"to jedna knjiga napisana 1920.

moe rei suvremenim

investitorima o njihovim financijama? Moe rei puno ako se radi
o izvrsnom skupu pripovjedaka Georgea Clasona koje
objanjavaju osnovne principe novca. Ovo je odlian poklon za
nekog diplomanta ili bilo koga drugoga zbunjenog svijetom
financija, kao i prekrasno, osvjeavajue tivo ak i za najiskusnije
investitore."
-Los Angeles Times

Pred vama se prua budunost, poput ceste koja vodi u daljinu. Uz

cestu se nalaze ambicije koje elite ostvariti, elje koje elite
ispuniti.
Da biste svoje ambicije i elje realizirali, morate biti uspjeni s
novcem. Upotrijebite financijska pravila iznesena na stranicama
koje slijede. Dopustite da vas od oskudice povedu do ispunjenijeg,
sretnijeg ivota koji omoguava puna lisnica.
Kao i zakon gravitacije, zakoni novca su univerzalni i nepromjenjivi. Neka vam budu, kao to su bili mnogima prije vas,
siguran put do pune lisnice, viih bankovnih rauna i radosnog
financijskog napretka.

Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin

Moslavaka 9, Varadin, tel. 042/241-000
Za izdavaa: Mirjana Ptiek, dipl. inf.
Urednitvo: Vedran Martinez, Robertino Bartolec
Naslov originala: The Richest Man in Babylon
First published in the United States under the title RICHEST
MAN IN BABYLON by George Clason. Copyright
George S. Clason, 1955, 1954, 1957, 1946, 1950, 1937, 1936,
1933, 1932, 1931, 1930, 1926. Published by arrangement with
Plume, a member of Penguin Puntam Inc.
Prijevod: Ivana Gali
Dizajn korica: Sanja urin
ISBN 953-236-019-0
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb
UDK 336.74(0:82-32)
CLASON, George S.
Najbogatiji ovjek u Babilonu / George
S. Clason ; <prijevod Ivana Gali>. Varadin : "Katarina Zrinski", 2004. (Biblioteka 21. stoljee)
Prijevod djela: The richest man in Babylon
ISBN 953-236-019-0
440326150

George S. Clason

Najbogatiji
ovjek u Babilonu

KATARINA ZRINSKI
d.o.o. VARADIN
2004.

Novac je mjerna jedinica zemaljskog uspjeha.

Novac omoguava uivanje u onom najboljem to svijet
nudi.
Novca u izobilju imaju oni koji razumiju jednostavne zakone
stjecanja novca.
Novcem danas upravljaju isti zakoni koji su ga kontrolirali u
doba kada su bogati ljudi hodali ulicama Babilona prije est
tisua godina.

Bez pridravanja prava gore spomenutog autora, nijedan dio ove

knjige ne smije se reproducirati, pohranjivati ni prenositi u bilo
kojem obliku i na bilo koji nain (elektronski, mehaniki,
fotokopiranjem, snimanjem i slino) bez prethodnog pismenog
doputenja vlasnika autorskih prava i gore navedenog izdavaa
ove knjige.
Ukoliko ste ovu knjigu kupili bez korica, morate biti svjesni da
je takva knjiga ukradena. Prijavljena je kod izdavaa kao
"neprodana i unitena" te ni autor ni izdava nisu dobili
naknadu za takvu knjigu.
4

NOVCA U IZOBILJU IMAJU ONI KOJI RAZUMIJU

JEDNOSTAVNA PRAVILA STJECANJA NOVCA.

- Ponite puniti svoju lisnicu

- Kontrolirajte svoje trokove
- Umnoite svoje zlato
- titite svoje bogatstvo od gubitka
- Neka va dom bude dobar ulog
- Osigurajte si prihod za budunost
- Poveajte svoju mogunost za zaradu
- Najbogatiji ovjek u Babilonu

ITAJTE

DALJE!

SADRAJ

Predgovor
ovjek koji je udio za zlatom
Najbogatiji ovjek u Babilonu
Sedam lijekova protiv tanke lisnice
Upoznajte boicu sree
Pet zakona zlata
Zajmodavac iz Babilona
Zidine Babilona
Trgovac devama iz Babilona
Glinene ploe iz Babilona
Najsretniji ovjek u Babilonu
Povijesni prikaz Babilona

7
9
15
25
41
53
65
75
79
89
99
115

Predgovor
Napredak nae nacije ovisi o osobnom financijskom napretku
svakog pojedinca.
Ova se knjiga bavi osobnim uspjesima svakog od nas. Uspjeti
znai ostvariti neto vlastitim naporom i vlastitim sposobnostima.
Odgovarajua priprema je klju naega uspjeha. Nai postupci ne
mogu biti pametniji od naih misli. Nae razmiljanje ne moe biti
pametnije od naega razumijevanja.
Ova knjiga je prozvana vodiem do financijskog razumijevanja.
To je, zapravo, njena svrha: pruiti onima ija je ambicija
financijski uspjeh uvid u ono to e im pomoi da zarade novac,
zadre novac i zarade jo vie novca.
Na stranicama koje slijede, vratit emo se u Babilon, kolijevku
njegovanja temeljnih financijskih naela koja su danas cijenjena i
koritena u cijelome svijetu.
Novim itateljima autor od sveg srca eli da na stranicama koje
slijede pronau inspiraciju za velike bankovne raune, vee
financijske uspjehe i rjeenje tekih osobnih financijskih problema
o kakvima svjedoe itatelji od jedne do druge obale Amerike.
Poslovnim voama koji su te prie nesebino prenijeli prijateljima, roacima, zaposlenicima i suradnicima, autor ovom
prilikom iskreno zahvaljuje. Nema vee potvrde za ovjeka od one
kada ljudi iz struke cijene njegove teorije, budui da su oni u
vlastitom poslu postigli velike uspjehe upravo primjenom principa
koje ova knjiga zagovara.
Babilon je postao najbogatijim gradom staroga svijeta zato to su
njegovi stanovnici bili najbogatiji ljudi svoga vremena. Oni su
cijenili vrijednost novca. Oni su koristili pouzdana financijska
naela o stjecanju novca, uvanju novca i zaradi dodatnog novca.
Oni su sebi priskrbili ono to svi mi prieljkujemo: prihode za
budunost.
G.S.C.
7

ovjek koji je udio za zlatom

Bansir, graditelj koija iz Babilona, bio je duboko potiten.
Sjedei na niskom zidiu koji je okruivao njegov posjed, tuno je
gledao prema svojoj skromnoj kui i otvorenoj radionici u kojoj je
stajala djelomino dovrena koija.
Njegova bi se ena svako malo pojavila na vratima. Njeni
diskretni pogledi u njegovom smjeru su ga podsjeali na to da su
zalihe mesa bile gotovo pri kraju i da bi on trebao biti u radionici i
dovravati koiju, udarati ekiem i rezati pilom, latiti i
oslikavati, navlaiti kou preko rubova kotaa, pripremati koiju
za isporuku kako bi mu bogati kupac mogao isplatiti novac.
Ipak, njegovo snano, miiavo tijelo nepomino je sjedilo na
zidiu. Njegov umrtvljeni um ustrajno se borio s problemom za
kojega nije mogao pronai rjeenje. Vrue, tropsko sunce, tako
tipino za dolinu Eufrata, nemilosrdno je peklo. Kapljice znoja su
se formirale na njegovom elu i neprimjetno kapale.
Iznad njegove kue uzdizali su se visoki zidovi kraljeve palae. U
blizini, prianjajui uz plavo nebo, uzdizao se oslikani toranj
Belovog hrama. U sjeni takve grandioznosti nalazio se njegov
skromni dom i mnogi drugi, jo neuredniji i zaputeniji domovi.
Babilon je bio upravo to: mjeavina sjaja i prljavtine, neizmjernog
bogatstva i krajnjeg siromatva zbijenih jedno pored drugog bez
plana ili reda unutar zajednikih zidina grada.
Da se okrenuo i pogledao, Bansir bi vidio koije bogataa koje su
se sudarale i gurale prolazei pored trgovaca u sandalama i
bosonogih prosjaka. ak su i bogati bili prisiljeni ulaziti u jarke
kako bi oslobodili put dugim kolonama robova u "kraljevoj
slubi" koji su nosili vodu, teglei teke mijehove pune vode za
visee vrtove.
Bansir je bio previe zaokupljen svojim osobnim problemom da bi
obratio panju na zbrkani mete uurbanog grada. Ono to ga je
trgnulo iz sanjarenja bili su iznenadni zvuci struna poznate lire.
9

George S. Clason

Okrenuo se i ugledao njeno, nasmijeeno lice svog najboljeg

prijatelja Kobbija, glazbenika.
"Neka te Bogovi velikoduno blagoslove, moj dobri prijatelju",
zapoeo je Kobbi ljubaznim pozdravom. "Ipak, ini se da su ve
bili dovoljno velikoduni kada vie ne treba raditi. Veseli me
tvoja srea. tovie, ak bih je i podijelio s tobom. Molim te,
moe li iz svoje lisnice, koja mora da je prepuna jer bi inae bio
zaposlen u svojoj radionici, izdvojiti samo dva skromna ekela i
posuditi mi ih do veeranjeg plemikog slavlja. Bit e ti vraeni
prije nego primijeti da ih nema."
"Kada bih imao dva ekela," odgovori Bansir zlovoljno, "nikome
ih ne bi posudio - ak ni tebi, mom najboljem prijatelju; jer oni bi
bili moje bogatstvo - moje cijelo bogatstvo. Nitko ne posuuje
svoje cijelo bogatstvo, ak ni najboljem prijatelju."
"to", usklikne Kobbi iskreno iznenaen. "Nema ni jedan ekel u
svojoj lisnici, a ipak sjedi kao kip na zidiu! Zato ne dovri onu
koiju? Kako e drugaije zadovoljiti svoj aristokratski apetit?
To nije nalik tebi, moj prijatelju. Gdje je tvoja nepresuna
energija? Da li te neto mui? Jesu li ti Bogovi donijeli kakvu
nevolju?"
"To mora da je nevolja od Bogova", sloi se Bansir. "Poelo je s
jednim snom, bezazlenim snom, u kojem sam mislio da sam
imuan ovjek. S mojeg je remena visjela lijepa lisnica, puna
novia. U njoj je bilo ekela koje sam bezbrino i velikoduno
bacao prosjacima; bilo je tu i srebrnoga novca kojim sam eni
kupovao nakit, a sebi to god sam poelio; bilo je i zlatnoga novca
koji mi je davao sigurnost za budunost i zbog kojeg se nisam
bojao troiti srebro. Bio sam ispunjen neopisivim osjeajem sree!
Ne bi prepoznao u meni svoga prezaposlenoga prijatelja. Niti bi
prepoznao moju enu ije je lice bilo bez bora i blistalo od sree.
Ponovno je bila ona nasmijana djevojka s poetka naega braka."
"Lijep san, doista," komentirao je Kobbi, "ali zato su te onda tako
ugodni osjeaji koje je san pobudio pretvorili u namrtenu statuu
na zidiu?"
"Kako, zato! Zato to me je, kad sam se probudio i sjetio kako je
prazna moja lisnica, preplavio osjeaj bijesa. Hajdemo o tome
popriati zajedno, budui da, kako to mornari kau, plovimo u
istom brodu. Kao djeaci, zajedno smo ili kod sveenika uiti

10

Najbogatiji ovjek u Babilonu

mudrost. Kao mladii, uivali smo u istim stvarima. Kao odrasli

mukarci, oduvijek smo bili bliski prijatelji. Bili smo zadovoljni
podanici. Bili smo zadovoljni to radimo duge sate i slobodno
troimo svoj novac. Zaradili smo mnogo novca u godinama koje
su iza nas, ali ipak, da bi iskusili zadovoljstva koja novac prua mi
moramo o njima sanjati. Ah! Jesmo li mi glupe ovce? ivimo u
najbogatijem gradu na svijetu. Putnici kau da mu ni jedan drugi
grad po bogatstvu nije ravan. Oko nas se nalazi jako puno
bogatstva, ali mi od njega ne posjedujemo nita. Nakon pola
ivota tekoga rada ti, moj najbolji prijatelj, ima praznu lisnicu i
kae mi: 'Mogu li posuditi samo dva ekela do plemikog slavlja
veeras?' to sam onda ja odgovorio? Jesam li rekao: 'Evo ti moja
lisnica; rado u njen sadraj podijeliti s tobom?' Ne, ja priznajem
da je moja lisnica jednako prazna kao i tvoja. U emu je na
problem? Zbog ega mi ne moemo zaraditi srebra i zlata - vie
nego to je potrebno za hranu i odjeu? Takoer, uzmi u obzir
nae sinove, nastavi Bansir, zar oni ne idu stopama svojih oeva?
Trebaju li oni, njihove obitelji, njihovi sinovi i njihovih sinova
obitelji proivjeti itav svoj ivot pored tolikih koliina zlata, a
ipak se, poput nas, zadovoljiti kiselim kozjim mlijekom i zobenom
kaom?"
"Nikada te prije, tijekom svih godina naega prijateljstva, nisam
uo da ovako pria, Bansire." Kobbi je bio zbunjen.
"Nikada prije tijekom svih tih godina nisam tako razmiljao. Od
rane zore pa sve do mraka radio sam kako bih izgradio najljepe
koije koje ovjek moe napraviti, strpljivo se nadajui da e
jednoga dana bogovi prepoznati moje asne zasluge i nagraditi me
velikim blagostanjem. Ali oni to nikada nisu uinili. Napokon
shvaam da nikada ni nee. Stoga je moje srce ispunjeno tugom.
elim biti imuan ovjek. elim posjedovati svoju zemlju i stoku,
imati finu odjeu i novie u svojoj lisnici. Spreman sam raditi za
te stvari svom svojom snagom, svom vjetinom svojih ruku i svom
svojom pameu, ali elim da moj trud bude poteno nagraen. U
emu je na problem? Ponovno te pitam! Zato mi ne moemo
imati svoj zaslueni dio dobrih stvari koje u izobilju imaju oni koji
posjeduju zlato kojim ih mogu kupiti?"
"Kad bih barem znao odgovor", odgovori Kobbi. "Ja nisam nita
zadovoljniji od tebe. Zarada od moje lire brzo nestane. esto sam

11

George S. Clason

prisiljen planirati i smiljati kako da moja obitelj ne ostane gladna.

Takoer, duboko u svojim grudima udim za lirom koja bi bila
dovoljno velika da moe odsvirati sve njene zvukove glazbe koje
zamislim. S takvim bi instrumentom moja glazba bila ljepa i od
one koju je kralj ikada uo."
"Takvu bi liru ti trebao imati. Nijedan ovjek u cijelom Babilonu
ne bi ju mogao svirati bolje. Ne samo kralj, ve bi i bogovi bili
oduevljeni. Ali kako e si ju ti priutiti kada smo obojica
siromani kao kraljevi robovi? uj zvono! Evo ih, dolaze."
Pokazao je na dugaku kolonu polugolih, oznojenih nosaa vode
koji su se mukotrpno probijali uskom cestom koja je vodila od
rijeke. Hodali su jedan pored drugoga, savinuti pod tekim
mijehom punim vode.
"Pogledaj kako je pristao ovjek koji ih vodi." Kobbi pokae na
mukarca koji je drao zvono i stupao naprijed bez ikakvog tereta.
"Bogat ovjek u svojoj zemlji, odmah se vidi."
"U toj je koloni jako puno pristalih ljudi," Bansir se sloi, "ljudi
poput nas. Visoki, svijetli mukarci sa sjevera, nasmijani crni
mukarci s juga, niski preplanuli mukarci iz susjednih zemalja.
Svi zajedno stupaju od rijeke do vrtova, tamo i natrag, dan za
danom, godinu za godinom. Bez imalo nade u sreu. Spavaju na
krevetima od slame, jedu kau od tvrde zobi. ali jadne stvorove,
Kobbi!"
"Ja ih i alim. Ipak, oni me podsjeaju na to kako je nama samo
malo bolje, iako se zovemo slobodnim ljudima."
"To je istina, Kobbi, koliko god to bila neugodna pomisao. Mi ne
elimo ivjeti naim robovskim ivotima iz godine u godinu. Rad,
rad, rad! A ne postiemo nita."
"Zar ne moemo otkriti kako drugi dolaze do zlata i raditi isto to i
oni?" upita Kobbi.
"Moda postoji neka tajna koju moemo nauiti kada bi ju samo
potraili kod onih koji je znaju", razmiljao je Bansir.
"Upravo sam danas", ree Kobbi, "proao pored naeg starog
prijatelja, Arkada, koji se vozio u svojoj zlatnoj koiji. I moram
rei da me nije samo proao pogledom kao to bi mnogi
njegovoga poloaja uinili. Umjesto toga, mahnuo mi je rukom i
uputio prijateljski osmjeh meni, glazbeniku."
"Za njega kau da je najbogatiji ovjek u cijelom Babilonu",

12

Najbogatiji ovjek u Babilonu

razmiljao je Bansir na glas.

"Tako bogat da se pria da i kralj trai njegovu pomo u zlatu
kada iskrsnu problemi s dravnom riznicom", odgovori Kobbi.
"Tako bogat," ubaci se Bansir, "da se bojim da bih stavio ruke na
njegovu debelu lisnicu kada bih ga sreo negdje u mraku."
"Glupost," usprotivi se Kobbi. "ovjekovo bogatstvo nije u lisnici
koju nosi. Debela se lisnica brzo isprazni ako nema dotoka zlata
koje ju ponovno napuni. Arkad ima prihod koji stalno odrava
njegovu lisnicu punom, bez obzira na to koliko mnogo troi."
"Prihod, u tome je stvar", doda Bansir. "Ja prieljkujem prihod
koji e stalno pritjecati u moju lisnicu bez obzira na to da li sjedim
na zidiu ili putujem u daleke zemlje. Arkad sigurno zna kako
ovjek moe stvoriti prihod. Misli li da je to neto to bi mogao
objasniti glupom mozgu kao to je moj?"
"Ja mislim da je on svoje znanje prenio svom sinu, Nomasiru",
odgovori Kobbi. "Nije li on otiao u Ninive i postao, tako barem
priaju u gostionici, bez pomoi svoga oca jedan od najbogatijih
ljudi u tom gradu?"
"Kobbi, dao si mi jednu odlinu ideju." Bansirove su oi zasjale.
"Nita nas ne kota da potraimo mudar savjet kod dobrog
prijatelja, a Arkad je to uvijek bio. Nije vano to to su nam
lisnice prazne kao sokolovo gnijezdo od prije godinu dana. Neka
nas to ne obeshrabri. Umorni smo od toga da smo bez zlata usred
obilja. elimo postati imuni ljudi. Hajde, idemo do Arkada i
upitajmo ga kako moemo stvoriti prihod."
"Tvoje su rijei uistinu nadahnute, Bansire! Daje mi neke nove
spoznaje. Pomae mi da shvatim zato nikada nismo pronali
nikakvo bogatstvo. Nikada ga nismo traili. Ti si ustrajno radio
gradei najpouzdanije koije u Babilonu. U taj si cilj uloio svoj
najvei trud. Zato si u tome i uspio. Ja sam se trudio postati vjeti
svira lire. I u tome sam uspio. U onim stvarima u kojima smo dali
najvie od sebe, uspjeli smo. Bogovi su se zadovoljili time da nam
dopuste da tako i nastavimo. Ali sada, napokon, mi vidimo svjetlo,
sjajno poput onog izlazeeg sunca. Ono nas poziva da uimo vie
kako bismo mogli napredovati. Nove e nam spoznaje pomoi da
otkrijemo potene naine na koje moemo ostvariti svoje elje."

