIVINA DELA PROTIV OPTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE
Izazivanje opte opasnosti

lan 278
(1) Ko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili drugim jonizujuim
zraenjem, elektrinom energijom, motornom silom ili kakvom drugom opteopasnom radnjom ili
opteopasnim sredstvom izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se slubeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane
ureaje za zatitu od poara, poplave, eksplozije, otrova ili otrovnog gasa, radio-aktivnih ili drugih
jonizujuih zraenja, elektrine energije ili drugih opasnih sredstava ili ove ureaje ne odrava u
ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u dejstvo ili uopte ne postupa po propisima ili tehnikim
pravilima o merama zatite i time izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima.
(3) Ako su dela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena na mestu gde je okupljen vei broj ljudi,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno upotrebom vatrenog oruja,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(5) Ako je delo iz st. 1, 3. i 4. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

Unitenje i oteenje javnih ureaja


lan 279
(1) Ko uniti, oteti, izmeni, uini neupotrebljivim ili ukloni javni ureaj za vodu, kanalizaciju, toplotu, gas,
elektrinu ili drugu energiju ili ureaje sistema javnog saobraaja i veza, odnosno delove tih ureaja,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovan poremeaj u ivotu graana ili u funkcionisanju
privrede, odnosno javnog saobraaja,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Izazivanje opasnosti neobezbeenjem mera zatite na radu


lan 280
(1) Ko u rudnicima, fabrikama, radionicama, na gradilitima ili na drugom mestu rada oteti ili ukloni
zatitne ureaje i time izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u rudniku, fabrici, radionici, na gradilitu ili
na drugom mestu rada koje ne postavi zatitne ureaje ili ih ne odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju
potrebe ne stavi u dejstvo ili uopte ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o merama zatite na
radu i time izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz stava 2. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u
odreenom roku obezbedi postavljanje, odravanje ili korienje zatitnih ureaja.

Nepropisno i nepravilno izvoenje graevinskih radova

lan 281
(1) Lice odgovorno za projektovanje, rukovoenje ili izvoenje gradnje ili graevinskih radova, koje pri
izvoenju tih radova ne postupi po propisima ili optepriznatim tehnikim pravilima i time izazove opasnost
za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Oteenje brana, nasipa i vodoprivrednih objekata


lan 282
(1) Ko oteti, uniti ili uini neupotrebljivim branu, nasip ili drugi vodoprivredni objekat ili ureaj za zatitu
od prirodnih nepogoda,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema objektu ili ureaju veeg znaaja,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Unitenje, oteenje i uklanjanje znakova kojima se upozorava na opasnost


lan 283
Ko uniti, oteti ili ukloni znak kojim se upozorava na kakvu opasnost,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Zloupotreba telekomunikacionih znakova


lan 284
(1) Ko zloupotrebi ili bez potrebe otpravi meunarodno ugovoreni znak za pozivanje u pomo ili znak da
preti opasnost ili ko telekomunikacionim znakom obmane da postoji sigurnost ili ko zloupotrebi
meunarodno ugovoreni komunikacioni znak,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg obima,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.

Neotklanjanje opasnosti
lan 285
(1) Ko ne prijavi nadlenom organu, odnosno drugom nadlenom subjektu da postoji poar, poplava,
eksplozija, saobraajna nezgoda ili neka druga opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima ili
ne preduzme mere da se ta opasnost otkloni, iako je to mogao da uini bez opasnosti za sebe ili drugog,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ko sprei drugog u preduzimanju mera za otklanjanje poara, poplave, eksplozije, saobraajne
nezgode ili druge opasnosti za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Nedozvoljeno postupanje sa eksplozivnim i zapaljivim materijalom


lan 286
(1) Ko protivno propisima skladiti, dri, prevozi ili preda na prevoz javnim saobraajnim sredstvom
eksplozivni ili lako zapaljivi materijal ili takav materijal sam prenosi koristei se javnim saobraajnim
sredstvom,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko nedozvoljeno u prostoriju ili drugi objekat gde se okuplja
vei broj ljudi unese eksplozivni ili lako zapaljivi materijal ili ko takav materijal donese na mesto gde je
okupljen vei broj ljudi ili gde takvo okupljanje predstoji.
(3) Ko u jamu sa metanom ili drugim zapaljivim gasom ili opasnom ugljenom prainom ili u objekat na
naftnom ili gasnom polju unese ili pokua da unese lako zapaljivu materiju ili druge stvari ije je unoenje
u takvu jamu, odnosno objekat zabranjeno,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznie se i ko se pri ulasku u magacin, skladite ili spremite
eksplozivnih sredstava ne pridrava propisanih mera zatite.
(5) Ako je delo iz st. 3. i 4. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Neovlaeno pribavljanje i ugroavanje bezbednosti nuklearnim materijama


lan 287
(1) Ko silom ili pretnjom, izvrenjem krivinog dela ili na drugi protivpravan nain pribavi, poseduje, koristi,
prevozi, daje drugom nuklearne materije ili omoguava drugom da do njih doe,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ko preti da e upotrebiti nuklearnu materiju u nameri da se neko prinudi da neto uini ili ne uini i time
ugrozi bezbednost ljudi, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda ili imovinska teta velikih
razmera,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

Teka dela protiv opte sigurnosti


lan 288
(1) Ako je usled dela iz l. 278. st. 1. do 3, 279. stav 1, 280. st. 1. i 2, 281. stav 1. i 284. ovog zakonika,
nastupila teka telesna povreda nekog lica ili imovinska teta velikih razmera,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je usled dela iz l. 278. st. 1. do 4, 279. st. 1. i 2, 280. st. 1. i 2, 281. stav 1. i 284. ovog zakonika
nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako je usled dela iz l. 278. stav 5, 280. stav 3. i 281. stav 2. ovog zakonika nastupila teka telesna
povreda nekog lica ili imovinska teta velikih razmera,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Ako je usled dela iz l. 278. stav 5, 280. stav 3. i 281. stav 2. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili
vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Glava dvadeset esta


KRIVINA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI JAVNOG
SAOBRAAJA
Ugroavanje javnog saobraaja
lan 289
(1) Uesnik u saobraaju na putevima koji se ne pridrava saobraajnih propisa i time tako ugrozi javni
saobraaj da dovede u opasnost ivot ili telo ljudi ili imovinu veeg obima, pa usled toga kod drugog
nastupi laka telesna povreda ili prouzrokuje imovinsku tetu koja prelazi iznos od dvesta hiljada dinara,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ko se ne pridrava saobraajnih propisa i time ugrozi elezniki, brodski, tramvajski, trolejbuski,
autobuski saobraaj ili saobraaj iarom tako da dovede u opasnost ivot ili telo ljudi ili imovinu veeg
obima,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Ugroavanje saobraaja opasnom radnjom i opasnim sredstvom


lan 290
(1) Ko unitenjem, uklanjanjem ili teim oteenjem saobraajnih ureaja, sredstava, znakova ili ureaja
za signalizaciju ili zatitnih i odbojnih ograda koji slue bezbednosti javnog saobraaja na putevima,
davanjem pogrenih znakova ili signala, postavljanjem prepreka na saobraajnicama, zaustavljanjem
prevoznog sredstva u eleznikom saobraaju protivno propisima ili drugi slian nain tako ugrozi javni
saobraaj da time dovede u opasnost ivot ili telo ljudi ili imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Ugroavanje bezbednosti vazdunog saobraaja


lan 291
(1) Ko nepropisnim ili nepravilnim upravljanjem letom vazduhoplova, proputanjem dunosti ili nadzora u
vezi sa bezbednou vazdunog saobraaja, davanjem netanih obavetenja od znaaja za bezbedan let
vazduhoplova ili na drugi nain dovede u opasnost bezbednost vazdunog saobraaja,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata ili nehatnim unitenjem ili oteenjem ureaja za
navigaciju ili nehatnim nanoenjem druge tete na vazduhoplovu,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.

Ugroavanje bezbednosti vazdunog saobraaja nasiljem


lan 292
(1) Ko nasiljem prema licu u vazduhoplovu, postavljanjem ili unoenjem u vazduhoplov eksplozivne ili
druge opasne naprave ili supstance ili unitenjem ili oteenjem ureaja za navigaciju ili prouzrokovanjem
druge tete vazduhoplovu dovede u opasnost bezbednost vazdunog saobraaja,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teka telesna povreda nekog lica ili prouzrokovana
teta velikih razmera,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Otmica vazduhoplova, broda i drugog prevoznog sredstva


lan 293
(1) Ko silom ili pretnjom da e upotrebiti silu preuzme kontrolu nad vazduhoplovom koji se nalazi u letu ili
nad brodom u toku plovidbe ili nad drugim javnim prevoznim sredstvom u toku vonje,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teka telesna povreda nekog lica ili prouzrokovana
teta velikih razmera,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Piratstvo
lan 294
(1) lan posade ili putnik broda koji na otvorenom moru ili na mestu koje ne potpada pod vlast nijedne
drave uini nasilje ili razbojnitvo prema licima na drugom brodu, zadri, oduzme, oteti ili uniti drugi
brod ili dobra koja se nalaze na njemu ili prouzrokuje tetu velikih razmera,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Nesavesno vrenje nadzora nad javnim saobraajem


lan 295
(1) Slubeno ili odgovorno lice kojem je poveren nadzor nad stanjem i odravanjem saobraajnica i
objekata na njima, prevoznim sredstvima ili javnim saobraajem ili nad ispunjavanjem propisanih uslova
rada vozaa, ili kojem je povereno rukovoenje vonjom, koje nesavesnim vrenjem svoje dunosti

izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice koje izda nalog za vonju ili dopusti vonju,
iako zna da voza zbog umora, uticaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da bezbedno upravlja
vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

Nepruanje pomoi licu povreenom u saobraajnoj nezgodi


lan 296
(1) Voza motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji ostavi bez pomoi lice koje je tim prevoznim
sredstvom povreeno ili iju je povredu tim sredstvom prouzrokovao,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je usled nepruanja pomoi nastupila teka telesna povreda povreenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je usled nepruanja pomoi nastupila smrt povreenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Teka dela protiv bezbednosti javnog saobraaja


lan 297
(1) Ako je usled dela iz l. 289. st. 1. i 2, 290. st. 1. i 2, 291. stav 1. i 295. st. 1. i 2. ovog zakonika
nastupila teka telesna povreda nekog lica ili imovinska teta velikih razmera,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je usled dela iz l. 289. st. 1. i 2, 290. st. 1. i 2, 291. stav 1. i 295. st. 1. i 2. ovog zakonika
nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(3) Ako je usled dela iz l. 289. stav 3, 290. stav 3, 291. stav 2. i 295. stav 3. ovog zakonika nastupila
teka telesna povreda nekog lica ili imovinska teta velikih razmera,
uinilac e se kazniti zatvorom do etiri godine.
(4) Ako je usled dela iz l. 289. stav 3, 290. stav 2, 291. stav 2. i 295. stav 3. ovog zakonika nastupila smrt
jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(5) U sluajevima iz st. 1. do 4. ovog lana izricanje mere bezbednosti zabrane upravljanja motornim
vozilom obavezno je.

Glava dvadeset sedma


KRIVINA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI RAUNARSKIH
PODATAKA
Oteenje raunarskih podataka i programa

lan 298
(1) Ko neovlaeno izbrie, izmeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neupotrebljivim raunarski
podatak ili program,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
(4) Ureaji i sredstva kojima je uinjeno krivino delo iz st. 1. i 2. ovog lana, ako su u svojini uinioca,
oduzee se.

Raunarska sabotaa
lan 299
Ko unese, uniti, izbrie, izmeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neupotrebljivim raunarski podatak ili
program ili uniti ili oteti raunar ili drugi ureaj za elektronsku obradu i prenos podataka sa namerom da
onemogui ili znatno omete postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od znaaja za
dravne organe, javne slube, ustanove, preduzea ili druge subjekte,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Pravljenje i unoenje raunarskih virusa


lan 300
(1) Ko napravi raunarski virus u nameri njegovog unoenja u tu raunar ili raunarsku mreu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ko unese raunarski virus u tu raunar ili raunarsku mreu i time prouzrokuje tetu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Ureaj i sredstva kojima je uinjeno krivino delo iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se.

Raunarska prevara
lan 301
(1) Ko unese netaan podatak, propusti unoenje tanog podatka ili na drugi nain prikrije ili lano prikae
podatak i time utie na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u nameri da sebi ili drugom pribavi
protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku tetu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(4) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini samo u nameri da drugog oteti,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.

