Professional Documents
Culture Documents
Krivični Zakon
Krivični Zakon
rs
Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju vaea verzija propisa,
poslednju verziju moete nai OVDE.
KRIVINI ZAKONIK
("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009,
121/2012, 104/2013 i 108/2014)
OPTI DEO
Glava prva
OSNOVNE ODREDBE
Nema krivinog dela niti kazne bez zakona
lan 1
Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga krivina sankcija za delo koje pre nego to je uinjeno
zakonom nije bilo odreeno kao krivino delo, niti mu se moe izrei kazna ili druga krivina sankcija koja
zakonom nije bila propisana pre nego to je krivino delo uinjeno.
lan 4
(1) Krivine sankcije su: kazne, mere upozorenja, mere bezbednosti i vaspitne mere.
(2) Opta svrha propisivanja i izricanja krivinih sankcija je suzbijanje dela kojima se povreuju ili
ugroavaju vrednosti zatiene krivinim zakonodavstvom.
(3) Krivine sankcije se ne mogu izrei licu koje u vreme kada je delo uinjeno nije navrilo etrnaest
godina. Vaspitne mere i druge krivine sankcije mogu se izrei maloletniku pod uslovima propisanim
posebnim zakonom.
Glava druga
VAENJE KRIVINOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE SRBIJE
Vremensko vaenje krivinog zakonodavstva
lan 5
(1) Na uinioca krivinog dela primenjuje se zakon koji je vaio u vreme izvrenja krivinog dela.
(2) Ako je posle izvrenja krivinog dela izmenjen zakon, jednom ili vie puta, primenie se zakon koji je
najblai za uinioca.
(3) Na uinioca krivinog dela koje je predvieno zakonom sa odreenim vremenskim trajanjem
primenjuje se taj zakon, bez obzira na to kad mu se sudi, ako tim zakonom nije drukije odreeno.
Vaenje krivinog zakonodavstva Srbije za dravljanina Srbije koji uini krivino delo u
inostranstvu
lan 8
(1) Krivino zakonodavstvo Srbije vai za dravljanina Srbije i kad u inostranstvu uini koje drugo krivino
delo, osim krivinih dela navedenih u lanu 7. ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Srbije ili bude
izruen Srbiji.
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana krivino zakonodavstvo Srbije vai i za uinioca koji je postao
dravljanin Srbije poto je uinio krivino delo.
Vaenje krivinog zakonodavstva Srbije za stranca koji uini krivino delo u inostranstvu
lan 9
(1) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za stranca koji van teritorije Srbije uini prema njoj ili njenom
dravljaninu krivino delo i kad nisu u pitanju krivina dela navedena u lanu 7. ovog zakonika, ako se
zatekne na teritoriji Srbije ili bude izruen Srbiji.
(2) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za stranca koji prema stranoj dravi ili prema strancu uini u
inostranstvu krivino delo za koje se po zakonu zemlje u kojoj je uinjeno moe izrei kazna zatvora od
pet godina ili tea kazna, ako se zatekne na teritoriji Srbije, a ne bude izruen stranoj dravi. Ako ovim
zakonikom nije drukije odreeno, sud u takvom sluaju ne moe izrei teu kaznu od one koja je
propisana zakonom zemlje u kojoj je krivino delo uinjeno.
Pritvor, svako drugo lienje slobode u vezi sa krivinim delom, lienje slobode u toku postupka izruenja,
kao i kazna koju je uinilac izdrao po presudi inostranog ili meunarodnog krivinog suda uraunae se u
kaznu koju izrekne domai sud za isto krivino delo, a ako kazne nisu iste vrste, uraunavanje e se
izvriti po oceni suda.
Glava trea
KRIVINO DELO
1. Opte odredbe o krivinom delu
Krivino delo
lan 14
(1) Krivino delo je ono delo koje je zakonom predvieno kao krivino delo, koje je protivpravno i koje je
skrivljeno.
(2) Nema krivinog dela ukoliko je iskljuena protivpravnost ili krivica, iako postoje sva obeleja krivinog
dela odreena zakonom.
Nuna odbrana
lan 19
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u nunoj odbrani.
(2) Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinilac od svog dobra ili dobra drugoga odbije
istovremen protivpravan napad.
(3) Uiniocu koji je prekoraio granice nune odbrane moe se kazna ublaiti. Ako je uinilac prekoraio
granice nune odbrane usled jake razdraenosti ili prepasti izazvane napadom moe se i osloboditi od
kazne.
Krajnja nuda
lan 20
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u krajnjoj nudi.
(2) Krajnja nuda postoji kad je delo uinjeno radi toga da uinilac otkloni od svog dobra ili dobra drugoga
istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom uinjeno zlo nije
vee od zla koje je pretilo.
(3) Uiniocu koji je sam izazvao opasnost, ali iz nehata ili je prekoraio granice krajnje nude, moe se
kazna ublaiti. Ako je uinilac prekoraio granice krajnje nude pod naroito olakavajuim okolnostima
moe se i osloboditi od kazne.
(4) Nema krajnje nude ako je uinilac bio duan da se izlae opasnosti koja je pretila.
Sila i pretnja
lan 21
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno pod dejstvom neodoljive sile.
(2) Ako je krivino delo uinjeno pod dejstvom sile koja nije neodoljiva ili pretnje, uiniocu se kazna moe
ublaiti.
(3) U sluaju iz stava 1. ovog lana kao izvrilac krivinog dela smatrae se lice koje je primenilo
neodoljivu silu.
Krivica
lan 22
(1) Krivica postoji ako je uinilac u vreme kada je uinio krivino delo bio uraunljiv i postupao sa
umiljajem, a bio je svestan ili je bio duan i mogao biti svestan da je njegovo delo zabranjeno.
(2) Krivino delo je uinjeno sa krivicom i ako je uinilac postupao iz nehata, ukoliko zakon to izriito
predvia.
Neuraunljivost
lan 23
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u stanju neuraunljivosti.
(2) Neuraunljiv je onaj uinilac koji nije mogao da shvati znaaj svog dela ili nije mogao da upravlja
svojim postupcima usled duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, zaostalog duevnog
razvoja ili druge tee duevne poremeenosti.
(3) Uiniocu krivinog dela ija je sposobnost da shvati znaaj svog dela ili sposobnost da upravlja svojim
postupcima bila bitno smanjena usled nekog stanja iz stava 2. ovog lana (bitno smanjena uraunljivost)
moe se ublaiti kazna.
Skrivljena neuraunljivost
lan 24
(1) Krivica uinioca krivinog dela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u
kojem nije mogao da shvati znaaj svog dela ili da upravlja svojim postupcima utvruje se prema vremenu
neposredno pre dovoenja u takvo stanje.
(2) Uiniocu koji je pod okolnostima iz stava 1. ovog lana uinio krivino delo u stanju bitno smanjene
uraunljivosti ne moe se po tom osnovu ublaiti kazna.
Umiljaj
lan 25
Krivino delo je uinjeno sa umiljajem kad je uinilac bio svestan svog dela i hteo njegovo izvrenje ili
kad je uinilac bio svestan da moe uiniti delo pa je na to pristao.
Nehat
lan 26
Krivino delo je uinjeno iz nehata kad je uinilac bio svestan da svojom radnjom moe uiniti delo, ali je
olako drao da do toga nee doi ili da e to moi spreiti ili kad nije bio svestan da svojom radnjom moe
uiniti delo iako je prema okolnostima pod kojima je ono uinjeno i prema svojim linim svojstvima bio
duan i mogao biti svestan te mogunosti.
Stvarna zabluda
lan 28
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.
(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako uinilac nije bio duan i nije mogao da izbegne zabludu u pogledu
neke stvarne okolnosti koja predstavlja obeleje krivinog dela ili u pogledu neke stvarne okolnosti koja bi,
da je zaista postojala, inila delo dozvoljenim.
(3) Ako je uinilac bio u stvarnoj zabludi usled nehata, postojae krivino delo uinjeno iz nehata kad
zakon takvo krivino delo predvia.
Pravna zabluda
lan 29
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u neotklonjivoj pravnoj zabludi.
(2) Pravna zabluda je neotklonjiva ako uinilac nije bio duan i nije mogao da zna da je njegovo delo
zabranjeno.
(3) Uiniocu koji nije znao da je delo zabranjeno, ali je to bio duan i mogao da zna, kazna se moe
ublaiti.
Nepodoban pokuaj
lan 31
Uinilac koji pokua da izvri krivino delo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu moe
se osloboditi od kazne.
Dobrovoljni odustanak
lan 32
(1) Izvrilac koji je pokuao izvrenje krivinog dela ali je dobrovoljno odustao od daljeg preduzimanja
radnje izvrenja ili je spreio nastupanje posledice, moe se osloboditi od kazne.
(2) Odredba stava 1. ovog lana nee se primeniti ukoliko uinilac krivino delo nije dovrio zbog okolnosti
koje onemoguavaju ili znatno oteavaju izvrenje krivinog dela, ili zbog toga to je smatrao da takve
okolnosti postoje.
(3) Osloboditi se od kazne moe i saizvrilac, podstreka ili pomaga koji je dobrovoljno spreio izvrenje
krivinog dela.
(4) Ako je u sluaju iz st. 1. i 3. uinilac dovrio neko drugo samostalno krivino delo koje nije obuhvaeno
krivinim delom od ijeg izvrenja je odustao, uinilac se ne moe osloboditi od kazne za to drugo delo po
istom osnovu.
Podstrekavanje
lan 34
(1) Ko drugog sa umiljajem podstrekne da izvri krivino delo, kaznie se kaznom propisanom za to
krivino delo.
(2) Ko drugog sa umiljajem podstrekava na izvrenje krivinog dela iji pokuaj je po zakonu kanjiv, a
delo ne bude ni pokuano, kaznie se kao za pokuaj krivinog dela.
Pomaganje
lan 35
(1) Ko drugom sa umiljajem pomogne u izvrenju krivinog dela, kaznie se kaznom propisanom za to
krivino delo, ili ublaenom kaznom.
(2) Kao pomaganje u izvrenju krivinog dela smatra se naroito: davanje saveta ili uputstava kako da se
izvri krivino delo, stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog dela, stvaranje
uslova ili otklanjanje prepreka za izvrenje krivinog dela, kao i unapred obeano prikrivanje krivinog
dela, uinioca, sredstava kojima je krivino delo izvreno, tragova krivinog dela ili predmeta pribavljenih
krivinim delom.
lan 36
(1) Saizvrilac je odgovoran za izvreno krivino delo u granicama svog umiljaja ili nehata, a podstreka i
pomaga u granicama svog umiljaja.
(2) Osnovi koji iskljuuju krivicu izvrioca (l. 23, 28. i 29. ovog zakonika) ne iskljuuju krivino delo
saizvrioca, podstrekaa, ili pomagaa kod kojeg krivica postoji.
(3) Lini odnosi, svojstva i okolnosti usled kojih zakon dozvoljava osloboenje od kazne, ili koje utiu na
odmeravanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom izvriocu, saizvriocu, podstrekau ili pomagau
kod kojeg takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.
(4) Lini odnosi, svojstva i okolnosti koji predstavljaju bitno obeleje krivinog dela ne moraju postojati kod
podstrekaa ili pomagaa. Podstrekau ili pomagau koji nema takvo lino svojstvo, kazna se moe
ublaiti.
5. Posebne odredbe o krivinim delima uinjenim putem tampe ili drugih sredstava
javnog informisanja
Odgovornost urednika
lan 38
(1) Izvriocem krivinog dela izvrenog objavljivanjem informacije u novinama, na radiju, televiziji ili
drugom javnom glasilu smatra se autor informacije.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana izvriocem krivinog dela uinjenog putem novina, radija,
televizije ili drugog javnog glasila smatrae se odgovorni urednik, odnosno lice koje ga je zamenjivalo u
vreme objavljivanja informacije:
1) ako je do zavretka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom autor ostao nepoznat;
2) ako je informacija objavljena bez saglasnosti autora;
3) ako su u vreme objavljivanja informacije postojale stvarne ili pravne smetnje za gonjenje
autora, koje i dalje traju.
(3) Iskljuena je krivica odgovornog urednika, odnosno lica koje ga zamenjuje ukoliko je bio u neotklonjivoj
zabludi u pogledu neke od okolnosti navedenih u stavu 2. ta. 1. do 3. ovog lana.
lan 39
(1) Kad postoje uslovi iz lana 38. ovog zakonika izvriocem se smatraju:
1) izdava - za krivino delo izvreno putem nepovremene tampane publikacije, a ako nema
izdavaa ili postoje stvarne ili pravne smetnje za njegovo gonjenje - tampar koji je za to znao;
2) proizvoa - za krivino delo izvreno putem kompakt diska, gramofonske ploe,
magnetofonske trake i drugih auditivnih sredstava, filma za javno i privatno prikazivanje,
dijapozitiva, video-sredstava ili slinih sredstava namenjenih irem krugu lica.
(2) Ako je izdava, tampar ili proizvoa pravno lice ili dravni organ, izvrilac je lice koje odgovara za
izdavanje, tampanje ili proizvodnju.
Glava etvrta
KAZNE
1. Svrha kanjavanja, vrste kazni i uslovi za njihovo izricanje
Svrha kanjavanja
lan 42
U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4. stav 2), svrha kanjavanja je:
1) spreavanje uinioca da ini krivina dela i uticanje na njega da ubudue ne ini krivina dela;
2) uticanje na druge da ne ine krivina dela;
3) izraavanje drutvene osude za krivino delo, jaanje morala i uvrivanje obaveze potovanja
zakona.
Vrste kazni
lan 43
Uiniocu krivinog dela mogu se izrei sledee kazne:
1) kazna zatvora;
2) novana kazna;
3) rad u javnom interesu;
4) oduzimanje vozake dozvole.
Kazna zatvora
lan 45
(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset godina.
(2) Kazna zatvora iz stava 1. ovog lana izrie se na pune godine i mesece, a do est meseci i na dane.
(3) Za najtea krivina dela i najtee oblike tekih krivinih dela moe se uz kaznu iz stava 1. ovog lana
izuzetno propisati i kazna zatvora od trideset do etrdeset godina. Kazna zatvora od trideset do etrdeset
godina izrie se na pune godine.
(4) Zatvor od trideset do etrdeset godina ne moe se izrei licu koje u vreme izvrenja krivinog dela nije
navrilo dvadeset jednu godinu ivota.