13

George S. Clason

"Poimo Arkadu jo danas", ree Bansir. "Takoer, pozovimo i

nae prijatelje iz djetinjstva, kojima nije nita bolje nego nama, da
nam se pridrue kako bi i oni mogli uivati u njegovoj mudrosti."
"Ti si oduvijek mislio na svoje prijatelje, Bansire. Zato i ima tako
mnogo prijatelja. Bit e kako ti kae. Idemo danas i vodimo i njih
sa sobom."

14

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Jednom davno u starom je Babilonu ivio jedan jako bogat ovjek
koji se zvao Arkad. Nadaleko je bio poznat po svom velikom
bogatstvu. Takoer je bio poznat i po svojoj rastronosti. Bio je
velikoduan u svojim davanjima. Bio je velikoduan prema svojoj
obitelji. Bio je rastroan i u svojim vlastitim uicima. Ipak, svake
bi se godine njegovo bogatstvo poveavalo bre nego to ga je
troio.
Nekoliko njegovih prijatelja iz djetinjstva dolo mu je i upitalo:
"Ti si, Arkade, sretniji od nas. Postao si najbogatiji ovjek u
Babilonu dok se mi ostali borimo za golu egzistenciju. Ti nosi
najfinije tkanine i uiva u najukusnijim jelima, dok smo mi sretni
ako uspijemo odjenuti svoje obitelji u pristojnu odjeu i nahraniti
ih najbolje to moemo. Ipak, jednom davno bili smo jednaki. Ili
smo istom uitelju. Igrali smo iste igre. A ti ni u uenju ni u
igrama nisi bio nita bolji od nas. A u godinama koje su uslijedile,
nisi bio nita asniji graanin. Niti si radio vie ili predanije,
barem po onom to se nama ini. Zato je, onda, prevrtljiva
sudbina ba tebe odluila izdvojiti i dati ti da uiva u svim
dobrim stvarima ivota, a zanemariti nas ostale koji smo jednako
zasluni?"
Na to se Arkad pobunio, rekavi: "Ako od dana kada smo bili
mladi niste uspjeli stei vie od gole egzistencije, to je zato to
niste nauili zakone koji upravljaju stvaranjem bogatstva, ili ih
uope ne poznajete. 'Prevrtljiva Sudbina' je zla boica koja
nikome ne donosi trajnu sreu. Naprotiv, donosi propast gotovo
svakom ovjeku kojega obdari nezaraenim zlatom. Ona stvara
raskalaene rasipnike, koji vrlo brzo spiskaju sve to dobiju i
ostanu zarobljeni u neutaivim apetitima i eljama koje nisu u
mogunosti zadovoljiti. Oni, pak, koji su u njenoj milosti postaju
krti i gomilaju svoje bogatstvo, bojei se potroiti ono to imaju
jer znaju da nisu sposobni stei novo bogatstvo. Takoer su
15

George S. Clason

zakoeni strahom od lopova i osuuju same sebe na ivot ispunjen

prazninom i potajnom bijedom. Vjerojatno postoje i oni drugi koji
mogu prihvatiti nezaraeno zlato, poveati ga i nastaviti ivjeti
ivotom sretnih i zadovoljnih graana. Ali tako ih je malo da ih
znam samo po priama. Sjetite se ljudi koji su iznenada naslijedili
bogatstvo i uvjerite se nije li tako."
Njegovi su prijatelji priznali da je to tono kada su u pitanju ljudi
koji su naslijedili bogatstvo, te ga zamolie da im objasni na koji
je nain on postao vlasnikom tolikog bogatstva, stoga on nastavi:
U svojoj sam se mladosti osvrnuo oko sebe i ugledao sve
lijepe stvari koje donose sreu i zadovoljstvo. I shvatio sam
da bogatstvo poveava snagu svih njih.
Bogatstvo je mo. S bogatstvom su mnoge stvari mogue.
ovjek moe opremiti kuu najluksuznijim namjetajem.
ovjek moe ploviti udaljenim morima.
ovjek se moe gostiti hranom iz udaljenih zemalja.
ovjek moe kupovati ukrase od zlata i dragog kamenja.
ovjek ak moe sagraditi velike hramove bogovima.
ovjek moe initi sve te stvari i mnoge druge u kojima se
skriva uitak za osjetila i hrana za duu.
I kada sam sve to shvatio, odluio sam da u traiti svoj dio
dobrih stvari. Da neu biti jedan od onih koji stoje sa strane,
gledajui sa zaviu druge kako uivaju. Neu biti
zadovoljan time da se oblaim u najjeftinije tkanine. Neu
se zadovoljiti izgledom siromanoga ovjeka. Naprotiv, bit
u jedan od uzvanika na gozbi dobrih stvari.
Kako sam, kao to znate, bio sin siromanoga trgovca iz
velike obitelji bez anse za nasljedstvom i kako nisam bio
obdaren, kako ste vi otvoreno rekli, velikom snagom
mudrosti, shvatio sam, ako elim ostvariti ono to sam
naumio, da e mi biti potrebni vrijeme i uenje.
to se tie vremena, njega svi ljudi imaju napretek. Vi ste
dopustili da vam promakne mnogo vremena u kojem ste se
mogli obogatiti. Ipak, vi priznajete da se nemate ime
pohvaliti osim svojim dobrim obiteljima, na koje s pravom
moete biti ponosni.
to se tie uenja, nije li nas na mudri uitelj nauio da
postoje dvije vrste znanja: jedno se odnosi na stvari koje

16

Najbogatiji ovjek u Babilonu

smo nauili i znamo, a drugo je vjetina koja nas upuuje na

to kako da otkrijemo ono to ne znamo?
Stoga sam odluio da moram saznati kako ovjek moe
stei bogatstvo i kada to otkrijem, da to mora postati moj cilj
koji u onda i ostvariti. Nije li mudro da ovjek uiva dok ivi
u svjetlosti sunca, jer dovoljno e tuge sii na nas kada
budemo otputovali u tamu svijeta duhova?
Zaposlio sam se kao pisar i svaki sam dan provodio duge
sate nad glinenim ploama. Radio sam tjedan za tjednom,
mjesec za mjesecom, a od moje mi zarade ipak nije ostajalo
nita. Hrana, odjea, pokora bogovima i ostale stvari kojih
se ni ne sjeam, pojele su sav moj prihod. Ali moja me
odluka nije napustila.
I onda je jednoga dana Algami, zajmodavac, doao u kuu
gradskoga majstora i naruio primjerak Devetog Zakona, te
mi rekao: 'Moram to imati za dva dana, a ako zadatak do
tada bude obavljen, dva u bakrena novia dati tebi.'
Radio sam mukotrpno, ali zakon je bio dugaak i kada se
Algami vratio zadatak nije bio dovren. Algami je bio ljut i,
da sam ja bio njegov rob, istukao bi me. Ali budui da je
znao da mu gradski majstor ne bi dopustio da me ozlijedi,
nije me bilo strah, pa sam mu rekao: 'Algamiu, vi ste
veoma bogat ovjek. Recite mi kako da i ja postanem
bogat, pa u cijelu no urezivati zakone i kada sunce izae,
bit u gotov.'
Nasmijao mi se i odgovorio: 'Ti si smion momak!
Dogovoreno.'
Cijelu sam no urezivao zakone iako su me boljela lea, a
od mirisa uljanice toliko me zaboljela glava da sam jedva
gledao. Ali kada se ujutro vratio, ploe su bile gotove.
'A sada', rekao sam, 'ispriajte mi ono to ste mi obeali.'
'Ti si, sine moj, ispunio svoj dio nagodbe', rekao mi je toplo,
'i ja sam spreman ispuniti svoj. Rei u ti stvari koje eli
znati zato to postajem star ovjek, a star jezik voli priati.
Kad mladost doe u godine za savjet, prima mudrost od
starosti. Ali preesto mladost misli da starost zna samo
mudrost prolih dana i da zato od nje nema nikakve koristi.
No upamti ovo, sunce koje sije danas je sunce koje je sijalo
i onda kada se tvoj otac rodio i koje e sijati i onda kada tvoj
zadnji unuk bude preao u tamu.

17

George S. Clason

'Misli mladih', nastavi on, 'su bljetava svjetla koja sjaje

poput meteora koji esto obasjavaju nebo, ali mudrost
starosti je poput nepominih zvijezda koje sjaje tako
nepromjenjivo da se mornar moe osloniti na njih u svojoj
plovidbi. Upamti dobro moje rijei, jer ako to ne uini,
nee shvatiti istinu koju u ti rei i mislit e da je tvoj
noanji rad bio uzaludan.'
Tada me je mudro pogledao ispod svojih gustih obrva i
rekao mi tihim, odlunim glasom: 'Otkrio sam put do
bogatstva onda kada sam odluio da dio svega to zaradim
mora ostati meni. Tako e i ti.'
Tada me je nastavio gledati svojim prodornim pogledom, ali
vie nita nije rekao.
'Je li to sve?' upitao sam.
'To je sve to je bilo potrebno da se srce pastira pretvori u
srce zajmodavca', odgovorio je.
'Ali sve to ja zaradim ostaje meni, nije li tako?' upitao sam.
'Daleko od toga', odgovori on. 'Ne plaa li proizvoau
odjee? Ne plaa li proizvoau sandala? Ne plaa li
hranu? Moe li ivjeti u Babilonu a da ne troi? to ti je
ostalo od tvoje zarade od prolog mjeseca? to je pak s
onom od prole godine? Budalo! Plaa svima osim
samome sebi. Glupane, ti radi za druge. Isto kao da si rob i
da radi za ono to ti gospodar daje da jede i obue.
Kada bi uistinu sauvao za sebe jednu desetinu svega to
zaradi, koliko bi imao za deset godina?'
Moje znanje matematike nije me izdalo, pa sam odgovorio:
'Onoliko koliko zaradim u godinu dana.'
'To je samo polovino tono', odgovori on. 'Svaki zlatnik
kojega sauva je rob koji za tebe radi. Svaki bakreni novi
kojega on zaradi je njegovo dijete koje takoer radi za tebe.
Ako eli biti bogat, tada tvoja uteevina mora zaraivati i
njena djeca moraju zaraivati, kako bi ti zajedniki pomogli
da ostvari izobilje za kojim udi. Ti misli da sam te
prevario za tvoj naporan noni rad,' nastavi on, 'ali znao bi
da ti ja plaam tisuu puta vie kada bi samo imao
inteligencije da shvati istinu koju ti nudim. Dio svega to
zaradi mora ostati tebi. To ne bi smjelo biti manje od jedne
desetine bez obzira na to koliko malo zarauje. To je
moda najvie to si moe priutiti. Najprije plati sebi. Ne

18

Najbogatiji ovjek u Babilonu

kupuj od trgovca odjee ili trgovca sandalama vie nego to

si moe priutiti od ostatka, a neka ti ostane i za hranu i
pokoru bogovima. Bogatstvo, kao i drvo, raste iz sitnoga
sjemena. Prvi bakreni novi kojega utedi je sjeme iz
kojega e izniknuti tvoje drvo bogatstva. to prije posadi to
sjeme, prije e drvo narasti. A to vie bude hranio i
zalijevao to drvo stalnom uteevinom, to e prije
zadovoljno uivati u njegovoj hladovini.'
Tako kazavi, uzeo je svoje ploe i otiao. Mnogo sam
razmiljao o onome to mi je rekao i inilo mi se razumnim.
Stoga sam odluio da u tako i napraviti. Svaki put kad bi mi
platili, uzeo bih jedan od deset bakrenih novia i sakrio ga.
I koliko god zvualo neobino, nisam imao manje sredstava
nego prije. Primijetio sam malu razliku, ali uspijevao sam
ivjeti i bez toga. esto sam, kako je moja zaliha rasla,
dolazio u iskuenje da ju potroim na neku od lijepih stvari
koje su trgovci izlagali, a koje su devama i brodovima
dovozili iz zemlje Feniana. Ali mudro sam se suzdrao.
Dvanaest mjeseci nakon to je Algami otiao, ponovno se
vratio i upitao me: 'Sine, jesi li plaao sebi jednu desetinu
svega to si zaradio u proloj godini?'
Ponosno sam odgovorio: 'Jesam, gospodine.'
'To je dobro', odgovori on smijeei mi se. 'I to si uinio s
tim novcem?'
'Dao sam ga Azmuru, ciglaru, koji mi je rekao da putuje
preko mora i da e mi u Suru kupiti rijetke dragulje
Feniana. Kad se vrati, prodat emo ih po vioj cijeni i
podijelit emo dobitak.'
'Svaka budala mora nauiti,' progunao je, 'ali zato
vjeruje ciglaru kada su u pitanju dragulji? Bi li iao kod
pekara i ispitivao ga o zvijezdama? Ne, tako mi moje tunike,
iao bi astrologu, da ima neto u glavi. Tvoja je uteevina
nestala, mladiu, iupao si svoje drvo bogatstva iz
korijena. Ali posadi novo. Pokuaj opet. I idui put kada ti
bude trebao savjet o draguljima, idi kod trgovca draguljima.
Ako eli znati istinu o ovcama, idi pastiru. Savjet je jedina
stvar koja se besplatno daje, ali pazi da uzme samo ono
to vrijedi. Onaj koji prima savjete o uteevini od nekog tko
je neiskusan u tim pitanjima, svojom e uteevinom platiti
potvrdu netonosti tih miljenja.' Tako rekavi, ode.

19

George S. Clason

I bilo je tako kako je on rekao. Jer Feniani su hulje koje su

Azmuru prodale bezvrijedne komadie stakla koji su
izgledali poput dragog kamenja. Onako kako mi je Algami
zapovjedio, ponovno sam poeo tedjeti svaki deseti
bakreni novi, jer sada mi je to ve prelo u naviku i nije mi
bilo teko.
Ponovno, nakon dvanaest mjeseci, Algami je doao i
obratio mi se: 'Kakav si napredak ostvario otkad sam te
zadnji put vidio?'
'Dosljedno sam sebe plaao,' odgovorio sam mu, 'a svoju
sam uteevinu povjerio Aggaru koji izrauje titove, da
kupi broncu, a on mi svaka etiri mjeseca isplauje kamate.'
To je dobro. A to ti ini s tim kamatama?'
'Poastim se medom, finim vinom i pikantnim kolaima.
Takoer sam si kupio i grimiznu tuniku. A jednoga dana u
si kupiti i mladoga magarca kojega mogu jahati.'
Na to se Algami nasmijao: 'Ti stvarno jede djecu svoje
uteevine. Kako onda oekuje da ona rade za tebe? I
kako oni mogu imati svoju djecu koja e takoer raditi za
tebe? Najprije se opskrbi vojskom zlatnih robova, a tada
bez grinje savjesti moe uivati u brojnim bogatim
gozbama.' Tako rekavi, ode.
Prole su dvije godine otkako sam ga vidio; kada se
ponovno vratio, lice mu je bilo puno dubokih bora, a oi su
mu utonule, jer postajao je vrlo star ovjek. I tada mi ree:
'Arkade, jesi li stekao bogatstvo o kojem si sanjao?'
A ja sam mu odgovorio: 'Ne onoliko koliko sam prieljkivao,
ali imam neto novca koji dalje zarauje, a njegova zarada
isto tako zarauje.'
7 prima li i dalje savjete od ciglara?'
'O ciglama daju odline savjete', odgovorio sam.
'Arkade', nastavi on, 'dobro si nauio svoju lekciju. Najprije
si nauio ivjeti od manje svote od one koju zarauje.
Zatim si nauio traiti savjet od onih koji su postali struni
kroz vlastito iskustvo. I, naposljetku, nauio si kako da tvoje
zlato dalje radi za tebe.
'Nauio si samoga sebe kako stei novac, kako ga zadrati i
kako ga upotrijebiti. Stoga si dorastao za jedan odgovoran
zadatak. Ja starim. Moji sinovi misle samo na to kako

20

Najbogatiji ovjek u Babilonu

potroiti novac, a ne i na to kako ga zaraditi. Moji su posjedi

veliki i bojim se da nisam sposoban brinuti se za njih. Ako
ode u Nippur i pobrine se za moje posjede, uinit u te
svojim partnerom i pripast e ti dio mog imanja.'
Tako sam otiao u Nippur i preuzeo u svoje ruke njegovo
imanje koje je uistinu bilo veliko. A budui da sam bio pun
ambicija i da sam usvojio tri zakona uspjenog upravljanja
bogatstvom, bio sam u stanju uvelike uveati vrijednost
njegovog vlasnitva. Tako sam se ve znatno obogatio i
kada je duh Algamia otputovao u svijet tame, pripao mi je
po zakonu dio njegovog posjeda.