Neovlaeni pristup zatienom raunaru, raunarskoj mrei i elektronskoj obradi


podataka
lan 302
(1) Ko se, krei mere zatite, neovlaeno ukljui u raunar ili raunarsku mreu, ili neovlaeno pristupi
elektronskoj obradi podataka,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ko snimi ili upotrebi podatak dobijen na nain predvien u stavu 1. ovog lana,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana dolo do zastoja ili ozbiljnog poremeaja funkcionisanja
elektronske obrade i prenosa podataka ili mree ili su nastupile druge teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

Spreavanje i organiavanje pristupa javnoj raunarskoj mrei


lan 303
(1) Ko neovlaeno spreava ili ometa pristup javnoj raunarskoj mrei,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Neovlaeno korienje raunara ili raunarske mree


lan 304
(1) Ko neovlaeno koristi raunarske usluge ili raunarsku mreu u nameri da sebi ili drugom pribavi
protivpravnu imovinsku korist,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri meseca.
(2) Gonjenje za delo iz stava 1. ovog lana preduzima se po privatnoj tubi.

Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za izvrenje krivinih dela protiv


bezbednosti raunarskih podataka
lan 304a
(1) Ko poseduje, pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu raunare, raunarske sisteme,
raunarske podatke i programe radi izvrenja krivinog dela iz l. 298. do 303. ovog zakonika,
kaznie se zatvorom od est meseci do tri godine.
(2) Predmeti iz stava 1. ovog lana oduzee se.

Glava dvadeset osma

KRIVINA DELA PROTIV USTAVNOG UREENJA I


BEZBEDNOSTI REPUBLIKE SRBIJE
Ugroavanje nezavisnosti
lan 305
Ko na protivustavan nain pokua da dovede Srbiju u poloaj potinjenosti ili zavisnosti prema nekoj
drugoj dravi,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.

Priznavanje kapitulacije ili okupacije


lan 306
Graanin Srbije koji potpie ili prizna kapitulaciju ili prihvati ili prizna okupaciju Srbije ili pojedinog njenog
dela,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina.

Ugroavanje teritorijalne celine


lan 307
(1) Ko silom ili na drugi protivustavan nain pokua da otcepi neki deo teritorije Srbije ili da deo te teritorije
pripoji drugoj dravi,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.

Napad na ustavno ureenje


lan 308
Ko silom ili pretnjom upotrebe sile pokua da promeni ustavno ureenje Srbije ili da svrgne najvie
dravne organe,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.

Pozivanje na nasilnu promenu ustavnog ureenja


lan 309
(1) Ko u nameri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbednosti Srbije poziva ili podstie da se silom
promeni njeno ustavno ureenje, svrgnu najvii dravni organi ili predstavnici tih organa,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini uz pomo iz inostranstva,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko u nameri rasturanja izrauje ili umnoava materijal koji je po svom sadraju takav da poziva ili
podstie na vrenje dela iz stava 1. ovog lana ili ko upuuje ili prebacuje na teritoriju Srbije takav
materijal ili dri veu koliinu tog materijala u nameri da ga on ili neko drugi rastura,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Ubistvo predstavnika najviih dravnih organa


lan 310

Ko u nameri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbednosti Srbije lii ivota predsednika Republike,
narodnog poslanika, predsednika Vlade, lana Vlade, predsednika Ustavnog suda, predsednika najvieg
suda u Republici Srbiji ili Republikog javnog tuioca,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.

Oruana pobuna
lan 311
(1) Ko uestvuje u oruanoj pobuni koja je upravljena na ugroavanje ustavnog ureenja, bezbednosti ili
teritorijalne celine Srbije,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Organizator pobune,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina.

lan 312
(Brisano)

Diverzija
lan 313
Ko u nameri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbednosti Srbije ruenjem, paljenjem ili na drugi nain
uniti ili oteti industrijski, poljoprivredni ili drugi privredni objekat, saobraajno sredstvo, ureaj ili
postrojenje, ureaj sistema veze, ureaj javne upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladite,
zgradu ili kakav drugi objekat koji ima vei znaaj za bezbednost ili snabdevanje graana ili za privredu ili
za funkcionisanje javnih slubi,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.

Sabotaa
lan 314
Ko u nameri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbednosti Srbije na prikriven, podmukao ili drugi slian
nain u vrenju svoje slubene dunosti ili radne obaveze prouzrokuje tetu koja prelazi iznos od milion i
petsto hiljada dinara za dravni organ ili organizaciju u kojoj radi ili za drugi dravni organ ili drugu
organizaciju,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.

pijunaa
lan 315
(1) Ko tajne vojne, ekonomske ili slubene podatke ili dokumente saopti, preda ili uini dostupnim stranoj
dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Ko za stranu dravu ili organizaciju stvara obavetajnu slubu u Srbiji ili njom rukovodi,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ko stupi u stranu obavetajnu slubu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nain pomae njen rad,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.

(4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u nameri da ih saopti ili preda stranoj dravi, stranoj
organizaciji ili licu koje im slui,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posledice za bezbednost, ekonomsku ili
vojnu mo zemlje,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(6) Tajnim se smatraju oni vojni, ekonomski ili slubeni podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim
propisom ili odlukom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona proglaeni tajnim, a ije bi
odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne posledice za bezbednost, odbranu ili za
politike, vojne ili ekonomske interese zemlje.

Odavanje dravne tajne


lan 316
(1) Ko neovlaeno nepozvanom licu saopti, preda ili uini dostupnim podatke ili dokumente koji su mu
povereni ili do kojih je na drugi nain doao, a koji predstavljaju dravnu tajnu,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ko drugom licu saopti podatke ili dokumente za koje zna da su dravna tajna, a do kojih je
protivpravno doao,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno za vreme ratnog stanja, ili vanrednog stanja ili je dovelo do
ugroavanja bezbednosti, ekonomske ili vojne moi Srbije,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(5) Dravnom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadlenog organa donesenim na osnovu zakona proglaeni dravnom tajnom i ije bi odavanje
prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne posledice za bezbednost, odbranu ili za politike, vojne ili
ekonomske interese Srbije.
(6) Dravnom tajnom, u smislu stava 5. ovog lana, ne smatraju se podaci ili dokumenti koji su upravljeni
na teke povrede osnovnih prava oveka, ili na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbednosti Srbije, kao i
podaci ili dokumenti koji za cilj imaju prikrivanje uinjenog krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei
zatvor od pet godina ili tea kazna.

Izazivanje nacionalne, rasne i verske mrnje i netrpeljivosti


lan 317
(1) Ko izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili versku mrnju, ili netrpeljivost meu narodima ili etnikim
zajednicama koje ive u Srbiji,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugroavanjem sigurnosti,
izlaganjem poruzi nacionalnih, etnikih ili verskih simbola, oteenjem tuih stvari, skrnavljenjem
spomenika, spomen-obeleja ili grobova,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana vri zloupotrebom poloaja ili ovlaenja ili ako je usled tih dela dolo
do nereda, nasilja ili drugih tekih posledica za zajedniki ivot naroda, nacionalnih manjina ili etnikih
grupa koje ive u Srbiji,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 2. zatvorom od dve
do deset godina.

Povreda teritorijalnog suvereniteta


lan 318
Ko krei pravila meunarodnog prava prodre na teritoriju Srbije,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.

Udruivanje radi protivustavne delatnosti


lan 319
(1) Ko stvara grupu ili organizovanu kriminalnu grupu radi vrenja krivinih dela iz l. 305. do 310, lana
313. i lana 314. ovog zakonika,
kaznie se kaznom propisanom za delo za ije vrenje je grupa ili organizovana kriminalna grupa
organizovana.
(2) Ko postane pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Uinilac dela iz stava 1. ovog lana koji otkrivanjem grupe ili organizovane kriminalne grupe ili na drugi
nain sprei izvrenje krivinih dela predvienih u stavu 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne.
(4) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz stava 1. ovog lana koji je otkrije pre nego to je u
njenom sastavu ili za nju uinio neko krivino delo predvieno u stavu 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom do jedne godine, a moe se i osloboditi od kazne.

Pripremanje dela protiv ustavnog ureenja i bezbednosti Srbije


lan 320
(1) Ko priprema izvrenje krivinog dela iz l. 305. do 314. i lana 315. st. 1. i 2. ovog zakonika,
kaznie se zatvorom od jedne do pet godina.
(2) Pripremanje iz stava 1. ovog lana sastoji se u nabavljanju ili osposobljavanju sredstava za izvrenje
krivinog dela, u otklanjanju prepreka za izvrenje krivinog dela, u dogovaranju, planiranju ili
organizovanju sa drugim izvrenje krivinog dela ili u drugim radnjama kojima se stvaraju uslovi za
neposredno izvrenje krivinog dela.
(3) Ko upuuje ili prebacuje na teritoriju Srbije lica ili oruje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi
materijal radi izvrenja jednog ili vie krivinih dela iz ove glave,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.

Teka dela protiv ustavnog ureenja i bezbednosti Srbije


lan 321
(1) Za krivino delo iz l. 307. do 309. i l. 313. do 315. ovog zakonika koje je imalo za posledicu smrt
jednog ili vie lica ili je izazvalo opasnost za ivot ljudi ili je praeno tekim nasiljima ili velikim razaranjima

ili je dovelo do ugroavanja bezbednosti ekonomske ili vojne snage zemlje,


uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(2) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac sa umiljajem liio ivota jedno ili vie lica,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko uini krivino delo iz lana 307, l. 309. do 311, l. 314.
do 319. i lana 320. stav 2. ovog zakonika za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja.

Glava dvadeset deveta


KRIVINA DELA PROTIV DRAVNIH ORGANA
Spreavanje slubenog lica u vrenju slubene radnje
lan 322
(1) Ko silom ili pretnjom da e neposredno upotrebiti silu sprei slubeno lice u vrenju slubene radnje
koju preduzima u okviru svojih ovlaenja ili ga na isti nain prinudi na vrenje slubene radnje,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako prilikom izvrenja dela iz stava 1. ovog lana uinilac uvredi ili zlostavi slubeno lice ili mu nanese
laku telesnu povredu ili preti upotrebom oruja,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini prema slubenom licu u vrenju poslova javne ili dravne
bezbednosti ili dunosti uvanja javnog reda i mira, spreavanja ili otkrivanja krivinog dela, hvatanja
uinioca krivinog dela ili uvanja lica lienog slobode,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako prilikom izvrenja dela iz st. 1. i 3. ovog lana uinilac slubenom licu nanese teku telesnu
povredu,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve
do deset godina.
(5) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se.
(6) Ako je uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem
slubenog lica, moe se osloboditi od kazne.

Napad na slubeno lice u vrenju slubene dunosti


lan 323
(1) Ko napadne ili preti da e napasti slubeno lice u vrenju slubene dunosti,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana slubenom licu nanesena laka telesna povreda ili je
preeno upotrebom oruja,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno prema slubenom licu u vrenju poslova javne ili dravne
bezbednosti,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako prilikom izvrenja dela iz st. 1. i 3. ovog lana uinilac slubenom licu nanese teku telesnu
povredu,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve
do deset godina.
(5) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se.
(6) Uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji je bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem
slubenog lica moe se osloboditi od kazne.

Uestvovanje u grupi koja sprei slubeno lice u vrenju slubene radnje


lan 324
(1) Ko uestvuje u grupi koja zajednikim delovanjem sprei slubeno lice u vrenju slubene radnje ili ga
na isti nain prinudi na vrenje slubene radnje,
kaznie se za samo uestvovanje zatvorom do dve godine.
(2) Za pokuaj e se kazniti.
(3) Kolovoa grupe koja izvri delo iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Pozivanje na otpor
lan 325
(Brisan)

Neuestvovanje u otklanjanju opte opasnosti


lan 326
Ko protivno nareenju nadlenog organa, odnosno drugog nadlenog subjekta, bez opravdanog razloga,
odbije da uestvuje u otklanjanju opasnosti nastale usled poara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri meseca.

Skidanje i povreda slubenog peata i znaka


lan 327
(1) Ko skine ili povredi slubeni peat ili znak koji je ovlaeno slubeno lice stavilo radi osiguranja
predmeta ili prostora ili ko, bez skidanja ili povrede peata ili znaka, ue u takvu prostoriju ili otvori
predmet na koji je bio stavljen slubeni peat ili znak,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Za pokuaj e se kazniti.

Oduzimanje i unitenje slubenog peata i slubenog spisa


lan 328
(1) Ko protivpravno oduzme, sakrije, uniti, oteti ili na drugi nain uini neupotrebljivim slubeni peat,
knjigu, spis ili ispravu koja pripadaju dravnom organu, preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu koji vri

javna ovlaenja ili se kod njih nalazi,


kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Za pokuaj e se kazniti.

Lano predstavljanje
lan 329
(1) Ko se u nameri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu, lano
predstavlja kao slubeno ili vojno lice ili neovlaeno nosi kakve znake slubenog ili vojnog lica,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko izvri kakvu radnju za koju je ovlaeno da izvri samo
odreeno slubeno ili vojno lice.

Samovlae
lan 330
(1) Ko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini za drugog,
kaznie se kaznom propisanom za to delo.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. uinjeno na tetu graana, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.