(5) Ako uiniocu krivinog dela izrekne kaznu zatvora do jedne godine, sud moe istovremeno odrediti da
e se ona izvriti tako to e je osueni izdravati u prostorijama u kojima stanuje ukoliko se s obzirom na
linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo dranje posle uinjenog dela, stepen krivice i druge okolnosti
pod kojima je delo uinio moe oekivati da e se i na taj nain ostvariti svrha kanjavanja.
(6) Osueni kojem je odreeno izvrenje kazne zatvora na nain predvien u stavu 5. ovog lana ne sme
naputati prostorije u kojima stanuje, osim u sluajevima propisanim zakonom koji ureuje izvrenje
krivinih sankcija. Ukoliko osueni jednom u trajanju preko est asova ili dva puta u trajanju do est
asova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud e odrediti da ostatak kazne zatvora izdri u
zavodu za izvrenje kazne zatvora.
(7) Osuenom za krivino delo protiv braka i porodice koji ivi sa oteenim u istom porodinom
domainstvu ne moe se odrediti izvrenje kazne zatvora na nain propisan u stavu 5. ovog lana.
Uslovni otpust
lan 46
(1) Osuenog koji je izdrao dve treine kazne zatvora sud e uslovno otpustiti sa izdravanja kazne, ako
se u toku izdravanja kazne tako popravio da se moe sa osnovom oekivati da e se na slobodi dobro
vladati, a naroito da do isteka vremena za koje je izreena kazna ne uini novo krivino delo. Pri oceni da
li e se osueni uslovno otpustiti uzee se u obzir njegovo vladanje za vreme izdravanja kazne,
izvravanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju
da je u odnosu na njega postignuta svrha kanjavanja. Ne moe se uslovno otpustiti osueni koji je tokom
izdravanja kazne dva puta disciplinski kanjavan i kome su oduzete dodeljene pogodnosti.
(2) Ukoliko ispunjava uslove iz stava 1. ovog lana, sud moe uslovno otpustiti osuenog:
- koji izdrava kaznu zatvora od 30 do 40 godina;
- koji je osuen za krivina dela protiv ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom (l.
370. do 393a), krivina dela protiv polne slobode (l. 178. do 185b), krivino delo nasilje u porodici (lan
194. st. 2. do 4), krivino delo neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (lan 246. stav
4), krivina dela protiv ustavnog ureenja i bezbednosti Republike Srbije (l. 305. do 321), krivino delo
primanje mita (lan 367) i krivino delo davanje mita (lan 368);
- koji je osuen od strane nadlenih sudova, odnosno njihovih posebnih odeljenja, u postupcima voenim
u skladu sa nadlenou odreenom Zakonom o organizaciji i nadlenosti dravnih organa u suzbijanju
organizovanog kriminala, korupcije i drugih tekih krivinih dela;
- koji je vie od tri puta pravnosnano osuen na bezuslovnu kaznu zatvora, a nije izvreno brisanje ili ne
postoje uslovi za brisanje neke od osuda.
(3) Sud moe u odluci o uslovnom otpustu odrediti da je osueni duan da ispuni obaveze predviene
krivinopravnim odredbama.
(4) U sluaju iz st. 1. i 2. ovog lana, ako uslovni otpust ne bude opozvan, smatra se da je osueni izdrao
kaznu.
lan 48
(1) Novana kazna se moe odmeriti i izrei ili u dnevnim iznosima (lan 49) ili u odreenom iznosu (lan
50).
(2) Za krivina dela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna kazna moe se izrei i kad nije
propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da e se uinilac kazniti kaznom zatvora ili novanom
kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.
(1) Ako nije mogue utvrditi visinu dnevnog iznosa novane kazne ni na osnovu slobodne procene suda
(lan 49. stav 5), ili bi pribavljanje takvih podataka znatno produilo trajanje krivinog postupka, sud e
izrei novanu kaznu u odreenom iznosu u okviru propisane najmanje i najvee mere novane kazne.
(2) Novana kazna ne moe biti manja od deset hiljada dinara. Novana kazna ne moe biti vea od
milion dinara, a za krivina dela uinjena iz koristoljublja vea od deset miliona dinara.
(3) Novana kazna kao glavna kazna izrie se u sledeim iznosima:
1) do sto hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do tri meseca;
2) od dvadeset hiljada do dvesta hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna
zatvora do est meseci;
3) od trideset hiljada do trista hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna
zatvora do jedne godine;
4) od pedeset hiljada do petsto hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna
zatvora do dve godine;
5) najmanje sto hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do tri
godine;
6) u okviru propisanog iznosa za krivina dela za koja je kao jedina kazna propisana novana
kazna.
(2) Rad u javnom interesu je svaki onaj drutveno koristan rad kojim se ne vrea ljudsko dostojanstvo i
koji se ne vri u cilju sticanja dobiti.
(3) Rad u javnom interesu ne moe biti krai od ezdeset asova niti dui od tristaezdeset asova. Rad u
javnom interesu traje ezdeset asova u toku jednog meseca i odreuje se da bude obavljen za vreme
koje ne moe biti krae od mesec dana, niti due od est meseci.
(4) Prilikom izricanja ove kazne sud e imajui u vidu svrhu kanjavanja, uzeti u obzir vrstu uinjenog
krivinog dela, linost uinioca, kao i njegovu spremnost da obavlja rad u javnom interesu. Rad u javnom
interesu se ne moe izrei bez pristanka uinioca.
(5) Ako osueni ne obavi deo ili sve asove izreene kazne rada u javnom interesu, sud e ovu kaznu
zameniti kaznom zatvora tako to e za svakih zapoetih osam asova rada u javnom interesu odrediti
jedan dan zatvora.
(6) Ukoliko uinilac ispunjava sve svoje obaveze vezane za rad u javnom interesu, sud mu moe duinu
izreenog rada u javnom interesu umanjiti za jednu etvrtinu.
2. Odmeravanje kazne
Opta pravila o odmeravanju kazne
lan 54
(1) Sud e uiniocu krivinog dela odmeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to delo,
imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea
(olakavajue i oteavajue okolnosti), a naroito: stepen krivice, pobude iz kojih je delo uinjeno, jainu
ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je delo uinjeno, raniji ivot uinioca,
njegove line prilike, njegovo dranje posle uinjenog krivinog dela a naroito njegov odnos prema rtvi
krivinog dela, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca.
(2) Pri odmeravanju novane kazne u odreenom iznosu (lan 50) sud e posebno uzeti u obzir i imovno
stanje uinioca.
(3) Okolnost koja je obeleje krivinog dela ne moe se uzeti u obzir i kao oteavajua, odnosno
olakavajua okolnost, izuzev ako prelazi meru koja je potrebna za postojanje krivinog dela ili odreenog
oblika krivinog dela ili ako postoje dve ili vie ovakvih okolnosti, a samo jedna je dovoljna za postojanje
teeg, odnosno lakeg oblika krivinog dela.
Povrat
lan 55
Kad sud odmerava kaznu uiniocu za krivino delo koje je uinio posle izdrane, oprotene ili zastarele
kazne ili osloboenja od kazne, po proteku roka za opozivanje uslovne osude ili posle izreene sudske
opomene, moe tu okolnost uzeti kao oteavajuu, cenei pri tom posebno teinu ranije uinjenog
krivinog dela, da li je ranije delo iste vrste kao i novo delo, da li su oba dela uinjena iz istih pobuda,
okolnosti pod kojima su dela uinjena i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izreene,
oprotene ili zastarele kazne, osloboenja od kazne, od proteka roka za opozivanje ranije uslovne osude
ili od izreene sudske opomene.
Ublaavanje kazne
lan 56
Sud moe uiniocu krivinog dela izrei kaznu ispod granice propisane zakonom ili blau vrstu kazne,
kad:
1) zakon predvia da se kazna moe ublaiti;
2) zakon predvia da se uinilac moe osloboditi od kazne, a sud ga ne oslobodi od kazne;
3) utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti i oceni da se i sa ublaenom kaznom moe postii
svrha kanjavanja.
4) ako je za krivino delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor od dve godine, kazna se
moe ublaiti do est meseci zatvora;
5) ako je za krivino delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor od jedne godine, kazna se
moe ublaiti do tri meseca zatvora;
6) ako je za krivino delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor ispod jedne godine, kazna
se moe ublaiti do trideset dana zatvora;
7) ako je za krivino delo propisana kazna zatvora bez naznaenja najmanje mere, umesto
zatvora moe se izrei novana kazna ili rad u javnom interesu;
8) ako je za krivino delo propisana novana kazna sa naznaenjem najmanje mere, kazna se
moe ublaiti do deset dnevnih iznosa, odnosno deset hiljada dinara.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, ne moe se ublaiti kazna za krivina dela iz l. 134. st 2. i 3, 178,
179, 180, 214. st. 2. i 3, 246. st. 1. i 3, 350. st. 3. i 4. i 388. ovog zakonika.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog lana ne moe se ublaiti kazna uiniocu krivinog dela koji je ranije
osuivan za istovrsno krivino delo.
(4) Kad je sud ovlaen da uinioca krivinog dela oslobodi od kazne moe mu kaznu ublaiti, bez
ogranienja propisanih u st. 1. do 3. ovog lana.
Osloboenje od kazne
lan 58
(1) Sud moe osloboditi od kazne uinioca krivinog dela samo kad to zakon izriito predvia.
(2) Sud moe osloboditi od kazne i uinioca krivinog dela uinjenog iz nehata kad posledice dela tako
teko pogaaju uinioca da izricanje kazne u takvom sluaju oigledno ne bi odgovaralo svrsi
kanjavanja.
(3) Sud moe osloboditi od kazne i uinioca krivinog dela za koje je propisana kazna zatvora do pet
godina, ako posle izvrenog krivinog dela, a pre nego to je saznao da je otkriven, otkloni posledice dela
ili nadoknadi tetu prouzrokovanu krivinim delom.
1) ako je za neko od krivinih dela u sticaju utvrdio kaznu zatvora od trideset do etrdeset
godina izrei e samo tu kaznu;
2) ako je za krivina dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, povisie najteu utvrenu kaznu, s tim
da jedinstvena kazna ne sme dostii zbir utvrenih kazni, niti prei dvadeset godina zatvora;
3) ako su za sva krivina dela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena
kazna ne moe biti vea od deset godina zatvora;
4) ako je za krivina dela u sticaju utvrdio samo novane kazne, izrei e jednu novanu kaznu
u visini zbira utvrenih kazni, s tim da ona ne sme prei osamnaest miliona dinara, a ako je
utvrdio samo novane kazne u odreenim iznosima (lan 50), ona ne sme prei milion dinara
odnosno deset miliona dinara kad su jedno ili vie krivinih dela izvreni iz koristoljublja;
5) ako je za krivina dela u sticaju utvrdio samo kazne rada u javnom interesu, izrei e jednu
kaznu rada u javnom interesu u visini zbira utvrenih asova rada, s tim da ona ne sme prei
tristaezdeset asova, a vreme u kome se rad mora obaviti ne sme biti due od est meseci;
6) ako je za neka krivina dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga dela novane kazne,
izrei e jednu kaznu zatvora i jednu novanu kaznu po odredbama ta. 2. do 4. ovog stava.
(3) Novanu kaznu kao sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar i za jedno krivino delo u
sticaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni, izrei e jednu novanu kaznu u skladu sa odredbom stava 2.
taka 4. ovog lana. Ako sud utvrdi novanu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i novanu kaznu kao
sporednu kaznu, izrei e jednu novanu kaznu primenjujui pravila iz stava 2. taka 4. ovog lana.
(4) Ako je sud za krivina dela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloletnikog zatvora, izrei e kaznu
zatvora kao jedinstvenu kaznu primenom pravila predvienih u stavu 2. taka 2. ovog lana.
lan 62
(1) Ako se osuenom licu sudi za krivino delo uinjeno pre nego to je zapoelo izdravanje kazne po
ranijoj osudi ili za krivino delo uinjeno za vreme izdravanja kazne zatvora ili maloletnikog zatvora, sud
e izrei jedinstvenu kaznu za sva krivina dela primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, uzimajui
ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili deo kazne koju je osueni izdrao uraunae se u
izreenu kaznu zatvora.
(2) Za krivino delo uinjeno u toku izdravanja kazne zatvora ili maloletnikog zatvora sud e uiniocu
izrei kaznu, nezavisno od ranije izreene kazne, ako se primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, s
obzirom na teinu krivinog dela i neizdrani deo ranije izreene kazne, ne bi mogla ostvariti svrha
kanjavanja.
(3) Osueni koji za vreme izdravanja kazne zatvora ili maloletnikog zatvora uini krivino delo za koje
zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, kaznie se disciplinski.
Glava peta
MERE UPOZORENJA
1. Uslovna osuda i sudska opomena
Svrha uslovne osude i sudske opomene
lan 64
(1) Mere upozorenja su: uslovna osuda i sudska opomena.
(2) U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4. stav 2), svrha uslovne osude i sudske opomene je da
se prema uiniocu lakeg krivinog dela ne primeni kazna kad se moe oekivati da e upozorenje uz
pretnju kazne (uslovna osuda) ili samo upozorenje (sudska opomena) dovoljno uticati na uinioca da vie
ne vri krivina dela.
Uslovna osuda
lan 65
(1) Uslovnom osudom sud uiniocu krivinog dela utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se ona nee
izvriti, ako osueni za vreme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne niti due od pet godina
(vreme proveravanja) ne uini novo krivino delo.
(2) Sud moe u uslovnoj osudi odrediti da e se kazna izvriti i ako osueni u odreenom roku ne vrati
imovinsku korist pribavljenu izvrenjem krivinog dela, ne naknadi tetu koju je prouzrokovao krivinim
delom ili ne ispuni druge obaveze predviene u krivinopravnim odredbama. Rok za ispunjenje tih
obaveza utvruje sud u okviru odreenog vremena proveravanja.
(3) Mere bezbednosti, izreene uz uslovnu osudu, izvravaju se.
(4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moe za novo uinjeno krivino delo izrei uslovnu osudu ili
kaznu. Osuenom, kome za novo krivino delo bude izreen zatvor, vreme provedeno na izdravanju ove
kazne ne rauna se u vreme proveravanja utvreno uslovnom osudom za ranije delo.
(5) Ako sud nae da i za novo krivino delo treba izrei uslovnu osudu, primenom odredaba lana 60.
ovog zakonika, utvrdie jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino delo i odredie novo
vreme proveravanja koje ne moe biti krae od jedne ni due od pet godina, raunajui od dana
pravnosnanosti nove presude. Ukoliko osueni u toku novog vremena proveravanja ponovo uini krivino
delo, sud e opozvati uslovnu osudu i izrei kaznu zatvora, primenom odredbe stava 3. ovog lana.