Tako je ispriao Arkad i kada je zavrio svoju priu jedan, od

njegovih prijatelja ree:
"Uistinu si imao sree to te je Algami uinio svojim nasljednikom."
"Imao sam sree utoliko to sam imao elje napredovati prije nego
to sam ga upoznao. Nisam li dokazao odlunost svoje namjere
uvajui etiri godine jednu desetinu onoga to sam zaradio? Da li
bi za nekog ribara koji je godinama prouavao navike riba kako bi
svakom promjenom vjetra mogao baciti svoje mree oko njih
nazvao sretnim? ansa je ohola boica koja ne troi svoje vrijeme
na one koji nisu spremni."
"Imao si jaku snagu volje da ustraje ak i onda kada si izgubio
uteevinu iz prve godine. U tome si zaista osobit", ree drugi.
"Snaga volje!" odvrati Arkad. "Kakva glupost. Misli li ti da je
snaga volje ono to daje ovjeku snagu da podigne teret kojega ni
deva ne moe nositi, ili da vue masu koju ni vol ne moe
pomaknuti? Snaga volje je samo nepopustljiva namjera da se
izvri zadatak koji si sam sebi postavio. Kad bih ja sebi postavio
zadatak, ak i kada bi bio malen, ja bih se pobrinuo i da se ostvari.
Kako u inae imati povjerenja u sebe kada su u pitanju velike
stvari? Kada bih si rekao: 'Iduih sto dana kada budem preko
mosta iao u grad, podii u jedan kameni s ceste i baciti ga u
rijeku', ja bih to i uinio. Kada bih sedmoga dana proao, a da to
zaboravim uiniti, ne bih rekao: 'Sutra u baciti dva kamenia jer
to je isto.' Umjesto toga, vratio bih se i bacio kameni. Niti bih
dvadesetoga dana rekao sebi: 'Arkade, ovo je besmisleno. Kakva
ti je korist od bacanja kamenia svaki dan? Baci aku i zavri s

21

George S. Clason

tim.' Ne, ne bih tako niti rekao, niti uinio. Kada sam sebi
postavim neki cilj, onda ga i dovrim. Stoga sam oprezan da ne
zadam sebi neke teke i nepraktine zadatke, jer volim ljenariti."
Tada je drugi prijatelj rekao: "Ako je to to pria istina, a ini se
da je uistinu tako, kad bi to bilo tako jednostavno i kad bi tako svi
ljudi napravili, ne bi bilo dovoljno bogatstva za sve."
"Bogatstvo raste svaki put kada ljudi upotrijebe snagu", odgovori
Arkad. "Ako bogat ovjek sebi izgradi palau, da li je zlato koje
on plati nestalo? Ne, ciglar dobije dio, radnik dobije dio i umjetnik
dobije dio. I svatko drugi tko radi na kui dobije dio. Ipak kad je
palaa dovrena, nije li ona vrijedna svih trokova? I ne vrijedi li
zato zemljite na kojem ona stoji vie? I nije li susjedno zemljite
vrednije zato to je ona tamo? Bogatstvo raste na magine naine.
Nijedan ovjek ne moe odrediti njegove granice. Nisu li Feniani
izgradili ogromne gradove na neplodnom tlu bogatstvom koje
potjee od njihovih trgovakih brodova?"
"to nam onda savjetuje da inimo kako bismo i mi postali
bogati?" upita jedan od prijatelja. "Godine su prole i vie nismo
mladi, a nismo nita odvojili sa strane."
"Savjetujem vam da posluate mudar Algamiov savjet i da kaete
samima sebi: 'Dio svega to zaradim mora ostati meni.' Recite si
to ujutro kada se tek probudite. Recite si to u podne. Recite si to
naveer. Recite si to svakog sata, svakog dana. Recite to samima
sebi dok rijei ne postanu plamena slova ispisana na nebu.
Oduevite se tom idejom. Ispunite se tom milju. Tada odredite
svotu koja se ini razumnom. Neka ne bude manja od jedne
desetine i izdvajajte ju sa strane. Uredite svoje trokove tako da
vam preostala svota bude dovoljna. Ali najprije izdvojite svoju
svotu sa strane. Uskoro ete shvatiti kako je predivan osjeaj kada
posjedujete bogatstvo koje pripada samo vama. Kako bude raslo,
sve e vas vie poticati. Oduevit e vas novi uitak ivljenja.
Dobit ete jo veu volju da i dalje tedite. A kada se vaa
uteevina povea, nee li postotak od toga opet pripasti vama?
Zatim nauite kako da vae bogatstvo radi za vas. Uinite ga
svojim robom. Neka njegova i djeca i njihove djece djeca rade za
vas. Osigurajte si prihod za budunost. Pogledajte starije i sjetite
se da ete i vi u godinama koje dolaze biti meu njima. Zato
ulaite svoje bogatsvo s krajnjim oprezom kako ga ne biste

22

Najbogatiji ovjek u Babilonu

izgubili. Lihvarski krediti su varave sirene koje one neoprezne

pjesmom mame na stijene gubitka i krivnje. Pobrinite se takoer
da vaa obitelj ne ostane neosigurana u sluaju da vas bogovi
pozovu u svoje carstvo. Za takav sluaj je dovoljno redovno
izdvajati male svote. Zato tedljiv ovjek ne ivi u iekivanju
neke velike svote koja e mu posluiti u takve korisne svrhe.
Savjetujte se s mudrim ljudima. Traite savjete od ljudi koji
svakodnevno rade s novcem. Neka vas oni potede greke koju
sam ja uinio kada sam povjerio svoj novac Azmuru, ciglara.
Mala i sigurna zarada bolja je od rizika. Uivajte u ivotu dok ste
jo tu. Nemojte se muiti ili pokuavati utedjeti previe. Ako je
jedna desetina od svega to zaradite najvie to moete odvojiti,
budite time zadovoljni. Inae ivite u skladu sa svojim primanjima
i ne dopustite sebi da postanete krti i preplaeni od troenja. ivot
je lijep i bogat vrijednim stvarima u kojima treba uivati."
Njegovi su mu prijatelji zahvalili i otili. Neki su bili tihi zato to
nisu imali mate i nisu ga mogli razumjeti. Neki su bili sarkastini
zato to su smatrali da netko tako bogat ne bi trebao dijeliti svoje
tajne sa starim prijateljima koji su imali manje sree od njega. Ali
neki su u oima imali novi sjaj. Shvatili su da se Algami svaki
put vraao u prostoriju gdje su bili pisari zato to je gledao kako
jedan ovjek utire svoj put iz mraka u svjetlo. Kada je taj ovjek
pronaao svjetlo, ekalo ga je njegovo mjesto. Nitko nije mogao
popuniti to mjesto sve dok on sam nije doao do svoje spoznaje,
sve dok nije bio spreman za svoju ansu.
Ovi posljednji su bili oni koji su, u godinama koje su uslijedile,
redovito posjeivali Arkada, koji ih je rado primao. Savjetovao ih
je i nesebino im dijelio svoju mudrost kako to i inae ljudi
irokoga iskustva rado ine. I pomogao im je da uloe svoju
uteevinu tako da im osigura siguran i dobar prihod i da se ne
izgube u ulaganjima koja su neisplativa.
Prekretnica u ivotu tih ljudi bio je onaj dan kada su shvatili da je
istina od Algamia preko Arkada dola do njih.

23

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Sedam lijekova protiv tanke lisnice

Slava Babilona traje i danas. Kroz itava stoljea do nas dopire
njegova reputacija kao jednog od najbogatijih gradova na svijetu.
Ipak nije uvijek bilo tako. Bogatstvo Babilona je rezultat mudrosti
njegovih stanovnika. Oni su najprije morali nauiti kako postati
bogatima.
Kada se dobri kralj Sargon vratio u Babilon nakon to je porazio
svoje neprijatelje Elamite, zatekao je teko stanje. Kraljevski
kancelar je to stanje kralju objasnio ovako:
"Nakon mnogo godina velikoga bogatstva koje je ljudima
omoguilo vae velianstvo gradnjom velikih kanala za navodnjavanje i velianstvenih hramova bogovima, sada kada su ti
radovi gotovi ini se da ljudi vie nisu u mogunosti uzdravati se.
Radnici su bez posla. Trgovci imaju malo muterija. Poljoprivrednici ne mogu prodati svoje proizvode. Ljudi nemaju dovoljno zlata
da kupe hranu."
"Ali gdje je nestalo svo zlato koje smo potroili na sva ta velika
poboljanja?" upita kralj.
"Bojim se da je zavrilo", odgovori Kancelar, "u rukama
nekolicine veoma bogatih stanovnika naega grada. Procurilo je
kroz ruke veine naih graana kao to kozje mlijeko proe kroz
cjedilo. Sada kada je zlato prestalo pritjecati, veini naih stanovnika nije ostalo nita od zarade."
Kralj je neko vrijeme bio zamiljen. Tada je upitao: "Zbog ega je
tako mali broj ljudi bio u stanju stei svo zlato?"
"Zato to znaju kako", odgovori Kancelar. "ovjek ne moe
osuditi drugoga ovjeka zato to zna kako uspjeti. Niti itko ima
pravo uzeti od ovjeka ono to je poteno zaradio, kako bi dao
onome koji je manje sposoban."
"Ali, zato", upita kralj, "svi ljudi ne bi mogli nauiti kako skupiti
zlato i tako sami sebe uiniti bogatima i uspjenima?"

25

George S. Clason

"U pravu ste, vae velianstvo. Ali tko ih tome moe pouiti?
Zasigurno ne sveenici, jer oni nita ne znaju o stjecanju novca."
"Tko u naem gradu najbolje zna kako se obogatiti, kancelaru?"
upitao je kralj.
"Sami ste odgovorili na svoje pitanje, vae velianstvo. Tko je
prikupio najvee bogatstvo u Babilonu?"
"Pravo velite, moj dragi kancelaru. To je Arkad. On je najbogatiji ovjek u Babilonu. Dovedite mi ga sutra."
Slijedeega dana, kako je kralj zapovjedio, Arkad se pojavio pred
njim, uspravan i snaan iako mu je bilo sedamdeset godina.
"Arkade," ree kralj, "je li istina da si ti najbogatiji ovjek u
Babilonu?"
"Tako se pria, vae velianstvo, a nitko to ne porie."
"Kako si ti postao tako bogat?"
"Tako to sam iskoristio prilike koje su dostupne svim graanima
naega grada."
"Nisi imao nita ime bi zapoeo?"
"Samo veliku elju za bogatstvom. Izuzev toga, nita."
"Arkade," nastavio je Kralj, "na se grad nalazi u veoma loem
stanju zato to samo nekoliko ljudi zna kako stei bogatstvo pa
stoga imaju monopol nad njim, dok mnotvu naih sugraana
nedostaje znanje o tome kako da zadre bilo koji dio zlata koji
dobiju. Moja je elja da Babilon bude najbogatiji grad na svijetu.
Zato mora biti grad s jako mnogo bogatih ljudi. Stoga moramo
nauiti sve ljude kako da steknu bogatstvo. Reci mi, Arkade,
postoji li neka tajna o stjecanju bogatstva? Moe li se ona
nauiti?"
"Ona je praktina, vae velianstvo. Ono to jedan ovjek zna,
mogu nauiti i ostali."
Kraljeve su oi zasjale. "Arkade, ti govori rijei koje elim uti.
eli li se ti posvetiti tom plemenitom zadatku? eli li svoje
znanje podijeliti s uiteljima, od kojih e zatim svaki poduavati
druge sve dok ne bude dovoljno izuenih za prenoenje tih istina
svim vjernim podanicima moga kraljevstva?"
Arkad se nakloni i ree: "Va ponizni sluga po zapovjedi. Koje
god znanje posjedujem rado u ga podijeliti u cilju boljeg ivota
mojih sugraana i slave moga kralja. Neka va dobri kancelar
okupi za mene razred od stotinu ljudi i ja u im otkriti sedam tajni

26

Najbogatiji ovjek u Babilonu

koje su popunile moju lisnicu, od koje nekada nije bilo tanje u

cijelom Babilonu."
Dva tjedna nakon toga, u skladu s kraljevim odredbama,
odabranih stotinu se okupilo u velikom predvorju hrama, sjedei
na arenim prstenima u polukrugu. Arkad je sjedio kraj malog
podnoka na kojem je dimila sveta svjetiljka isputajui neobian i
ugodan miris.
"Pogledaj najbogatijeg ovjeka u Babilonu", proaptao je jedan
student gurnuvi laktom ovjeka koji je sjedio do njega kada je
Arkad ustao. "On je isti kao i mi."
"Kao odani podanik naega velikoga kralja," zapoeo je Arkad,
"stojim pred vama u njegovoj slubi. Budui da sam jednom bio
siromaan mladi koji je jako udio za zlatom i budui da sam
pronaao znanje koje mi je omoguilo da ga steknem, kralj me je
zamolio da svoje znanje podijelim s vama. Svoje sam bogatstvo
poeo stvarati na skroman nain. Nisam uivao nikakve pogodnosti
koje vama ili ostalim graanima Babilona nisu dostupne. Prvo
skladite moga bogatstva bila je izlizana lisnica. Prezirao sam
njezinu beskorisnu prazninu. elio sam da bude zaobljena i puna,
da odzvanja zlatom. Stoga sam traio bilo kakav nain da
popunim lisnicu. Pronaao sam ih sedam. Vama, koji ste se
okupili preda mnom, otkrit u sedam tajni kako popuniti lisnicu i
preporuam ih svim ljudima koji ude za zlatom. Svakog dana u
tjednu otkrit u vam po jednu od sedam tajni.
Paljivo sluajte ono to vam govorim. Raspravljajte sa mnom.
Priajte o tome meusobno. Nauite te lekcije temeljito, kako
biste i vi u svoje lisnice mogli posaditi sjeme bogatstva. Najprije
svatko od vas mora mudro poeti graditi vlastito bogatstvo. Onda
ete, i jedino onda, moi poduavati druge tom procesu.
Ja u vas na jednostavan nain poduiti tome kako da napunite
svoje lisnice. To je prvi korak koji vas vodi u hram bogatstva i
nijedan se ovjek ne moe do njega popeti ako ne moe odluno
nainiti prvi korak. Sada emo promotriti prvu tajnu.

27

George S. Clason

PRVA TAJNA
Ponite puniti svoju lisnicu
Arkad se obrati zamiljenom ovjeku u drugom redu. "Moj dobri
prijatelju, kojim se zanatom bavi?"
"Ja sam pisar i urezujem natpise na glinene ploe", odgovori
ovjek.
"ak sam i tako tekim radom uspio zaraditi svoje prve bakrene
novie. Dakle, ti ima jednaku ansu zaraditi bogatstvo."
Zatim se obrati ovjeku rumena lica koji je sjedio podalje. "Reci
nam, molim te, ime ti zarauje svoj kruh."
"Ja sam mesar", odgovori ovjek. "Kupujem koze od stoara koji
ih uzgajaju, ubijem ih te poaljem meso kuanicama, a kou
proizvoaima sandala."
"Budui da ti takoer radi i zarauje, ima sve mogunosti za
uspjeh koje sam imao ja."
Arkad je nastavio ispitivati kako njegovi uenici zarauju za ivot.
Kada je zavrio s ispitivanjem, ree:
"Kao to vidite, uenici moji, postoji mnogo zanata i poslova
kojima ljudi mogu zaraditi novac. Svaki nain zarade jedna je
bujica zlata, a ovjek bi se kroz svoj rad trebao pobrinuti za to da
se jedan njen dio slije i u njegovu lisnicu. Stoga bi u lisnicu
svakoga od vas trebao ulaziti priljev novia velikih ili malih,
ovisno o vaoj sposobnosti. Nije li tako?"
Svi su se sloili da je tako.
"Dakle," nastavi Arkad, "ako svatko od vas eli za sebe izgraditi
bogatstvo, nije li onda mudro da ponete tako to ete koristiti
onaj izvor bogatstva koji ste ve stvorili?"
Sloili su se s tim.
Tada se Arkad okrenuo prema siromanom ovjeku koji je rekao
da je trgovac jajima. "Ako ti odabere jednu od svojih koara i
svako jutro u nju stavi deset jaja, a svaku veer izvadi devet jaja,
to e se dogoditi?
"S vremenom e postati prepuna."
"Zato?"
"Zato to u svakoga dana staviti jedno jaje vie nego to u
izvaditi."

28

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Arkad se okrenuo prema ostalima sa smijekom. "Ima li itko ovdje

tanku lisnicu?"
Najprije im je to bilo zabavno. Zatim su se nasmijali. Naposljetku
su ustro poeli mahati svojim lisnicama.
"U redu", nastavi on. "Sada u vam rei prvu tajnu koju sam
nauio za lijeenje tanke lisnice. Radite upravo onako kako sam
rekao trgovcu jajima. Od svakih deset novia koje stavite u svoju
lisnicu za troenje izdvojite samo devet. Vaa e se lisnica odmah
poeti puniti, a njena teina e goditi vaoj ruci i donijeti zadovoljstvo vaoj dui.
Nemojte se rugati onome to govorim zato to zvui jednostavno. Istina je uvijek jednostavna. Rekao sam vam da u vam
kazati kako sam izgradio svoje bogatsvo. To je bio moj poetak.
Ja sam, takoer, nosio praznu lisnicu i proklinjao ju jer nije bilo
niega u njoj to bi zadovoljilo moje elje. Ali kada sam iz svoje
lisnice poeo vaditi samo devet desetina, ona se poela puniti. I
vaa e.
Sada u vam rei jednu neobinu istinu, koju ne shvaam. Kada
sam prestao davati vie od devet desetina svoje zarade, ivio sam
jednako dobro. Nisam imao nita manje novca nego prije.
Takoer, nedugo zatim, novac mi je pritjecao lake nego prije. To
je svakako zakon bogova koji se pobrinu za to da onome tko uva
i ne potroi odreeni dio svoje plae, zlato dolazi lake. Jednako
tako, onog ija je lisnica prazna zlato zaobilazi.
to vi najvie elite? Ispunjavanje elja svaki dan, nakit, malo
luksuza, bolju odjeu, vie hrane; stvari koje su prolazne i koje se
brzo zaborave? Ili su to trajnije stvari: zlato, zemlja, stoka, roba,
ulaganja koja donose prihod? Novac koji izvadite iz svoje lisnice
donijet e vam ono prvo. Novac koji ostavite u njoj, donijet e
vam ovo drugo.
To je, moji uenici, prva tajna koju sam nauio:
'Od svakih deset novia koje stavim u lisnicu, potroit u
samo devet.'

Razgovarajte o tome meusobno. Ako netko dokae da nisam u

pravu, neka mi to kae sutra kada emo se opet sastati."

29

George S. Clason

DRUGA TAJNA
Kontrolirajte svoje trokove
"Neki od vas, mojih uenika, pitali su me kako ovjek moe
zadrati u svojoj lisnici jednu desetinu svega to zaradi kada ni svi
novii koje zaradi nisu dovoljni za njegove osnovne trokove.
Koliko vas je juer nosilo tanku lisnicu?"
"Svi mi," odgovore uenici.
"Ipak, svi vi ne zaraujete isto. Neki zarauju mnogo vie od
drugih. Neki imaju mnogo vee obitelji koje moraju uzdravati.
Ipak, sve su lisnice jednako tanke. Sada u vam rei jednu
neobinu stvar o ljudima: ono to svatko od nas naziva svojim
'osnovnim trokovima' uvijek e iznositi jednako kao i naa
primanja. Nemojte brkati osnovne trokove sa svojim eljama. Svi
vi, skupa s vaim lanovima obitelji, imate mnogo vie elja nego
to ih vaa plaa moe podmiriti. Zato ispunjavate svoje elje
dokle god vaa plaa to omoguava. Ipak, jo uvijek imate mnogo
neispunjenih elja.
Svi su ljudi optereeni s vie elja nego to ih mogu zadovoljiti.
Mislite li da ja zbog svoga bogatstva mogu ispuniti svaku svoju
elju? To je pogreno miljenje. Postoje ogranienja u mom
vremenu. Postoje ogranienja u mojoj snazi. Postoje ogranienja u
udaljenosti koju mogu proputovati. Postoje ogranienja u onome
to mogu jesti. Postoje ogranienja u strasti koju mogu osjetiti.
Kaem vam, kao to korov u polju naraste svaki put kada ratar
ostavi mjesta za njegovo korijenje, jednako tako nesputano rastu i
ovjekove elje svaki put kada postoji mogunost da im se
udovolji. Vaih je elja jako puno, a one koje moete ispuniti su
malobrojne.
Paljivo prouite svoje ustaljene ivotne navike. Tu se najee
mogu nai odreeni prihvaeni trokovi koje se moe mudro
reducirati ili eliminirati. Neka va moto postane traiti stopostotnu
vrijednost za svaki potroeni novi.
Stoga, zapiite svaku stvar na koju elite potroiti novac.
Odaberite one koje su nune i one ostale koje je mogue kupiti od
devet desetina vaega prihoda. Ostale precrtajte i smatrajte ih

30

Najbogatiji ovjek u Babilonu

dijelom onog velikoga mnotva elja koje se ne mogu ostvariti i

ne alite za njima.
Tada nainite raspored svojih osnovnih trokova. Ne dirajte onu
jednu desetinu koja puni vau lisnicu. Neka to bude vaa velika
elja koja se ispunjava. Radite na svom rasporedu, prilagoavajte
ga sebi tako da vam pomae. Neka on postane va najblii
suradnik u zatiti lisnice koja se puni."
Na to se jedan od uenika, odjeven u crveno-zlatnu halju, ustao i
rekao: "Ja sam slobodan ovjek. Ja vjerujem da je moje pravo da
uivam u svim lijepim stvarima ivota. Zato se bunim protiv
ropstva rasporeda koji odreuje koliko mogu potroiti i na to.
Mislim da bi mi to oduzelo previe zadovoljstva i ne bih bio nita
vie od obinoga tovara koji nosi svoj teret."
Njemu Arkad odgovori: "Tko e, moj prijatelju, odrediti tvoj
raspored?"
"Ja u ga sam sebi odrediti", odgovori ovaj buntovno.
"Reci, kada bi jedan tovar radio raspored svog posla, misli da bi u
njega ukljuio noenje dragulja, sagova i tekih poluga zlata?
Nipoto. Ukljuio bi slamu, ito i vodu za put kroz pustinju.
Svrha rasporeda je da pomogne vaoj lisnici da se popuni. Da
vama pomogne da zadovoljite svoje osnovne potrebe i, koliko je
to mogue, i ostale elje. Njegova je svrha da vam pomogne da
shvatite koje su vae najvee elje i da ih obranite od vaih
sporednih elja. Poput bljetavog svjetla u mraku peine, va vam
raspored pokazuje gdje vaa lisnica curi i omoguuje vam da to
zaustavite i da kontrolirate svoje trokove radi konkretnih i
pametnih ciljeva.
To je dakle druga tajna:
Planirajte svoje trokove kako biste imali novie kojima
ete platiti svoje osnovne trokove, svoje uitke te ispuniti
svoje plemenite elje bez da potroite vie od devet
desetina svoje plae."