Glava trideseta
KRIVINA DELA PROTIV PRAVOSUA
Neprijavljivanje pripremanja krivinog dela
lan 331
(1) Ko zna da se priprema izvrenje krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei pet godina zatvora ili
tea kazna, pa u vremenu kad je jo bilo mogue spreiti njegovo izvrenje to ne prijavi, a delo bude
pokuano ili izvreno,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako nije prijavljeno pripremanje krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei zatvor od trideset do
etrdeset godina,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Za delo iz stava 1. ovog lana nee se kazniti lice kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac
ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i
brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici.

Neprijavljivanje krivinog dela i uinioca


lan 332

(1) Ko zna da je neko lice uinilo krivino delo za koje se po zakonu moe izrei zatvor od trideset do
etrdeset godina ili zna samo da je takvo delo uinjeno pa to ne prijavi pre nego to su delo, odnosno
uinilac otkriveni,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Slubeno ili odgovorno lice koje svesno propusti da prijavi krivino delo za koje je saznalo u vrenju
svoje dunosti, ako se za to delo po zakonu moe izrei pet godina zatvora ili tea kazna,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Slubeno ili odgovorno lice koje svesno propusti da prijavi krivino delo svog podreenog koje je on
uinio pri vrenju svoje slubene, vojne ili radne obaveze, ako se za to delo po zakonu moe izrei zatvor
od trideset do etrdeset godina,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Za neprijavljivanje krivinog dela ili uinioca iz st. 1. i 2. ovog lana nee se kazniti lice kojem je
uinilac suprunik ili sa kojim ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra,
usvojilac ili usvojenik, kao i suprunik nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u
trajnoj vanbranoj zajednici, kao i branilac, lekar ili verski ispovednik uinioca.

Pomo uiniocu posle izvrenog krivinog dela


lan 333
(1) Ko krije uinioca krivinog dela ili mu prikrivanjem sredstava kojima je delo uinjeno, tragova ili na
drugi nain pomae da ne bude otkriven ili ko krije osueno lice ili preduzima druge radnje kojima se ide
za tim da se ne izvri izreena kazna, mera bezbednosti ili da se ne primene vaspitne mere upuivanja u
vaspitnu ustanovu ili vaspitno-popravni dom,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko prui pomo uiniocu krivinog dela za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ko prui pomo uiniocu krivinog dela za koje je propisan zatvor od trideset do etrdeset godina,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Kazna za delo iz stava 1. ovog lana ne moe biti tea ni po vrsti ni po visini od kazne propisane za
krivino delo koje je izvrilo lice kojem je pruena pomo.
(5) Za delo iz st. 1. do 3. ovog lana nee se kazniti lice kojem je uinilac suprunik, lice sa kojim uinilac
ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i
suprunik nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici.

Lano prijavljivanje
lan 334
(1) Ko prijavi odreeno lice da je uinilo krivino delo za koje se goni po slubenoj dunosti, a zna da to
lice nije uinilac tog dela,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ko podmetanjem tragova krivinog dela ili na drugi nain izazove pokretanje krivinog postupka zbog
krivinog dela za koje se goni po slubenoj dunosti protiv lica za koje zna da nije uinilac tog dela,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

(3) Ko sam sebe prijavi da je uinio krivino delo za koje se goni po slubenoj dunosti, iako zna da ga
nije uinio,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznie se i ko prijavi da je uinjeno krivino delo za koje se goni po
slubenoj dunosti, iako zna da to delo nije uinjeno.

Davanje lanog iskaza


lan 335
(1) Svedok, vetak, prevodilac ili tuma, koji da laan iskaz pred sudom, u disciplinskom, prekrajnom ili
upravnom postupku ili u drugom zakonom propisanom postupku,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i stranka koja prilikom izvoenja dokaza sasluanjem
stranaka u sudskom ili upravnom postupku da laan iskaz, a na ovom iskazu bude zasnovana odluka
donesena u tom postupku.
(3) Ako je laan iskaz dat u krivinom postupku ili je dat pod zakletvom,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
(4) Ako su usled dela iz stava 3. ovog lana nastupile naroito teke posledice za okrivljenog,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Uinilac koji dobrovoljno opozove laan iskaz pre nego to se donese konana odluka, moe se
osloboditi od kazne.

Spreavanje i ometanje dokazivanja


lan 336
(1) Ko svedoku ili vetaku ili drugom uesniku u postupku pred sudom ili drugim dravnim organom uini
ili obea poklon ili drugu korist, ili primeni silu ili pretnju u nameri da to lice davanjem lanog iskaza ili
nedavanjem iskaza utie na ishod postupka,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko u nameri da sprei ili otea dokazivanje sakrije, uniti, oteti ili delimino ili potpuno uini
neupotrebljivom ispravu, odnosno druge predmete koji slue za dokazivanje,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko ukloni, uniti, pokvari, pomeri ili premesti kakav granini
kamen, zemljomerski znak ili uopte kakav znak o svojini na nepokretnosti ili o pravu na upotrebu vode ili
ko u istoj nameri ovakav znak lano postavi.
(4) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno u krivinom postupku,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.

lan 336a
(Brisano)

Ometanje pravde
lan 336b

(1) Ko druge poziva na otpor ili na neizvrenje sudskih odluka ili na drugi nain ometa voenje sudskog
postupka,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ko uvredom, silom, pretnjom ili na drugi nain ometa ili sprei sudiju, javnog tuioca, zamenika javnog
tuioca ili advokata u vrenju sudijske ili tuilake funkcije, ili advokatske slube,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(3) Ako prilikom izvrenja dela iz stava 2. ovog lana uinilac nanese laku telesnu povredu sudiji, javnom
tuiocu ili zameniku javnog tuioca ili advokatu ili preti upotrebom oruja,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako prilikom izvrenja dela iz stava 2. ovog lana uinilac nanese teku telesnu povredu sudiji, javnom
tuiocu ili zameniku javnog tuioca ili advokatu,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.

Povreda tajnosti postupka


lan 337
(1) Ko neovlaeno otkrije ono to je saznao u sudskom, prekrajnom, upravnom ili drugom zakonom
propisanom postupku, a to se po zakonu ne moe objaviti ili je odlukom suda ili drugog nadlenog
organa proglaeno kao tajna,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko bez odluke suda objavi tok krivinog postupka u kojem je iskljuena javnost ili odluku koja je u
krivinom postupku prema maloletniku donesena ili ko objavi ime maloletnika prema kojem je postupak
voen ili podatke iz kojih se moe saznati o kom se maloletniku radi,
kaznie se zatvorom do dve godine.
(3) Ko neovlaeno otkrije podatke o identitetu ili line podatke lica zatienog u krivinom postupku ili
podatke u vezi sa programom zatite,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Ako su usled dela iz stava 3. ovog lana nastupile teke posledice po zatieno lice ili je krivini
postupak bio onemoguen ili u znatnoj meri otean,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.

Pobuna lica lienih slobode


lan 338
(1) Lica koja su na osnovu zakona liena slobode, koja se skupe u nameri da se nasilno oslobode ili da
zajedniki napadnu lica ijem su nadzoru poverena ili da ih silom ili pretnjom da e neposredno upotrebiti
silu prinude da uine ili propuste neto to je protivno njihovoj dunosti,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Uinilac dela iz stava 1. ovog lana koji upotrebi silu ili pretnju,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Bekstvo i omoguavanje bekstva lica lienog slobode


lan 339

(1) Lice lieno slobode na osnovu zakona koje upotrebom sile protiv nekog lica ili pretnjom da e
neposredno napasti na ivot ili telo pobegne,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi nain omogui
bekstvo licu koje je na osnovu zakona lieno slobode.
(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini grupa ili je omogueno bekstvo grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Neizvrenje sudske odluke


lan 340
(1) Slubeno ili odgovorno lice koje odbije da izvri pravnosnanu sudsku odluku ili je ne izvri u
zakonskom ili odlukom odreenom roku,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako lice iz stava 1. ovog lana izvri pravnosnanu sudsku odluku, moe se osloboditi od kazne.

Protivzakonito omoguavanje vrenja odreenih poziva, funkcija, dunosti, poslova i


delatnosti
lan 341
Ko omogui nekom licu vrenje odreenih poziva, funkcija, dunosti, poslova ili delatnosti iako je znao da
je vrenje istih tom licu zabranjeno pravnosnanom odlukom kojom mu je izreena odgovarajua mera
bezbednosti ili zatitna mera ili je takva zabrana nastupila kao pravna posledica osude,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Nadripisarstvo
lan 342
Ko se neovlaeno i uz naknadu bavi pruanjem pravne pomoi,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Glava trideset prava


KRIVINA DELA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA
Izazivanje panike i nereda
lan 343
(1) Ko iznoenjem ili pronoenjem lanih vesti ili tvrenja izazove paniku, ili tee naruavanje javnog reda
ili mira ili osujeti ili znaajnije omete sprovoenje odluka i mera dravnih organa ili organizacija koje vre
javna ovlaenja,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno putem sredstava javnog informisanja ili slinih sredstava ili
na javnom skupu,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.

Nasilniko ponaanje
lan 344
(1) Ko grubim vreanjem ili zlostavljanjem drugog, vrenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tue ili
drskim ili bezobzirnim ponaanjem znaajnije ugroava spokojstvo graana ili tee remeti javni red i mir,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno u grupi ili je pri izvrenju dela nekom licu nanesena laka
telesna povreda ili je dolo do tekog poniavanja graana,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.

Nasilniko ponaanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu


lan 344a
(1) Ko fiziki napadne ili se fiziki obraunava sa uesnicima sportske priredbe ili javnog skupa, vri
nasilje ili oteuje imovinu vee vrednosti prilikom dolaska ili odlaska sa sportske priredbe ili javnog
skupa, unese u sportski objekat ili baca na sportski teren, meu gledaoce ili uesnike javnog skupa
predmete, pirotehnika sredstva ili druge eksplozivne, zapaljive ili kodljive supstance koje mogu da
izazovu telesne povrede ili ugroze zdravlje uesnika sportske priredbe ili javnog skupa, neovlaeno ue
na sportski teren ili deo gledalita namenjen protivnikim navijaima i izazove nasilje, oteuje sportski
objekat, njegovu opremu, ureaje i instalacije, svojim ponaanjem ili parolama na sportskoj priredbi ili
javnom skupu izaziva nacionalnu, rasnu, versku ili drugu mrnju ili netrpeljivost zasnovanu na nekom
diskriminatornom osnovu usled ega doe do nasilja ili fizikog obrauna sa uesnicima,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Kolovoa grupe koja izvri delo iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(4) Ako je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana dolo do nereda u kome je nekom licu naneta teka
telesna povreda ili je oteena imovina vee vrednosti,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(5) Slubeno ili odgovorno lice koje pri organizovanju sportske priredbe ili javnog skupa ne preduzme
mere obezbeenja kako bi se onemoguio ili spreio nered, pa usled toga budu ugroeni ivot ili telo
veeg broja ljudi ili imovina vee vrednosti,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(6) Uiniocu dela iz st. 1. do 4. ovog lana koje je izvreno na sportskoj priredbi obavezno se izrie mera
bezbednosti zabrane prisustvovanja odreenim sportskim priredbama.

Dogovor za izvrenje krivinog dela


lan 345
Ko se sa drugim dogovori da izvri odreeno krivino delo za koje se moe izrei pet godina zatvora ili
tea kazna,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Udruivanje radi vrenja krivinih dela

lan 346
(1) Ko organizuje grupu koja ima za cilj vrenje krivinih dela za koje se moe izrei kazna zatvora od tri
godine ili tea kazna, ako zakonom za takvo organizovanje nije predviena tea kazna,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko organizuje organizovanu kriminalnu grupu, ako zakonom za takvo organizovanje nije predviena
tea kazna,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Pripadnik grupe iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(4) Pripadnik organizovane kriminalne grupe iz stava 2. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(5) Ako se delo iz st. 1. i 2. ovog lana odnosi na grupu ili organizovanu kriminalnu grupu, koja ima za cilj
vrenje krivinih dela za koje se moe izrei kazna zatvora od dvadeset godina ili zatvor od trideset do
etrdeset godina, organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe e se kazniti zatvorom najmanje
deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina, a pripadnik grupe ili organizovane kriminalne
grupe zatvorom od est meseci do pet godina.
(6) Organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 1, 2. i 5. ovog lana koji otkrivanjem grupe ili
organizovane kriminalne grupe ili na drugi nain sprei izvrenje krivinih dela radi ijeg vrenja je grupa ili
organizovana kriminalna grupa organizovana,
kaznie se zatvorom do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne.
(7) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 3. do 5. ovog lana koji otkrije grupu ili
organizovanu kriminalnu grupu pre nego to je u njenom sastavu ili za nju uinio neko krivino delo,
predvienim st. 3. do 5. ovog lana radi ijeg vrenja je grupa ili organizovana kriminalna grupa
organizovana,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a moe se i osloboditi od kazne.