(2) Zatitni nadzor obuhvata zakonom predviene mere pomoi, staranja, nadzora i zatite.
(3) Ako u toku trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mere, moe zatitni nadzor
ukinuti pre isteka odreenog vremena.
(4) Ako osueni kome je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga
moe opomenuti ili moe ranije obaveze zameniti drugim ili produiti trajanje zatitnog nadzora u okviru
vremena proveravanja ili opozvati uslovnu osudu.
Pri izboru obaveza iz lana 73. ovog zakonika i odreivanja njihovog trajanja, sud e naroito uzeti u obzir
godine ivota uinioca, njegovo zdravstveno stanje, sklonosti i navike, pobude iz kojih je izvrio krivino
delo, dranje posle izvrenog krivinog dela, raniji ivot, line i porodine prilike, uslove za ispunjenje
naloenih obaveza, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca, a od znaaja su za izbor
mera zatitnog nadzora i njihovo trajanje.
Sudska opomena
lan 77
(1) Sudska opomena moe se izrei za krivina dela za koja je propisan zatvor do jedne godine ili
novana kazna, a uinjena su pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih ine naroito lakim.
(2) Za odreena krivina dela i pod uslovima predvienim zakonom sudska opomena moe se izrei i kad
je propisan zatvor do tri godine.
(3) Sudsku opomenu sud moe izrei za vie krivinih dela uinjenih u sticaju, ako za svako od tih dela
postoje uslovi iz st. 1. i 2. ovog lana.
(4) Pri odluivanju da li e izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi sudske opomene,
posebno uzeti u obzir linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje posle izvrenja krivinog
dela, a naroito njegov odnos prema rtvi krivinog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je
delo uinjeno.
(5) Sudska opomena ne moe se izrei vojnim licima za krivina dela protiv Vojske Srbije.
Glava esta
MERE BEZBEDNOSTI
Svrha mera bezbednosti
lan 78
U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4. stav 2), svrha mera bezbednosti je da se otklone stanja ili
uslovi koji mogu biti od uticaja da uinilac ubudue ne vri krivina dela.
(5) Proterivanje stranca iz zemlje i zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama moe se
izrei ako je uiniocu izreena kazna ili uslovna osuda.
(6) Mera zabrane pribliavanja i komunikacije sa oteenim moe se izrei ako je uiniocu izreena
novana kazna, rad u javnom interesu, oduzimanje vozake dozvole, uslovna osuda i sudska opomena.
(7) Za krivina dela u sticaju mera bezbednosti e se izrei ako je utvrena za jedno od krivinih dela u
sticaju.
lan 85
(1) Sud moe uiniocu krivinog dela zabraniti vrenje odreenog poziva, odreene delatnosti ili svih ili
nekih dunosti vezanih za raspolaganje, korienje, upravljanje ili rukovanje tuom imovinom ili za
uvanje te imovine, ako se opravdano moe smatrati da bi njegovo dalje vrenje takve delatnosti bilo
opasno.
(2) Sud odreuje trajanje mere iz stava 1. ovog lana, koje ne moe biti krae od jedne niti due od deset
godina, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru, odnosno u
zdravstvenoj ustanovi u kojoj je izvrena mera bezbednosti ne uraunava u vreme trajanja ove mere.
(3) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da e se ta osuda opozvati, ako uinilac prekri zabranu
vrenja poziva, delatnosti ili dunosti.
Oduzimanje predmeta
lan 87
(1) Mera bezbednosti oduzimanja predmeta moe se odrediti u pogledu predmeta koji je bio namenjen ili
upotrebljen za izvrenje krivinog dela ili je nastao izvrenjem krivinog dela, kad postoji opasnost da e
se odreeni predmet ponovo upotrebiti za izvrenje krivinog dela, ili kad je radi zatite opte bezbednosti
ili iz moralnih razloga oduzimanje predmeta neophodno.
(2) Primena ove mere bezbednosti ne utie na pravo treih lica na naknadu tete zbog oduzimanja
predmeta prema izvriocu krivinog dela.
(3) Zakonom se moe odrediti obavezno oduzimanje predmeta, a moe se odrediti i njihovo obavezno
unitavanje. Zakonom se mogu odrediti i uslovi za oduzimanje odreenih predmeta u pojedinim
sluajevima.
(1) Sud moe uiniocu krivinog dela izrei meru zabrane prisustvovanja odreenim sportskim
priredbama, kada je to radi zatite opte bezbednosti neophodno.
(2) Mera iz stava 1. ovog lana izvrava se na taj nain to je uinilac krivinog dela duan da se
neposredno pre poetka vremena odravanja odreenih sportskih priredbi lino javi slubenom licu u
podrunoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj stanici, na podruju na kojem se uinilac zatekao i da
boravi u njihovim prostorijama za vreme odravanja sportske priredbe.
(3) Sud odreuje trajanje mere iz stava 1. ovog lana, koje ne moe biti krae od jedne niti due od pet
godina, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru ne uraunava
u vreme trajanja ove mere.
(4) Ako sud izrekne uslovnu osudu, sud e odrediti da e se ta osuda opozvati, ako uinilac prekri
zabranu prisustvovanja odreenim sportskim priredbama, odnosno ako ne izvri dunost iz stava 2. ovog
lana.
(5) Ako posle izdrane kazne zatvora, uinilac prekri zabranu prisustvovanja odreenim sportskim
priredbama, odnosno ako ne izvri dunost iz stava 2. ovog lana, sud koji je izrekao meru iz stava 1.
ovog lana, moe ga kazniti zatvorom od trideset dana do tri meseca.
(6) Zakonom se moe odrediti obavezna zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama.
Glava sedma
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI
Osnov oduzimanja imovinske koristi
lan 91
(1) Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu krivinim delom.
(2) Korist iz stava 1. ovog lana oduzee se, pod uslovima predvienim ovim zakonikom i sudskom
odlukom kojom je utvreno izvrenje krivinog dela.
drugu imovinsku korist koja odgovara vrednosti imovine pribavljene izvrenjem krivinog dela ili proistekle
iz krivinog dela ili plati novani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi.
(2) Imovinska korist pribavljena krivinim delom oduzee se i od pravnog ili fizikog lica na koja je
prenesena bez naknade ili uz naknadu koja oigledno ne odgovara stvarnoj vrednosti.
(3) Ako je krivinim delom pribavljena imovinska korist za drugog ta korist e se oduzeti.
Zatita oteenog
lan 93
(1) Ako je u krivinom postupku usvojen imovinskopravni zahtev oteenog, sud e izrei oduzimanje
imovinske koristi samo ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtev oteenog u tom iznosu.
(2) Oteeni koji je u krivinom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahteva upuen na parnicu
moe traiti da se namiri iz oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od est meseci od dana
pravnosnanosti odluke kojom je upuen na parnicu.
(3) Oteeni koji u krivinom postupku nije podneo imovinskopravni zahtev moe zahtevati namirenje iz
oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrivanja svog zahteva pokrenuo parnicu u roku od tri meseca od
dana saznanja za presudu kojom je izreeno oduzimanje imovinske koristi, a najdalje u roku od tri godine
od dana pravnosnanosti odluke o oduzimanju imovinske koristi.
(4) U sluajevima iz st. 2. i 3. ovog lana oteeni mora u roku od tri meseca od dana pravnosnanosti
odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni zahtev zatraiti namirenje iz oduzete imovinske koristi.
Glava osma
PRAVNE POSLEDICE OSUDE
Nastupanje pravnih posledica osude
lan 94
(1) Osude za odreena krivina dela ili na odreene kazne mogu imati za pravnu posledicu prestanak,
odnosno gubitak odreenih prava ili zabranu sticanja odreenih prava.
(2) Pravne posledice osude ne mogu nastupiti kad je za krivino delo uiniocu izreena novana kazna,
uslovna osuda, ako ne bude opozvana, sudska opomena ili kad je uinilac osloboen od kazne.
(3) Pravne posledice osude mogu se predvideti samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su
predviene.
3) gubitak odreenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom dravnog organa ili organa
lokalne samouprave.
(2) Pravne posledice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava su:
1) zabrana sticanja odreenih javnih funkcija;
2) zabrana sticanja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreenja u slubi;
3) zabrana sticanja ina vojnog stareine;
4) zabrana dobijanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom dravnih organa ili
organa lokalne samouprave.
Glava deveta
REHABILITACIJA, PRESTANAK PRAVNIH POSLEDICA OSUDE I
DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE
Opti pojam rehabilitacije
lan 97
(1) Rehabilitacijom se brie osuda i prestaju sve njene pravne posledice, a osueni se smatra
neosuivanim.
(2) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona (zakonska rehabilitacija) ili po molbi osuenog lica
na osnovu sudske odluke (sudska rehabilitacija).
(3) Rehabilitacijom se ne dira u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi.
Zakonska rehabilitacija
lan 98
(1) Zakonska rehabilitacija se daje samo licima koja pre osude na koju se odnosi rehabilitacija nisu bila
osuivana ili koja su se po zakonu smatrala neosuivanim.
(2) Zakonska rehabilitacija nastaje, ako:
1) lice koje je oglaeno krivim, a osloboeno od kazne ili kojem je izreena sudska opomena, u
roku od godinu dana od pravnosnanosti presude, odnosno reenja ne uini novo krivino
delo;
2) lice kojem je izreena uslovna osuda, u vreme proveravanja i u roku od godinu dana po
isteku roka proveravanja, ne uini novo krivino delo;
3) lice koje je osueno na novanu kaznu, kaznu rada u javnom interesu, oduzimanja vozake
dozvole ili kaznu zatvora do est meseci, u roku od tri godine od dana kad je ta kazna
izvrena, zastarela ili oprotena, ne uini novo krivino delo;
4) lice koje je osueno na kaznu zatvora preko est meseci do jedne godine, u roku od pet
godina od dana kad je ta kazna izvrena, zastarela ili oprotena, ne uini novo krivino delo.
5) lice koje je osueno na kaznu zatvora preko jedne do tri godine, u roku od deset godina od
dana kad je ta kazna izvrena, zastarela ili oprotena, ne uini novo krivino delo.
(3) Zakonska rehabilitacija ne nastaje ako sporedna kazna jo nije izvrena ili ako jo traju mere
bezbednosti.
Sudska rehabilitacija
lan 99
(1) Sudska rehabilitacija moe se dati licu koje je osueno na kaznu zatvora preko tri do pet godina, ako u
roku od deset godina od dana kad je ta kazna izdrana, zastarela ili oprotena ne uini novo krivino delo.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana sud e dati rehabilitaciju ako nae da je osueno lice svojim
vladanjem zasluilo rehabilitaciju i ako je, prema svojim mogunostima, naknadilo tetu prouzrokovanu
krivinim delom, pri emu je sud duan da uzme u obzir i sve druge okolnosti od znaaja za davanje
rehabilitacije, a posebno prirodu i znaaj dela.
(3) Sudska rehabilitacija ne moe se dati ako sporedna kazna jo nije izvrena ili ako jo traju mere
bezbednosti.
(2) Pri odluivanju o prestanku pravne posledice osude sud e uzeti u obzir ponaanje osuenog posle
osude, da li je naknadio tetu prouzrokovanu krivinim delom i vratio imovinsku korist steenu izvrenjem
krivinog dela, kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka pravne posledice osude.
Glava deseta
ZASTARELOST
Zastarelost krivinog gonjenja
lan 103
Ako u ovom zakoniku nije drukije odreeno, krivino gonjenje ne moe se preduzeti kad protekne:
1) dvadeset pet godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei zatvor od trideset do
etrdeset godina;
2) dvadeset godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko
petnaest godina;
3) petnaest godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko
deset godina;
4) deset godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko pet
godina;
5) pet godina od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko tri godine;
6) tri godine od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko jedne
godine;
7) dve godine od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora do jedne godine
ili novana kazna.
(2) Zastarelost izvrenja mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog leenja i uvanja u zdravstvenoj
ustanovi, obaveznog psihijatrijskog leenja na slobodi, obaveznog leenja narkomana, obaveznog leenja
alkoholiara i oduzimanja predmeta nastaje kad protekne pet godina od dana pravnosnanosti odluke
kojom su te mere izreene.
(3) Zastarelost izvrenja mera bezbednosti zabrane vrenja poziva, delatnosti i dunosti, zabrane
upravljanja motornim vozilom i proterivanja stranca iz zemlje nastaje kad protekne vreme za koje su te
mere izreene.
Glava jedanaesta
AMNESTIJA I POMILOVANJE
Amnestija
lan 109
(1) Licima koja su obuhvaena aktom amnestije daje se osloboenje od krivinog gonjenja ili potpuno ili
delimino osloboenje od izvrenja kazne, zamenjuje se izreena kazna blaom kaznom, daje se
rehabilitacija ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posledice osude.
(2) Amnestijom se mogu ukinuti sledee mere bezbednosti: zabrana vrenja poziva, delatnosti i dunosti,
zabrana upravljanja motornim vozilom i proterivanje stranaca iz zemlje.
Pomilovanje
lan 110
(1) Pomilovanjem se poimenino odreenom licu daje osloboenje od krivinog gonjenja ili potpuno ili
delimino osloboenje od izvrenja kazne, zamenjuje se izreena kazna blaom kaznom ili uslovnom
osudom, daje se rehabilitacija, odreuje krae trajanje odreene pravne posledice osude ili se ukidaju
pojedine ili sve pravne posledice osude.
(2) Pomilovanjem se moe ukinuti ili odrediti krae trajanje mere bezbednosti zabrana vrenja poziva,
delatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i proterivanje stranca iz zemlje.
Glava dvanaesta
ZNAENJE IZRAZA
Znaenje izraza u ovom zakoniku
lan 112
(1) Pod teritorijom Srbije podrazumevaju se suvozemna teritorija, vodene povrine unutar njenih granica,
kao i vazduni prostor nad njima.
(2) Pod krivinim zakonodavstvom Srbije podrazumevaju se ovaj zakonik kao i sve krivinopravne
odredbe sadrane u drugim zakonima Srbije.