31

George S. Clason

TREA TAJNA
Umnoite svoje zlato
"Primijetite kako se vaa lisnica puni. Disciplinirali ste sebe da
ostavite u njoj jednu desetinu svega to zaradite. Kontrolirali ste
svoje trokove kako biste zatitili svoje rastue bogatstvo. Sada
emo razmotriti naine na koje ete svoje bogatstvo zaposliti i
uveati. Zlato u lisnici je ugodno posjedovati i ono godi ispaenoj
dui, ali ono nita ne zarauje. Zlato koje moemo stei od svojih
prihoda samo je poetak. Prihodi koji e nastati iz njega su oni
koji e nam donijeti bogatstvo." Tako ree Arkad svojim uenicima na poetku treega dana.
"Kako onda moemo zaposliti svoje zlato? Moje prvo ulaganje je
bilo nesretno, jer izgubio sam sve. Priat u o tome kasnije. Moje
prvo isplativo ulaganje bio je novac koji sam posudio ovjeku koji
se zvao Aggar, izraiva titova. Jedan put godinje on bi za svoj
posao kupio velike koliine bronce koju bi dovezli brodom preko
mora. Kako mu je nedostajalo kapitala da plati trgovcima, posudio
bi od onih koji su imali vika novia. Bio je poten ovjek. Svoj
bi dug vraao, skupa s velikodunim kama- tama, nakon to bi
prodao svoje titove.
Svaki put kad bih mu posudio novac, dobio bih natrag i kamate
koje bi mi on platio. Tako da ne samo da se moj kapital poveavao,
ve su se i prihodi od njega poveavali. Bilo je jako ugodno kada
su se te svote vraale u moju lisnicu.
Kaem vam, uenici moji, ovjekovo bogatstvo nije u novcima koje
nosi u svojoj lisnici; ono je u prihodu kojega ovjek stvori, u
zlatnoj bujici koja neprestano pritjee u njegovu lisnicu i ini ju
stalno punom. To je ono to svaki ovjek eli. To je ono to svatko
od vas eli; prihod koji neprestano pritjee bez obzira na to da li
radite ili putujete.
Veliki sam prihod stekao. Tako velik da za mene kau da sam jako
bogat ovjek. Moja pozajmica Aggaru bila je moja prva lekcija o
isplativom ulaganju. Stekavi mudrost iz tog iskustva, proirio
sam svoje pozajmice i ulaganja. Najprije iz malobrojnih, a kasnije
iz mnogobrojnih izvora, u moju je lisnicu pritjecala zlatna bujica

32

Najbogatiji ovjek u Babilonu

bogatstva koju sam mogao koristiti na koji sam god nain htio.
Dakle, od svoje sam skromne zarade stekao vojsku zlatnih robova,
od kojih je svaki radio i zaraivao jo vie zlata. Kako su radili za
mene, tako su i njihova djeca i njihove djece djeca radila za mene
sve dok zarada njihovih udruenih snaga nije postala velika.
Zlato se brzo poveava, ako mudro zaraujete kao to je prikazano
u sljedeoj prii:
Jedan je farmer, kada mu se rodio prvi sin, uzeo deset srebrnih
novia, odnio ih jednom zajmodavcu i zamolio ga da ih uva za
njegovog sina sve dok ovaj ne napuni dvadeset godina. To je
zajmodavac i uinio, i sloili su se da e kamata iznositi jednu
etvrtinu vrijednosti novca za svake etiri godine. Farmer ga je
zamolio, budui da je to bio novac namijenjen njegovom sinu, da
kamate pridoda glavnici.
Kada je djeak napunio dvadeset godina, farmer je ponovno otiao
kod zajmodavca pitati ga za srebro. Ovaj mu je pojasnio da je
svota bila uveana za kamate na kamatu, tako da je poetnih deset
novia srebra preraslo u trideset.
Farmer je bio jako zadovoljan, a budui da sin nije trebao novce,
farmer ih je ostavio kod zajmodavca. Kada je sin napunio pedeset
godina, zajmodavac mu je isplatio sto ezdeset i sedam srebrnih
novia.
Tako se u pedeset godina ulog kroz kamate uveao gotovo
sedamnaest puta.
To je, dakle, trea tajna:
svaki novi zaposlite kako bi od njega nastali novi novii,
poput stada koje se stalno iri. Oni e vam pomoi da
ostvarite prihod, bujicu bogatstva koja e stalno pritjecati u
vau lisnicu."

33

George S. Clason

ETVRTA TAJNA
titite svoje bogatsvo od gubitka
"Nesrea voli bljetavilo. Zlato u ovjekovoj lisnici mora se strogo
nadzirati, inae je izgubljeno. Stoga je mudro da najprije
osiguramo male svote i nauimo kako ih zatiti prije nego nam
Bogovi povjere vee." Tako ree Arkad etvrtoga dana svojim
uenicima.
"Svakoga vlasnika zlata povremeno dovode u iskuenje odreene
prilike u kojima se ini da e zaraditi velike svote novca ulaui u
neke projekte. Vrlo esto njegovi prijatelji i roaci spremno ulaze
u takva ulaganja pa tjeraju i njega da ih slijedi.
Prvo razumno naelo ulaganja je sigurnost vaeg poetnog
kapitala. Je li mudro biti privuen veom zaradom ako pritom va
poetni kapital moe biti izgubljen? Ja mislim da ne. Cijena rizika
je mogui gubitak. Paljivo obratite pozornost, prije nego se
oprostite od svoga bogatstva, na jamstva da e vam ono biti
sigurno vraeno. Nemojte da vas zavedu vae vlastite romantine
elje o brzom stjecanju bogatstva.
Prije nego posudite nekome novac, uvjerite se u njegovu
sposobnost da vam ga vrati i njegovu reputaciju da e to uiniti,
kako mu nezaslueno ne biste poklonili svoje teko steeno
bogatstvo. Prije nego uloite svoj novac u bilo koje podruje,
upoznajte se s opasnostima koje vrebaju.
Moje je prvo ulaganje za mene bilo tragedija. Svoju brino
steenu uteevinu povjerio sam ciglaru, Azmuru, koji je putovao
dalekim morima i u Suru mi planirao kupiti rijetke dragulje
Feniana. Njih smo po njegovom povratku trebali prodati i
podijeliti zaradu. Feniani su hulje i prodali su mu komadie
stakla. Moje je bogatstvo bilo izgubljeno. Danas, moje bi mi
iskustvo odmah reklo koliko je glupo povjeriti ciglaru da kupi
dragulje.
Stoga vam iz vlastitoga iskustva savjetujem: ne oslanjajte se
previe na vlastitu mudrost kada povjeravate svoje bogatstvo.
Puno je bolje da se pouzdate u one koji imaju iskustva u
uspjenom poslovanju s novcem. Takvi se savjeti besplatno daju

34

Najbogatiji ovjek u Babilonu

onima koji ih trae i mogu biti jednako vrijedni kao i zlato koje
elite uloiti.
Ovo je, dakle, etvrta tajna, i od velike je vanosti ako ne elite da
se vaa lisnica isprazni nakon to ste je napunili.
titite svoje bogatstvo od gubitka tako to ete ulagati
samo tamo gdje je va temeljni kapital siguran, odakle ga
moete povui ako elite i gdje ete sigurno zaraditi veliki
novac. Savjetujte se s mudrim ljudima. Opskrbite se
savjetima onih koji imaju iskustva s isplativim ulaganjem
zlata. Neka njihova mudrost uva vae blago od nesigurnih
ulaganja."

PETA TAJNA
Neka va dom bude dobar ulog
"Ako ovjek odvoji devet dijelova svoje plae od kojih ivi i uiva
u ivotu, i ako bilo koji od tih devet dijelova moe pretvoriti u
unosan ulog a da pritom ne radi na tetu svoje udobnosti, tada e
njegovo bogatsvo rasti jo bre." Tako ree Arkad svojim uenicima na petom satu.
"Previe stanovnika Babilona podie svoje obitelji u neuglednim
etvrtima. Oni plaaju pozamane najamnine za sobe u kojima
njihove ene nemaju niti malo mjesta za cvijee, koje tako veseli
ensko srce, a njihova se djeca nemaju gdje igrati osim na
neistim ulicama.
Niija obitelj ne moe u potpunosti uivati u ivotu ako nema bar
malo dvorite gdje se djeca mogu igrati i gdje ena moe posaditi
ne samo cvijee ve i povre kojim e hraniti svoju obitelj.
ovjeku prija kada moe pojesti smokvu s vlastitoga stabala i
groe iz vlastitoga vinograda. Imati vlastiti dom i imati ga na
mjestu za koje se sa zadovoljstvom brine, znai imati mir u srcu i
vei polet. Stoga vam savjetujem da se pobrinete da imate krov
nad glavom koji e tititi vas i vau obitelj. Posjedovati dom nije
van mogunosti nijednoga dobronamjernoga ovjeka. Zar nije na

35

George S. Clason

veliki kralj proirio zidove Babilona toliko da u njemu sada ima

jako puno neiskoritene zemlje koja se moe kupiti po iznimno
povoljnoj cijeni?
Takoer vam kaem, uenici moji, da zajmodavci rado uzimaju u
obzir elje onih ljudi koji trae kuu i zemlju za svoje obitelji.
Slobodno posudite novce u tako hvalevrijedne svrhe kao to su
plaanje ciglara ili zidara, ako ste pritom i sami skupili dobar dio
potrebne svote za tu svrhu.
Kada kua bude izgraena, zajmodavcu moete plaati jednako
redovito kao to ste plaali stanodavcu. Budui e da e svaka
uplata smanjivati va dug, nekoliko godina bit e dovoljno da
vratite dug. Tada e vae srce biti sretno zato to ete posjedovati
vrijedno imanje i va e jedini troak biti porezi kralju. Takoer,
vaa e dobra ena ee odlaziti na rijeku da bi prala vau odjeu,
kako bi svaki put na povratku mogla donijeti mijeh vode kojim e
zaliti cvijee."
To su mnogi blagoslovi koje prima ovjek koji posjeduje svoju
vlastitu kuu. I to e uvelike smanjiti njegove trokove ivota,
ostavljajui vei dio njegove zarade za uitke i ispunjavanje
njegovih elja. To je, dakle, peta tajna:
Posjedujte

svoju kuu.

ESTA TAJNA
Osigurajte si prihod za budunost
"ivot svakoga ovjeka tee od njegovog djetinjstva prema
njegovoj starosti. To je put s kojega nitko ne moe skrenuti osim
ako ga bogovi preuranjeno ne pozovu na drugi svijet. Zato i
kaem da ovjeku dolikuje da si osigura odgovarajui prihod za
dane koji dolaze, kada vie nee biti tako mlad i da se pobrine za
svoju obitelj kada vie nee biti uz njih da im prui utjehu i
potporu. Ovo e vas predavanje poduiti kako da se opskrbite
punom lisnicom kada vas vrijeme uini manje sposobnima za
uenje." Tim se rijeima Arkad obratio uenicima esti dana.

36

Najbogatiji ovjek u Babilonu

"ovjek koji, zahvaljujui svom razumijevanju zakona bogatstva, stekne rastui dodatni prihod, trebao bi razmiljati o tim
buduim danima. Trebao bi planirati odreena ulaganja ili zalihe
koje bi godinama postojano trajale, a koje bi bile dostupne kada
doe vrijeme koje je tako mudro predvidio.
Postoje razliiti naini na koje ovjek moe sigurno planirati svoju
budunost. Moe pronai neko skrovito mjesto i tamo zakopati
svoje tajno bogatstvo. Ipak, bez obzira na to kako vjeto ono bilo
sakriveno, svejedno moe postati plijenom lopova. Iz tih razloga
ne preporuujem taj plan.
ovjek moe kupiti kue ili zemljite u tu svrhu. Ako su mudro
odabrane u pogledu koristi i vrijednosti za budunost, one su
postojane u svojoj vrijednosti i njihova zarada ili prodaja e dobro
posluiti svrsi.
ovjek moe povjeriti malu svotu posuivau novca i poveavati
ju u redovnim razmacima. Kamate koje bi posuiva novca
pridodao uvelike bi uveale poetni ulog. Poznajem proizvoaa
sandala, koji se zove Ansan, koji mi je nedavno objasnio da je
osam godina svaki tjedan svom posuivau novca povjeravao dva
srebrna novia. Posuiva mu je nedavno isplatio svotu koja ga
je jako obradovala. Ukupan iznos njegovih malih uplata s
kamatama po uobiajenoj jednoj etvrtini njihove vrijednosti za
svake etiri godine sada se pretvorio u tisuu i etrdeset srebrnih
novia.
Ja sam ga zduno ohrabrio da nastavi i dalje, pokazavi mu da ako
u iduih dvanaest godina nastavi sa svojim redovitim uplatama
od samo dva srebrna novia tjedno, posuiva novca e mu onda
dugovati etiri tisue srebrnih novia, to je vrijedna zaliha do
kraja njegova ivota. Dakle, ako takva mala redovita uplata moe
dovesti do tako isplativih rezultata, nijedan ovjek sebi ne smije
dopustiti da ne osigura bogatstvo za svoju starost i zatitu za svoju
obitelj, bez obzira na to kolika su njegova primanja ili ulaganja.
Volio bih rei malo vie o tome. U mojoj glavi ivi nada da e
jednoga dana pametni ljudi stvoriti plan koji e biti osiguranje u
sluaju smrti, i to tako to e mnogi ljudi redovito uplaivati male
svote, dok e ukupan prihod biti lijepa svota za obitelj svakoga
ovjeka koji pree u drugi svijet. To je neto to vidim kao jako
poeljno i to bih mogao toplo preporuiti. Ali danas to nije

37

George S. Clason

mogue ostvariti. Moralo bi biti stabilno poput kraljevog postolja.

Ipak, osjeam da e jednoga dana takav plan biti mogu i da e
mnogim ljudima biti blagoslov, jer e i prva mala uplata priskrbiti
dovoljno bogatstva za obitelj lana koji premine.
Ali, budui da ivimo u sadanjosti, a ne u budunosti, moramo
iskoristiti sva ona sredstva i naine postizanja cilja koja nam stoje
na raspolaganju. Stoga svim ljudima preporuujem da se uz
pomo naih mudrih i promiljenih metoda osiguraju od tanke
lisnice u svojim zrelim godinama. Jer tanka je lisnica ovjeku koji
vie nije u stanju zaraivati i njegovoj obitelji prava tragedija."
To je, dakle, esta tajna:
Unaprijed se pobrinite za svoje potrebe u starosti i zatitu
svoje obitelji."

SEDMA TAJNA
Poveajte svoju mogunost za zaradu
"Danas u vam, dragi uenici, priati o jednoj od najvanijih tajni
bogatstva. Ipak, neu priati o zlatu ve o vama, o ljudima u
arenoj odjei koji sjede ispred mene. Priat u vam o onim
stvarima u ivotima ljudi koje rade u korist ili protiv njihovog
uspjeha." Tim se rijeima Arkad obratio svojim uenicima na
poetku sedmoga dana.
"Ne tako davno doao je k meni jedan mladi elei posuditi
novac. Kada sam ga upitao za to treba novac, objasnio mi je da je
njegova plaa nedovoljna da pokrije njegove trokove. Rekao sam
mu da to nije dobra preporuka za posuivaa novca, budui da
nije posjedovao viak prihoda od kojega bi mogao otplatiti dug.
'Ono to ti treba, mladiu,' rekao sam mu, 'je zaraditi vie
novaca. to ti ini kako bi poveao svoju zaradu?'
'Sve to mogu', odgovori on. 'est puta u dva mjeseca zamolio
sam svoga gazdu da mi povea plau, ali bezuspjeno. Nisam
mogao ii ee od toga.'
Mi se moemo smijati njegovoj naivnosti, iako je on posjedovao

38

Najbogatiji ovjek u Babilonu

jedan od najvanijih uvjeta za poveanje zarade. U sebi je nosio

arku elju da zaradi vie; asnu i hvalevrijednu elju.
Ono to prethodi postignuu je elja. Vae elje moraju biti snane
i konkretne. Openite elje su samo slaba htjenja. ovjeku malo
vrijedi ako eli postati bogat. ovjek koji eli pet zlatnih novia,
ima opipljivu elju koju moe provesti u djelo. Nakon to je svoju
elju za pet zlatnih novia podupro snagom volje da to i ostvari,
uskoro e pronai sline naine kako da zaradi deset novia, a
onda dvadeset novia, i gle, uskoro je bogat. Uei se kako da
ostvari svoju malu konkretnu elju, nauio je samoga sebe
ostvarivati i vee elje. To je proces kojim se gomila zlato: najprije
u malim koliinama, a zatim, kako ovjek vie ui i postaje
sposobniji, tako gomila sve vee bogatstvo.
elje moraju biti jednostavne i konkretne. One idu protiv samih
sebe ako su mnogobrojne, komplicirane ili izvan ovjekove
sposobnosti da ih ostvari.
Kako se ovjek usavrava u svom zanimanju, tako se i njegova
sposobnost zarade poveava. Kada sam bio siromani pisar koji je
svaki dan zaraivao nekoliko bakrenih novia, primijetio sam da
su ostali radnici koji su radili vie od mene bili i plaeni vie. Zato
sam odluio da neu dopustiti nikome da bude bolji od mene. Niti
mi je trebalo dugo da otkrijem razlog njihovog veeg uspjeha.
Vie zainteresiranosti za posao, vie koncentracije u radu, vie
upornosti i truda, i gle, samo je nekoliko ljudi u jednom danu
moglo ispisati vie natpisa od mene. Uskoro su moje sposobnosti
bile nagraene, a da nisam traio poviicu.
to vie mudrosti posjedujemo, to vie moemo zaraditi. ovjek
koji eli nauiti vie o svom poslu, bit e bogato nagraen. Ako je
obrtnik, morat e nauiti metode i tehnike onih najsposobnijih iz
svoga zanata. Ako se bavi zakonom ili lijeenjem, morat e se
savjetovati i razmijeniti znanje s ostalima iz svoje struke. Ako je
trgovac, morat e stalno traiti bolju robu koju e prodavati po
povoljnoj cijeni.
Rad ljudi stalno se mijenja i poboljava zato to pametni ljudi ele
poveati svoje sposobnosti kako bi mogli bolje sluiti onima o
ijoj zatiti ovise. I zato svim ljudima savjetujem da budu u prvim
redovima napretka i da ne stoje na mjestu, ako ele napredovati.
Mnoge stvari obogauju ovjekov ivot korisnim iskustvima. Ako

39

George S. Clason

sam sebe potuje, ovjek mora napraviti slijedee stvari:

Mora platiti svoje dugove najbre to moe, ne kupujui ono to
nije u stanju platiti.
Mora se pobrinuti za lanove svoje obitelji kako bi oni lijepo
mislili i govorili o njemu.
Mora napraviti svoju oporuku, kako bi, u sluaju da ga bogovi
pozovu, bila mogua pravedna i asna podjela njegove imovine.
Mora imati suosjeanja prema onima kojima je teko i koji su
pogoeni nesreom i pomoi im. Mora biti paljiv prema svojim
blinjima.
Stoga je sedma i posljednja tajna:
njegujte svoje sposobnosti, uite i postanite pametniji,
postanite vjetiji, ponaajte se s potovanjem prema sebi.
Tako ete stei vjeru u sebe, vjeru da moete ostvariti
svoje paljivo odabrane elje.