Izraivanje i nabavljanje oruja i sredstava namenjenih za izvrenje krivinog dela


lan 347
(1) Ko oruje, eksplozivne materije, sredstva potrebna za njihovo pravljenje ili otrov za koje zna da su
namenjeni za izvrenje krivinog dela izrauje, nabavlja ili drugom omoguava da do njih doe,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Nedozvoljena proizvodnja, dranje, noenje i promet oruja i eksplozivnih materija


lan 348
(1) Ko neovlaeno izrauje, prodaje, nabavlja, vri razmenu ili dri vatreno oruje, njegove delove,
municiju ili eksplozivne materije,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako je predmet dela iz stava 1. ovog lana vatreno oruje, municija, eksplozivne materije, ili sredstvo
na bazi te materije, rasprskavajue ili gasno oruje ija izrada, prodaja, nabavka, razmena ili dranje nije
dozvoljeno graanima,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.

(3) Ako je predmet dela iz st. 1. i 2. ovog lana vea koliina oruja, municije ili sredstava ili je u pitanju
oruje ili druga sredstva velike razorne moi ili se delo vri protivno pravilima meunarodnog prava,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ko neovlaeno nosi predmete dela iz st. 1. i 2. ovog lana,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(5) Ko neovlaeno nosi predmete dela iz stava 1. ovog lana za ije nabavljanje i dranje ima odobrenje
nadlenog organa,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(6) Vatreno oruje, njegovi delovi, municija i eksplozivne materije oduzee se.

Uestvovanje u grupi koja izvri krivino delo


lan 349
(1) Ko uestvuje u grupi ljudi koja zajednikim delovanjem lii ivota neko lice ili mu nanese teku telesnu
povredu, oteti imovinu u veem obimu ili uini drugo krivino delo za koje se moe izrei pet godina
zatvora ili tea kazna ili koja pokua da izvri neko od tih dela,
kaznie se za samo uestvovanje zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Kolovoa grupe koja izvri delo iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.

Nedozvoljen prelaz dravne granice i krijumarenje ljudi


lan 350
(1) Ko bez propisane dozvole pree ili pokua da pree granicu Srbije, naoruan ili upotrebom nasilja,
kaznie se zatvorom do jedne godine.
(2) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist, omoguava drugom nedozvoljeni prelaz granice
Srbije ili nedozvoljeni boravak ili tranzit kroz Srbiju,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno od strane grupe, zloupotrebom slubenog poloaja, ili na
nain kojim se ugroava ivot ili zdravlje lica iji se nedozvoljeni prelaz granice Srbije, boravak ili tranzit
omoguava ili je krijumaren vei broj lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.
(5) Sredstva namenjena ili upotrebljena za izvrenje dela iz st. 1. do 3. ovog lana oduzee se.

Omoguavanje zloupotrebe ostvarivanja prava azila u stranoj dravi


lan 350a
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist, vri ili organizuje transport, prebacivanje, prihvat,
smetaj, skrivanje ili na drugi nain omoguava da dravljanin Srbije lanim prikazivanjem ugroenosti
njegovih ljudskih prava i sloboda, u stranoj dravi zatrai azil,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno od strane grupe ili zloupotrebom ovlaenja,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Za delo iz stava 2. ovog lana organizator e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Predmeti, prevozna i druga sredstva namenjena ili upotrebljena za izvrenje dela iz st. 1. do 3. ovog
lana, oduzee se.

Zloupotreba znaka za pomo i znaka za opasnost


lan 351
Ko zloupotrebi znak za pomo ili znak za opasnost ili neosnovano pozove u pomo i time izazove
preduzimanje nepotrebnih mera dravnih organa, protivpoarne ili druge nadlene organizacije ili izazove
poremeaj u saobraaju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Neovlaeno organizovanje igara na sreu


lan 352
(1) Ko bez odobrenja nadlenog organa prireuje igre na sreu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Organizator igre na sreu ili uesnik u igri iz stava 1. ovog lana koji se poslui obmanom,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Sredstva namenjena ili upotrebljena za izvrenje dela iz st. 1. i 2. ovog lana, kao i novac i drugi
predmeti koji slue u igri na sreu, oduzee se.

Neovlaeno bavljenje odreenom delatnou


lan 353
Ko se neovlaeno i za nagradu bavi odreenom delatnou za ije obavljanje je po zakonu ili drugim
propisima donetim na osnovu zakona potrebna dozvola nadlenog organa, odnosno nadlenog subjekta,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Neovlaeno izvoenje arheolokih radova


lan 353a
(1) Ko neovlaeno vri arheoloka iskopavanja i istraivanja,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno na arheolokom nalazitu ili drugom nepokretnom
kulturnom dobru, odnosno dobru koje uiva prethodnu zatitu ili ako je tom prilikom devastirano
arheoloko nalazite ili nepokretno kulturno dobro, odnosno dobro koje uiva prethodnu zatitu ili ako je
prilikom izvoenja ovih radova koriena oprema ili ureaj za otkrivanje i pronalaenje arheolokih
predmeta,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(3) Predmeti naeni prilikom izvrenja dela iz st. 1. i 2. ovog lana, oduzee se.

Povreda groba

lan 354
(1) Ko neovlaeno prekopa, razrui, oteti ili grubo povredi grob ili drugo mesto u kojem se umrli
sahranjuje,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko neovlaeno uniti, oteti ili ukloni ili grubo povredi
spomenik ili drugo spomen-obeleje umrlom licu.
(3) Ako su delom iz st. 1. i 2. ovog lana ostvarena obeleja nekog teeg krivinog dela, uinilac e se
kazniti za to delo.

Glava trideset druga


KRIVINA DELA PROTIV PRAVNOG SAOBRAAJA
Falsifikovanje isprave
lan 355
(1) Ko napravi lanu ili preinai pravu ispravu u nameri da se takva isprava upotrebi kao prava ili ko lanu
ili preinaenu ispravu upotrebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno u pogledu javne isprave, testamenta, menice, eka, javne ili
slubene knjige ili druge knjige koja se mora voditi na osnovu zakona,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se.

Posebni sluajevi falsifikovanja isprave


lan 356
Smatrae se da ini delo falsifikovanja isprave i kaznie se po lanu 355. ovog zakonika:
1) ko hartiju, blanket ili drugi predmet na kojem je neko lice stavilo svoj potpis neovlaeno popuni izjavom
koja ima vrednost za pravne odnose;
2) ko drugog obmane o sadraju isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, smatrajui da se potpisuje
pod drugu ispravu ili pod drugi sadraj;
3) ko ispravu izda u ime drugog lica bez njegovog ovlaenja ili u ime lica koje ne postoji;
4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da ima poloaj ili in ili zvanje iako nema takav poloaj, in
ili zvanje, a ovo ima bitni uticaj na dokaznu snagu isprave;
5) ko ispravu naini na taj nain to neovlaeno upotrebi pravi peat ili znak.

Falsifikovanje slubene isprave


lan 357

(1) Slubeno lice koje u slubenu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese vaan
podatak ili svojim potpisom, odnosno slubenim peatom overi slubenu ispravu, knjigu ili spis sa
neistinitom sadrinom ili koje svojim potpisom, odnosno slubenim peatom omogui pravljenje slubene
isprave, knjige ili spisa sa neistinitom sadrinom,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i slubeno lice koje neistinitu slubenu ispravu, knjigu ili spis
upotrebi u slubi kao da su istiniti ili koje slubenu ispravu, knjigu ili spis uniti, prikrije, u veoj meri oteti
ili na drugi nain uini neupotrebljivom.
(3) Odgovorno lice u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu koje uini delo iz st. 1. i 2. ovog lana
kaznie se kaznom propisanom za to delo.

Navoenje na overavanje neistinitog sadraja


lan 358
(1) Ko dovoenjem u zabludu navede nadleni organ da u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi overi togod
neistinito to moe da slui kao dokaz u pravnom saobraaju,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko ovakvu ispravu, zapisnik ili knjigu upotrebi iako zna da
su neistiniti.

Glava trideset trea


KRIVINA DELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI
Zloupotreba slubenog poloaja
lan 359
(1) Slubeno lice koje iskoriavanjem svog slubenog poloaja ili ovlaenja, prekoraenjem granice
svog slubenog ovlaenja ili nevrenjem svoje slubene dunosti pribavi sebi ili drugom fizikom ili
pravnom licu kakvu korist, drugom nanese kakvu tetu ili tee povredi prava drugog,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu preko
etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

Krenje zakona od strane sudije, javnog tuioca i njegovog zamenika


lan 360
(1) Sudija ili sudija porotnik, javni tuilac ili njegov zamenik koji u sudskom postupku u nameri da drugom
pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu tetu, donese nezakonit akt ili na drugi nain prekri zakon,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

(2) Ako je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu
preko etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi ili nanete tete prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

Nesavestan rad u slubi


lan 361
(1) Slubeno lice koje krenjem zakona ili drugih propisa ili optih akata, proputanjem dunosti nadzora ili
na drugi nain oigledno nesavesno postupa u vrenju slube, iako je bilo svesno ili je bilo duno i moralo
biti svesno da usled toga moe nastupiti tea povreda prava drugog ili imovinska teta, pa takva povreda,
odnosno teta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara i nastupi,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana dolo do teke povrede prava drugog ili je nastupila imovinska
teta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Odgovorno lice u ustanovi ili drugom subjektu, osim onih koje se bave privrednom delatnou, koje
uini delo iz st. 1. i 2. ovog lana,
kaznie se kaznom propisanom za to delo.

Protivzakonita naplata i isplata


lan 362
Slubeno lice koje od nekog naplati neto to ovaj nije duan da plati ili naplati vie nego to je duan da
plati ili koje pri isplati ili predaji kakvih stvari ne isplati, manje isplati, odnosno ne preda ili manje preda,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Nenamensko korienje budetskih sredstava


lan 362a
Odgovorno lice korisnika budetskih sredstava ili odgovorno lice u organizaciji obaveznog socijalnog
osiguranja, koje stvori obaveze ili na teret rauna budeta odobri plaanje rashoda i izdataka preko iznosa
od milion dinara u odnosu na iznos utvren budetom, finansijskim planom ili aktom Vlade kojim se
utvruje iznos sredstava pozajmice,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Prevara u slubi
lan 363
(1) Slubeno ili odgovorno lice koje u vrenju slube u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu
imovinsku korist podnoenjem lanih obrauna ili na drugi nain dovede u zabludu ovlaeno lice da izvri
nezakonitu isplatu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom.

Pronevera
lan 364
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji novac, hartije od vrednosti
ili druge pokretne stvari koje su mu poverene u slubi ili na radu u dravnom organu, preduzeu, ustanovi
ili drugom subjektu ili radnji,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

Posluga
lan 365
Ko se neovlaeno poslui novcem, hartijom od vrednosti ili drugim stvarima koje su mu poverene u slubi
ili na radu u dravnom organu, preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji ili ove stvari drugom
neovlaeno da na poslugu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Trgovina uticajem
lan 366
(1) Ko zahteva ili primi nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugog, neposredno ili preko treeg lica,
da korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja, posreduje
da se izvri ili ne izvri neka slubena radnja,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko drugom neposredno ili preko treeg lica obea, ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da
korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja posreduje da se
izvri ili ne izvri neka slubena radnja,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(3) Ko koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj posreduje da se izvri
slubena radnja koja se ne bi smela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ko drugom neposredno ili preko treeg lica obea, ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da
koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljen uticaj posreduje da se izvri slubena
radnja koja se ne bi smela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(5) Ako je za posredovanje iz stava 3. ovog lana zahtevana ili primljena nagrada ili kakva druga korist,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(6) Strano slubeno lice koje uini delo iz st. 1. do 4. ovog lana,
kaznie se kaznom propisanom za to delo.
(7) Nagrada i imovinska korist oduzee se.

Primanje mita
lan 367
(1) Slubeno lice koje neposredno ili posredno zahteva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi
obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa
svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju ne bi smelo izvriti ili da ne izvri slubenu
radnju koju bi moralo izvriti,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.
(2) Slubeno lice koje neposredno ili posredno zahteva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi
obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa
svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju
koju ne bi smelo izvriti,
kaznie se zatvorom od dve do osam godina.
(3) Slubeno lice koje izvri delo iz st. 1. ili 2. ovog lana u vezi sa otkrivanjem krivinog dela, pokretanjem
ili voenjem krivinog postupka, izricanjem ili izvrenjem krivine sankcije,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(4) Slubeno lice koje posle izvrenja, odnosno neizvrenja slubene radnje, navedene u st. 1. do 3. ovog
lana, a u vezi s njom, zahteva ili primi poklon ili drugu korist,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(5) Strano slubeno lice koje uini delo iz st. 1. do 4. ovog lana,
kaznie se kaznom propisanom za to delo.
(6) Odgovorno lice u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu koje uini delo iz st. 1, 2. i 4. ovog lana,
kaznie se kaznom propisanom za to delo.
(7) Primljeni poklon i imovinska korist oduzee se.