(3) Slubenim licem smatra se:
1) lice koje u dravnom organu vri slubene dunosti;
2) izabrano, imenovano ili postavljeno lice u dravnom organu, organu lokalne samouprave ili
lice koje stalno ili povremeno vri slubene dunosti ili slubene funkcije u tim organima;
3) javni belenik, izvritelj i arbitar, kao i lice u ustanovi, preduzeu ili drugom subjektu, kojem je
povereno vrenje javnih ovlaenja, koje odluuje o pravima, obavezama ili interesima fizikih
ili pravnih lica ili o javnom interesu;
4) slubenim licem smatra se i lice kojem je faktiki povereno vrenje pojedinih slubenih
dunosti ili poslova;
5) vojno lice.
(4) Stranim slubenim licem smatra se lice koje je lan, funkcioner ili slubenik zakonodavnog ili izvrnog
organa strane drave, lice koje je sudija, porotnik, lan, funkcioner ili slubenik suda strane drave ili
meunarodnog suda, lice koje je lan, funkcioner ili slubenik meunarodne organizacije i njenih organa,
kao i lice koje je arbitar u stranoj ili meunarodnoj arbitrai.
(5) Odgovornim licem u pravnom licu smatra se lice koje na osnovu zakona, propisa ili ovlaenja vri
odreene poslove upravljanja, nadzora ili druge poslove iz delatnosti pravnog lica, kao i lice kome je
faktiki povereno obavljanje tih poslova. Odgovornim licem smatra se i slubeno lice kad su u pitanju
krivina dela kod kojih je kao izvrilac oznaeno odgovorno lice, a u ovom zakoniku nisu predviena u
glavi o krivinim delima protiv slubene dunosti, odnosno kao krivina dela slubenog lica.
(6) Vojnim licem smatra se profesionalni vojnik (profesionalni oficir, profesionalni podoficir, oficir po
ugovoru, podoficir po ugovoru i vojnik po ugovoru), vojnik na odsluenju vojnog roka, student vojne
akademije, uenik vojne kole, lice iz rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj
dunosti i civilno lice koje vri odreenu vojnu dunost.
(7) Kad je kao izvrilac odreenih krivinih dela oznaeno slubeno lice, odgovorno lice ili vojno lice, lica
navedena u st. 3, 5. i 6. ovog lana mogu biti izvrioci tih dela, ako iz obeleja pojedinog dela ili iz
pojedinog propisa ne proizilazi da izvrilac moe biti samo neko od tih lica.
(8) Detetom se smatra lice koje nije navrilo etrnaest godina.
(9) Maloletnikom se smatra lice koje je navrilo etrnaest godina, a nije navrilo osamnaest godina.
(10) Maloletnim licem smatra se lice koje nije navrilo osamnaest godina.
(11) Uiniocem se smatraju izvrilac, saizvrilac, podstreka i pomaga.
(12) Silom se smatra i primena hipnoze ili omamljujuih sredstava, s ciljem da se neko protiv svoje volje
dovede u nesvesno stanje ili onesposobi za otpor.
(13) Izborima se smatraju izbori za narodne poslanike, predsednika Republike, organe autonomne
pokrajine i jedinice lokalne samouprave i drugi izbori koji se raspisuju i vre na osnovu Ustava i zakona.
(14) Referendumom se smatra izjanjavanje graana na kojem se odluuje o pitanjima za koja je to
utvreno Ustavom ili zakonom.
(15) Opojnim drogama smatraju se supstance i preparati koji su zakonom i drugim propisom zasnovanim
na zakonu proglaeni za opojne droge i ostale psihoaktivne kontrolisane supstance.
(16) Pokretnom stvari se smatra i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svetlosti, toplote ili
kretanja, telefonski impuls, kao i raunarski podatak i raunarski program.
(17) Raunarski podatak je svako predstavljanje injenica, informacija ili koncepta u obliku koji je podesan
za njihovu obradu u raunarskom sistemu, ukljuujui i odgovarajui program na osnovu koga raunarski
sistem obavlja svoju funkciju.
(18) Raunarskom mreom smatra se skup meusobno povezanih raunara, odnosno raunarskih
sistema koji komuniciraju razmenjujui podatke.
(19) Raunarskim programom smatra se ureeni skup naredbi koji slue za upravljanje radom raunara,
kao i za reavanje odreenog zadatka pomou raunara.
(20) Raunarski virus je raunarski program ili neki drugi skup naredbi unet u raunar ili raunarsku mreu
koji je napravljen da sam sebe umnoava i deluje na druge programe ili podatke u raunaru ili raunarskoj
mrei dodavanjem tog programa ili skupa naredbi jednom ili vie raunarskih programa ili podataka.
(21) Subjektom privrednog poslovanja smatra se preduzee, drugo pravno lice koje obavlja privrednu
delatnost i preduzetnik. Pravno lice koje pored svoje osnovne delatnosti obavlja i privrednu delatnost
smatra se subjektom privrednog poslovanja samo kada vri tu delatnost.
(22) Grupa je najmanje tri lica povezanih radi trajnog ili povremenog vrenja krivinih dela koja ne mora da
ima definisane uloge svojih lanova, kontinuitet lanstva ili razvijenu strukturu.
(23) Novac je metalni i papirni novac ili novac izraen od nekog drugog materijala koji je na osnovu
zakona u opticaju u Srbiji ili u stranoj dravi.
(24) Znacima za vrednost smatraju se i strani znaci za vrednost.
(25) Motornim vozilom smatra se svako saobraajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom
i vazdunom saobraaju.
(26) Ispravom se smatra svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja
ima znaaj za pravne odnose, kao i raunarski podatak.
(27) Spis, pismo, poiljka i dokument mogu biti i u elektronskom obliku.
(28) lanom porodice smatraju se: suprunici, njihova deca, preci suprunika u pravoj liniji krvnog
srodstva, vanbrani partneri i njihova deca, usvojilac i usvojenik, hranilac i hranjenik. lanovima porodice
smatraju se i braa i sestre, njihovi suprunici i deca, bivi suprunici i njihova deca i roditelji bivih
suprunika, ako ive u zajednikom domainstvu, kao i lica koja imaju zajedniko dete ili je dete na putu
da bude roeno, iako nikada nisu ivela u istom porodinom domainstvu.
(29) Izraz "nee se kazniti" znai da u tom sluaju nema krivinog dela.
(30) Kad je radnja krivinog dela odreena trajnim glagolom smatra se da je delo uinjeno, ako je radnja
izvrena jednom ili vie puta.
(31) Skraenica "Srbija" oznaava Republiku Srbiju.
(32) Poslom od javnog znaaja smatra se obavljanje profesije ili dunosti koja ima poveani rizik za
bezbednost lica koje ga obavlja, a odnosi se na zanimanja koja su od znaaja za javno informisanje,
zdravlje ljudi, obrazovanje, javni prevoz, pravnu i strunu pomo pred sudskim i drugim dravnim
organima.
(33) Raunar je svaki elektronski ureaj koji na osnovu programa automatski obrauje i razmenjuje
podatke.
(34) Raunarski sistem je svaki ureaj ili grupa meusobno povezanih ili zavisnih ureaja od kojih jedan ili
vie njih, na osnovu programa, vri automatsku obradu podataka.
(35) Organizovana kriminalna grupa je grupa od tri ili vie lica, koja postoji odreeno vreme i deluje
sporazumno u cilju vrenja jednog ili vie krivinih dela za koja je propisana kazna zatvora od etiri godine
ili tea kazna, radi neposrednog ili posrednog sticanja finansijske ili druge koristi.
(36) Imovinska korist je dobro svake vrste, materijalno ili nematerijalno, pokretno ili nepokretno, procenjivo
ili neprocenjivo i isprava u bilo kom obliku kojim se dokazuje pravo ili interes u odnosu na takvo dobro.
Imovinom se smatra i prihod ili druga korist ostvarena, neposredno ili posredno, iz krivinog dela, kao i
dobro u koje je ona pretvorena ili sa kojim je pomeana.
POSEBNI DEO
Glava trinaesta
KRIVINA DELA PROTIV IVOTA I TELA
Ubistvo
lan 113
Ko drugog lii ivota, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
Teko ubistvo
lan 114
Zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od od trideset do etrdeset godina kaznie se:
1) ko drugog lii ivota na svirep ili podmukao nain;
2) ko drugog lii ivota pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju;
3) ko drugog lii ivota i pri tom sa umiljajem dovede u opasnost ivot jo nekog lica;
4) ko drugog lii ivota pri izvrenju krivinog dela razbojnitva ili razbojnike krae;
5) ko drugog lii ivota iz koristoljublja, radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog dela, iz bezobzirne
osvete ili iz drugih niskih pobuda;
6) ko lii ivota slubeno ili vojno lice pri vrenju slubene dunosti;
7) ko lii ivota sudiju, javnog tuioca, zamenika javnog tuioca ili policijskog slubenika u vezi sa
vrenjem slubene dunosti;
8) ko lii ivota lice koje obavlja poslove od javnog znaaja u vezi sa poslovima koje to lice obavlja;
9) ko lii ivota dete ili bremenitu enu;
10) ko lii ivota lana svoje porodice kojeg je prethodno zlostavljao;
11) ko sa umiljajem lii ivota vie lica, a ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu deteta pri poroaju ili
lienju ivota iz samilosti.
Ubistvo na mah
lan 115
Ko drugog lii ivota na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost napadom, zlostavljanjem ili
tekim vreanjem od strane ubijenog,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
Majka koja lii ivota svoje dete za vreme poroaja ili neposredno posle poroaja, dok kod nje traje
poremeaj izazvan poroajem,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ko bremenitoj eni bez njenog pristanka, a ako je mlaa od esnaest godina bez njenog pristanka i
bez pisane saglasnosti njenog roditelja, usvojioca ili staraoca, izvri ili zapone da vri pobaaj,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog lana nastupila smrt, teko naruavanje zdravlja ili druga teka
telesna povreda ene nad kojom je vren prekid trudnoe,
uinilac e se kazniti za delo iz st. 1. i 2. ovog lana zatvorom od jedne do sedam godina, a za delo iz
stava 3. ovog lana zatvorom od dve do dvanaest godina.
Uestvovanje u tui
lan 123
Ko uestvuje u tui u kojoj je neko lien ivota ili je drugom nanesena teka telesna povreda,
kaznie se za samo uestvovanje novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Izlaganje opasnosti
lan 125
(1) Ko drugo lice ostavi bez pomoi u stanju ili prilikama opasnim za ivot ili zdravlje koje je sam
pouzrokovao,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupilo teko naruenje zdravlja ili druga teka telesna
povreda ostavljenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt ostavljenog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu ili bremenitoj eni,
uinilac e se za delo iz stava 1. kazniti zatvorom od est meseci do pet godina, za delo iz stava 2.
zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve do dvanaest godina.
Nepruanje pomoi
lan 127
(1) Ko ne prui pomo licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za ivot iako je to mogao uiniti bez
opasnosti za sebe ili drugog,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako je usled nepruanja pomoi nastupilo teko naruenje zdravlja ili druga teka telesna povreda lica
koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za ivot,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(3) Ako je usled nepruanja pomoi nastupila smrt lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za ivot,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
Glava etrnaesta
KRIVINA DELA PROTIV SLOBODA I PRAVA OVEKA I
GRAANINA
Povreda ravnopravnosti
lan 128
(1) Ko zbog nacionalne ili etnike pripadnosti, rasi ili veroispovesti ili zbog odsustva te pripadnosti ili zbog
razlika u pogledu politikog ili drugog ubeenja, pola, jezika, obrazovanja, drutvenog poloaja, socijalnog
porekla, imovnog stanja ili nekog drugog linog svojstva, drugome uskrati ili ogranii prava oveka i
graanina utvrena Ustavom, zakonima ili drugim propisima ili optim aktima ili potvrenim
meunarodnim ugovorima ili mu na osnovu ove razlike daje povlastice ili pogodnosti,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
lan 131
(1) Ko spreava ili ograniava slobodu verovanja ili ispovedanja vere,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko spreava ili ometa vrenje verskih obreda.
(3) Ko prinuava drugog da se izjanjava o svom verskom uverenju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(4) Slubeno lice koje uini delo iz st. 1. do 3. ovog lana,
kaznie se zatvorom do tri godine.
Otmica
lan 134
(1) Ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u nameri da od njega ili
drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga drugog prinudi da neto uini,
ne uini ili trpi,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ko radi ostvarenja cilja otmice preti ubistvom ili tekom telesnom povredom otetom licu,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(3) Ako je oteto lice zadrano due od deset dana ili je prema njemu postupano na svirep nain ili mu je
teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posledice ili ko delo iz stava 1. ovog lana uini prema
maloletnom licu,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog lana nastupila smrt otetog lica ili je delo izvreno od strane
grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od najmanje pet godina.
Prinuda
lan 135
(1) Ko drugog silom ili pretnjom prinudi da neto uini ili ne uini ili trpi,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini na svirep nain ili pretnjom ubistvom ili tekom telesnom povredom
ili otmicom,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda ili druge teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt prinuenog lica ili je delo izvreno od strane
grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
Iznuivanje iskaza
lan 136
(1) Slubeno lice koje u vrenju slube upotrebi silu ili pretnju ili drugo nedoputeno sredstvo ili
nedoputen nain u nameri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svedoka, vetaka ili drugog
lica,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je iznuivanje iskaza ili izjave praeno tekim nasiljem ili ako su usled iznuenog iskaza nastupile
naroito teke posledice za okrivljenog u krivinom postupku,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
Zlostavljanje i muenje
lan 137
(1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na nain kojim se vrea ljudsko dostojanstvo,
kaznie se zatvorom do jedne godine.
(2) Ko primenom sile, pretnje, ili na drugi nedozvoljeni nain drugome nanese veliki bol ili teke patnje s
ciljem da od njega ili od treeg lica dobije priznanje, iskaz ili drugo obavetenje ili da se on ili neko tree
lice zastrai ili nezakonito kazni, ili to uini iz druge pobude zasnovane na bilo kakvom obliku
diskriminacije,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od tri meseca do tri godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od
jedne do osam godina.
Ugroavanje sigurnosti
lan 138
(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da e napasti na ivot ili telo tog lica ili njemu bliskog lica,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini prema vie lica ili ako je delo izazvalo uznemirenost graana ili
druge teke posledice,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini prema predsedniku Republike, narodnom poslaniku, predsedniku
Vlade, lanovima Vlade, sudiji Ustavnog suda, sudiji, javnom tuiocu i zameniku javnog tuioca, advokatu,
policijskom slubeniku i licu koje obavlja poslove od javnog znaaja u oblasti informisanja u vezi sa
poslovima koje obavlja,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
Protivzakonito pretresanje
lan 140
Slubeno lice koje u vrenju slube protivzakonito vri pretresanje stana, prostorija ili lica,
kaznie se zatvorom do tri godine.