To je dakle sedam tajni, koje, iz iskustva dugog i uspjenog ivota

preporuam svim ljudima koji ele stei bogatsvo.
Vie je zlata u Babilonu, dragi moji uenici, nego to ste vi uope
u stanju zamisliti. Ima ga u izobilju. Sada idite i upotrijebite ovu
mudrost kako biste mogli napredovati i stei bogatstvo, to je vae
pravo. Idite i irite tu mudrost kako bi svaki asni podanik
njegovoga velianstva mogao slobodno uivati u obilnom bogatstvu
naeg voljenog grada."

40

Upoznajte boicu sree

Ako ovjek ima sree, nemogue je predvidjeti dokle ona
see. Bacite ga u Eufrat i on e izroniti s biserom u ruci.

- Babilonska poslovica

elja za sreom je univerzalna. Ona je u grudima stanovnika

staroga Babilona prije etiri tisue godina bila jednako snana kao
i u srcima ljudi danas. Svi se mi nadamo da smo miljenici hirovite
boice sree. Postoji li nain kako upoznati i privui njenu ugodnu
panju i njene velikodune usluge?
Postoji li nain kako privui sreu?
To je upravo ono to su stanovnici starog Babilona eljeli doznati.
To je upravo ono to su odluili otkriti. Oni su bili lukavi ljudi i
otroumni mislioci. To objanjava zato je njihov grad postao
najbogatijim i najmonijim gradom onog vremena.
U toj dalekoj prolosti, oni nisu imali ni kole ni fakultete. Ipak,
imali su jedno mjesto za uenje i to vrlo praktino. Meu visokim
graevinama Babilona nalazio se hram koji se po vanosti mjerio
s kraljevom palaom, viseim vrtovima i hramovima bogova.
Rijetko ete nai da se spominje u povijesnim knjigama, ali je
unato tome imao veliku ulogu u ono vrijeme.
To je bio hram uenja gdje su mudrost prolosti tumaili uitelji
volonteri i gdje su se aktualne teme raspravljale na otvorenim
forumima. Unutar zidina hrama svi su ljudi bili ravnopravni.
Najsiromaniji rob mogao je nekanjeno polemizirati s princem iz
kraljevske kue.
Meu mnogima koji su posjeivali hram uenja bio je i jedan
imuan mudar ovjek zvan Arkad, kojega su prozvali najbogatijim ovjekom u Babilonu. On je imao svoju posebnu dvoranu
gdje su se gotovo svake veeri okupljale velike skupine mukaraca,
41

George S. Clason

neki stariji, neki jako mladi, ali veina sredovjeni, kako bi razgovarali i raspravljali o zanimljivim temama. Pogledajmo jesu li
znali kako privui sreu.
Sunce je poput velike crvene plamene kugle upravo izalo
treperei kroz izmaglicu pustinjske praine kada je Arkad doao
do podija. Ve je osamdesetak ljudi ekalo na njegov dolazak,
sjedei na malim tepisima rairenima po podu. Pristizalo ih je jo.
"O emu emo danas razgovarati?" upitao je Arkad.
Nakon krae stanke, obratio mu se jedan visoki tkalac. "Ja imam
temu o kojoj bih volio da se pria, ali oklijevam ju ponuditi zato
to se bojim da ne ispadnem smijean pred vama, Arkade, i pred
mojim dobrim prijateljima koji su ovdje."
Nakon to su ga Arkad i ostali nagovorili, on nastavi: "Danas sam
imao sree jer sam pronaao lisnicu u kojoj je bilo zlatnih novia.
Moja je velika elja da i dalje imam sree. Budui da osjeam da
svi ljudi dijele tu moju elju, predlaem da razgovaramo o tome
kako privui sreu ne bi li otkrili naine na koje ju ovjek moe
privui sebi."
"Upravo je ponuena veoma zanimljiva tema," komentirao je
Arkad, "i te kako vrijedna nae rasprave. Nekim ljudima srea
donese sluajnu priliku koja, poput nesree, moe zadesiti ovjeka
bez svrhe ili razloga. Drugi pak vjeruju da sreu potie naa
najdareljivija boica, Atar, koja eljno eka nagraditi bogatim
darovima one koji joj se sviaju. Recite, prijatelji moji, hoemo li
pokuati otkriti postoje li sredstva kojima moemo navesti sreu
da posjeti svakoga od nas?"
"Da! Da! I te kako!" odgovorila je velika skupina zainteresiranih
sluatelja.
Na to je Arkad nastavio: "Za poetak nae rasprave posluajmo
najprije one meu vama koji su imali slina ugodna iskustva
poput tkalca koji je sluajno, bez truda, doao do vrijednoga
bogatstva."
Nastala je tiina u kojoj su svi gledali naokolo ekajui da netko
neto kae, ali nije nitko.
"to, zar nema takvih?" upita Arkad. "Onda mora da se ta srea
zaista rijetko dogaa. Tko e nam sada predloiti gdje da
nastavimo nau potragu?"

42

Najbogatiji ovjek u Babilonu

"Ja u to uiniti", rekao je lijepo odjeveni mladi, diui se na

noge. "Kada ovjek pria o srei, nije li prirodno da njegove misli
odmah skrenu prema kockarskom stolu? Ne nalazimo li tamo
mnoge ljude koji trae uslugu boice u nadi da e ih blagosloviti
bogatim dobitkom?"
Kada je sjeo na svoje mjesto, netko mu je doviknuo: "Nemoj stati!
Nastavi priu! Reci nam, jesi li ti pridobio naklonost boice na
kockarskom stolu? Je li okrenula kocke tako da si napunio svoju
lisnicu ili je dopustila da drugi zgru tvoje teko zaraeno srebro?"
Mladi se dobronamjerno nasmijeio, a zatim odgovorio: "Nije me
sram priznati da je izgledalo kao da nije ni znala da sam tamo. A
to je s vama ostalima? Jeste li je ikada sreli na takvim mjestima
kako bi bacila kocke u vau korist? eljni smo uti i uiti."
"Pametan poetak", ubacio se Arkad. "Sastali smo se ovdje kako
bismo razmotrili sve strane svakoga pitanja. Kada bi zanemarili
kockarnicu, to bi znailo da smo previdjeli instinkt koji je
zajedniki svim ljudima, ljubav prema riskiranju s malim iznosom
srebra u nadi dobivanja mnogo zlata."
"To me podsjea na jueranju utrku", rekao je drugi sluatelj.
"Ako boica posjeuje kockarnice, svakako ne proputa ni utrke
gdje pozlaene koije i zapuhani konji nude mnogo vie uzbuenja.
Reci nam iskreno, Arkade, je li ti ona juer priapnula da se kladi
na one sive konje iz Niniva? Ja sam stajao odmah iza tebe i nisam
mogao vjerovati svojim uima kada sam uo da se kladi na njih.
Ti zna jako dobro kao i svi mi da nijedan tim u cijeloj Asiriji ne
moe pobijediti nae drage riane u potenoj utrci. Je li ti boica
priapnula da se kladi na sive?"
Arkad se blago nasmijeio na to bockanje. "Iz kojeg razloga mi
smatramo da je dobra boica toliko zainteresirana za bilo iju
okladu? Za mene je ona boica ljubavi i dostojanstva kojoj je
uitak pomagati onima kojima je potrebno i nagraditi one koji to
zasluuju. Ja nju ne pokuavam nai za kockarskim stolovima ili
na utrkama gdje ljudi gube vie zlata nego to ga dobivaju, ve na
drugim mjestima gdje je ono to ljudi ine vrednije i dostojnije
nagrade. U obraivanju zemlje, u potenom trgovanju, u svim
ljudskim poslovima lei ansa da se ostvari zarada kroz vlastite
napore i djela. ovjek moda nee biti nagraen svaki put, jer
ponekad e njegove prosudbe moda biti krive, a drugi put e

43

George S. Clason

moda vjetrovi i vrijeme unititi njegove napore. Ipak, ako bude

ustrajan, obino moe oekivati ostvarenje svoje zarade. To je
zato to su anse za zaradu uvijek na njegovoj strani.
Ali kada ovjek igra igre, situacija je obratna zato to su anse za
zaradu uvijek protiv njega i uvijek na strani onoga koji igru vodi.
Igra je tako ureena da uvijek favorizira onoga koji ju vodi. On
planira ostvariti veliku zaradu od novca koji su uloili igrai. Malo
igraa shvaa koliko je sigurna zarada onog koji vodi igru i koliko
su nesigurne njihove anse za pobjedu.
Na primjer, pogledajmo uloge na kocku. Svaki put kada je baena,
mi se kladimo na to koja e strana biti okrenuta prema gore. Ako se
okrene crvena strana, vlasnik igre plaa nam etiri puta onoliko za
koliko smo se kladili. Ali ako bilo koja druga od pet strana bude
okrenuta prema gore, mi gubimo okladu. Tako nam brojevi
pokazuju da za svako bacanje imamo pet ansi za gubitak, ali
budui da crvena donosi etiri puta vie, imamo etiri anse za
dobitak. U jednoj noi, vlasnik igre moe oekivati da e zadrati
kao svoju zaradu jednu petinu svih uloenih novia. Moe li
ovjek oekivati neto vie od povremene pobjede kada je sve
ureeno tako da on izgubi jednu petinu svih svojih oklada?"
"Ipak, neki ljudi ponekad dobiju velike svote", javio se netko od
prisutnih.
"Istina, dobiju", nastavio je Arkad. "Uzimajui to u obzir, pitam se
da li novac dobiven na taj nain donosi trajnu vrijednost onima
koji su imali takvu sreu. Meu mojim poznanicima su mnogi
uspjeni ljudi Babilona, ali meu njima ne mogu navesti ni
jednoga koji je zapoeo svoj uspjeh na takav nain. Vi koji ste se
veeras okupili ovdje poznajete mnogo vie naih imunih sugraana. Ja bih volio znati koliko naih uspjenih graana moe
zahvaliti kockarnicama za poetak svoga uspjeha. Svatko od vas
mogao bi spomenuti jednu takvu osobu. to kaete?"
Nakon due pauze, jedan aljivac je dobacio: "Ukljuuje li vae
pitanje i one koji vode igru?"
"Ako se ne moete sjetiti nikog drugog", odgovorio je Arkad. Ako
se nitko od vas ne moe sjetiti bilo koga drugoga, to je s vama?
Ima li moda meu nama upornih pobjednika koji oklijevaju
priznati takav izvor zarade? ini se da ne traimo sreu na
mjestima koje posjeuje boica", nastavio je on. "Stoga istraimo

44

Najbogatiji ovjek u Babilonu

ostala podruja. Nismo ju nali u pronalaenju izgubljenih

lisnica. Niti smo ju nali za kockarskim stolom. to se tie utrka,
moram priznati da sam izgubio daleko vie novaca nego to sam
ih ikada dobio.
Sada predlaem da uzmemo u obzir nae zanate i poslove. Nije li
prirodno da nakon to zakljuimo unosan posao to ne smatramo
sreom ve samo nagradom za na trud? Ja sam sklon vjerovati da
mi moda isputamo iz vida darove boice. Moda nam ona
uistinu pomae kada mi ne cijenimo njezinu velikodunost? Tko
eli nastaviti raspravu?"
Na to se ustao jedan stariji trgovac, gladei svoju finu bijelu halju.
"S vaim doputenjem, cijenjeni Arkade i moji prijatelji, imam
jedan prijedlog. Ako mi, kako vi kaete, dugujemo svoj poslovni
uspjeh svojoj marljivosti i sposobnosti, zbog ega ne bismo uzeli u
obzir uspjehe koje smo zamalo postigli, ali su nam izmakli? Oni
bi, da su se dogodili, bili rijetki primjeri sree. Ali, budui da se
nisu ostvarili, ne moemo ih smatrati svojim pravednim
nagradama. Siguran sam da mnogi ljudi ovdje mogu posvjedoiti
takva iskustva."
"To je mudar pristup", sloio se Arkad. "Kome je od vas srea bila
na dohvat ruke i nestala pred oima?"
Mnogi su podigli ruku, meu njima i trgovac. Arkad mu je dao
znak da pone priati. "Budui da si ti predloio ovaj pristup,
najprije bismo voljeli uti tebe."
"Rado u podijeliti s vama jednu priu," nastavio je on, "koja
pokazuje kako se srea moe pribliiti ovjeku i kako joj glupo on
moe dopustiti da pobjegne, na svoju alost i gubitak.
Prije mnogo godina, kad sam bio mladi, upravo vjenan i
zaposlen, jednoga mi je dana doao otac i gorljivo me stao
moliti da se upustim u jedan posao. Sin njegovog dobrog
prijatelja primijetio je jedan neobraeni komad zemlje
nedaleko vanjskih zidina naega grada. Nalazio se visoko
iznad kanala gdje nije dopirala voda. Skovao je plan da
kupimo taj komad zemlje, izgradimo troja velika vodena kola
koja bi pokretali volovi i tako podignemo potrebnu vodu do
plodnog tla. Nakon to bismo to napravili, podijelili bismo
posjed u manje dijelove i prodavali stanovnicima grada za
uzgoj biljaka.

45

George S. Clason

Sin oevog prijatelja nije posjedovao dovoljno zlata da bi se

upustio u takav pothvat. Poput mene, bio je mlad ovjek koji
je pristojno zaraivao. Njegov je otac, kao i moj, imao veliku
obitelj i mala primanja. Stoga je odluio zainteresirati grupu
ljudi da uu s njim u taj pothvat. Grupa se trebala sastojati od
dvanaestorice, od kojih je svaki trebao zaraivati novac i
pristati na odvajanje jedne desetine svoje plae za pothvat
sve dok zemlja ne bude spremna za prodaju. Tada bi zaradu
poteno podijelili razmjerno s novcem koji su uloili.
'Ti si, sine moj,' rekao mi je otac, 'sada mladi mukarac. Moja
je arka elja da ti pone graditi vrijedno imanje za sebe
kako bi te jednoga dana u drutvu potovali. elim vidjeti
kako izvlai pouku iz nepromiljenih greaka tvoga oca.'
'Ja to elim svim srcem, oe', odgovorih mu.
'Tada ti savjetujem slijedee. Uini ono to sam ja trebao
uiniti u tvojim godinama. Od svoje plae odvajaj jednu
desetinu kako bi ju uloio u neto korisno. S tom jednom
desetinom svoje plae i onim to e od toga zaraditi moe
sebi, prije nego doe u moje godine, prikupiti vrijedan
imetak.'
'Mudro govori, oe. arko elim bogatstvo. Ali jako je puno
stvari na koje odlazi moja plaa. Stoga oklijevam napraviti
onako kako mi ti savjetuje. Mlad sam. Ima jo puno
vremena.' 'Tako sam i ja mislio u tvojim godinama. Ali gle,
mnogo je godina prolo, a ja nisam ni na poetku.'
'Mi ivimo u drugom vremenu, oe. Ja u izbjei tvoje
greke.'
'Prilika stoji pred tobom, sine moj. Nudi ti se ansa koja te
moe dovesti do bogatstva. Molim te, ne ekaj. Idi ve sutra
kod sina moga prijatelja i dogovori se s njim da izdvaja
jednu desetinu svoje plae za to ulaganje. Idi odmah ujutro.
ansa nikoga ne eka. Danas je tu; sutra je nema. I zato, ne
ekaj!'
Unato savjetu moga oca, ja sam oklijevao. Bilo je prelijepih
novih halja koje su nedavno donijeli trgovci s Istoka, halja
tako raskonih i lijepih da smo moja dobra supruga i ja
smatrali da svatko mora posjedovati po jednu. Kada bih ja
pristao na davanje jedne desetine svoje plae za onaj
pothvat, mi bismo se morali odrei tih i ostalih uitaka za

46

Najbogatiji ovjek u Babilonu

kojima smo udjeli. Odgaao sam donoenje odluke sve dok

nije bilo prekasno, na moju veliku alost. Pothvat se pokazao
mnogo unosnijim nego to je to itko mogao pretpostaviti. To
je moja pria, koja pokazuje kako sam dopustio da mi srea
pobjegne.

"U ovoj prii vidimo kako srea eka onog ovjeka koji prihvaa
nove prilike", komentirao je jedan crnomanjasti ovjek iz pustinje.
"Da bi se izgradio imetak, uvijek se od neega mora poeti. Taj
poetak moe biti samo nekoliko srebrnih ili zlatnih novia koje
ovjek odvoji od svoje plae za svoje prvo ulaganje. Ja sam
osobno vlasnik mnogih stada. Sa svojim sam stadima zapoeo jo
dok sam bio djeak, kada sam jednim srebrnim noviem kupio
mlado tele. To je, kao poetak moga bogatstva, bilo od velike
vanosti za mene.
Prvi korak koji poduzmete u stvaranju svoga imetka najvea je
srea koja vas moe zadesiti. Taj prvi korak je za sve ljude jako
vaan zato to vas od ljudi koji zarauju vlastitim radom mijenja u
ljude koji ubiru prihode od zarade svoga zlata. Neki, sreom, to
shvate jo dok su mladi te zato i nadmae u financijskom uspjehu
one koji to shvate kasnije ili pak one nesretnike, poput oca naega
trgovca, koji to nikada ne shvate. Da je na prijatelj trgovac
poduzeo pravi korak u svojoj mladosti, kada mu se ukazala
prilika, danas bi uivao u mnogo vie zemaljskih dobara.
"Hvala vam! Ja bih takoer elio neto rei", ustao je neki stranac.
"Ja sam Sirijac. Ne priam va jezik tako dobro. elio bih ovog
prijatelja trgovca nazvati jednim imenom. Moda vam se to nee
uiniti pristojnim. Ipak, ja ga elim tako nazvati. Ali, naalost, ne
znam vau rije za to. Ako ju kaem na sirijskom, neete me
razumjeti. I zato, molim vas dobri ljudi, neka mi netko kae pravi
naziv koji vi imate za ovjeka koji odlae one stvari koje za njega
mogu biti dobre."
"Otezalo", dodao je netko.
"To je on", poviknuo Sirijac, uzbueno maui rukama. "On ne
prihvaa priliku kada mu se ukae. On eka. Kae da je trenutno
previe zaokupljen. Uskoro u popriati s njim. ansa, ona nee
ekati tako sporog tipa. Ona misli da ovjek, koji eli biti sretan,
mora koraati brzo. Svaki ovjek koji ne koraa brzo kada mu se

47

George S. Clason

ukae prilika, veliko je otezalo poput naeg prijatelja trgovca."