Davanje mita
lan 368
(1) Ko slubenom ili drugom licu uini, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da slubeno lice u okviru
svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju ne bi
smelo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom
podmiivanju slubenog lica,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko slubenom ili drugom licu uini, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da slubeno lice u okviru
svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju bi
moralo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smelo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom
podmiivanju slubenog lica,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primenjuje se i kada je mito dato, ponueno ili obeano stranom
slubenom licu.

(4) Uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji je prijavio delo pre nego to je saznao da je ono otkriveno
moe se osloboditi od kazne.
(5) Odredbe st. 1, 2. i 4. ovog lana primenjuju se i kad je mito dato, ponueno ili obeano odgovornom
licu u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu.

Odavanje slubene tajne


lan 369
(1) Slubeno lice koje neovlaeno drugom saopti, preda ili na drugi nain uini dostupnim podatke koji
predstavljaju slubenu tajnu ili koje pribavlja takve podatke u nameri da ih preda nepozvanom licu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili u pogledu naroito poverljivih podataka ili
radi objavljivanja ili korienja podataka u inostranstvu,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Slubenom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadlenog organa donesenim na osnovu zakona proglaeni slubenom tajnom i ije bi odavanje
prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne posledice za slubu.
(5) Slubenom tajnom, u smislu stava 4. ovog lana, ne smatraju se podaci ili dokumenti koji su upravljeni
na teke povrede osnovnih prava oveka, ili na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbednosti Srbije, kao i
podaci ili dokumenti koji za cilj imaju prikrivanje uinjenog krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei
zatvor od pet godina ili tea kazna.
(6) Odredbe st. 1. do 4. ovog lana primenie se i prema licu koje je odalo slubenu tajnu poto mu je
prestalo svojstvo slubenog lica.

Glava trideset etvrta


KRIVINA DELA PROTIV OVENOSTI I DRUGIH DOBARA
ZATIENIH MEUNARODNIM PRAVOM
Genocid
lan 370
Ko u nameri da potpuno ili delimino uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili versku grupu kao takvu
naredi da se vre ubistva ili teke povrede tela ili teko naruavanje fizikog ili duevnog zdravlja lanova
grupe ili da se grupa stavi u takve ivotne uslove koji dovode do potpunog ili deliminog istrebljenja grupe
ili da se primene mere kojima se spreava raanje izmeu pripadnika grupe ili da se vri prinudno
preseljavanje dece u drugu grupu ili ko u istoj nameri izvri neko od navedenih dela,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.

Zloin protiv ovenosti


lan 371

Ko krei pravila meunarodnog prava, u okviru ireg ili sistematskog napada uperenog protiv civilnog
stanovnitva, naredi: vrenje ubistava; stavljanje stanovnitva ili jednog njegovog dela u takve ivotne
uslove koji vode njihovom potpunom ili deliminom istrebljenju; porobljavanje; prinudno preseljavanje;
muenje; silovanje; prinuavanje na prostituciju; prisiljavanje na trudnou ili sterilisanje radi promene
etnikog sastava stanovnitva; proganjanje ili proterivanje na politikoj, verskoj, rasnoj, nacionalnoj,
etnikoj, kulturnoj, polnoj ili kakvoj drugoj osnovi; zatvaranje ili otmicu lica bez davanja informacija o tome
kako bi im se uskratila pravna zatita; ugnjetavanje rasne grupe ili uspostavljanje dominacije jedne takve
grupe nad drugom; ili druge sline nehumane postupke kojima se namerno prouzrokuju teke patnje ili
ozbiljno ugroava zdravlje ili ko izvri neko od navedenih dela,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.

Ratni zloin protiv civilnog stanovnitva


lan 372
(1) Ko krei pravila meunarodnog prava za vreme rata, oruanog sukoba ili okupacije naredi: da se
izvri napad na civilno stanovnitvo, naselje, pojedina civilna lica, lica onesposobljena za borbu ili na
pripadnike ili objekte humanitarnih organizacija ili mirovnih misija; napad bez izbora cilja kojima se pogaa
civilno stanovnitvo ili civilni objekti koji su pod posebnom zatitom meunarodnog prava; napad na vojne
ciljeve za koji se znalo da e prouzrokovati stradanje civilnog stanovnitva ili nanoenje tete civilnim
objektima koje je u oiglednoj nesrazmeri sa oekivanim vojnim uinkom; da se prema civilnom
stanovnitvu vre telesne povrede, muenja, neovena postupanja, bioloki, medicinski ili drugi nauni
eksperimenti, prisilna sterilizacija, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije ili da se vre druge radnje
kojima se naruava zdravlje ili nanose velike patnje ili naredi raseljavanje ili preseljavanje ili prisilno
odnarodnjavanje ili prevoenje u drugu veru; prisiljavanje na trudnou, prostituciju ili silovanja;
primenjivanje mera zastraivanja i terora, uzimanje talaca, kolektivno kanjavanje, protivpravna liavanja
slobode i zatvaranja; liavanje prava na pravilno i nepristrasno suenje; proglaenje prava i radnji
dravljana neprijateljske strane zabranjenim, suspendovanim ili nedoputenim u sudskom postupku;
prisiljavanje na slubu u oruanim snagama neprijateljske sile ili u njenoj obavetajnoj slubi ili
administraciji; prisiljavanje na slubu u oruanim snagama lica mlaeg od osamnaest godina; prisiljavanje
na prinudni rad; izgladnjavanje stanovnitva; protivpravno oduzimanje, prisvajanje ili unitavanje imovine u
velikim razmerama koje nije opravdano vojnim potrebama; uzimanje protivpravne i nesrazmerno velike
kontribucije i rekvizicije; smanjenje vrednosti domaeg novca ili protivpravno izdavanje novca ili ko izvri
neko od navedenih dela,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko, krei pravila meunarodnog prava za vreme rata,
oruanog sukoba ili okupacije, naredi: da se izvri napad na objekte posebno zatiene meunarodnim
pravom i objekte i postrojenja sa opasnom snagom kao to su brane, nasipi i nuklearne elektrane; da se
gaaju civilni objekti koji su pod posebnom zatitom meunarodnog prava, nebranjena mesta i
demilitarizovane zone; dugotrajno i velikih razmera oteenje ivotne sredine koje moe da teti zdravlju ili
opstanku stanovnitva ili ko izvri neko od navedenih dela.
(3) Ko za vreme rata, oruanog sukoba ili okupacije naredi da se prema civilnom stanovnitvu vre ubistva
ili ko takvo delo izvri,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
(4) Ko, krei pravila meunarodnog prava za vreme rata, oruanog sukoba ili okupacije, kao okupator,
naredi ili izvri preseljenje delova svog civilnog stanovnitva na okupiranu teritoriju,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
(5) Ko preti izvrenjem jednog ili vie dela iz st. 1. i 2. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika

lan 373
(1) Ko, krei pravila meunarodnog prava za vreme rata ili oruanog sukoba, naredi da se prema
ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima ili sanitetskom ili verskom osoblju vre telesne povrede,
muenja, neovena postupanja, bioloki, medicinski ili drugi nauni eksperimenti, uzimanje tkiva ili
organa radi transplantacije ili druge radnje kojima se naruava zdravlje ili nanose velike patnje ili naredi
protivzakonito unitavanje ili prisvajanje u velikim razmerama materijala, sredstava sanitetskog transporta
i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica koje nije opravdano vojnim potrebama ili ko izvri neko od
navedenih dela,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
(2) Ko za vreme rata, oruanog sukoba ili okupacije naredi da se prema ranjenicima i bolesnicima vre
ubistva ili ko takvo delo izvri,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.

Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika


lan 374
(1) Ko, krei pravila meunarodnog prava, naredi da se prema ratnim zarobljenicima vre telesne
povrede, muenja, neovena postupanja, bioloki, medicinski ili drugi nauni eksperimenti, uzimanje
tkiva ili organa radi transplantacije ili da se vre druge radnje kojima se naruava zdravlje ili nanose velike
patnje ili naredi prisiljavanje na vrenje slube u oruanim snagama neprijatelja ili liavanje prava na
pravilno i nepristrasno suenje ili ko izvri neko od navedenih dela,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
(2) Ko naredi da se prema ratnim zarobljenicima vre ubistva ili ko takvo delo izvri,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.

Organizovanje i podsticanje na izvrenje genocida i ratnih zloina


lan 375
(1) Ko se sa drugim dogovori da izvri neko od krivinih dela iz l. 370. do 374. ovog zakonika,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ko organizuje grupu radi vrenja krivinih dela iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ko organizuje organizovanu kriminalnu grupu radi vrenja krivinih dela iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od najmanje pet godina.
(4) Ko postane pripadnik grupe iz stava 2. ovog lana,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ko postane pripadnik organizovane kriminalne grupe iz stava 3. ovog lana,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(6) Uiniocu dela iz st. 1, 4. i 5. ovog lana koji otkrije dogovor, grupu ili organizovanu kriminalnu grupu
pre nego to je u njenom sastavu ili za nju uinio krivino delo, odnosno uiniocu dela iz st. 2. i 3. ovog
lana koji sprei izvrenje krivinih dela iz stava 1. ovog lana,
kazna se moe ublaiti.
(7) Ko poziva ili podstie na izvrenje krivinih dela iz l. 370. do 374. ovog zakonika,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.

Upotreba nedozvoljenih sredstava borbe


lan 376
(1) Ko za vreme rata ili oruanog sukoba naredi da se upotrebe borbena sredstva ili nain borbe koji su
zabranjeni pravilima meunarodnog prava ili ih sam upotrebi,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana poginulo vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet
godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
(3) Ko poziva na upotrebu ili priprema upotrebu oruja iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Nedozvoljena proizvodnja, promet i dranje oruja ija je upotreba zabranjena


lan 377
(1) Ko protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima meunarodnog prava proizvodi, kupuje, prodaje,
uvozi, izvozi ili na drugi nain nabavlja ili daje drugom, dri ili prevozi oruje ija je proizvodnja ili upotreba
zabranjena ili sredstava za njegovu proizvodnju,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Slubeno ili odgovorno lice koje naredi ili omogui da pravno lice vri delatnosti predviene u stavu 1.
ovog lana,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.

Protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja


lan 378
(1) Ko, krei pravila meunarodnog prava za vreme rata ili oruanog sukoba, ubije ili rani neprijatelja koji
je odloio oruje ili se bezuslovno predao ili nema sredstava za odbranu,
kaznie se zatvorom od jedne do petnaest godina.
(2) Ako je ubistvo iz stava 1. ovog lana izvreno na podmukao nain ili iz niskih pobuda,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(3) Ako je ubistvo iz stava 1. ovog lana izvreno na svirep nain ili iz koristoljublja ili ako je ubijeno vie
lica,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznie se i ko krei pravila meunarodnog prava za vreme rata ili
oruanog sukoba naredi da u borbi ne sme biti preivelih pripadnika neprijatelja ili vodi borbu protiv
neprijatelja na toj osnovi.

Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih


lan 379
(1) Ko naredi da se protivpravno oduzimaju stvari od ubijenih ili ranjenih na bojitu ili ko vri takvo
oduzimanje,
kaznie se zatvorom od jedne do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno na svirep nain ili ako vrednost oduzetih stvari prelazi iznos
od etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako vrednost stvari iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od milion dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Povreda parlamentara
lan 380
Ko krei pravila meunarodnog prava za vreme rata ili oruanog sukoba vrea, zlostavlja ili zadri
parlamentara ili njegovu pratnju ili im sprei povratak ili na drugi nain povredi njihovu neprikosnovenost ili
naredi da se takva dela vre,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Surovo postupanje s ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima


lan 381
Ko, krei pravila meunarodnog prava, surovo postupa s ranjenicima, bolesnicima ili ratnim
zarobljenicima ili onemoguava ili spreava da koriste prava koja im po tim pravilima pripadaju ili naredi
da se takva dela vre,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Neopravdano odlaganje repatrijacije ratnih zarobljenika


lan 382
Ko, krei pravila meunarodnog prava, posle zavrenog rata ili oruanog sukoba, neopravdano odlae
repatrijaciju ratnih zarobljenika ili civilnih lica ili naredi takvo odlaganje,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Unitavanje kulturnih dobara


lan 383
(1) Ko, krei pravila meunarodnog prava za vreme rata ili oruanog sukoba, unitava kulturne ili
istorijske spomenike ili druga kulturna dobra ili verske objekte ili ustanove ili objekte koji su namenjeni
nauci, umetnosti, vaspitanju ili humanitarnim ciljevima ili naredi da se takva dela vre,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Ako je radnjom iz stava 1. ovog lana uniten objekat koji je kao kulturno dobro pod posebnom
zatitom meunarodnog prava,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Nespreavanje vrenja krivinih dela protiv ovenosti i drugih dobara zatienih


meunarodnim pravom
lan 384
(1) Vojni zapovednik ili lice koje faktiki vri ovu funkciju, koje znajui da snage kojima komanduje ili koje
kontrolie pripremaju ili su zapoele vrenje krivinog dela iz l. 370. do 374, lana 376, l. 378. do 381. i
lana 383. ovog zakonika ne preduzme mere koje je mogao i bio duan da preduzme za spreavanje

izvrenja dela, pa usled toga doe do izvrenja tog dela,


kaznie se kaznom propisanom za to krivino delo.
(2) Drugi pretpostavljeni koji, znajui da lica koja su mu potinjena, pripremaju ili su zapoela vrenje
krivinih dela iz l. 370. do 374, lana 376, l. 378. do 381. i lana 383. ovog zakonika, u vrenju poslova
u kojima im je on pretpostavljeni, ne preduzme mere koje je mogao i bio duan da preduzme za
spreavanje izvrenja dela, pa usled toga doe do izvrenja tog dela,
kaznie se kaznom propisanom za to krivino delo.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.