Neovlaeno fotografisanje
lan 144
(1) Ko neovlaeno naini fotografski, filmski, video ili drugi snimak nekog lica i time osetno zadre u
njegov lini ivot ili ko takav snimak preda ili pokazuje treem licu ili mu na drugi nain omogui da se sa
njim upozna,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube,
kaznie se zatvorom do tri godine.
Ko suprotno pravnosnanoj odluci suda odbije ili sprei objavljivanje odgovora ili ispravke objavljenog
netanog podatka ili obavetenja kojim se povreuje neije pravo ili interes,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Glava petnaesta
KRIVINA DELA PROTIV IZBORNIH PRAVA
Povreda prava kandidovanja
lan 154
Ko krenjem zakona ili na drugi protivpravan nain sprei ili ometa kandidovanje na izborima,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko silom ili pretnjom prinudi drugog da na izborima, glasanju o opozivu ili na referendumu vri ili ne
vri pravo glasanja ili da glasa za ili protiv odreenog kandidata odnosno predloga,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini lan birakog odbora ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa
glasanjem,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
Glava esnaesta
KRIVINA DELA PROTIV PRAVA PO OSNOVU RADA
Povreda prava po osnovu rada i prava iz socijalnog osiguranja
lan 163
Ko se svesno ne pridrava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih optih akata o pravima
po osnovu rada i o posebnoj zatiti na radu omladine, ena i invalida ili o pravima iz socijalnog osiguranja i
time drugom uskrati ili ogranii pravo koje mu pripada,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(1) Ko silom, pretnjom, svesnim krenjem propisa ili na drugi protivpravan nain sprei ili ometa
odluivanje organa upravljanja ili lana organa upravljanja da uestvuje u radu i odluivanju u tom organu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinilo slubeno ili odgovorno lice zloupotrebom poloaja ili
ovlaenja,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
Glava sedamnaesta
KRIVINA DELA PROTIV ASTI I UGLEDA
Uvreda
lan 170
(1) Ko uvredi drugog,
kaznie se novanom kaznom od dvadeset do sto dnevnih iznosa ili novanom kaznom od etrdeset
hiljada do dvesta hiljada dinara.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno putem tampe, radija, televizije ili slinih sredstava ili na
javnom skupu,
uinilac e se kazniti novanom kaznom od osamdeset do dvestaetrdeset dnevnih iznosa ili novanom
kaznom od stopedeset hiljada do etristopedeset hiljada dinara.
(3) Ako je uvreeni uvredu uzvratio, sud moe obe ili jednu stranu kazniti ili osloboditi od kazne.
(4) Nee se kazniti za delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinilac, ako je izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike
u naunom, knjievnom ili umetnikom delu, u vrenju slubene dunosti, novinarskog poziva, politike
delatnosti, u odbrani nekog prava ili zatiti opravdanih interesa, ako se iz naina izraavanja ili iz drugih
okolnosti vidi da to nije uinio u nameri omalovaavanja.
lan 171
(Brisano)
lan 174
Ko javno izloi poruzi lice ili grupu zbog pripadnosti odreenoj rasi, boji koe, veri, nacionalnosti, etnikog
porekla ili nekog drugog linog svojstva,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do godinu dana.
Glava osamnaesta
KRIVINA DELA PROTIV POLNE SLOBODE
Silovanje
lan 178
(1) Ko prinudi drugog na obljubu ili sa njom izjednaen in upotrebom sile ili pretnjom da e neposredno
napasti na ivot ili telo tog ili njemu bliskog lica,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno pretnjom da e se za to ili njemu blisko lice otkriti neto to
bi kodilo njegovoj asti ili ugledu ili pretnjom drugim tekim zlom,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda lica prema kojem je delo
izvreno ili ako je delo izvreno od strane vie lica ili na naroito svirep ili naroito poniavajui nain ili
prema maloletniku ili je delo imalo za posledicu trudnou,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je delo izvreno ili je delo
uinjeno prema detetu,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
Obljuba sa detetom
lan 180
(1) Ko izvri obljubu ili sa njom izjednaen in sa detetom,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teka telesna povreda deteta prema kojem je delo
izvreno ili je delo izvreno od strane vie lica ili je delo imalo za posledicu trudnou,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt deteta,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(4) Nee se kazniti za delo iz stava 1. ovog lana uinilac, ako izmeu njega i deteta ne postoji znaajnija
razlika u njihovoj duevnoj i telesnoj zrelosti.
Glava devetnaesta
KRIVINA DELA PROTIV BRAKA I PORODICE
Dvobranost
lan 187
(1) Ko zakljui novi brak iako se ve nalazi u braku,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko zakljui brak sa licem za koje zna da se nalazi u braku.
l. 188 i 189
(Brisano)
odluke kojom je maloletno lice povereno odreenom licu ili ustanovi, odnosno odluke kojom je odreen
nain odravanja linih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim srodnikom.
Nasilje u porodici
lan 194
(1) Ko primenom nasilja, pretnjom da e napasti na ivot ili telo, drskim ili bezobzirnim ponaanjem
ugroava spokojstvo, telesni integritet ili duevno stanje lana svoje porodice,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana korieno oruje, opasno orue ili drugo sredstvo
podobno da telo teko povredi ili zdravlje teko narui,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda ili teko naruavanje zdravlja
ili su uinjena prema maloletnom licu,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt lana porodice,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(5) Ko prekri mere zatite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na osnovu zakona,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
Nedavanje izdravanja
lan 195
(1) Ko ne daje izdravanje za lice koje je po zakonu duan da izdrava, a ta dunost je utvrena izvrnom
sudskom odlukom ili izvrnim poravnanjem pred sudom ili drugim nadlenim organom, u iznosu i na nain
Rodoskrvnjenje
lan 197
Punoletno lice koje izvri obljubu ili sa njom izjednaen polni in sa maloletnim srodnikom po krvi u pravoj
liniji ili sa maloletnim bratom, odnosno sestrom,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
Glava dvadeseta
KRIVINA DELA PROTIV INTELEKTUALNE SVOJINE
Povreda moralnih prava autora i interpretatora
lan 198
(1) Ko pod svojim imenom ili imenom drugog u celini ili delimino objavi, stavi u promet primerke tueg
autorskog dela ili interpretacije, ili na drugi nain javno saopti tue autorsko delo ili interpretaciju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko bez dozvole autora izmeni ili preradi tue autorsko delo ili izmeni tuu snimljenu interpretaciju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ko stavlja u promet primerke tueg autorskog dela ili interpretacije na nain kojim se vrea ast ili
ugled autora ili izvoaa,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(4) Ko neovlaeno podnese prijavu patenta ili u prijavi ne navede ili lano navede pronalazaa,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(5) Predmeti iz st. 1. i 2. oduzee se i unititi.
Teka kraa
lan 204
(1) Uinilac dela krae (lan 203) kaznie se zatvorom od jedne do osam godina, ako je kraa izvrena:
1) obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, stanova, soba, kasa, ormana ili drugih
zatvorenih prostora ili savlaivanjem mehanikih, elektronskih ili drugih veih prepreka;
2) od strane grupe;
3) na naroito opasan ili naroito drzak nain;
4) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili odbrane;
5) za vreme poara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa;
6) iskoriavanjem bespomonosti ili drugog tekog stanja nekog lica.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i uinilac dela krae ako vrednost ukradenih stvari prelazi
iznos od etristopedeset hiljada dinara.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i uinilac dela krae, bez obzira na vrednost ukradene
stvari, ako ukradena stvar predstavlja kulturno dobro, odnosno dobro koje uiva prethodnu zatitu ili
prirodno dobro ili ukradena stvar predstavlja javni ureaj za vodu, kanalizaciju, toplotu, gas, elektrinu ili
drugu energiju ili ureaje sistema javnog saobraaja i veza, odnosno delove tih ureaja.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe ili ako vrednost
ukradenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
Razbojnika kraa
lan 205
(1) Ko je na delu krae (lan 203) zateen, pa u nameri da ukradenu stvar zadri, upotrebi silu protiv
nekog lica ili pretnju da e neposredno napasti na ivot ili telo,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(3) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinjeno od strane grupe ili je nekom licu sa umiljajem nanesena
teka telesna povreda,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinjeno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
Razbojnitvo
lan 206
(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili pretnjom da e neposredno napasti na ivot ili telo oduzme tuu
pokretnu stvar u nameri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno od strane grupe, ili je nekom licu sa umiljajem nanesena
teka telesna povreda ili ako vrednost oduzetih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
(4) Ako vrednost oduzetih stvari iz stava 1. ovog lana ne prelazi iznos od pet hiljada dinara, a uinilac je
iao za tim da pribavi malu imovinsku korist,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(5) Za pokuaj dela iz stava 4. ovog lana kaznie se.
Utaja
lan 207
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji tuu pokretnu stvar koja
mu je poverena,
kaznie se zatvorom do dve godine i novanom kaznom.
Prevara
lan 208
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem
ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da ovaj na tetu svoje ili tue
imovine neto uini ili ne uini,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini samo u nameri da drugog oteti,
kaznie se zatvorom do est meseci i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi
etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi
milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.
Prevara u osiguranju
lan 208a
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem
ili prikrivanjem injenica, davanjem lanih miljenja i izvetaja, davanjem lane procene, podnoenjem
neistinite dokumentacije ili ga na drugi nain dovede u zabludu ili ga odrava u zabludi, a u vezi sa
osiguranjem i time ga navede da ovaj na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini samo u nameri da drugog oteti,
kaznie se zatvorom do est meseci i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi
etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi
milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.
(1) Ko bez namere pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme tuu pokretnu stvar,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ako vrednost oduzete stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara ili stvar predstavlja kulturno
dobro,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(3) Za delo iz st. 1. i 2. ovog lana, ako je oduzeta stvar u privatnoj imovini, gonjenje se preduzima po
privatnoj tubi.
Iznuda
lan 214
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili pretnjom prinudi drugog
da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.
(4) Ko se bavi vrenjem dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je delo izvreno od strane grupe,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od najmanje pet godina.
Ucena
lan 215
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zapreti drugom da e protiv njega
ili njemu bliskog lica otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini ili ne
uini na tetu svoje ili tue imovine,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ko se bavi vrenjem dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je delo izvreno od strane grupe,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
Zloupotreba poverenja
lan 216
(1) Ko zastupajui imovinske interese nekog lica ili starajui se o njegovoj imovini zloupotrebi data mu
ovlaenja u nameri da time sebi ili drugom pribavi imovinsku korist ili da oteti lice ije imovinske interese
zastupa ili o ijoj se imovini stara,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji
prelazi etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do est godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji
prelazi milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako delo iz st. 1. do 3. ovog lana uini staralac ili advokat,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od est meseci do pet godina, za delo iz stava 2. zatvorom od
jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve do deset godina.
Zelenatvo
lan 217
(1) Ko za davanje novca ili drugih potronih stvari na zajam nekom licu primi ili ugovori za sebe ili drugog
nesrazmernu imovinsku korist, iskoriavajui teko imovinsko stanje, teke prilike, nudu, lakomislenost
ili nedovoljnu sposobnost za rasuivanje oteenog,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice za oteenog ili je uinilac pribavio
imovinsku korist u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara ili je izvreno od strane grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Za delo iz stava 1. ovog lana gonjenje se preduzima po predlogu.
Protivpravno useljenje
lan 219
(1) Ko se neovlaeno useli u tuu zgradu, stan, poslovne ili druge prostorije,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz stava 1. ovog lana, sud e naloiti obavezu uiniocu da u
odreenom roku napusti i isprazni prostorije u koje se neovlaeno uselio.
(3) Za delo iz stava 1. ovog lana gonjenje se preduzima po predlogu.
(3) Kada je izdato reenje o obustavi radova, a lice iz st. 1. i 2. ovog lana nastavi zapoetu gradnju,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Lice koje je kao odgovorni projektant, odnosno vrilac tehnike kontrole, suprotno propisima potpisalo
konaan izvetaj o izvrenoj kontroli, kojim se konstatuje da na glavni projekat nema primedbi ili suprotno
propisima stavilo peat na glavni projekat da se projekat prihvata, ili suprotno propisima dalo izjavu kojom
potvruje da je glavni projekat uraen u skladu sa lokacijskom dozvolom,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
Prikrivanje
lan 221
(1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivinim delom ili ono to je za nju dobijeno prodajom ili
zamenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na drugi nain pribavlja,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine, s tim da kazna ne moe biti vea od kazne
propisane za delo kojim je stvar pribavljena.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini, a mogao je i bio duan da zna da je stvar pribavljena krivinim
delom,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, zahteva naknadu za povraaj
stvari za koje zna ili je mogao ili bio duan da zna da su pribavljene krivinim delom, ukoliko time nisu
ostvarena obeleja nekog drugog teeg krivinog dela,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(4) Ako se uinilac bavi vrenjem krivinog dela iz st. 1. i 3. ovog lana ili je delo iz stava 1. ovog lana
izvreno od strane grupe ili prikrivena stvar predstavlja kulturno dobro od izuzetnog ili velikog znaaja,
odnosno dobro koje uiva prethodnu zatitu ili prikrivena stvar predstavlja javni ureaj za vodu,
kanalizaciju, toplotu, gas, elektrinu ili drugu energiju ili ureaje sistema javnog saobraaja i veza,
odnosno delove tih ureaja ili vrednost prikrivanih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako ukupan iznos na koji glase falsifikovane hartije od vrednosti iz stava 1. ovog lana prelazi milion i
petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom.
(3) Ko lane hartije od vrednosti koje je primio kao prave, pa saznavi da su lane, stavi u promet,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(4) Lane hartije od vrednosti oduzee se.
(1) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lanog novca ili lanih
hartija od vrednosti,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lanih platnih kartica ili
lanih znakova za vrednost,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(3) Sredstva iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se.