Trgovac je ustao i prijateljskim naklonom odgovorio na smijeh
koji se proirio prostorijom. "Divim ti se strance koji si doao u
na grad, to se usudi rei istinu. A sad ujmo jo neku priu o
proputenim prilikama. Tko nam ima ispriati jo neko iskustvo?"
upitao je Arkad.
"Ja imam", odgovorio je jedan sredovjeni mukarac u crvenoj
halji. "Ja kupujem ivotinje, uglavnom deve i konje. Ponekad
kupujem i ovce i koze. Pria koju u vam sada ispriati istinita je i
govori o tome kako mi se prilika ukazala jedne noi kada sam je
najmanje oekivao. Moda sam joj zato i dopustio da pobjegne.
To ete vi prosuditi.
Vraajui se jedne veeri u grad nakon obeshrabrujueg
desetodnevnog putovanja po pustinji u potrazi za devama,
veoma sam se razljutio kada sam vrata grada naao
zatvorenima i zakljuanima. Dok su moji robovi podizali
atore prije spavanja, a nakon oskudne veere, priao mi je
jedan stariji farmer koji se, poput nas, naao pred zakljuanim vratima.
'Potovani gospodine,' obratio mu se, 'po vaem izgledu
zakljuujem da ste kupac. Ako je tako, bilo bi mi jako drago
kada biste kupili najbolja stada ovaca koja sam upravo
dovezao. Naalost, moja dobra ena lei jako bolesna s
temperaturom. Moram se vratiti to prije. Kupite moje ovce
kako bismo moji robovi i ja mogli urno otputovati nazad.'
Bilo je tako mrano da nisam mogao vidjeti njegovo stado,
ali sam po blejanju shvatio da ima mnogo ovaca. Budui da
sam deset dana potroio u potrazi za devama koje nisam
mogao pronai, bilo mi je drago to se mogu pogaati s
njim. U svojoj urbi ponudio je jako povoljnu cijenu.
Prihvatio sam pogodbu, dobro znajui da e ujutro moji
robovi provesti stado kroz vrata grada i prodati ih po veoj
cijeni.
Kada je pogodba bila zakljuena, pozvao sam svoje robove
da donesu baklje kako bi mogli pobrojati stado za koje je
farmer rekao da broji devet stotina. Neu vas optereivati,
dragi prijatelji, s opisom tekoa koje smo imali dok smo
pokuavali prebrojati toliko ednih, nemirnih ovaca. To se

48

Najbogatiji ovjek u Babilonu

pokazalo neostvarivim zadatkom. Stoga sam farmera obavijestio da u ih prebrojati po danu i da u mu ih onda platiti.
'Molim vas, potovani gospodine,' preklinjao me, 'platite mi
samo dvije treine cijene veeras kako bih mogao krenuti
na put. Ostavit u vam svog najpametnijeg i
najobrazovanijeg roba da vam pomogne da ih ujutro
prebrojite. On je pouzdan i njemu moete platiti ostatak.'
Ali ja sam bio tvrdoglav i odbio sam mu platiti te veeri.
Iduega jutra, prije nego sam se probudio, gradska vrata su
se otvorila i etiri su kupca izjurila u potrazi za stadima. Bili
su jako zainteresirani i spremni platiti velike svote zato to
je gradu prijetila opsada, a hrane nije bilo dovoljno. Gotovo
je tri puta veu cijenu od one koju je ponudio meni dobio
farmer za stado. Tako mi je rijetka srea promakla."

"To je veoma neobina pria", komentirao je Arkad. "to moemo

iz nje nauiti?"
"Moemo nauiti da je mudro platiti odmah nakon to se uvjerimo
da smo sklopili povoljnu pogodbu", ree jedan stari izraiva
sandala. "Ako je pogodba dobra, tada ti treba zatita od vlastite
slabosti jednako kao i zatita od drugog ovjeka. Mi smrtnici smo
kolebljivi. Naalost, moram rei da smo skloniji mijenjati svoje
miljenje kada smo u pravu nego kada smo u krivu. Kada smo u
krivu, zaista smo tvrdoglavi. Kada smo u pravu, skloni smo
kolebanju i doputamo da nam prilika promakne. Moja prva
prosudba je najbolja. Ipak, uvijek mi je teko prisiliti samoga sebe
da nastavim s dobrom pogodbom kada ju sklopim. I zato, kao
zatitu od vlastite slabosti, odsada pa na dalje odmah plaam. To
bi me trebalo potedjeti kasnijeg kajanja zbog sree koja je mi je
promakla."
"Hvala ti! Volio bih ponovno neto rei." Sirijac je ponovno ustao.
"Te su prie veoma sline. Svaki put prilika proleti iz nekog
razloga. Svaki put ona doe otezalu, donosei mu dobar plan.
Svaki put on oklijeva, ne kae: 'Sada je najbolje vrijeme, uinit u
to brzo.' Kako ljudi mogu uspjeti na taj nain?"
"Mudro govori, prijatelju moj", odgovorio je kupac. "Srea je
pobjegla od otezala u obje prie. Ali to nije nita udno. Duh
otezanja je u svim ljudima. Prieljkujemo bogatstvo, a ipak nas
duh otezanja u nama esto tjera da na razliite naine

49

George S. Clason

odugovlaimo kad se pred nama ukae prilika. Kada ga

posluamo, mi postajemo svoji najvei neprijatelji.
U svojim mladim danima nisam poznavao tu rije u kojoj na
prijatelj Sirijac tako uiva. Najprije sam mislio da je moja loa
prosudba kriva to sam izgubio mnoge unosne poslove. Kasnije
sam to pripisao svojoj tvrdoglavosti. Naposljetku sam shvatio to
je to uistinu - navika bespotrebnog odugovlaenja gdje se trailo
djelovanje, odluno i pravovremeno djelovanje. Kako sam ju
mrzio kada se njezin pravi karakter razotkrio. Sa estinom
divljega magarca upregnutog u koiju, oslobodio sam se okova
toga neprijatelja na mom putu prema uspjehu.
"Hvala ti! Htio sam postaviti pitanje gospodinu trgovcu", kae
Sirijac. "Ti nosi lijepe halje, za razliku od siromanih ljudi. Ti
pria poput uspjenoga ovjeka. Reci nam, poslua li danas duh
otezala kada ti apue?"
"Poput naeg prijatelja kupca, ja sam takoer trebao prepoznati i
pobijediti otezanje", odgovori trgovac. "Doivljavao sam otezanje
kao neprijatelja koji je stalno vrebao i ekao da osujeti moja
postignua. Pria koju sam ispriao samo je jedna od mnogih
slinih primjera koji bi mogli posvjedoiti o tome kako je otezanje
otjeralo moje prilike. Jednom, kada prepoznate otezanje, nije se
teko savladati. Nijedan ovjek ne doputa svjesno lopovu da
ukrade njegove posude sa itom. Niti bilo koji ovjek svjesno
doputa neprijatelju da mu otjera muterije i otme mu zaradu.
Jednom kada sam prepoznao ta djela otezanja, odluno sam im se
suprotstavio. Tako bi svaki ovjek trebao ovladati svojim duhom
otezanja prije nego poeli dijeliti bogatstvo Babilona.
to kae, Arkade? Budui da si ti najbogatiji ovjek u Babilonu,
mnogi te smatraju i najsretnijim. Slae li se sa mnom da nijedan
ovjek ne moe u punoj mjeri postii uspjeh sve dok ne uniti duh
otezanja u sebi?"
"Upravo je tako kako govori", potvrdio je Arkad. Tijekom svog
dugog ivota gledao sam generacije za generacijama kako hodaju
stazama trgovine, znanosti i uenja koje vode do uspjeha u ivotu.
Prilike su se ukazivale svim tim ljudima. Neki su svoje zgrabili i
ustrajno se posvetili ispunjavanju svojih najdubljih elja, ali
veina je oklijevala, posrtala i zaostajala."
Arkad se okrenuo prema tkalcu. "Ti si predloio da priamo o

50

Najbogatiji ovjek u Babilonu

srei. Reci nam sada to ti misli o toj temi?"

"Ja sada sreu vidim u drugom svijetlu. Mislio sam da je ona neto
najbolje to se moe dogoditi ovjeku bez truda s njegove strane.
Sada shvaam da takvi dogaaji nisu neto to ovjek moe sebi
privui. Iz naega sam razgovora nauio da ako elimo sreu
privui sebi, moramo iskoristiti prilike koje nam se pruaju. Stoga
u se u budunosti truditi, kada mi se te prilike ukau, iskoristiti ih
na najbolji mogui nain."
"Ti si dobro shvatio istine koje su proizale iz naih diskusija",
ree Arkad. "Sreu, kao to vidimo, esto prati prilika, a rijetko
dolazi drugaije. Na bi prijatelj trgovac pronaao veliku sreu da
je prihvatio priliku koju je dobra boica stavila pred njega. Na bi
prijatelj kupac, takoer, uivao u srei da je prihvatio kupnju stada
i prodao ga po tako dobroj cijeni.
Mi smo zapoeli raspravu kako bismo otkrili sredstva kojima sebi
moemo privui sreu. Mislim da smo pronali nain. Obje su
prie pokazale kako srea ide uz ansu. Tu lei istina koju mnoge
sline prie o srei, naenoj ili izgubljenoj, ne bi mogle promijeniti. Istina je slijedea: srea se moe privui prihvaanjem
anse.
Oni koji su spremni zgrabiti prilike koje e im poboljati ivot,
privlae boicu sree. Ona eli pomoi onima koji joj se sviaju.
Najvie joj se sviaju poduzetni ljudi.
"Poduzetnost e te dovesti do uspjeha koji prieljkuje."

BOICA SREE VOLI PODUZETNE LJUDE

51

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Pet zakona zlata

"Vrea puna zlata ili glinena ploa na kojoj su urezane rijei
mudrosti; da moete birati, to biste odabrali?"
Kraj treperavog svjetla pustinjske vatre preplanula lica uenika
znatieljno su zasjala.
"Zlato, zlato", uglas ree njih dvadeset sedam.
Stari Kalabab se znalaki nasmijei.
"ujte", nastavi, podiui ruku. "Sluajte divlje pse u noi. Oni
zavijaju i cvile zato to umiru od gladi. Vi ih nahranite, i to oni
naprave? Potuku se i prave se vani. Zatim se opet jo malo tuku i
prave vani ne mislei na sutra koje e sigurno doi. Tako je i s
ljudima. Dajte im da biraju izmeu zlata i mudrosti - i to e
napraviti? Zanemarit e mudrost i spiskati zlato. Sutradan e
cviljeti zato to nemaju vie zlata. Zlato je rezervirano za ljude
koji poznaju njegove zakone i koji po njima postupaju."
Kalabab je omotao svoju bijelu halju oko mravih nogu zato to je
puhao hladan vjetar.
"Budui da ste me odano sluili tijekom naeg dugog putovanja,
dobro se brinuli za moje deve, hodali po vruem pustinjskom
pijesku ne alei se, budui da ste se hrabro borili protiv lopova
koji su me htjeli opljakati, noas u vam ispriati priu o pet
zakona zlata, priu kakvu jo nikada niste uli.
Sluajte dobro i paljivo rijei koje u vam rei, jer ako shvatite
njihovo znaenje i posluate ih, u danima koji dolaze bit ete
veoma bogati."
Znakovito je zastao. Na plavetnilu iznad njih zvijezde su blistavo
sjajile na kristalno istom nebu Babilonije. Iza njihovih lea
izranjali su izblijedjeli atori koje su vrsto zategnuli radi moguih
pustinjskih oluja. Pored atora su se nalazile uredno posloene
bale robe prekrivene koama. U blizini se stado deva izleavalo na
pijesku, neke su zadovoljno vakale svoju hranu, dok su druge
hrkale.

53

George S. Clason

"Ispriao si nam mnogo lijepih pria, Kalabab", ree glavni

radnik. "Nadamo se da e nas tvoja mudrost voditi jednoga dana
kada naa sluba kod tebe doe kraju."
"Ja sam vam samo priao o svojim pustolovinama u stranim i
dalekim zemljama, ali noas u vam priati o mudrosti Arkada,
mudrog i bogatog ovjeka."
"Mnogo smo uli o njemu," ree glavni radnik, "jer on je bio
najbogatiji ovjek koji je ikada ivio u Babilonu."
"Bio je najbogatiji ovjek zato to je bio mudar po pitanju zlata,
onako kako to nijedan ovjek prije njega nije bio. Noas u vam
priati o njegovoj velikoj mudrosti, onako kako je mi je o njoj
govorio Nomasir, njegov sin, prije mnogo godina u Niniveu, kada
sam bio mladi.
"Moj gospodar i ja smo se zadrali dugo u no u Nomasirovoj
palai. Pomagao sam svom gospodaru da unese velike hrpe finih
sagova koje je Nomasir trebao pogledati sve dok ne pronae sag
odgovarajue boje. Naposljetku je bio zadovoljan i zapovjedio
nam je da sjednemo s njim i popijemo vino koje je fino zamirisalo
i zagrijalo mi utrobu.
Zatim nam je ispriao priu o velikoj mudrosti Arkada, njegovoga oca, onako kako u je ja sada ispriati vama.
U Babilonu je, kao to znate, obiaj da sinovi bogatih oeva
ive sa svojim roditeljima oekujui da e naslijediti imetak.
Arkad nije odobravao taj obiaj. I zato, kada je Nomasir
stasao u mladia, otac ga pozove kod sebe i ree mu:
'Dragi sine, moja je elja da ti naslijedi moj imetak. Ipak,
najprije mora dokazati da si sposoban mudro upravljati
njime. Stoga elim da ode u svijet i dokae da si
sposoban stei bogatstvo i potovanje ljudi. Kako bih ti
olakao poetak, dat u ti dvije stvari koje osobno nisam
imao kada sam kao siromani mladi poinjao graditi svoje
bogatstvo.
Prvo, dajem ti ovu vreu zlata. Ako ju mudro upotrijebi, bit
e temelj tvog budueg uspjeha.
Drugo, dajem ti ovu glinenu plou na kojoj je napisano pet
zakona zlata. Ako bude postupao po njima, donijet e ti
prihod i sigurnost.

54

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Za deset godina ti se vrati u dom svoga oca i podnesi svoje

raune. Ako se pokae dostojnim, uinit u te
nasljednikom svoga imanja. U protivnom, dat u ga
sveenicima kako bi njime kod bogova mogli traiti milost za
moju duu.'
I tako je Nomasir krenuo na svoj put, uzevi svoju vreu
zlata, svoje robove i konje. Proe deset godina te se
Nomasir, kako je bilo dogovoreno, vrati u kuu svoga oca
koji je priredio veliko slavlje u njegovu ast i pozvao mnogo
prijatelja i rodbine. Nakon to je slavlje zavrilo, otac i majka
su se smjestili u stolice na jednom kraju velike dvorane, dok
je Nomasir stao ispred njih kako bi im poloio svoje raune i
time ispunio svoje obeanje ocu.
Bila je veer. Prostorija je bila zamagljena dimom uljanica.
Robovi u bijelim istkanim platevima i tunikama su
dugakim palminim listovima ritmiki mahali hladei zrak.
Atmosfera je bila dostojanstvena. Nomasirova supruga i
njegova dva mala sina, prijatelji i ostali lanovi obitelji sjedili
su na sagovima iza njegovih lea, pozorno sluajui.
'Oe,' zapone on ponizno, 'klanjam se pred tvojom
mudrou. Kada sam prije deset godina bio na pragu
zrelosti, ti si me uputio da odem u svijet i postanem
mukarac nad mukarcima, umjesto da ostanem rob tvoga
bogatstva. Ti si mi velikoduno dao svoje zlato. Ti si mi
velikoduno dao svoju mudrost. to se tie zlata, moram,
naalost, priznati da sam njime loe upravljao. Pobjeglo je,
doista, iz mojih ruku poput divljeg zeca koji prvom prilikom
bjei od djeaka koji ga je ulovio.'
Otac se blago nasmijei. 'Nastavi, sine, tvoja me pria
zanima sa svim pojedinostima.'
'Odluio sam otii u Ninive, budui da je to bio grad koji se
razvijao, vjerujui da tamo mogu pronai svoju ansu.
Pridruio sam se jednoj karavani i meu njenim lanovima
stekao brojne prijatelje. Meu njima su bila i dva
slatkorjeiva ovjeka koja su imala dva prelijepa konja, brza
poput vjetra. Tijekom naeg putovanja, u povjerenju su mi
rekli da u Niniveu ivi jedan bogati ovjek koji ima tako
brzog konja da ga nitko nikada nije uspio pobijediti. Njegov
je vlasnik vjerovao da ne postoji konj koji bi ga mogao
nadmaiti u brzini. Stoga je bio spreman kladiti se u bilo

55

George S. Clason

koju svotu da e njegov konj pobijediti bilo kojeg konja u

Babiloniji. U usporedbi s njihovim konjem, tako su mi rekli
prijatelji, taj je konj bio epavi magarac kojega bi se moglo s
lakoom pobijediti. Ponudili su mi, kao veliku uslugu, da im
se prikljuim u okladi. Taj me plan doista oduevio. Na je
konj bio teko poraen, a ja sam izgubio veliki dio svoga
zlata.'
Otac se nasmijao. 'Kasnije sam saznao da je to bio
prevarantski. plan i da su ti ljudi stalno putovali karavanama
traei rtve. ovjek u Niniveu bio je njihov kompanjon koji
je dijelio s njima dobivene oklade. Ta me je lukava prijevara
nauila prvu lekciju o brizi za sebe.
Uskoro sam nauio drugu, podjednako gorku lekciju. U
karavani je bio jo jedan mladi s kojim sam se sprijateljio.
Bio je sin bogatih roditelja i, kao i ja, putovao je u Ninive
kako bi pronaao dobar posjed. Nedugo po naem dolasku,
rekao mi je da je jedan trgovac umro i da se njegov duan s
vrijednom robom i inventarom mogao kupiti po beznaajnoj
cijeni. Rekao mi je da emo biti ravnopravni partneri, ali da
se on najprije mora vratiti u Babilon po svoje zlato, te me je
nagovorio da kupim imovinu svojim zlatom, dok e njegovo
kasnije biti upotrijebljeno za nastavak pothvata. Dugo je
otezao sa svojim putom u Babilon, pokazavi se u
meuvremenu kao lo kupac i nepromiljeni potroa.
Naposljetku sam ga otjerao, ali tek nakon to se posao
pogorao do te mjere da smo ostali s bezvrijednom robom i
bez zlata da kupimo drugu. Ono to je ostalo, prodao sam
jednom Izraelcu po mizernoj cijeni.
Uskoro su, velim ti oe, uslijedili teki dani. Traio sam
posao i nisam ga naao, jer bio sam bez zanata koji bi mi
omoguio da zaraujem. Prodao sam svoje konje. Prodao
sam svog roba. Prodao sam svoje preostale halje za hranu i
mjesto za spavanje, a svakim me je danom teka oskudica
sve vie pritiskala.
Ali u tim sam se tekim danima sjetio tvoje vjere u mene,
dragi oe. Ti si me poslao u svijet da postanem mukarac i
to sam odluio i postii.'
Majka je rukama prekrila lice i tiho zaplakala.
'U to sam se vrijeme sjetio ploe koju si mi dao, a na koju si
urezao pet zakona zlata. Tada sam veoma paljivo proitao