Krenje sankcija uvedenih od strane meunarodnih organizacija


lan 384a
(1) Ko suprotno odlukama meunarodnih organizacija kojih je Srbija lan i koje su obavezujue za Srbiju,
njene dravljane i pravna lica registrovana na njenoj teritoriji, a kojima su uvedene odreene zabrane u
pogledu privrednog poslovanja sa pojedinim dravama ili teritorijama, uvozi, izvozi, prevozi ili posreduje u
prevozu dobara, prua tehniku podrku, vri transfer tehnologije i znanja ili na drugi nain postupa
suprotno uspostavljenim zabranama,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ukoliko je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana nastala materijalna teta za Srbiju ili su nastale tetne
posledice po ugled i interese Srbije,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.

Zloupotreba meunarodnih znakova


lan 385
(1) Ko zloupotrebi ili neovlaeno nosi zastavu ili znak Organizacije ujedinjenih nacija ili zastavu ili znak
Crvenog krsta ili znake koji njima odgovaraju ili druge meunarodno priznate znake kojima se obeleavaju
odreeni objekti radi zatite od vojnih operacija ili naredi da se takva dela vre,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini u zoni ratnih operacija,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Agresivan rat
lan 386
(1) Ko poziva ili podstie na agresivan rat,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.
(2) Ko naredi voenje agresivnog rata,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.

Uestvovanje u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi


lan 386a
(1) Dravljanin Srbije koji uestvuje u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi, kao pripadnik vojnih ili
paravojnih formacija strana u sukobu, a nije dravljanin te strane drave, kao ni pripadnik zvanine misije

meunarodne organizacije iji je Srbija lan,


kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno u sastavu grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Organizovanje uestvovanja u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi


lan 386b
(1) Ko u nameri izvrenja krivinog dela iz lana 386a ovog zakonika na teritoriji Srbije vrbuje ili podstie
drugo lice na izvrenje tog dela, organizuje grupu ili vri obuku drugog lica ili grupe za izvrenje tog dela,
opremi ili stavi na raspolaganje opremu radi izvrenja tog dela ili daje ili prikuplja sredstva za izvrenje tog
dela,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Za delo iz stava 1. ovog lana uinilac e se kazniti kaznom propisanom za to delo i kada lica koja
organizuje nisu dravljani Srbije.

Rasna i druga diskriminacija


lan 387
(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji koe, verskoj pripadnosti, nacionalnosti, etnikom poreklu ili nekom
drugom linom svojstvu kri osnovna ljudska prava i slobode zajamena opteprihvaenim pravilima
meunarodnog prava i ratifikovanim meunarodnim ugovorima od strane Srbije,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se ko vri proganjanje organizacija ili pojedinaca zbog njihovog
zalaganja za ravnopravnost ljudi.
(3) Ko iri ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagira rasnu mrnju ili podstie na rasnu
diskriminaciju,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(4) Ko iri ili na drugi nain uini javno dostupnim tekstove, slike ili svako drugo predstavljanje ideja ili
teorija koje zagovaraju ili podstrekavaju mrnju, diskriminaciju ili nasilje, protiv bilo kojeg lica ili grupe lica,
zasnovanih na rasi, boji koe, verskoj pripadnosti, nacionalnosti, etnikom poreklu ili nekom drugom
linom svojstvu,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(5) Ko javno preti da e, protiv lica ili grupe lice zbog pripadnosti odreenoj rasi, boji koe, veri,
nacionalnosti, etnikom poreklu ili zbog nekog drugog linog svojstva, izvriti krivino delo za koje je
zapreena kazna zatvora vea od etiri godine zatvora,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Trgovina ljudima
lan 388
(1) Ko silom ili pretnjom, dovoenjem u zabludu ili odravanjem u zabludi, zloupotrebom ovlaenja,
poverenja, odnosa zavisnosti, tekih prilika drugog, zadravanjem linih isprava ili davanjem ili primanjem
novca ili druge koristi, vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili
dri drugo lice, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, vrenja krivinih dela, prostitucije ili
druge vrste seksualne eksploatacije, prosjaenja, upotrebe u pornografske svrhe, uspostavljanja ropskog

ili njemu slinog odnosa, radi oduzimanja organa ili dela tela ili radi korienja u oruanim sukobima,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(2) Za delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu uinilac e se kazniti kaznom
propisanom za to delo i kad nije upotrebio silu, pretnju ili neki drugi od navedenih naina izvrenja.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda nekog lica, uinilac e se
kazniti zatvorom od pet do petnaest godina, a ako je nastupila teka telesna povreda maloletnog lica
usled dela iz stava 3. ovog lana,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
(5) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(6) Ko se bavi vrenjem krivinog dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je delo izvreno od strane grupe,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
(7) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(8) Ko zna ili je mogao znati da je lice rtva trgovine ljudima, pa iskoristi njen poloaj ili drugome omogui
iskoriavanje njenog poloaja radi eksploatacije predviene stavom 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(9) Ako je delo iz stava 8. ovog lana uinjeno prema licu za koje je uinilac znao ili je mogao znati da je
maloletno,
uinilac e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(10) Pristanak lica na eksploataciju ili na uspostavljanje ropskog ili njemu slinog odnosa iz stava 1. ovog
lana ne utie na postojanje krivinog dela iz st. 1, 2. i 6. ovog lana.

Trgovina maloletnim licima radi usvojenja


lan 389
(1) Ko oduzme lice koje nije navrilo esnaest godina radi njegovog usvojenja protivno vaeim propisima
ili ko usvoji takvo lice ili posreduje u takvom usvojenju ili ko u tom cilju kupi, proda ili preda drugo lice koje
nije navrilo esnaest godina ili ga prevozi, obezbeuje mu smetaj ili ga prikriva,
kaznie se zatvorom od jedne do pet godina.
(2) Ko se bavi vrenjem delatnosti iz stava 1. ovog lana ili je delo izvreno od strane grupe,
kaznie se zatvorom najmanje tri godine.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosu


lan 390
(1) Ko, krei pravila meunarodnog prava, stavi drugog u ropski ili njemu slian odnos ili ga dri u takvom
odnosu, kupi, proda, preda drugom licu ili posreduje u kupovini, prodaji ili predaji ovakvog lica ili podstie

drugog da proda svoju slobodu ili slobodu lica koje izdrava ili o kojem se stara,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ko prevozi lica koja se nalaze u ropskom ili njemu slinom odnosu iz jedne zemlje u drugu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini prema maloletnom licu,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.

lan 390a
(Brisano)

Terorizam
lan 391
(1) Ko u nameri da ozbiljno zastrai stanovnitvo, ili da prinudi Srbiju, stranu dravu ili meunarodnu
organizaciju da neto uini ili ne uini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, politike,
ekonomske ili drutvene strukture Srbije, strane drave ili meunarodne organizacije:
1) napadne na ivot, telo ili slobodu drugog lica;
2) izvri otmicu ili uzimanje talaca;
3) uniti dravni ili javni objekat, saobraajni sistem, infrastrukturu ukljuujui i informacione
sisteme, nepokretnu platformu u epikontinentalnom pojasu, opte dobro ili privatnu imovinu na
nain koji moe da ugrozi ivote ljudi ili da prouzrokuje znatnu tetu za privredu;
4) izvri otmicu vazduhoplova, broda ili drugih sredstava javnog prevoza ili prevoza robe;
5) proizvodi, poseduje, nabavlja, prevozi, snabdeva ili upotrebljava nuklearno, bioloko,
hemijsko ili drugo oruje, eksploziv, nuklearni ili radioaktivni materijal ili ureaj, ukljuujui i
istraivanje i razvoj nuklearnog, biolokog ili hemijskog oruja;
6) ispusti opasne materije ili prouzrokuje poar, eksploziju ili poplavu ili preduzima druge
opteopasne radnje koje mogu da ugroze ivot ljudi;
7) ometa ili obustavi snabdevanje vodom, elektrinom energijom ili drugim osnovnim prirodnim
resursom koje moe da ugrozi ivot ljudi,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(2) Ko preti izvrenjem krivinog dela iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica ili su prouzrokovana
velika razaranja,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(4) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac sa umiljajem liio ivota jedno ili vie lica,
kaznie se zatvorom najmanje dvanaest godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.

Javno podsticanje na izvrenje teroristikih dela


lan 391a

Ko javno iznosi ili pronosi ideje kojima se neposredno ili posredno podstie na vrenje krivinog dela iz
lana 391. ovog zakonika,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.

Vrbovanje i obuavanje za vrenje teroristikih dela


lan 391b
(1) Ko u nameri izvrenja krivinog dela iz lana 391. ovog zakonika, vrbuje drugo lice da izvri ili
uestvuje u izvrenju tog dela ili da se pridrui teroristikom udruenju radi uestvovanja u izvrenju tog
krivinog dela,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko u nameri izvrenja krivinog dela iz lana 391. ovog
zakonika, daje uputstva o izradi i korienju eksplozivnih naprava, vatrenog ili drugog oruja ili tetnih ili
opasnih materija ili obuava drugog za izvrenje ili uestvovanje u izvrenju tog krivinog dela.

Upotreba smrtonosne naprave


lan 391v
(1) Ko u nameri da drugog lii ivota, nanese teku telesnu povredu ili uniti ili znatno oteti dravni ili
javni objekat, sistem javnog saobraaja ili drugi objekat koji ima vei znaaj za bezbednost ili snabdevanje
graana ili za privredu ili za funkcionisanje javnih slubi napravi, prenese, dri, da drugom, postavi ili
aktivira smrtonosnu napravu (eksploziv, hemijska sredstva, bioloka sredstva ili otrove ili radioaktivna
sredstva) na javnom mestu ili u objektu ili pored tog objekta,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je prilikom izvrenja dela iz stava 1. ovog lana, uinilac sa umiljajem naneo nekom licu teku
telesnu povredu ili je unitio ili znatno otetio javni objekat,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac sa umiljajem liio ivota jedno ili vie lica,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.

Unitenje i oteenje nuklearnog objekta


lan 391g
(1) Ko u nameri da drugog lii ivota, nanese teku telesnu povredu, ugrozi ivotnu sredinu ili nanese
znatnu imovinsku tetu, uniti ili oteti nuklearni objekat na nain kojim se oslobaa ili postoji mogunost
da se oslobodi radioaktivni materijal,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je prilikom izvrenja dela iz stava 1. ovog lana, uinilac sa umiljajem naneo nekom licu teku
telesnu povredu ili je unitio ili znatno otetio nuklearni objekat,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac sa umiljajem liio ivota jedno ili vie lica,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.

Ugroavanje lica pod meunarodnom zatitom


lan 392

(1) Ko prema licu pod meunarodnom zatitom izvri otmicu ili neko drugo nasilje, ili napadne na njegove
slubene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
(3) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac neko lice sa umiljajem liio ivota,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
(4) Ko ugrozi sigurnost lica iz stava 1. ovog lana ozbiljnom pretnjom da e napasti njega, njegove
slubene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Finansiranje terorizma
lan 393
(1) Ko neposredno ili posredno daje ili prikuplja sredstva sa ciljem da se ona koriste ili znajui da e se
koristiti, u potpunosti ili delimino, u svrhu izvrenja krivinih dela iz l. 391. do 392. ovog zakonika ili za
finansiranje lica, grupe ili organizovane kriminalne grupe koji imaju za cilj vrenje tih dela,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Sredstva iz stava 1. ovog lana oduzee se.