Poreska utaja
lan 229
(1) Ko u nameri da potpuno ili delimino izbegne plaanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dabina,
daje lane podatke o zakonito steenim prihodima, o predmetima ili drugim injenicama koje su od uticaja
na utvrivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri, u sluaju obavezne prijave, ne prijavi zakonito steeni
prihod, odnosno predmete ili druge injenice koje su od uticaja na utvrivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj
nameri na drugi nain prikriva podatke koji se odnose na utvrivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze
ije se plaanje izbegava prelazi stopedeset hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog lana ije se plaanje izbegava prelazi milion i petsto hiljada
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(3) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog lana ije se plaanje izbegava prelazi sedam miliona i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.
propisane dabine,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako iznos obraunatog, a neuplaenog poreza, odnosno doprinosa iz stava 1. ovog lana prelazi
milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(3) Ako iznos obraunatog, a neuplaenog poreza, odnosno doprinosa iz stava 1. ovog lana prelazi
sedam miliona i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novanom kaznom.
Krijumarenje
lan 230
(1) Ko se bavi prenoenjem robe preko carinske linije izbegavajui mere carinskog nadzora ili ko
izbegavajui mere carinskog nadzora prenese robu preko carinske linije naoruan, u grupi ili uz upotrebu
sile ili pretnje,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko se bavi prodajom, rasturanjem ili prikrivanjem neocarinjene robe ili organizuje mreu preprodavaca
ili posrednika za rasturanje takve robe,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(3) Roba koja je predmet dela iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se.
(4) Prevozno ili drugo sredstvo ija su tajna ili skrovita mesta iskoriena za prenos robe koja je predmet
dela iz stava 1. ovog lana ili koje je namenjeno za izvrenje tih krivinih dela oduzee se ako je vlasnik ili
korisnik vozila to znao ili je mogao i bio duan da zna i ako vrednost robe koja je predmet krivinog dela
prelazi jednu treinu vrednosti tog sredstva u vreme izvrenja krivinog dela.
Pranje novca
lan 231
(1) Ko izvri konverziju ili prenos imovine, sa znanjem da ta imovina potie od krivinog dela, u nameri da
se prikrije ili lano prikae nezakonito poreklo imovine, ili prikrije ili lano prikae injenice o imovini sa
znanjem da ta imovina potie od krivinog dela, ili stekne, dri ili koristi imovinu sa znanjem, u trenutku
prijema, da ta imovina potie od krivinog dela,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako iznos novca ili imovine iz stava 1. ovog lana prelazi milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novanom kaznom.
(3) Ko uini delo iz st. 1. i 2. ovog lana sa imovinom koju je sam pribavio izvrenjem krivinog dela,
kaznie se kaznom propisanom u st. 1. i 2. ovog lana i novanom kaznom.
(4) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana izvri u grupi,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom.
(5) Ko uini delo iz st. 1. i 2. ovog lana, a mogao je i bio duan da zna da novac ili imovina predstavljaju
prihod ostvaren krivinim delom,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(6) Odgovorno lice u pravnom licu koje uini delo iz st. 1, 2. i 5. ovog lana, kaznie se kaznom
propisanom za to delo, ako je znalo, odnosno moglo i bilo duno da zna da novac ili imovina predstavljaju
prihod ostvaren krivinim delom.
(7) Novac i imovina iz st. 1. do 6. ovog lana oduzee se.
Neovlaena upotreba tueg poslovnog imena i druge posebne oznake robe ili usluga
lan 233
(1) Ko se u nameri da obmane kupce ili korisnike usluga poslui tuim poslovnim imenom, tuom
geografskom oznakom porekla, tuim igom ili tuom drugom posebnom oznakom robe ili usluga ili unese
pojedina obeleja ovih oznaka u svoje poslovno ime, svoju geografsku oznaku porekla, svoj ig ili u svoju
drugu posebnu oznaku robe ili usluga,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko u svrhu prodaje u veoj koliini ili vrednosti nabavlja, proizvodi, prerauje, stavlja u promet, daje u
zakup ili skladiti robu iz stava 1. ovog lana ili se bavi pruanjem usluga neovlaeno koristei tue
oznake,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je uinilac iz stava 2. ovog lana organizovao mreu preprodavaca ili posrednika ili je pribavio
imovinsku korist koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Predmeti iz st. 1. do 3. ovog lana oduzee se.
lan 234a
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica
ili preduzetnik, koji u vezi sa javnom nabavkom podnese ponudu zasnovanu na lanim podacima, ili se na
nedozvoljen nain dogovara sa ostalim ponuaima, ili preduzme druge protivpravne radnje u nameri da
time utie na donoenje odluka naruioca javne nabavke,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se odgovorno ili slubeno lice u naruiocu javne nabavke koje
iskoriavanjem svog poloaja ili ovlaenja, prekoraenjem granice svog ovlaenja, ili nevrenjem svoje
dunosti kri zakon ili druge propise o javnim nabavkama i time prouzrokuje tetu javnim sredstvima.
(3) Ukoliko je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno u vezi sa javnom nabavkom ija vrednost prelazi iznos
od sto pedeset miliona dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Uinilac iz stava 1. ovog lana koji dobrovoljno otkrije da se ponuda zasniva na lanim podacima ili na
nedozvoljenom dogovoru sa ostalim ponuaima, ili da je preduzeo druge protivpravne radnje u nameri da
utie na donoenje odluka naruioca pre nego to on donese odluku o izboru ponude, moe se osloboditi
od kazne.
Prouzrokovanje steaja
lan 235
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili u drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog
lica, koje neracionalnim troenjem sredstava ili njihovim otuenjem u bescenje, prekomernim
zaduivanjem, preuzimanjem nesrazmernih obaveza, lakomislenim zakljuivanjem ugovora sa licima
nesposobnim za plaanje, proputanjem blagovremenog ostvarivanja potraivanja, unitenjem ili
prikrivanjem imovine ili drugim radnjama koje nisu u skladu sa savesnim poslovanjem prouzrokuje steaj i
time drugog oteti,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice za poverioca,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
Oteenje poverioca
lan 237
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica
ili preduzetnik, koji znajui da je taj subjekt postao nesposoban za plaanje, isplatom duga ili na drugi
nain namerno stavi poverioca u povoljniji poloaj i time znatno oteti drugog poverioca,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Odgovorno lice iz stava 1. ovog lana ili preduzetnik, koji znajui da je taj subjekt postao nesposoban
za plaanje, a u nameri da izigra ili oteti poverioca prizna neistinito potraivanje, sastavi lani ugovor ili
nekom drugom prevarnom radnjom oteti poverioca,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana poveriocu prouzrokovana teta velikih razmera ili ako je prema
oteenom zbog toga dolo do pokretanja postupka prinudnog poravnanja ili steaja,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu preko petnaest miliona
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
Nedozvoljena proizvodnja
lan 242
(1) Ko neovlaeno proizvodi ili prerauje robu za iju je proizvodnju ili preraivanje potrebno odobrenje
nadlenog organa,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ko proizvodi ili prerauje robu ija je proizvodnja ili preraivanje zabranjeno,
kaznie se zatvorom do tri godine.
Nedozvoljena trgovina
lan 243
(1) Ko nemajui ovlaenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete u veoj vrednosti u svrhu prodaje,
ili ko se neovlaeno i u veem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili se bavi zastupanjem
organizacija u unutranjem ili spoljnotrgovinskom prometu robe i usluga,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ko se bavi prodajom robe iju je proizvodnju neovlaeno organizovao,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko neovlaeno prodaje, kupuje ili vri razmenu robe ili
predmeta iji je promet zabranjen ili ogranien.
(4) Ako je uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana organizovao mreu preprodavaca ili posrednika ili je
postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od etristopedeset hiljada dinara,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(5) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzee se.
Obmanjivanje kupaca
lan 244
Ko u nameri obmanjivanja kupaca stavlja u promet proizvode sa oznakom u koju su uneti podaci koji ne
odgovaraju sadrini, vrsti, poreklu ili kvalitetu proizvoda ili stavlja u promet proizvode koji po svojoj koliini
ili kvalitetu ne odgovaraju onome to se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda ili stavlja u promet
proizvode bez oznake o sadrini, vrsti poreklu ili kvalitetu proizvoda kad je ovakva oznaka propisana ili se
pri stavljanju u promet proizvoda slui oigledno lanom reklamom,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu ili prema vie lica ili je izazvalo
naroito teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(3) Ako je usled izvrenja dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt nekog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(4) Opojne droge oduzee se.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i drugi zdravstveni radnik koji pri pruanju medicinske
pomoi ili nege ili pri vrenju druge zdravstvene delatnosti oigledno nesavesno postupa i time
prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Nadrilekarstvo i nadriapotekarstvo
lan 254
(1) Ko se bez odgovarajue strune spreme bavi leenjem ili pruanjem drugih medicinskih usluga,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko se bez odgovarajue strune spreme bavi spravljanjem
ili izdavanjem lekova.
(3) Ako usled dela iz l. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257. stav 2. i 258. stav 2. ovog zakonika
neko lice bude teko telesno povreeno ili mu zdravlje bude teko narueno,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako je usled dela iz l. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257. stav 2. i 258. stav 2. ovog zakonika
nastupila smrt,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(1) Ko krei propise, iskoriavanjem prirodnih bogatstava, izgradnjom objekata, izvoenjem kakvih
radova ili na drugi nain izazove oteenje ivotne sredine u veoj meri ili na irem prostoru,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u
odreenom roku preduzme odreene mere u cilju otklanjanja tetnih posledica po ivotnu sredinu.
(1) Veterinar ili ovlaeni veterinarski radnik koji pri pruanju veterinarske pomoi prepie ili primeni
oigledno nepodobno sredstvo ili oigledno nepodoban nain leenja ili uopte nesavesno postupa pri
leenju ivotinja i time prouzrokuje uginue ivotinja ili drugu znatnu tetu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
Pustoenje uma
lan 274
(1) Ko protivno propisima ili naredbama nadlenih organa vri seu ili krenje ume, ili ko oteuje stabla
ili na drugi nain pustoi ume ili obori jedno ili vie stabala u parku, drvoredu ili na drugom mestu gde
sea nije dozvoljena,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana izvri u zatienoj umi, nacionalnom parku ili u drugoj umi sa
posebnom namenom,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
umska kraa
lan 275
(1) Ko radi krae obori u umi, parku ili drvoredu jedno ili vie stabala, a koliina oborenog drveta je vea
od jednog kubnog metra,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno u nameri da se oboreno drvo proda, ili ako je koliina
oborenog drveta vea od pet kubnih metara ili ako je delo izvreno u zatienoj umi, nacionalnom parku
ili drugoj umi sa posebnom namenom,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(3) Za pokuaj dela iz st. 1. i 2. ovog lana kaznie se.
Nezakonit lov
lan 276
(1) Ko lovi divlja za vreme lovostaja ili na podruju gde je lov zabranjen,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ko neovlaeno lovi na tuem lovitu i ubije ili rani divlja ili je uhvati ivu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno u odnosu na krupnu divlja,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(4) Ko lovi divlja iji je lov zabranjen ili ko lovi bez posebne dozvole odreenu vrstu divljai za iji je lov
potrebna takva dozvola ili ko lovi na nain ili sredstvima kojima se divlja masovno unitava,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(5) Ulovljena divlja i sredstva za lov oduzee se.
Nezakonit ribolov
lan 277
(1) Ko lovi ribu ili druge vodene ivotinje za vreme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ko lovi ribu ili druge vodene ivotinje eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom, sredstvima za
omamljivanje ili na nain tetan za razmnoavanje tih ivotinja ili kojim se te ivotinje masovno unitavaju,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko lovi ribu ili druge vodene ivotinje vee bioloke
vrednosti ili u veoj koliini ili pri lovu uniti veu koliinu riba ili drugih vodenih ivotinja.
(4) Ulov i sredstva za ribolov oduzee se.
lan 278
(1) Ko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili drugim jonizujuim
zraenjem, elektrinom energijom, motornom silom ili kakvom drugom opteopasnom radnjom ili
opteopasnim sredstvom izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se slubeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane
ureaje za zatitu od poara, poplave, eksplozije, otrova ili otrovnog gasa, radio-aktivnih ili drugih
jonizujuih zraenja, elektrine energije ili drugih opasnih sredstava ili ove ureaje ne odrava u
ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u dejstvo ili uopte ne postupa po propisima ili tehnikim
pravilima o merama zatite i time izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima.
(3) Ako su dela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena na mestu gde je okupljen vei broj ljudi,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno upotrebom vatrenog oruja,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(5) Ako je delo iz st. 1, 3. i 4. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
lan 281
(1) Lice odgovorno za projektovanje, rukovoenje ili izvoenje gradnje ili graevinskih radova, koje pri
izvoenju tih radova ne postupi po propisima ili optepriznatim tehnikim pravilima i time izazove opasnost
za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Neotklanjanje opasnosti
lan 285
(1) Ko ne prijavi nadlenom organu, odnosno drugom nadlenom subjektu da postoji poar, poplava,
eksplozija, saobraajna nezgoda ili neka druga opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima ili
ne preduzme mere da se ta opasnost otkloni, iako je to mogao da uini bez opasnosti za sebe ili drugog,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ko sprei drugog u preduzimanju mera za otklanjanje poara, poplave, eksplozije, saobraajne
nezgode ili druge opasnosti za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz l. 278. stav 5, 280. stav 3. i 281. stav 2. ovog zakonika nastupila teka telesna
povreda nekog lica ili imovinska teta velikih razmera,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Ako je usled dela iz l. 278. stav 5, 280. stav 3. i 281. stav 2. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili
vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata ili nehatnim unitenjem ili oteenjem ureaja za
navigaciju ili nehatnim nanoenjem druge tete na vazduhoplovu,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
Piratstvo
lan 294
(1) lan posade ili putnik broda koji na otvorenom moru ili na mestu koje ne potpada pod vlast nijedne
drave uini nasilje ili razbojnitvo prema licima na drugom brodu, zadri, oduzme, oteti ili uniti drugi
brod ili dobra koja se nalaze na njemu ili prouzrokuje tetu velikih razmera,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice koje izda nalog za vonju ili dopusti vonju,
iako zna da voza zbog umora, uticaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da bezbedno upravlja
vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
lan 298
(1) Ko neovlaeno izbrie, izmeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neupotrebljivim raunarski
podatak ili program,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada
dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
(4) Ureaji i sredstva kojima je uinjeno krivino delo iz st. 1. i 2. ovog lana, ako su u svojini uinioca,
oduzee se.