56

Najbogatiji ovjek u Babilonu

tvoje rijei mudrosti i shvatio da ne bih izgubio svoje zlato

da sam prvo traio mudrost. Napamet sam nauio svaki
zakon i odluio, kada mi se boica sree ponovno
nasmijei, da u dati da me vodi mudrost starosti, a ne
neiskustvo mladosti.
Za dobrobit vas koji sjedite tu veeras, proitat u mudre
rijei moga oca onako kako su bile zapisane na glinenoj
ploi koju mi je dao prije deset godina:

PET ZAKONA ZLATA

1. Zlato lako i u izobilju dolazi svakom ovjeku koji sa strane
izdvaja najmanje jednu desetinu svoje plae kao zalog za svoju i
budunost svoje obitelji.
2. Zlato marljivo i zadovoljno radi za mudroga vlasnika koji ga
zaposli na isplativ nain, uveavajui ga poput stada na polju.
3. Zlato ostaje uz opreznoga vlasnika koji ga ulae po savjetu
ljudi koji su iskusni u njegovom upravljanju.
4. Zlato izmie ovjeku koji ga ulae u poslove ili ciljeve s kojima
nije upoznat ili koje ne odobravaju oni koji su iskusni u njegovom
upravljanju.
5. Zlato bjei od ovjeka koji ga silom ulae u neostvarive
pothvate, ovjeka koji slijedi arobne savjete prevaranata i
spletkara ili pak onoga koji se u ulaganjima oslanja na vlastito
neiskustvo i romantine elje.
To je pet zakona zlata kako ih je napisao moj otac. Ja ih
proglaavam vrjednijima od zlata, kako e se i pokazati u
nastavku moje prie.'
Ponovno se okrenuo prema svom ocu:
'Rekao sam ti u koliko me je duboko siromatvo i oaj
dovelo moje neiskustvo. Kako bilo, nema te nesree koja ne
doe svom kraju. Mojoj nesrei doao je kraj kada sam si
naao posao nadzornika grupe robova koji su radili na
novom vanjskom zidu grada.
Koristei prvi zakon zlata, sauvao sam jedan bakreni
novi od svoje prve plae, dodajui mu kad god sam
mogao srebrni novi. To je teklo sporo, jer ovjek mora od
neega ivjeti. Priznajem, nevoljko sam troio zato to sam

57

George S. Clason

odluio, prije nego proe tih deset godina, povratiti to je

mogue vie zlata koje si mi ti, oe, dao.
Jednoga mi je dana gospodar robova, s kojim sam se bio
sprijateljio, rekao:
'Ti si tedljiv mladi koji ne troi lako ono to zaradi.
Odvaja li ti to zlato sa strane?
'Da,' odgovorih. 'Moja je najvea elja da prikupim zlato
kojim bih nadomjestio ono koje mi je moj otac dao i koje
sam izgubio.'
'To je, priznajem, hvale vrijedna ambicija. A zna li da zlato
koje si utedio moe raditi za tebe i zaraditi ti jo vie zlata?'
'Naalost, moje je iskustvo bilo gorko, jer zlato koje mi je
dao otac je 'pobjeglo' od mene i veoma me strah da mi se
to opet ne dogodi.'
'Ako bude imao povjerenja u mene, dat u ti lekciju o
isplativom upravljanju novcem', odgovori on. 'U iduih
godinu dana, vanjski e zid biti dovren i spreman za
ugradnju velikih bronanih vrata koja e biti stavljena na
svaki ulaz kako bi zatitila grad od kraljevih neprijatelja. U
cijelom Niniveu nema dovoljno metala za izradu tih vrata, a
kralj se nije pobrinuo da ga osigura. Moj plan je slijedei:
nekoliko nas skupit e svoje zlato i poslati jednu karavanu
do udaljenih rudnika bakra i kositra te donijeti u Ninive metal
za vrata. Kada kralj bude rekao: 'Napravite velika vrata,' mi
sami moemo osigurati metal i naplatiti visoku cijenu za
njega. Ako kralj ne bude htio kupiti od nas, mi emo i dalje
imati metal koji moemo prodati po pristojnoj cijeni.'
U ovoj sam ponudi prepoznao priliku da postupim po treem
zakonu i uloim svoju uteevinu po savjetu mudrih ljudi. I
nisam se razoarao. Na se pothvat pokazao uspjenim, a
moja se mala zaliha srebra znatno poveala tim poslom.
Uskoro sam s tom istom skupinom ljudi sudjelovao i u
nekim drugim poslovima. To su bili mudri ljudi kada se
radilo o isplativom ulaganju novca. Paljivo bi razmotrili
svaki plan prije nego to bi se u njega upustili. Nisu se
usudili riskirati svoj temeljni kapital ili ga vezati uz
neisplative projekte u kojima bi njihovo zlato bilo nepovratno
izgubljeno. Gluposti poput konjskih utrka i partnerstva u koje
sam uao voen svojim neiskustvom oni ni na trenutak ne
bi uzeli u obzir. Istoga bi trena prozreli slabosti lake zarade.

58

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Kroz moje druenje s tim ljudima nauio sam na siguran

nain ulagati zlato kako bi mi se ono na isplativ nain
vratilo. Kako su godine protjecale, moje je bogatstvo raslo
sve bre i bre. Ne samo da sam povratio ono to sam
izgubio, ve i vie od toga.
Kroz svoje sam nesree, nevolje i uspjeh testirao vrijeme,
ali i mudrost pet zakona zlata, oe, i pokazali su se tonima
na svakom testu. Onome tko ne poznaje pet zakona, zlato
ne dolazi esto, a odlazi brzo. Ali onome tko postupa po tih
pet zakona, zlato dolazi i radi za njega kao odani rob.
Nomasir je prestao priati i pozove roba s drugog kraja
sobe. Rob donese, jednu po jednu, tri teke kone torbe.
Jednu od njih Nomasir uzme i stavi na pod ispred svog oca
obrativi mu se ponovno:
'Ti si meni dao vreu zlata, babilonskoga zlata. Umjesto
njega, ja tebi vraam vreu ninivekoga zlata jednake teine
i jednakog iznosa, kako e svi posvjedoiti.
Ti si meni dao glinenu plou na kojoj je bila urezana
mudrost. Ali umjesto nje, ja tebi vraam jo dvije vree
zlata.' Tako rekavi, uzme od roba druge dvije vree i
jednako ih tako stavi na pod pred svoga oca.
'To inim, oe, kako bih ti pokazao koliko vrijednijom
smatram tvoju mudrost od tvoga zlata. Ipak, tko moe
vreama zlata mjeriti vrijednost mudrosti? Bez mudrosti,
zlato brzo izgube oni koji ga imaju, ali s mudrou, oni koji
ga nemaju ga mogu stei, kako ove tri vree zlata i
dokazuju.
Zaista mi je veliko zadovoljstvo, oe, stajati pred tobom i
rei ti da sam, zahvaljujui tvojoj mudrosti, uspio stei
bogatstvo i potovanje ljudi.'
Otac tada njeno poloi svoju ruku na Nomasirovo elo.
'Dobro si nauio svoje lekcije, i ja sam, uistinu, sretan to
imam sina kojemu mogu povjeriti svoje bogatstvo.'"

Kalabab je zavrio svoju priu i kritiki promotrio svoje sluatelje.

"to vama znai ova pria o Nomasiru?" nastavi on. "Tko meu
vama moe otii svome ocu ili ocu svoje supruge i posvjedoiti o
mudrom upravljanju svojom uteevinom? to bi ti stari ljudi
pomislili kada bi im vi rekli: 'Putovao sam mnogo, nauio mnogo,

59

George S. Clason

radio mnogo i zaradio mnogo, ali naalost, od zlata mi je ostalo

malo. Neto sam potroio mudro, neto sam potroio budalasto i
mnogo sam ga izgubio na nepromiljen nain.'
Mislite li jo uvijek da je nestalna sudbina ta koja odreuje da neki
ljudi imaju puno bogatstva, a neki nita? Tada grijeite. Ljudi
imaju mnogo zlata onda kada usvoje pet zakona zlata i postupaju
po njima. Budui da sam ja u svojoj mladosti nauio tih pet
zakona zlata i postupao u skladu s njima, postao sam bogati
trgovac. Nisam nikakvom neobinom arolijom prikupio svoje
bogatstvo. Zlato koje brzo doe, brzo i ode. Zlato koje daje sreu i
zadovoljstvo svom vlasniku dolazi postupno, zato to je to dijete
roeno u znanju i upornosti.
Zaraditi bogatstvo lagani je zadatak pametnom ovjeku. Ustrajno
obavljanje tog zadatka iz godine u godinu vodi do konanog cilja.
Pet zakona zlata nudi vam bogatu nagradu ako ih se pridravate.
Svaki od tih pet zakona je bogat znaenjem i, ukoliko ste ih zbog
kratkoe prie propustili primijetiti, sada u ih ponoviti. Znam ih
napamet zato to sam u mladosti spoznao njihovu vrijednost i
nisam bio zadovoljan dok ih nisam nauio od rijei do rijei."
PRVI ZAKON ZLATA
Zlato lako i u izobilju dolazi svakom ovjeku koji sa strane
izdvaja najmanje jednu desetinu svoje plae kao zalog za
svoju budunost i budunost svoje obitelji.
"Svaki ovjek koji sa strane ustrajno bude izdvajao jednu desetinu
svoje plae i ulagao ju mudro, zasigurno e stvoriti vrijedan
imetak koji e mu omoguiti prihod za budunost i jamiti
sigurnost njegovoj obitelji u sluaju da ga bogovi pozovu u svijet
tame. Ovaj zakon kae da zlato rado dolazi takvom ovjeku. Ja to
u potpunosti mogu potkrijepiti primjerom iz svog ivota. to vie
zlata skupim, to mi ono bre pritjee i u sve veim koliinama.
Zlato koje tedim zarauje jo vie. Tako e zaraivati i vae
zlato, a i njegova zarada jo vie, i to je ostvarenje prvoga
zakona."

60

Najbogatiji ovjek u Babilonu

DRUGI ZAKON ZLATA

Zlato marljivo i zadovoljno radi za mudrog vlasnika koji ga
zaposli na isplativ nain, uveavajui ga poput stada na
polju.
"Zlato je uistinu marljiv radnik. Ono e se rado umnoiti kada mu
se za to prui prilika. Svakom ovjeku koji sa strane ima
izdvojenu zalihu zlata, prua se prilika da ga iskoristi na najbolji
mogui nain. Kako godine prolaze, ono se uveava na neoekivane
naine."
TREI ZAKON ZLATA
Zlato ostaje uz opreznoga vlasnika koji ga ulae po savjetu
ljudi koji su iskusni u njegovom upravljanju.
"Zlato, doista, ostaje uz opreznoga vlasnika, jednako kao to bjei
od nepromiljenoga vlasnika. ovjek koji trai savjete ljudi koji
su mudri u upravljanju zlatom uskoro naui da ne riskira sa svojim
bogatstvom, ve da ga uva u sigurnosti i zadovoljno uiva u
njegovom poveavanju."

ETVRTI ZAKON ZLATA

Zlato izmie ovjeku koji ga ulae u poslove ili u ciljeve s
kojima nije upoznat ili koje ne odobravaju oni koji su iskusni u
njegovom upravljanju.
"ovjeku koji ima zlato, ali koji nije iskusan u njegovom
upravljanju, mnogi se naini na koje ga moe potroiti ine
isplativima. Preesto mu prijeti opasnost gubitka, a kada bi

61

George S. Clason

njegove planove analizirali pametni ljudi, pokazala bi se mala

mogunost zarade. Stoga se neiskusni vlasnik zlata koji vjeruje
vlastitoj prosudbi i ulae zlato u poslove ili ciljeve s kojima nije
upoznat, preesto uvjeri da mu je procjena bila kriva i svojim
zlatom plati vlastito neiskustvo. Mudar je, zaista, onaj koji ulae
svoje bogatstvo po savjetima ljudi koji su iskusni po pitanju zlata."

PETI ZAKON ZLATA

Zlato bjei od ovjeka koji ga silom ulae u neostvarive
pothvate, ovjeka koji slijedi arobne savjete prevaranata i
spletkara ili pak onoga koji se u ulaganjima oslanja na
vlastito neiskustvo i romantine elje.

"Uzbudljive ideje koje oduevljavaju poput pustolovnih pria

uvijek padaju na pamet novom vlasniku zlata. One, ini se, njegovom bogatstvu daju arobnu snagu koja e mu omoguiti nevjerojatnu zaradu. Ipak, posluajte mudre ljude jer oni uistinu poznaju
opasnosti koje se skrivaju iza svakoga plana koji nudi brzo
postizanje velikog bogatstva.
Ne zaboravite bogate ljude iz Ninivea koji ne bi riskirali da izgube
svoj temeljni kapital ili ga vezali uz neisplativa ulaganja.
Time zavrava moja pria o pet zakona zlata. Priajui vam je,
otkrio sam vam tajne vlastitoga uspjeha. Ipak, to nisu tajne, ve
istine koje svaki ovjek mora najprije nauiti, a zatim slijediti ako
se eli izdvojiti iz mase koja se, poput divljih pasa, mora svaki dan
brinuti za hranu.
Sutra dolazimo u Babilon. Pogledajte! Vidite vjenu vatru koja
gori iznad Belovog hrama! Ve smo nadomak zlatnoga grada.
Sutra e svatko od vas imati zlato, zlato koje ste poteno zaradili
svojom odanom slubom.
Za deset godina, to ete moi rei o ovom zlatu?
Ako meu vama ima ljudi koji e poput Nomasira iskoristiti dio
svoga zlata kao poetak gradnje svoga imetka, i ako e ih od danas
voditi mudrost Arkada, za deset godina, to je sigurna oklada,
poput Arkadovog sina uivat e bogatstvo i potovanje ljudi.
62

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Naa nas mudra djela slijede itav ivot kako bi nam ugaala i
pomagala. Jednako tako, nai nas nepromiljeni postupci stalno
prate kako bi nas gnjavili i muili. Naalost, teko ih se zaboravlja.
U prvom redu muka koje nas prate nalaze se sjeanja na stvari
koje smo trebali uiniti, prilike koje su nam se pruile, a koje
nismo iskoristili.
Veliko je bogatstvo Babilona, toliko veliko da ni jedan ovjek ne
moe izraunati njegovu vrijednost u zlatu. Svake godine, ono
postaje sve vee i sve vrjednije. Poput bogatstva svake zemlje,
ono je nagrada, bogata nagrada koja eka uporne ljude koji su
odluili dobiti svoj zaslueni dio.
U snazi vaih vlastitih elja krije se magina mo. Upravljajte tom
snagom pomou pet zakona zlata pa ete i vi uivati u bogatstvu
Babilona."

63

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Zajmodavac iz Babilona
Pedeset zlatnika! Nikada prije Rodan, izraiva koplja iz staroga
Babilona, nije nosio toliko zlata u svojoj lisnici. Sretan je kroio
kraljevom cestom izaavi iz palae velikodunog Velianstva.
Kako se njegova lisnica objeena za pojasom njihala dok je
koraao, zlato je radosno zveckalo - bila je to najljepa glazba
koju je ikada uo.
Pedeset zlatnika! I sve to njegovo! Nije mogao ni zamisliti kolika
je to srea. Koliko moi skrivaju ti sjajni novii! Njima je mogao
kupiti sve to je htio: veliku kuu, zemlju, stoku, deve, konje,
koije, togod je poelio.
Kako bi ih trebao potroiti? Te veeri dok je sporednom ulicom
iao prema kui svoje sestre, nije se mogao sjetiti niega to bi
radije volio posjedovati nego te sjajne, teke, zlatne novie.
Nekoliko dana kasnije Rodan je uao u duan Mathona,
zajmodavca i trgovca draguljima i rijetkim tkaninama. Ne gledajui
arene proizvode vjeto izloene po trgovini, produio je do sobe
u stranjem dijelu. Tu je pronaao ljubaznoga Mathona kako sjedi
na sagu i uiva u jelu koje mu posluuje sluga.
"Trebao bih tvoj savjet zato to ne znam to mi je initi."
Mathonovo usko, blijedo lice prijateljski se osmjehnulo. "to si
tako nepromiljeno uinio da ti treba zajmodavac? Jesi li izgubio
za kockarskim stolom? Ili te je smotala kakva armantna ena? Jer
poznajemo se mnogo godina, ali nikada od mene nisi traio da ti
pomognem u tvojim nevoljama."
"Ne, ne. Nita takvo. Ne traim zlato. Umjesto toga elim tvoj
mudri savjet."
"ujte ovo! to ovaj ovjek govori? Nitko ne dolazi zajmodavcu po
savjet. S mojim uima mora da neto nije u redu."
"S njima sve je u redu."
"Je li to mogue? Rodan, izraiva koplja, pokazuje se lukavijim od
svih ostalih, jer Matonu dolazi ne po zlato, ve po savjet. Mnogi
65

George S. Clason

ljudi dolaze kod mene po zlato kojim e platiti svoje gluposti, ali
savjet ne ele. Ipak, tko moe bolje savjetovati ljude nego jedan
zajmodavac.
"Ti e veerati sa mnom, Rodane," nastavi on.
"Bit e moj gost veeras. Ando!" zapovjedi slugi, "donesi jo
jedan sag za mog prijatelja Rodana, izraivaa koplja, koji dolazi
po savjet. On e biti moj poasni gost. Donesi mu mnogo hrane i
najveu au. Dobro odaberi najbolje vino tako da uiva u piu. A
sada mi reci to te mui."
"Rije je o kraljevom poklonu."
"Kraljevom poklonu? Kralj ti je neto poklonio, a tebe to mui? O
kakvom poklonu je rije?"
"Budui da mu se veoma svidio moj nacrt za novi vrak koplja
kraljevske garde koji sam izradio, dao mi je pedeset zlatnih novia,
a ja sam sada veoma zbunjen. Svaki put kad sunce proe nebom
netko me zaklinje da ga podijelim s njim."
"To je normalno. Vie ljudi eli zlato nego to ga ima, i ele da ga
onaj koji ga lako dobije podijeli s njima. Ali zar ne moe rei
'Ne?' Nije li tvoja volja jaka kao tvoja aka?"
"Mnogima mogu rei ne, ali nekad bi bilo lake rei da. Moe li
ovjek odbiti svoju sestru za koju je duboko vezan?"
"Naravno, tvoja sestra tebi ne bi htjela uskratiti uivanje u tvojoj
nagradi."
"Ali ona to trai zbog Aramana, svoga supruga, kojeg eli vidjeti
kao bogatog trgovca. Ona smatra da on nikad nije dobio priliku i
preklinje me da mu posudim svoje zlato kako bi on mogao postati
imuni trgovac i vratiti mi novac od svoje zarade."
"Prijatelju moj," nastavi Mathon, "naeo si vrijednu temu. Zlato
svome vlasniku donosi odgovornost i mijenja njegove odnose s
njegovim blinjima. Ono mu donosi strah da ga ne izgubi i da ga
netko ne prevari. Donosi mu osjeaj moi i mogunost da radi
dobra djela. Isto tako, donosi mu anse u kojima ga njegove dobre
namjere mogu dovesti u neprilike.
"Jesi li ikada uo priu o farmeru iz Ninivea koji je mogao
razumjeti jezik ivotinja? Ja ju nisam znao, jer to nije ona vrsta
prie kakvu ljudi vole priati u talionici bronce. Ja u je tebi
ispriati kako bi znao da je posuivanje novca neto vie od
prelaza zlata iz ruke jednog ovjeka u ruku drugog ovjeka.