Teroristiko udruivanje
lan 393a
(1) Ako se dva ili vie lica udrue na due vreme radi vrenja krivinih dela iz lana 391. do 393. ovog
zakonika,
kaznie se kaznom propisanom za delo za ije vrenje je udruenje organizovano.
(2) Uinilac dela iz stava 1. ovog lana koji otkrivanjem udruenja ili na drugi nain sprei izvrenje
krivinih dela iz stava 1. ovog lana, ili koji doprinese njegovom otkrivanju,
kaznie se zatvorom do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne.

Glava trideset peta


KRIVINA DELA PROTIV VOJSKE SRBIJE
Izbegavanje vojne obaveze
lan 394
(1) Ko se, bez opravdanog razloga, ne odazove pozivu za izvrenje regrutne obaveze, obaveze sluenja
vojnog roka ili obaveze lica u rezervnom sastavu ili izbegava prijem poziva za izvrenje te obaveze,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko se krije da bi izbegao obavezu iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Ko napusti zemlju ili ostane u inostranstvu da bi izbegao izvrenje vojne obaveze iz stava 1. ovog
lana,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ko poziva ili podstie vie lica na izvrenje dela iz st. 1. do 3. ovog lana,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom do tri godine, a za delo iz st. 2. i 3. zatvorom od dve do dvanaest
godina.
(5) Uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji se dobrovoljno prijavi nadlenom dravnom organu moe se
osloboditi od kazne.

Izbegavanje popisa i pregleda


lan 395
Ko se protivno zakonom utvrenoj obavezi, bez opravdanog razloga, ne odazove pozivu nadlenog
organa za popis ili pregled ili se protivi popisu ili pregledu ljudstva ili materijalnih sredstava potrebnih za
odbranu zemlje ili ko pri ovakvom popisu ili pregledu da netane podatke,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Neizvravanje materijalne obaveze


lan 396
(1) Ko protivno zakonom utvrenoj obavezi, bez opravdanog razloga, ne dopremi na odreeno mesto, u
odreeno vreme i u stanju koje omoguava njihovu namensku upotrebu materijalna sredstva ili ne privede
stoku,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog
stanja,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.

Izbegavanje vojne slube onesposobljenjem i obmanom


lan 397
(1) Ko u nameri da izbegne vojnu slubu ili da bude rasporeen na laku dunost sebe ozledi ili na drugi
nain privremeno onesposobi za vojnu slubu ili dozvoli drugom da ga privremeno onesposobi, kao i onaj
ko drugog sa njegovim odobrenjem ili bez odobrenja u istoj nameri privremeno onesposobi,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana nastupila trajna nesposobnost za vojnu slubu,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko u nameri iz stava 1. ovog lana simulira bolest ili za sebe ili drugog upotrebi lanu ispravu ili postupi
na drugi prevaran nain,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Protivpravno osloboenje od vojne slube


lan 398

Ko zloupotrebom svog poloaja ili ovlaenja uini da se oslobodi od dunosti ili da se rasporedi na laku
dunost vojno lice ili lice koje podlee vojnoj obavezi,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

Samovoljno odsustvovanje i bekstvo iz Vojske Srbije


lan 399
(1) Vojno lice koje samovoljno odsustvuje iz svoje jedinice ili slube najmanje pet dana ili krae vreme
ukoliko odsustvuje vie puta u toku jedne godine ili samovoljno napusti svoju jedinicu ili slubu za vreme
izvrenja vanog zadatka ili poveanog stepena borbene gotovosti jedinice,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Vojno lice koje se krije da bi izbeglo slubu u vojsci ili koje samovoljno odsustvuje iz svoje jedinice ili
slube due od trideset dana,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Vojno lice koje napusti zemlju ili ostane u inostranstvu da bi izbeglo slubu u vojsci,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Vojno lice koje priprema bekstvo u inostranstvo da bi izbeglo slubu u vojsci,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(5) Ko poziva ili podstie vie lica na izvrenje dela iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(6) Ko poziva i podstie vie lica na izvrenje dela iz st. 2. i 3. ovog lana,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.
(7) Uinilac dela iz st. 2. i 3. ovog lana koji se dobrovoljno javi nadlenom dravnom organu radi vrenja
vojne slube moe se osloboditi od kazne.

Neizvrenje i odbijanje izvrenja nareenja


lan 400
(1) Vojno lice koje ne izvri ili odbije da izvri nareenje pretpostavljenog u vezi sa slubom, pa usled toga
nastupe tee tetne posledice za slubu ili je sluba bila tee ugroena,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice za vojnu slubu ili se nareenje
odnosi na prijem ili upotrebu oruja,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti za delo iz stava 1. novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a za delo iz
stava 2. zatvorom od tri meseca do tri godine.

Protivljenje pretpostavljenom
lan 401
(1) Vojno lice koje se zajedno sa drugim vojnim licima usprotivi nareenju pretpostavljenog u vezi sa
slubom i nee da ga izvri ili odbije da vri svoju dunost,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno organizovano,


uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana izvreno upotrebom oruja,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Vojno lice koje pri izvrenju dela iz st. 1. do 3. ovog lana lii ivota drugog iz nehata,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(5) Organizator i kolovoa dela iz stava 2. ovog lana,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(6) Ko vri pripreme za delo iz stava 2. ovog lana,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(7) Vojni stareina koji, u okviru svoje nadlenosti, u sluaju dela iz st. 1. do 4. ovog lana ne preduzme
propisane, nareene ili oigledno potrebne mere da se uspostavi red,
kaznie se zatvorom od jedne do pet godina.

Protivljenje vojnom licu koje vri posebnu vojnu slubu


lan 402
Ko se protivi vojnom licu koje vri straarsku, patrolnu, deurnu, uvarsku ili drugu slinu slubu ili ne
poslua njegov poziv ili ne izvri ili odbije da izvri njegovo nareenje, pa usled toga nastupe tee tetne
posledice za slubu ili je sluba bila tee ugroena,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Prinuda prema vojnom licu u vrenju slubene dunosti


lan 403
(1) Ko silom ili pretnjom da e neposredno upotrebiti silu sprei vojno lice u vrenju slubene dunosti ili
ga na isti nain prinudi da postupi protivno slubenoj dunosti,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako su usled izvrenja dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice za slubu,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se.

Napad na vojno lice u vrenju vojne slube


lan 404
(1) Ko napadne ili preti da e napasti vojno lice koje vri slubu,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac naneo vojnom licu laku telesnu povredu ili preti
upotrebom oruja,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac naneo vojnom licu teku telesnu povredu ili je
izazvao teke posledice za slubu iz nehata,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac liio ivota vojno lice iz nehata,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.

Osloboenje od kazne za dela iz l. 400. do 404.


lan 405
Ako je uinilac dela iz l. 400, 401. stav 1, 402, 403. stav 1. i 404. st. 1. i 2. ovog zakonika bio izazvan
nezakonitim i grubim postupanjem vojnog lica moe se osloboditi od kazne.

Zlostavljanje potinjenog i mlaeg


lan 406
(1) Vojni stareina koji u slubi ili u vezi sa slubom zlostavlja potinjenog ili mlaeg ili sa njima postupa
na nain kojim se vrea ljudsko dostojanstvo,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana dolo do teke telesne povrede ili tekog naruavanja zdravlja
potinjenog ili mlaeg ili ako je delo izvreno prema vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

Povreda posebne vojne slube


lan 407
(1) Vojno lice koje postupi protivno propisima o straarskoj, patrolnoj, deurnoj, uvarskoj ili drugoj slinoj
slubi, pa usled toga nastupe tee tetne posledice za slubu ili je sluba bila tee ugroena,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno kod skladita oruja, municije ili eksplozivnog materijala ili
kod drugog objekta vanog znaaja,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda, ili imovinska teta velikih
razmera ili su nastupile druge teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(5) Ako su dela iz st. 1. do 4. ovog lana uinjena iz nehata, uinilac e se kazniti, za delo iz stava 1.
novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, za delo iz stava 2. novanom kaznom ili zatvorom do dve
godine, za delo iz stava 3. zatvorom od tri meseca do tri godine, a za delo iz stava 4. zatvorom od jedne
do osam godina.

Povreda obezbeenja dravne granice


lan 408
(1) Slubeno lice koje vrei slubu na granici postupi protivno propisima o uvanju dravne granice, pa
usled toga nastupe tee tetne posledice ili je sluba bila tee ugroena,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno za vreme vrenja dunosti u naroitim okolnostima ili je
usled dela nastupila teka telesna povreda ili imovinska teta velikih razmera ili su nastupile druge teke
posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz stava 2. ovog lana, uinilac e se
kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine, a ako je nastupila posledica iz stava 3. ovog lana,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Neistinito slubeno izvetavanje


lan 409
(1) Vojno lice koje pretpostavljenom stareini, usmeno ili pisano, u slubenom izvetaju iznese neistinite
podatke od znaaja za slubu ili preuti neku vanu injenicu ili prosledi takav izvetaj iako zna da su
podaci u njemu neistiniti, pa usled toga nastupe tee tetne posledice za slubu ili je sluba bila tee
ugroena,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno podnoenjem izvetaja od naroite vanosti ili su nastupile
teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti za delo iz stava 1. novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a za delo iz
stava 2. zatvorom od tri meseca do tri godine.

Nepreduzimanje mera za obezbeenje vojne jedinice


lan 410
(1) Vojni stareina koji u okviru svoje nadlenosti propusti da preduzme propisane, nareene ili druge
oigledno potrebne mere za obezbeenje jedinice, uvanje ivota i zdravlja ljudi koji su mu povereni, za
osiguranje i odravanje u ispravnom stanju objekata, predmeta i sredstava koji slue borbenoj gotovosti,
za uredno snabdevanje hranom ili vojnom opremom ili za uvanje i negu stoke, ili da se na vreme i uredno
izvre osiguravajui radovi ili obezbeenje objekata koji su mu povereni, pa time dovede u opasnost ivot
ljudi ili teko ugrozi zdravlje ljudi ili imovinu velike vrednosti,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teka telesna povreda ili imovinska teta velikih
razmera ili su nastupile druge teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz stava 2. ovog lana, uinilac e se
kazniti zatvorom do tri godine, a ako je nastupila posledica iz stava 3. ovog lana,
uinilac e se kazniti zatvorom do pet godina.

Nesavesna izrada i preuzimanje naoruanja i druge vojne opreme


lan 411
(1) Vojno ili drugo lice kojem je u preduzeu ili drugom pravnom licu koje radi za potrebe odbrane,
povereno rukovoenje proizvodnim ili drugim tehnolokim procesom ili nadzor nad njima, koje nesavesno
vri slubu ili obavezu koja mu je poverena, pa usled toga oruje, municija ili druga vojna oprema ne bude
izraena na vreme ili ne odgovaraju odreenom kvalitetu,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i vojno ili drugo lice koje nesavesno vrei slubu primi
predmete naoruanja ili drugu vojnu opremu koji ne odgovaraju uslovima ili ugovoru.
(3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako su dela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz stava 3. ovog lana,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

Nepropisno staranje o poverenom oruju


lan 412
(1) Ko nepropisno dri, uva ili rukuje poverenim orujem, municijom ili eksplozivom koji pripadaju vojnoj
jedinici ili vojnoj ustanovi, pa time prouzrokuje njihovo oteenje u veoj meri, unitenje ili nestanak,
kaznie se zatvorom do jedne godine.
(2) Rukovalac skladita oruja, municije, eksploziva i drugih borbenih sredstava koji ne preduzme mere za
njihovo obezbeenje ili odravanje, pa usled toga nastupi oteenje u veoj meri, unitenje ili nestanak tih
borbenih sredstava,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 2. ovog lana nastupila imovinska teta velikih razmera,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz stava 3. ovog lana,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

Protivpravno raspolaganje poverenim orujem


lan 413
Ko prisvoji, otui, zaloi, preda drugom na korienje, oteti ili uniti oruje, municiju ili eksploziv koji su
mu dati na upotrebu i slue potrebama odbrane,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Kraa oruja i dela borbenog sredstva


lan 414
(1) Ko ukrade oruje, municiju, eksploziv, borbeno sredstvo ili deo borbenog sredstva koji slue
potrebama odbrane,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako vrednost stvari iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od etristopedeset hiljada dinara ili ako je
kraa uinjena obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana ili drugih zatvorenih
prostorija ili je uinjena od strane grupe ili na naroito opasan ili drzak nain ili od strane lica koje je pri
sebi imalo kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili odbrane ili za vreme poara, poplave, zemljotresa
ili drugog udesa,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(3) Ako vrednost stvari iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

Odavanje vojne tajne


lan 415
(1) Ko neovlaeno drugom saopti, preda ili na drugi nain uini dostupnim podatke koji predstavljaju
vojnu tajnu ili pribavlja takve podatke u nameri da ih preda nepozvanom licu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili u pogledu naroito poverljivih podatka ili
radi objavljivanja ili korienja podataka u inostranstvu,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Vojnom tajnom smatraju se podaci koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadlenog organa
donesenim na osnovu zakona proglaeni vojnom tajnom i ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da
prouzrokuje tetne posledice za Vojsku Srbije ili odbranu ili bezbednost zemlje.
(5) Vojnom tajnom, u smislu stava 4. ovog lana, ne smatraju se podaci ili dokumenti koji su upravljeni na
teke povrede osnovnih prava oveka, ili na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbednosti Srbije, kao i
podaci ili dokumenti koji za cilj imaju prikrivanje uinjenog krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei
zatvor od pet godina ili tea kazna.