Raunarska sabotaa
lan 299
Ko unese, uniti, izbrie, izmeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neupotrebljivim raunarski podatak ili
program ili uniti ili oteti raunar ili drugi ureaj za elektronsku obradu i prenos podataka sa namerom da
onemogui ili znatno omete postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od znaaja za
dravne organe, javne slube, ustanove, preduzea ili druge subjekte,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
Raunarska prevara
lan 301
(1) Ko unese netaan podatak, propusti unoenje tanog podatka ili na drugi nain prikrije ili lano prikae
podatak i time utie na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u nameri da sebi ili drugom pribavi
protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku tetu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini samo u nameri da drugog oteti,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
Ko u nameri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbednosti Srbije lii ivota predsednika Republike,
narodnog poslanika, predsednika Vlade, lana Vlade, predsednika Ustavnog suda, predsednika najvieg
suda u Republici Srbiji ili Republikog javnog tuioca,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
Oruana pobuna
lan 311
(1) Ko uestvuje u oruanoj pobuni koja je upravljena na ugroavanje ustavnog ureenja, bezbednosti ili
teritorijalne celine Srbije,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Organizator pobune,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
lan 312
(Brisano)
Diverzija
lan 313
Ko u nameri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbednosti Srbije ruenjem, paljenjem ili na drugi nain
uniti ili oteti industrijski, poljoprivredni ili drugi privredni objekat, saobraajno sredstvo, ureaj ili
postrojenje, ureaj sistema veze, ureaj javne upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladite,
zgradu ili kakav drugi objekat koji ima vei znaaj za bezbednost ili snabdevanje graana ili za privredu ili
za funkcionisanje javnih slubi,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
Sabotaa
lan 314
Ko u nameri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbednosti Srbije na prikriven, podmukao ili drugi slian
nain u vrenju svoje slubene dunosti ili radne obaveze prouzrokuje tetu koja prelazi iznos od milion i
petsto hiljada dinara za dravni organ ili organizaciju u kojoj radi ili za drugi dravni organ ili drugu
organizaciju,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
pijunaa
lan 315
(1) Ko tajne vojne, ekonomske ili slubene podatke ili dokumente saopti, preda ili uini dostupnim stranoj
dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Ko za stranu dravu ili organizaciju stvara obavetajnu slubu u Srbiji ili njom rukovodi,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ko stupi u stranu obavetajnu slubu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nain pomae njen rad,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u nameri da ih saopti ili preda stranoj dravi, stranoj
organizaciji ili licu koje im slui,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posledice za bezbednost, ekonomsku ili
vojnu mo zemlje,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(6) Tajnim se smatraju oni vojni, ekonomski ili slubeni podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim
propisom ili odlukom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona proglaeni tajnim, a ije bi
odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne posledice za bezbednost, odbranu ili za
politike, vojne ili ekonomske interese zemlje.
(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana vri zloupotrebom poloaja ili ovlaenja ili ako je usled tih dela dolo
do nereda, nasilja ili drugih tekih posledica za zajedniki ivot naroda, nacionalnih manjina ili etnikih
grupa koje ive u Srbiji,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 2. zatvorom od dve
do deset godina.
(4) Ako prilikom izvrenja dela iz st. 1. i 3. ovog lana uinilac slubenom licu nanese teku telesnu
povredu,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve
do deset godina.
(5) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se.
(6) Uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji je bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem
slubenog lica moe se osloboditi od kazne.
Pozivanje na otpor
lan 325
(Brisan)
Lano predstavljanje
lan 329
(1) Ko se u nameri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu, lano
predstavlja kao slubeno ili vojno lice ili neovlaeno nosi kakve znake slubenog ili vojnog lica,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko izvri kakvu radnju za koju je ovlaeno da izvri samo
odreeno slubeno ili vojno lice.
Samovlae
lan 330
(1) Ko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini za drugog,
kaznie se kaznom propisanom za to delo.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. uinjeno na tetu graana, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
Glava trideseta
KRIVINA DELA PROTIV PRAVOSUA
Neprijavljivanje pripremanja krivinog dela
lan 331
(1) Ko zna da se priprema izvrenje krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei pet godina zatvora ili
tea kazna, pa u vremenu kad je jo bilo mogue spreiti njegovo izvrenje to ne prijavi, a delo bude
pokuano ili izvreno,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako nije prijavljeno pripremanje krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei zatvor od trideset do
etrdeset godina,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Za delo iz stava 1. ovog lana nee se kazniti lice kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac
ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i
brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici.
(1) Ko zna da je neko lice uinilo krivino delo za koje se po zakonu moe izrei zatvor od trideset do
etrdeset godina ili zna samo da je takvo delo uinjeno pa to ne prijavi pre nego to su delo, odnosno
uinilac otkriveni,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Slubeno ili odgovorno lice koje svesno propusti da prijavi krivino delo za koje je saznalo u vrenju
svoje dunosti, ako se za to delo po zakonu moe izrei pet godina zatvora ili tea kazna,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Slubeno ili odgovorno lice koje svesno propusti da prijavi krivino delo svog podreenog koje je on
uinio pri vrenju svoje slubene, vojne ili radne obaveze, ako se za to delo po zakonu moe izrei zatvor
od trideset do etrdeset godina,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Za neprijavljivanje krivinog dela ili uinioca iz st. 1. i 2. ovog lana nee se kazniti lice kojem je
uinilac suprunik ili sa kojim ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra,
usvojilac ili usvojenik, kao i suprunik nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u
trajnoj vanbranoj zajednici, kao i branilac, lekar ili verski ispovednik uinioca.
Lano prijavljivanje
lan 334
(1) Ko prijavi odreeno lice da je uinilo krivino delo za koje se goni po slubenoj dunosti, a zna da to
lice nije uinilac tog dela,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ko podmetanjem tragova krivinog dela ili na drugi nain izazove pokretanje krivinog postupka zbog
krivinog dela za koje se goni po slubenoj dunosti protiv lica za koje zna da nije uinilac tog dela,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ko sam sebe prijavi da je uinio krivino delo za koje se goni po slubenoj dunosti, iako zna da ga
nije uinio,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznie se i ko prijavi da je uinjeno krivino delo za koje se goni po
slubenoj dunosti, iako zna da to delo nije uinjeno.
lan 336a
(Brisano)
Ometanje pravde
lan 336b
(1) Ko druge poziva na otpor ili na neizvrenje sudskih odluka ili na drugi nain ometa voenje sudskog
postupka,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ko uvredom, silom, pretnjom ili na drugi nain ometa ili sprei sudiju, javnog tuioca, zamenika javnog
tuioca ili advokata u vrenju sudijske ili tuilake funkcije, ili advokatske slube,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(3) Ako prilikom izvrenja dela iz stava 2. ovog lana uinilac nanese laku telesnu povredu sudiji, javnom
tuiocu ili zameniku javnog tuioca ili advokatu ili preti upotrebom oruja,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako prilikom izvrenja dela iz stava 2. ovog lana uinilac nanese teku telesnu povredu sudiji, javnom
tuiocu ili zameniku javnog tuioca ili advokatu,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(1) Lice lieno slobode na osnovu zakona koje upotrebom sile protiv nekog lica ili pretnjom da e
neposredno napasti na ivot ili telo pobegne,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi nain omogui
bekstvo licu koje je na osnovu zakona lieno slobode.
(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini grupa ili je omogueno bekstvo grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Nadripisarstvo
lan 342
Ko se neovlaeno i uz naknadu bavi pruanjem pravne pomoi,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
Nasilniko ponaanje
lan 344
(1) Ko grubim vreanjem ili zlostavljanjem drugog, vrenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tue ili
drskim ili bezobzirnim ponaanjem znaajnije ugroava spokojstvo graana ili tee remeti javni red i mir,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno u grupi ili je pri izvrenju dela nekom licu nanesena laka
telesna povreda ili je dolo do tekog poniavanja graana,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
lan 346
(1) Ko organizuje grupu koja ima za cilj vrenje krivinih dela za koje se moe izrei kazna zatvora od tri
godine ili tea kazna, ako zakonom za takvo organizovanje nije predviena tea kazna,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko organizuje organizovanu kriminalnu grupu, ako zakonom za takvo organizovanje nije predviena
tea kazna,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Pripadnik grupe iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(4) Pripadnik organizovane kriminalne grupe iz stava 2. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(5) Ako se delo iz st. 1. i 2. ovog lana odnosi na grupu ili organizovanu kriminalnu grupu, koja ima za cilj
vrenje krivinih dela za koje se moe izrei kazna zatvora od dvadeset godina ili zatvor od trideset do
etrdeset godina, organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe e se kazniti zatvorom najmanje
deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina, a pripadnik grupe ili organizovane kriminalne
grupe zatvorom od est meseci do pet godina.
(6) Organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 1, 2. i 5. ovog lana koji otkrivanjem grupe ili
organizovane kriminalne grupe ili na drugi nain sprei izvrenje krivinih dela radi ijeg vrenja je grupa ili
organizovana kriminalna grupa organizovana,
kaznie se zatvorom do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne.
(7) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 3. do 5. ovog lana koji otkrije grupu ili
organizovanu kriminalnu grupu pre nego to je u njenom sastavu ili za nju uinio neko krivino delo,
predvienim st. 3. do 5. ovog lana radi ijeg vrenja je grupa ili organizovana kriminalna grupa
organizovana,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a moe se i osloboditi od kazne.
(3) Ako je predmet dela iz st. 1. i 2. ovog lana vea koliina oruja, municije ili sredstava ili je u pitanju
oruje ili druga sredstva velike razorne moi ili se delo vri protivno pravilima meunarodnog prava,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ko neovlaeno nosi predmete dela iz st. 1. i 2. ovog lana,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(5) Ko neovlaeno nosi predmete dela iz stava 1. ovog lana za ije nabavljanje i dranje ima odobrenje
nadlenog organa,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(6) Vatreno oruje, njegovi delovi, municija i eksplozivne materije oduzee se.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno od strane grupe ili zloupotrebom ovlaenja,
uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Za delo iz stava 2. ovog lana organizator e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Predmeti, prevozna i druga sredstva namenjena ili upotrebljena za izvrenje dela iz st. 1. do 3. ovog
lana, oduzee se.
Povreda groba
lan 354
(1) Ko neovlaeno prekopa, razrui, oteti ili grubo povredi grob ili drugo mesto u kojem se umrli
sahranjuje,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko neovlaeno uniti, oteti ili ukloni ili grubo povredi
spomenik ili drugo spomen-obeleje umrlom licu.
(3) Ako su delom iz st. 1. i 2. ovog lana ostvarena obeleja nekog teeg krivinog dela, uinilac e se
kazniti za to delo.
(1) Slubeno lice koje u slubenu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese vaan
podatak ili svojim potpisom, odnosno slubenim peatom overi slubenu ispravu, knjigu ili spis sa
neistinitom sadrinom ili koje svojim potpisom, odnosno slubenim peatom omogui pravljenje slubene
isprave, knjige ili spisa sa neistinitom sadrinom,
kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i slubeno lice koje neistinitu slubenu ispravu, knjigu ili spis
upotrebi u slubi kao da su istiniti ili koje slubenu ispravu, knjigu ili spis uniti, prikrije, u veoj meri oteti
ili na drugi nain uini neupotrebljivom.
(3) Odgovorno lice u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu koje uini delo iz st. 1. i 2. ovog lana
kaznie se kaznom propisanom za to delo.
(2) Ako je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu
preko etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi ili nanete tete prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
Prevara u slubi
lan 363
(1) Slubeno ili odgovorno lice koje u vrenju slube u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu
imovinsku korist podnoenjem lanih obrauna ili na drugi nain dovede u zabludu ovlaeno lice da izvri
nezakonitu isplatu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom.
Pronevera
lan 364
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji novac, hartije od vrednosti
ili druge pokretne stvari koje su mu poverene u slubi ili na radu u dravnom organu, preduzeu, ustanovi
ili drugom subjektu ili radnji,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
Posluga
lan 365
Ko se neovlaeno poslui novcem, hartijom od vrednosti ili drugim stvarima koje su mu poverene u slubi
ili na radu u dravnom organu, preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji ili ove stvari drugom
neovlaeno da na poslugu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
Trgovina uticajem
lan 366
(1) Ko zahteva ili primi nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugog, neposredno ili preko treeg lica,
da korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja, posreduje
da se izvri ili ne izvri neka slubena radnja,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko drugom neposredno ili preko treeg lica obea, ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da
korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja posreduje da se
izvri ili ne izvri neka slubena radnja,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(3) Ko koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj posreduje da se izvri
slubena radnja koja se ne bi smela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ko drugom neposredno ili preko treeg lica obea, ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da
koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljen uticaj posreduje da se izvri slubena
radnja koja se ne bi smela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(5) Ako je za posredovanje iz stava 3. ovog lana zahtevana ili primljena nagrada ili kakva druga korist,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(6) Strano slubeno lice koje uini delo iz st. 1. do 4. ovog lana,
kaznie se kaznom propisanom za to delo.
(7) Nagrada i imovinska korist oduzee se.
Primanje mita
lan 367
(1) Slubeno lice koje neposredno ili posredno zahteva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi
obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa
svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju ne bi smelo izvriti ili da ne izvri slubenu
radnju koju bi moralo izvriti,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.
(2) Slubeno lice koje neposredno ili posredno zahteva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi
obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa
svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju
koju ne bi smelo izvriti,
kaznie se zatvorom od dve do osam godina.
(3) Slubeno lice koje izvri delo iz st. 1. ili 2. ovog lana u vezi sa otkrivanjem krivinog dela, pokretanjem
ili voenjem krivinog postupka, izricanjem ili izvrenjem krivine sankcije,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(4) Slubeno lice koje posle izvrenja, odnosno neizvrenja slubene radnje, navedene u st. 1. do 3. ovog
lana, a u vezi s njom, zahteva ili primi poklon ili drugu korist,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(5) Strano slubeno lice koje uini delo iz st. 1. do 4. ovog lana,
kaznie se kaznom propisanom za to delo.
(6) Odgovorno lice u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu koje uini delo iz st. 1, 2. i 4. ovog lana,
kaznie se kaznom propisanom za to delo.
(7) Primljeni poklon i imovinska korist oduzee se.
Davanje mita
lan 368
(1) Ko slubenom ili drugom licu uini, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da slubeno lice u okviru
svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju ne bi
smelo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom
podmiivanju slubenog lica,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ko slubenom ili drugom licu uini, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da slubeno lice u okviru
svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju bi
moralo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smelo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom
podmiivanju slubenog lica,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primenjuje se i kada je mito dato, ponueno ili obeano stranom
slubenom licu.