Neovlaen pristup vojnom objektu


lan 416
Ko neovlaeno ue u vojni objekat ili pravi skice ili crtee vojnih objekata ili borbenih sredstava ili ih
fotografie ili na drugi nain snima, iako zna da je to zabranjeno,
kaznie se zatvorom do tri godine.

Kanjavanje za krivina dela koja su izvrena za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba i
vanrednog stanja
lan 417

(1) Za krivino delo iz l. 394. stav 1, 399. st. 1. i 4, 400. st. 1. i 3, 401. st. 1, 6. i 7, 402, 403, 404. st. 1. i 2,
406, 407. st. 1, 2. i 5, 408. st. 1, 4. i 5, 409, 410. st. 1. i 4, 411. st. 1, 2, 4. i 5, 412. st. 1, 2, 4. i 5, 413, 414.
stav 1, 415. st. 1. i 3. i 416. ovog zakonika, ako je izvreno za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili
vanrednog stanja,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(2) Za krivino delo iz l. 394. st. 2. do 4, 397, 398, 399. st. 2, 3, 5. i 6, 400. stav 2, 401. st. 2. do 5, 404.
st. 3. i 4, 407. stav 3, 408. stav 2, 410. st. 2. i 5, 411. stav 3, 412. stav 3, 414. st. 2. i 3. i 415. stav 2. ovog
zakonika, ako je izvreno za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Za krivino delo iz l. 407. stav 4, 408. stav 3. i 410. stav 3. ovog zakonika, ako je izvreno za vreme
ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Neispunjavanje dunosti pri sprovoenju mobilizacije


lan 418
(1) Vojno ili slubeno lice koje pri sprovoenju mobilizacije za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili
vanrednog stanja, protivno svojoj dunosti, ne obezbedi prihvat, raspored i smetaj mobilisanog ljudstva,
prevoznih i drugih sredstava i stoke ili ne obezbedi snabdevanje mobilisanih ljudi i stoke ili u vezi sa
mobilizacijom ne izvri kakvu drugu dunost, usled ega su nastupile ili su mogle da nastupe tetne
posledice,
kaznie se zatvorom od jedne do pet godina.
(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako je usled dela iz stava 3. ovog lana nastupila posledica iz stava 2. ovog lana,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.

Podrivanje vojne i odbrambene moi


lan 419
(1) Ko uniti, uini neupotrebljivim ili omogui da preu u ruke neprijatelja odbrambena postrojenja,
odbrambeni objekti, poloaj, naoruanje i druga vojna i odbrambena sredstva, brod ili vazduhoplov ili
preda jedinicu neprijatelju bez borbe ili pre nego to su iscprljena sva sredstva za odbranu ili na drugi
nain omete ili dovede u opasnost vojne ili odbrambene mere,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Ko uini delo iz stava 1. ovog lana u nameri da pomogne neprijatelju,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ko priprema izvrenje dela iz st. 1. i 2. ovog lana,
kaznie se zatvorom od jedne do est godina.
(4) Ako su dela iz stava 1. ovog lana uinjena iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(5) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana imalo za posledicu smrt jednog ili vie lica ili je izazvalo opasnost za
ivot ljudi ili je praeno tekim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugroavanja bezbednosti,
ekonomske ili vojne snage zemlje,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Spreavanje borbe protiv neprijatelja


lan 420
(1) Ko za vreme rata ili oruanog sukoba spreava graane Srbije ili graane njenih saveznika da vode
borbu protiv neprijatelja,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(2) Ko za vreme rata ili oruanog sukoba propagandom ili na drugi nain odvraa graane Srbije ili
graane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.

Prelazak i predaja neprijatelju


lan 421
(1) Vojno lice koje za vreme rata ili oruanog sukoba pree u redove neprijateljske vojske,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina.
(2) Vojno lice koje se za vreme rata ili oruanog sukoba preda neprijatelju pre nego to je iscrpelo sve
mogunosti odbrane,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.

Sluba u neprijateljskoj vojsci


lan 422
(1) Graanin Srbije koji za vreme rata ili oruanog sukoba slui neprijateljskoj vojsci ili drugim
neprijateljskim oruanim formacijama ili uestvuje u ratu ili oruanom sukobu kao borac protiv Srbije i
njenih saveznika,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Ko vrbuje graane Srbije za slubu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oruanim
formacijama ili za uestvovanje u ratu ili oruanom sukobu protiv Srbije ili njenih saveznika,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.

Pomaganje neprijatelju
lan 423
(1) Graanin Srbije koji za vreme rata ili oruanog sukoba pomae neprijatelju u sprovoenju rekvizicije,
oduzimanju hrane ili drugih dobara ili u sprovoenju kakvih prinudnih mera prema stanovnitvu,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i graanin Srbije koji za vreme rata politiki ili privredno
sarauje sa neprijateljem.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana imalo za posledicu smrt jednog ili vie lica ili je izazvalo opasnost za
ivot ljudi ili je praeno tekim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugroavanja bezbednosti

ekonomske ili vojne snage zemlje,


uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Neispunjenje i naputanje dunosti za vreme borbe


lan 424
(1) Vojno lice koje za vreme borbe ili neposredno pred borbu ne izvri svoju dunost pa usled toga
nastupe tetne posledice za vojnu jedinicu ili za borbenu situaciju,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i vojno lice koje za vreme borbe ili neposredno pred borbu
samovoljno ili na prevaran nain napusti svoju dunost.
(3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Naputanje poloaja protivno nareenju


lan 425
(1) Vojni stareina koji protivno nareenju napusti poloaj sa jedinicom koja mu je poverena, pre nego to
je iscrpio sve mogunosti odbrane,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.
(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Naputanje oteenog broda i vazduhoplova pre vremena


lan 426
(1) Komandant ratnog broda koji za vreme rata ili oruanog sukoba napusti oteeni brod pre nego to je
izvrio svoju dunost po propisima o brodskoj slubi,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) lan posade ratnog broda koji za vreme rata ili oruanog sukoba napusti oteeni brod pre nego to je
komandant broda izdao nareenje za naputanje ili lan posade vojnog vazduhoplova koji za vreme rata
ili oruanog sukoba napusti oteeni vojni vazduhoplov pre nego to je izvrio svoju dunost po propisima
o letenju i korienju vazduhoplova,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posledice,
uinilac e se za delo iz stava 1. kazniti zatvorom najmanje deset godina, a za delo iz stava 2. zatvorom
od dve do deset godina.

Slabljenje borbenog morala


lan 427
(1) Ko neposredno pred borbu ili u toku borbe izazivanjem nezadovoljstva meu vojnim licima, irenjem
uznemiravajuih vesti, beanjem, bacanjem oruja ili municije, izazivanjem ili irenjem straha ili na drugi
nain slabi borbeni moral u jedinici ili nanosi tetu borbenoj situaciji,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(2) Vojni stareina koji ne preduzme potrebne mere prema potinjenom ili mlaem koji za vreme borbe ili
neposredno pred borbu iri strah meu vojnicima ili na drugi nain slabi borbeni moral jedinice ili nanosi
tetu borbenoj situaciji,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Neizvetavanje vojnih organa


lan 428
(1) Ko za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja ne izvesti pretpostavljenog, starijeg
ili vojnu komandu o dogaaju koji oigledno zahteva neodlono preduzimanje vojnih mera,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Uslovi za izricanje disciplinske kazne, odnosno mere


lan 429
Za krivino delo protiv Vojske Srbije za koje je propisana kazna zatvora do tri godine, umesto krivine
sankcije moe se vojnom licu izrei disciplinska kazna, odnosno mera utvrena zakonom, ako je delo
dobilo naroito lak vid i ako to zahtevaju interesi slube.

Krivino delo izvreno po nareenju pretpostavljenog


lan 430
Nee se kazniti potinjeni ako uini krivino delo po nareenju pretpostavljenog koje se tie slubene
dunosti, osim ako se nareenje odnosilo na izvrenje krivinog dela za koje se moe izrei pet godina
zatvora ili tea kazna, a potinjeni je znao da izvrenje nareenja predstavlja krivino delo.

Glava trideset esta


PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 431
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakonika prestaju da vae Osnovni krivini zakon ("Slubeni list
SFRJ", br. 44/76, 46/77, 34/84, 37/84, 74/87, 57/89, 3/90, 38/90, 45/90 i 54/90, "Slubeni list SRJ", br.
35/92, 16/93, 31/93, 37/93, 24/94 i 61/01, "Slubeni glasnik RS", broj 39/03) i Krivini zakon Republike
Srbije ("Slubeni glasnik SRS", br. 26/77, 28/77, 43/77, 20/79, 24/84, 39/86, 51/87, 6/89 i 42/89, "Slubeni
glasnik RS", br. 21/90, 16/90, 26/91, 75/91, 9/92, 49/92, 51/92, 23/93, 67/93, 47/94, 17/95, 44/98, 10/02,
11/02, 80/02, 39/03 i 67/03);
(2) Danom stupanja na snagu ovog zakonika prestaju da vae krivinopravne odredbe sadrane u:
- l. 105. i 107. Zakona o izboru narodnih poslanika (" Slubeni glasnik RS" , br. 35/00, 57/03 i 18/04);
- lanu 45. Zakona o zatiti od jonizujuih zraenja ("Slubeni list SRJ", broj 46/96);

- lanu 3. Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u SRJ ("Slubeni list SRJ", broj 12/95);
- lanu 92. Zakona o rudarstvu ("Slubeni glasnik RS", broj 44/95);
- lanu 12. Antimonopolskog zakona ("Slubeni list SRJ", broj 29/96);
- l. 172. i 174. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Slubeni glasnik RS", br. 80/02,
84/02, 23/03, 70/03, 55/04 i 61/05);
- lanu 27. Zakona o spreavanju pranja novca ("Slubeni list SRJ", broj 53/01);
- lanu 87. Zakona o Narodnoj banci Srbije ("Slubeni glasnik RS", br. 72/03 i 55/04);
- lanu 330. Carinskog zakona ("Slubeni glasnik RS", br. 73/03 i 61/05);
- l. 179, 181. i 182. Zakona o steajnom postupku ("Slubeni glasnik RS", broj 84/04);
- lanu 141. Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik RS", broj 84/04);
- lanu 24. Zakona o javnom redu i miru ("Slubeni glasnik RS", br. 5/92, 53/93, 67/93 i 48/94);
- lanu 33. Zakona o oruju i municiji ("Slubeni glasnik RS", br. 9/92, 53/93, 67/93, 48/94, 44/98 i 39/03);
- lanu 97. Zakona o igrama na sreu ("Slubeni glasnik RS", broj 84/04);
- lanu 1052. Zakona o pomorskoj i unutranjoj plovidbi ("Slubeni list SRJ", br. 12/98, 44/99, 74/99 i
73/00);
- lanu 46a Zakona o trgovini ("Slubeni list SRJ", br. 32/93, 41/93, 50/93, 41/94, 29/96 i 37/02);
- lanu 244. Zakona o tritu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata ("Slubeni list SRJ",
broj 65/02 i "Slubeni glasnik RS", br. 57/03, 55/04 i 45/05);
- lanu 31. Zakona o proizvodnji i prometu naoruanja i vojne opreme ("Slubeni list SRJ", broj 41/96);
- lanu 221. Zakona o osiguranju ("Slubeni glasnik RS", br. 55/04, 70/04 i 61/05).

lan 432
Ovaj zakonik stupa na snagu 1. januara 2006. godine.

Samostalni lanovi Zakona o izmenama i dopunama


Krivinog zakonika
("Sl. glasnik RS", br. 72/2009)

lan 189[s1]
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae:
- l. 149. i 150. Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06);

- lan 173. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Slubeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02
- ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 63/06 - ispravka dr.
zakona, 61/07 i 20/09);
- lan 20. Zakona o spreavanju nasilja i nedolinog ponaanja na sportskim priredbama ("Slubeni
glasnik RS", br. 67/03, 101/05 - dr. zakon i 90/07).

lan 190[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".

Samostalni lan Zakona o izmenama i dopunama


Krivinog zakonika
("Sl. glasnik RS", br. 121/2012)

lan 45[s2]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije",
izuzev l. 21. i 35. koji stupaju na snagu 15. aprila 2013. godine.

Samostalni lan Zakona o izmenama i dopunama


Krivinog zakonika
("Sl. glasnik RS", br. 104/2013)

lan 6(s3)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".

You might also like