(4) Uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji je prijavio delo pre nego to je saznao da je ono otkriveno
moe se osloboditi od kazne.
(5) Odredbe st. 1, 2. i 4. ovog lana primenjuju se i kad je mito dato, ponueno ili obeano odgovornom
licu u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu.
Ko krei pravila meunarodnog prava, u okviru ireg ili sistematskog napada uperenog protiv civilnog
stanovnitva, naredi: vrenje ubistava; stavljanje stanovnitva ili jednog njegovog dela u takve ivotne
uslove koji vode njihovom potpunom ili deliminom istrebljenju; porobljavanje; prinudno preseljavanje;
muenje; silovanje; prinuavanje na prostituciju; prisiljavanje na trudnou ili sterilisanje radi promene
etnikog sastava stanovnitva; proganjanje ili proterivanje na politikoj, verskoj, rasnoj, nacionalnoj,
etnikoj, kulturnoj, polnoj ili kakvoj drugoj osnovi; zatvaranje ili otmicu lica bez davanja informacija o tome
kako bi im se uskratila pravna zatita; ugnjetavanje rasne grupe ili uspostavljanje dominacije jedne takve
grupe nad drugom; ili druge sline nehumane postupke kojima se namerno prouzrokuju teke patnje ili
ozbiljno ugroava zdravlje ili ko izvri neko od navedenih dela,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
lan 373
(1) Ko, krei pravila meunarodnog prava za vreme rata ili oruanog sukoba, naredi da se prema
ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima ili sanitetskom ili verskom osoblju vre telesne povrede,
muenja, neovena postupanja, bioloki, medicinski ili drugi nauni eksperimenti, uzimanje tkiva ili
organa radi transplantacije ili druge radnje kojima se naruava zdravlje ili nanose velike patnje ili naredi
protivzakonito unitavanje ili prisvajanje u velikim razmerama materijala, sredstava sanitetskog transporta
i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica koje nije opravdano vojnim potrebama ili ko izvri neko od
navedenih dela,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
(2) Ko za vreme rata, oruanog sukoba ili okupacije naredi da se prema ranjenicima i bolesnicima vre
ubistva ili ko takvo delo izvri,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno na svirep nain ili ako vrednost oduzetih stvari prelazi iznos
od etristopedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako vrednost stvari iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od milion dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
Povreda parlamentara
lan 380
Ko krei pravila meunarodnog prava za vreme rata ili oruanog sukoba vrea, zlostavlja ili zadri
parlamentara ili njegovu pratnju ili im sprei povratak ili na drugi nain povredi njihovu neprikosnovenost ili
naredi da se takva dela vre,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
Agresivan rat
lan 386
(1) Ko poziva ili podstie na agresivan rat,
kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina.
(2) Ko naredi voenje agresivnog rata,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
Trgovina ljudima
lan 388
(1) Ko silom ili pretnjom, dovoenjem u zabludu ili odravanjem u zabludi, zloupotrebom ovlaenja,
poverenja, odnosa zavisnosti, tekih prilika drugog, zadravanjem linih isprava ili davanjem ili primanjem
novca ili druge koristi, vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili
dri drugo lice, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, vrenja krivinih dela, prostitucije ili
druge vrste seksualne eksploatacije, prosjaenja, upotrebe u pornografske svrhe, uspostavljanja ropskog
ili njemu slinog odnosa, radi oduzimanja organa ili dela tela ili radi korienja u oruanim sukobima,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(2) Za delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu uinilac e se kazniti kaznom
propisanom za to delo i kad nije upotrebio silu, pretnju ili neki drugi od navedenih naina izvrenja.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda nekog lica, uinilac e se
kazniti zatvorom od pet do petnaest godina, a ako je nastupila teka telesna povreda maloletnog lica
usled dela iz stava 3. ovog lana,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
(5) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(6) Ko se bavi vrenjem krivinog dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je delo izvreno od strane grupe,
kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
(7) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(8) Ko zna ili je mogao znati da je lice rtva trgovine ljudima, pa iskoristi njen poloaj ili drugome omogui
iskoriavanje njenog poloaja radi eksploatacije predviene stavom 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(9) Ako je delo iz stava 8. ovog lana uinjeno prema licu za koje je uinilac znao ili je mogao znati da je
maloletno,
uinilac e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(10) Pristanak lica na eksploataciju ili na uspostavljanje ropskog ili njemu slinog odnosa iz stava 1. ovog
lana ne utie na postojanje krivinog dela iz st. 1, 2. i 6. ovog lana.
drugog da proda svoju slobodu ili slobodu lica koje izdrava ili o kojem se stara,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ko prevozi lica koja se nalaze u ropskom ili njemu slinom odnosu iz jedne zemlje u drugu,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini prema maloletnom licu,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
lan 390a
(Brisano)
Terorizam
lan 391
(1) Ko u nameri da ozbiljno zastrai stanovnitvo, ili da prinudi Srbiju, stranu dravu ili meunarodnu
organizaciju da neto uini ili ne uini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, politike,
ekonomske ili drutvene strukture Srbije, strane drave ili meunarodne organizacije:
1) napadne na ivot, telo ili slobodu drugog lica;
2) izvri otmicu ili uzimanje talaca;
3) uniti dravni ili javni objekat, saobraajni sistem, infrastrukturu ukljuujui i informacione
sisteme, nepokretnu platformu u epikontinentalnom pojasu, opte dobro ili privatnu imovinu na
nain koji moe da ugrozi ivote ljudi ili da prouzrokuje znatnu tetu za privredu;
4) izvri otmicu vazduhoplova, broda ili drugih sredstava javnog prevoza ili prevoza robe;
5) proizvodi, poseduje, nabavlja, prevozi, snabdeva ili upotrebljava nuklearno, bioloko,
hemijsko ili drugo oruje, eksploziv, nuklearni ili radioaktivni materijal ili ureaj, ukljuujui i
istraivanje i razvoj nuklearnog, biolokog ili hemijskog oruja;
6) ispusti opasne materije ili prouzrokuje poar, eksploziju ili poplavu ili preduzima druge
opteopasne radnje koje mogu da ugroze ivot ljudi;
7) ometa ili obustavi snabdevanje vodom, elektrinom energijom ili drugim osnovnim prirodnim
resursom koje moe da ugrozi ivot ljudi,
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
(2) Ko preti izvrenjem krivinog dela iz stava 1. ovog lana,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(3) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica ili su prouzrokovana
velika razaranja,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(4) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac sa umiljajem liio ivota jedno ili vie lica,
kaznie se zatvorom najmanje dvanaest godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
Ko javno iznosi ili pronosi ideje kojima se neposredno ili posredno podstie na vrenje krivinog dela iz
lana 391. ovog zakonika,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(1) Ko prema licu pod meunarodnom zatitom izvri otmicu ili neko drugo nasilje, ili napadne na njegove
slubene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
(3) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac neko lice sa umiljajem liio ivota,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
(4) Ko ugrozi sigurnost lica iz stava 1. ovog lana ozbiljnom pretnjom da e napasti njega, njegove
slubene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
Finansiranje terorizma
lan 393
(1) Ko neposredno ili posredno daje ili prikuplja sredstva sa ciljem da se ona koriste ili znajui da e se
koristiti, u potpunosti ili delimino, u svrhu izvrenja krivinih dela iz l. 391. do 392. ovog zakonika ili za
finansiranje lica, grupe ili organizovane kriminalne grupe koji imaju za cilj vrenje tih dela,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Sredstva iz stava 1. ovog lana oduzee se.
Teroristiko udruivanje
lan 393a
(1) Ako se dva ili vie lica udrue na due vreme radi vrenja krivinih dela iz lana 391. do 393. ovog
zakonika,
kaznie se kaznom propisanom za delo za ije vrenje je udruenje organizovano.
(2) Uinilac dela iz stava 1. ovog lana koji otkrivanjem udruenja ili na drugi nain sprei izvrenje
krivinih dela iz stava 1. ovog lana, ili koji doprinese njegovom otkrivanju,
kaznie se zatvorom do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne.
(3) Ko napusti zemlju ili ostane u inostranstvu da bi izbegao izvrenje vojne obaveze iz stava 1. ovog
lana,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ko poziva ili podstie vie lica na izvrenje dela iz st. 1. do 3. ovog lana,
kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom do tri godine, a za delo iz st. 2. i 3. zatvorom od dve do dvanaest
godina.
(5) Uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji se dobrovoljno prijavi nadlenom dravnom organu moe se
osloboditi od kazne.
Ko zloupotrebom svog poloaja ili ovlaenja uini da se oslobodi od dunosti ili da se rasporedi na laku
dunost vojno lice ili lice koje podlee vojnoj obavezi,
kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
Protivljenje pretpostavljenom
lan 401
(1) Vojno lice koje se zajedno sa drugim vojnim licima usprotivi nareenju pretpostavljenog u vezi sa
slubom i nee da ga izvri ili odbije da vri svoju dunost,
kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(4) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac liio ivota vojno lice iz nehata,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno za vreme vrenja dunosti u naroitim okolnostima ili je
usled dela nastupila teka telesna povreda ili imovinska teta velikih razmera ili su nastupile druge teke
posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata,
uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz stava 2. ovog lana, uinilac e se
kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine, a ako je nastupila posledica iz stava 3. ovog lana,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz stava 2. ovog lana, uinilac e se
kazniti zatvorom do tri godine, a ako je nastupila posledica iz stava 3. ovog lana,
uinilac e se kazniti zatvorom do pet godina.
Kanjavanje za krivina dela koja su izvrena za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba i
vanrednog stanja
lan 417
(1) Za krivino delo iz l. 394. stav 1, 399. st. 1. i 4, 400. st. 1. i 3, 401. st. 1, 6. i 7, 402, 403, 404. st. 1. i 2,
406, 407. st. 1, 2. i 5, 408. st. 1, 4. i 5, 409, 410. st. 1. i 4, 411. st. 1, 2, 4. i 5, 412. st. 1, 2, 4. i 5, 413, 414.
stav 1, 415. st. 1. i 3. i 416. ovog zakonika, ako je izvreno za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili
vanrednog stanja,
uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(2) Za krivino delo iz l. 394. st. 2. do 4, 397, 398, 399. st. 2, 3, 5. i 6, 400. stav 2, 401. st. 2. do 5, 404.
st. 3. i 4, 407. stav 3, 408. stav 2, 410. st. 2. i 5, 411. stav 3, 412. stav 3, 414. st. 2. i 3. i 415. stav 2. ovog
zakonika, ako je izvreno za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Za krivino delo iz l. 407. stav 4, 408. stav 3. i 410. stav 3. ovog zakonika, ako je izvreno za vreme
ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana imalo za posledicu smrt jednog ili vie lica ili je izazvalo opasnost za
ivot ljudi ili je praeno tekim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugroavanja bezbednosti,
ekonomske ili vojne snage zemlje,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
Pomaganje neprijatelju
lan 423
(1) Graanin Srbije koji za vreme rata ili oruanog sukoba pomae neprijatelju u sprovoenju rekvizicije,
oduzimanju hrane ili drugih dobara ili u sprovoenju kakvih prinudnih mera prema stanovnitvu,
kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i graanin Srbije koji za vreme rata politiki ili privredno
sarauje sa neprijateljem.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana imalo za posledicu smrt jednog ili vie lica ili je izazvalo opasnost za
ivot ljudi ili je praeno tekim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugroavanja bezbednosti
(2) Vojni stareina koji ne preduzme potrebne mere prema potinjenom ili mlaem koji za vreme borbe ili
neposredno pred borbu iri strah meu vojnicima ili na drugi nain slabi borbeni moral jedinice ili nanosi
tetu borbenoj situaciji,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posledice,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
- lanu 3. Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u SRJ ("Slubeni list SRJ", broj 12/95);
- lanu 92. Zakona o rudarstvu ("Slubeni glasnik RS", broj 44/95);
- lanu 12. Antimonopolskog zakona ("Slubeni list SRJ", broj 29/96);
- l. 172. i 174. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Slubeni glasnik RS", br. 80/02,
84/02, 23/03, 70/03, 55/04 i 61/05);
- lanu 27. Zakona o spreavanju pranja novca ("Slubeni list SRJ", broj 53/01);
- lanu 87. Zakona o Narodnoj banci Srbije ("Slubeni glasnik RS", br. 72/03 i 55/04);
- lanu 330. Carinskog zakona ("Slubeni glasnik RS", br. 73/03 i 61/05);
- l. 179, 181. i 182. Zakona o steajnom postupku ("Slubeni glasnik RS", broj 84/04);
- lanu 141. Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik RS", broj 84/04);
- lanu 24. Zakona o javnom redu i miru ("Slubeni glasnik RS", br. 5/92, 53/93, 67/93 i 48/94);
- lanu 33. Zakona o oruju i municiji ("Slubeni glasnik RS", br. 9/92, 53/93, 67/93, 48/94, 44/98 i 39/03);
- lanu 97. Zakona o igrama na sreu ("Slubeni glasnik RS", broj 84/04);
- lanu 1052. Zakona o pomorskoj i unutranjoj plovidbi ("Slubeni list SRJ", br. 12/98, 44/99, 74/99 i
73/00);
- lanu 46a Zakona o trgovini ("Slubeni list SRJ", br. 32/93, 41/93, 50/93, 41/94, 29/96 i 37/02);
- lanu 244. Zakona o tritu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata ("Slubeni list SRJ",
broj 65/02 i "Slubeni glasnik RS", br. 57/03, 55/04 i 45/05);
- lanu 31. Zakona o proizvodnji i prometu naoruanja i vojne opreme ("Slubeni list SRJ", broj 41/96);
- lanu 221. Zakona o osiguranju ("Slubeni glasnik RS", br. 55/04, 70/04 i 61/05).
lan 432
Ovaj zakonik stupa na snagu 1. januara 2006. godine.
lan 189[s1]
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae:
- l. 149. i 150. Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06);
- lan 173. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Slubeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02
- ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 63/06 - ispravka dr.
zakona, 61/07 i 20/09);
- lan 20. Zakona o spreavanju nasilja i nedolinog ponaanja na sportskim priredbama ("Slubeni
glasnik RS", br. 67/03, 101/05 - dr. zakon i 90/07).
lan 190[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 45[s2]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije",
izuzev l. 21. i 35. koji stupaju na snagu 15. aprila 2013. godine.
lan 6(s3)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".