66

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Dakle, bio jednom jedan farmer, koji je mogao razumjeti to

su ivotinje govorile jedna drugoj, do kasno je ostajao u
dvoritu svake veeri samo da bi uo to govore. Jedne je
veeri uo kako se jedan vol ali magarcu na to kako je
teka njegova sudbina: 'Ja od jutra do mraka vuem plug.
Bez obzira koliko je vrue, ili koliko me bole noge, ili koliko
mi uzde steu vrat i dalje moram raditi. Ali ti si bie dokolice.
Preko tebe je objeena arena deka i ne radi nita drugo
osim to nosi naeg gospodara gdje on eli. Kada nigdje
ne ide ti se po cijeli dan odmara i jede zelenu travu.'
Magarac je pak, unato svojim otrim kopitima, bio dobro
stvorenje i suosjeao je s volom. 'Moj dobri prijatelju,'
odgovori on, 'ti zaista radi jako naporno i ja bih ti rado
olakao ivot. Stoga u ti rei kako sebi moe uzeti jedan
dan odmora. Ujutro kada doe rob da te upregne u plug,
isprui se na tlo kako bi on mogao rei da si bolestan i da
ne moe raditi.'
Tako vol prihvati savjet magarca i idueg se jutra rob vrati
do gospodara i kae mu da je vol bolestan i da ne moe
vui plug.
'Onda' ree farmer, 'upregni magarca u plug jer moramo
nastaviti s oranjem.'
Cijeli je taj dan magarac, koji je samo htio pomoi prijatelju,
bio prisiljen raditi volov zadatak. Kada se spustila no i kada
su ga odvezali od pluga srce mu je bilo puno gorine, noge
su mu bile iscrpljene, a vrat ga je bolio jer su ga cijeli dan
stezale uzde.
Farmer se zadrao u dvoritu da bi uo to priaju.
Vol je prvi zapoeo. 'Ti si moj dobar prijatelj. Zbog tvog sam
mudrog savjeta uivao cijeli dan odmora.'
'A ja,' odvrati magarac, 'sam poput ostalih naivina koje
krenu pomoi prijatelju, a zavre obavljajui njegov posao.
Od danas ti vuci svoj plug, jer uo sam kako gospodar
govori robu da te poalje mesaru ako se ponovno razboli.
Ja se nadam da hoe, jer ti si jedna obina lijenina.' Od
tada vie nisu priali - to je bio kraj njihovog prijateljstva.

Moe li rei koja je pouka ove prie, Rodan?

67

George S. Clason

"Zanimljiva pria," odgovori Rodan, "ali ne shvaam koja je njena

pouka."
"Nisam ni mislio da e ju shvatiti. Ali pouka postoji i veoma je
jednostavna. Glasi ovako: Ako eli pomoi svom prijatelju, uini
to tako da teret tvoga prijatelja ne padne na tvoja lea."
"Nisam se toga sjetio. To je mudra pouka. Ja ne elim na sebe
preuzeti teret sestrinog mua. Ali reci mi neto. Ti posuuje
mnogima. Zar dunici ne vraaju posueno natrag?"
Mathon se nasmijei osmjehom ovjeka ija je dua bogata
iskustvom. "Da li bi zajam bio poten kada ga dunik ne bi mogao
vratiti? Zar ne mora zajmodavac biti mudar i paljivo procijeniti
da li e dunik zlato iskoristiti na pametan nain i vratiti mu ga ili
e ga glupo protratiti i ostaviti zajmodavca bez njegovog bogatstva, a sebe ukopati u dug koji ne moe otplatiti? Pokazat u ti
podsjetnike u mojoj krinji i neka ti oni ispriaju nekoliko pria."
U sobu je unio ogromnu krinju presvuenu crvenom svinjskom
koom i ukraenu bronanim crteima. Stavio ju je na pod i
unuo pred nju, drei ju s obje ruke.
"Od svake osobe kojoj posudim novac, ja uzmem podsjetnik za
svoju krinju, koji ostaje u njoj sve dok mi se dug ne otplati. Kada
je otplaen, ja ga vratim, a ako ga nikada ne vrate, uvijek e me
podsjeati na onoga koji je iznevjerio moje povjerenje.
"Najsigurnije pozajmice, moja mi krinja to pokazuje, su onim
osobama koje posjeduju vie nego to trae. Oni posjeduju zemlju,
ili dragulje, ili deve, ili druge stvari koje se mogu prodati da bi se
otplatio dug. Neki od podsjetnika koje sam dobio su dragulji koji
su vrjedniji nego pozajmice. Drugi su obeanja da e mi osoba,
ako se dug ne otplati, dostaviti nagodbu o vlasnitvu. To znai da
e mi zlato biti vraeno kroz najamninu, jer je pozajmica zasnovana
na vlasnitvu.
"U drugoj se skupini nalaze oni koji imaju mogunost zarade. To
su takvi kao ti, koji rade ili slue i za to su i plaeni. Oni imaju
prihod i ako su poteni te ako ih ne zadesi nikakva nesrea, ja
znam da e mi oni otplatiti zlato koje im posudim i kamatu na
koju imam pravo. Takve su pozajmice zasnovane na ljudskom
trudu.
"Ostali su oni koji nemaju ni vlasnitvo ni osiguranu mogunost
zarade. ivot je teak i uvijek e biti onih koji mu se ne mogu

68

Najbogatiji ovjek u Babilonu

prilagoditi. ao mi je pozajmica koje sam njima dao, ak i ako

nisu vee od jednog centa. S njima sam uvijek na gubitku, osim
ako za njih ne jame dobri prijatelji."
Mathon otkljua lokot i digne poklopac. Rodan se znatieljno
nagne nad krinju.
Na vrhu krinje nalazila se bronana ogrlica na grimiznoj tkanini.
Mathon podigne ogrlicu i njeno ju dotakne. "Ovo e zauvijek
ostati u mojoj krinji zato to je njen vlasnik preao u svijet velike
tame. uvam njegov podsjetnik i uvam uspomenu na njega jer on
mi je bio dobar prijatelj. Zajedno smo veoma uspjeno trgovali sve
dok s istoka nije doveo enu kojom se htio vjenati; prekrasnu, ali
drugaiju od naih ena. Oaravajue stvorenje. Obilno je troio
svoje zlato kako bi udovoljio njenim eljama. Tuan je doao kod
mene kada je potroio svo svoje zlato. Ja sam ga savjetovao.
Rekao sam mu da u mu pomoi da jo jednom stekne nadzor nad
svojim poslovima. Zakleo se znakom Velikog Bika da e vratiti
dug. Ali to se nije dogodilo. U jednoj svai ona mu je zabila no u
srce nakon to ju je on izazvao da to uini."
"A to se dogodilo s njom?" Upita Rodan.
"Dakako, ovo je bilo njezino." Podignuo je grimiznu tkaninu.
"Zbog grinje savjesti bacila se u Eufrat. Ove dvije pozajmice
nikad nee biti otplaene. krinja ti govori, Rodan, da ljudska bia
u naletima velikih emocija nisu siguran klijent zajmodavcu.
"A ovo? to je to?" Posegnuo je za prstenom izraenim od volove
kosti.
"To pripada jednom farmeru. Ja kupujem sagove njegovih ena.
Naili su skakavci i unitili im itav usjev. Ja sam mu pomogao i
kada je urodila nova ljetina on mi je vratio dug. Kasnije je opet
doao i priao mi o neobinim kozama u dalekim zemljama koje
mu je opisao jedan putnik. Imale su dugu dlaku koja je bila tako
fina i njena da bi se od nje mogli isplesti sagovi kakvi jo nikada
nisu bili vieni u Babilonu. On je elio stado, ali nije imao novaca.
Stoga sam mu ja posudio zlato kako bi otiao na put i doveo crne
koze. Sada njegovo stado raste i slijedee godine iznenadit u
gospodare Babilona s najskupljim sagovima koje su mogli ikada
kupiti. Uskoro mu moram vratiti prsten. On insistira na tome da
mi to prije vrati novac."
"Zar neki posuivai novca to rade?" zaudi se Rodan.

69

George S. Clason

"Ako posude za svrhe koje im donesu novac, zna se tako dogoditi.

Ali ako ga posude zbog svojih pogreaka, upozoravam te da bude
oprezan ako eli ponovno imati zlato u svojim rukama."
"Reci mi neto o ovome", zatrai Rodan, podiui teku zlatnu
narukvicu optoenu draguljima.
"ene se doista sviaju mom dobrom prijatelju", zadirkivao ga je
Mathon.
"Ja sam mnogo mlai od tebe", uzvrati Rodan.
"Priznajem to, ali ovaj put ti trai romansu tamo gdje je nema.
Vlasnica te narukvice je debela i stara, puno pria a malo kae i to
me izluuje. Nekad je imala mnogo novca i bila dobra muterija,
ali zadesila su je loa vremena. Ona ima sina od kojega eli
napraviti trgovca. Stoga je dola i posudila od mene zlato kako bi
on mogao postati partner jednog vlasnika karavane koji putuje
prodavajui u jednom gradu onom to kupi u drugom. Taj se
ovjek pokazao kao lupe zato to je ostavio jadnog deka u
dalekom gradu bez novca i bez prijatelja, oduljavi se jednog
jutra dok je deko jo spavao. Moda e mi jednoga dana, kada
mladi odraste i otplatiti; do tada ja ne dobivam nikakvu naknadu
za pozajmicu - samo mnogo prie. Ali moram priznati da su
dragulji vrijedni pozajmice."
"Je li ta gospoa traila tvoj savjet u vezi toga koliko je pozajmica
mudra?"
"Ba naprotiv. Ona je sebi zamislila svoga sina kao bogatog i
monog ovjeka Babilona. Kada bih joj rekao neto suprotno
razbjesnio bih je. Poteno me je ukorila. Znao sam koliki je rizik
za tog neiskusnog deka, ali kada je ponudila jamstvo, nisam ju
mogao odbiti.
"A ovo," nastavi Mathon maui komadom ueta svezanim u vor,
"pripada Nebaturu, trgovcu devama. Kada kupi stado vee od
onoga to mu doputaju njegovi prihodi donese mi ovaj vor i ja
mu posudim koliko mu treba. On je mudar trgovac. Imam
povjerenja u njegovu sposobnost prosuivanja i bez straha mu
posuujem. Mnogi su drugi trgovci Babilona pridobili moje
povjerenje svojim asnim ponaanjem. Njihovi podsjetnici esto
ulaze i izlaze iz moje krinje. Dobri trgovci su vrijedna imovina
naega grada, a meni se isplati pomagati im da razvijaju svoj
posao kako bi Babilon bio bogat."
Mathon podigne jednog tirkiznog kukca i prezirno ga baci na pod.
70

Najbogatiji ovjek u Babilonu

"Kukac iz Egipta. Deko koji ga posjeduje ne mari za to da li u ja

dobiti svoje zlato natrag. Kad mu se pribliim on mi kae: 'Kako
ti mogu platiti kad me zla kob neprestano prati? Ti ima mnogo
vie.' to ja tu mogu? Podsjetnik pripada njegovom ocu potenom ovjeku malih primanja koji je zaloio svoju zemlju i
stoku da bi platio sinovljeve pothvate. Mladi je na poetku imao
uspjeha a zatim je postao eljan jo veeg bogatstva. Njegovo je
znanje bilo nedovoljno i njegov je pothvat propao.
"Mladost je ambiciozna. Mladost eli krenuti preicom do
bogatstva i poeljnih stvari koje ono podrazumijeva. Da bi brzo
osigurala bogatstvo, mladost esto nepromiljeno posuuje.
Mladost, budui da nikad nije imala iskustva, ne moe shvatiti da
je velik dug duboka provalija u koju se ovjek brzo moe
strmoglaviti i gdje se uzaludno moe koprcati danima. To je
provalija tuge i alosti gdje svjetlost sunca prekriva naoblaka i
gdje je no teka zbog nemirnog sna. Ipak, ja ne smatram da je
posuivanje zlata loe. Ja ga potiem. Ja ga preporuam, ali samo
ako je za mudre ciljeve. Ja sam osobno kao trgovac svoj prvi pravi
uspjeh postigao posuenim zlatom.
"to, dakle, zajmodavac treba uiniti u tom sluaju? Mladi je
oajan i ne postie nita. Obeshrabren je. Ne trudi se vratiti dug.
Moje se srce protivi tome da oca ostavi bez njegove zemlje i
stoke."
"Ti mi pria mnogo zanimljivih stvari," odvai se Rodan, "ali ja
ne dobivam odgovor na svoje pitanje. Trebam li posuditi svojih
pedeset zlatnika suprugu moje sestre? Oni mi mnogo znae."
"Tvoja sestra je potena ena koju ja izuzetno cijenim. Kada bi
njezin suprug doao kod mene i pitao me da mu posudim pedeset
zlatnika ja bih ga pitao kako ih namjerava iskoristiti.
"Kada bi on odgovorio da eli postati trgovac poput mene i baviti
se draguljima i bogatim pokustvom, ja bih upitao: 'Kakvo je
tvoje znanje o trgovini? Zna li gdje moe kupiti robu po najnioj
cijeni? Zna li gdje je moe prodati po najvioj cijeni?' Bi li on
mogao odgovoriti pozitivno na ta pitanja?
"Ne, ne bih mogao", prizna Rodan. "On mi je mnogo pomogao u
izraivanju koplja i pomagao je nekim ljudima u duanima."
"Onda bih mu ja rekao da njegova namjera nije pametna.
Trgovci moraju nauiti svoj posao. Njegova ambicija, iako hvale

71

George S. Clason

vrijedna, nije ostvariva i ja mu ne bih pozajmio nimalo zlata.

"Ali pretpostavimo da on kae: 'Da, ja sam esto pomagao
trgovcima. Znam kako putovati do Smirne i po niskoj cijeni kupiti
sagove koje tkaju domaice. Takoer poznam mnogo bogatih ljudi
iz Babilona kojima ih mogu prodati i ostvariti dobru zaradu.' Tada
bih ja rekao: 'Tvoja je svrha mudra, a tvoja je ambicija potena.
Bit e mi drago posuditi ti pedeset zlatnika ako mi da jamstvo da
e mi biti vraeni.' Ali ako bi on rekao da nema nikakvo jamstvo
osim toga da je poten ovjek i da e ti zasigurno vratiti dug, tada
bih ja odvratio: 'Ja veoma cijenim svaki zlatnik. Kada bi ti ga
lopovi oduzeli tijekom tvog putovanja u Smirnu ili kada bi ti
oduzeli sagove na povratku, tada ti ne bi imao nikakvih sredstava
kojima bi mi otplatio dug i moje bi zlato bilo izgubljeno.'
"Vidi, Rodane, zlato je roba zajmodavca. Lako ga je posuditi.
Ako je posueno nepromiljeno, tada ga je teko vratiti. Pametnoga
zajmodavca ne zanima rizik pothvata, ve jamstvo sigurne otplate.
"Plemenito je," nastavi on, "pomagati onima koji su u nevolji,
plemenito je pomagati onima prema kojima sudbina nije bila
blaga. Plemenito je pomoi onima koji su na poetku kako bi
mogli dalje napredovati i postati cijenjenim graanima. Ali pomo
mora biti pruena na mudar nain, osim ako u svojoj elji da
pomognemo ne elimo, poput farmerova magarca, preuzeti na
sebe teret koji pripada drugome.
"Ponovno sam odlutao od tvoga pitanja, Rodane, ali evo ti moj
odgovor: zadri svojih pedeset novia. Ono to svojim radom
zaradi i to ti je dano za nagradu je samo tvoje i nijedan drugi
ovjek nema pravo traiti od tebe da se odvoji od svoje nagrade
osim ako to nije tvoja elja. Ako ti eli pozajmiti svoj novac tako
da ti moe donijeti jo vie zlata, onda ga pozajmi oprezno i na
mnogo razliitih mjesta. Ja ne volim besposleno zlato, a jo manje
volim veliki rizik. Reci, koliko godina izrauje koplja?"
"Pune tri godine."
"Koliko si, osim kraljevog poklona, utedio?"
"Tri zlatnika."
"Za svaku godinu koju si radio ti si se odrekao dobrih stvari da bi
od svoje plae utedio jedan zlatnik?"
"Upravo tako."
"Moe li onda u pedeset godina rada samoodricanjem utedjeti

72

Najbogatiji ovjek u Babilonu

pedeset zlatnika?"
"To bi bio cijeli ivotni vijek rada."
"Misli li ti da bi tvoja sestra htjela da riskira uteevinu od
pedeset godina rada zbog bronanog lonca za taljenje nad kojim bi
njen suprug mogao eksperimentirati kada bi postao trgovac?"
"Ne bi kada bih joj se obratio tvojim rijeima."
"Onda idi kod nje i reci joj: 'Tri sam godine radio svakim danom
osim praznikom, od jutra do mraka i odrekao sam se mnogih stvari
za kojima mi je srce udjelo. Za svaku godinu rada i odricanja ja
mogu pokazati po jedan zlatnik. Ti si moja najdraa sestra i ja bih
volio da se tvoj suprug moe upustiti u posao koji bi ga uinio
bogatim. Ako mi on pokae plan koji se mom prijatelju Mathonu
ini razboritim i ostvarivim, onda u mu rado pozajmiti svoju
uteevinu od itave godine kako bi on mogao dobiti priliku da
uspije.' Uini tako, kaem ti, i ako on u sebi ima duh uspjeha on
e to i dokazati. Ako ne uspije, nee ti dugovati vie nego to se
moe nadati da e ti jednoga dana otplatiti.
"Ja sam zajmodavac zato to posjedujem vie zlata nego to mi
treba u mom poslu. Ja elim da moj viak zlata radi za druge i tako
zaradi jo vie zlata. Ja ne elim riskirati gubitak svoga zlata jer
sam mnogo radio i mnogo ega sam se odrekao kako bih ga
priskrbio. Zato ga neu vie pozajmljivati tamo gdje nije sigurno i
da e mi biti vraeno. Niti u ga pozajmljivati tamo gdje nisam
uvjeren da e mi njegova zarada biti odmah isplaena.
"Otkrio sam ti, Rodane, nekoliko tajni moje krinje. Iz njih moe
shvatiti neke slabosti ljudi i njihovu elju da posude ono za to ne
mogu biti sigurni da e otplatiti. Iz toga moe vidjeti koliko su
esto njihove velike nade u bogatu zaradu koju bi ostvarili kada bi
imali zlato samo lane nade za ije ostvarenje nemaju ni
sposobnosti ni znanja.
"Ti, Rodane, sada ima zlato koje bi trebao zaposliti tako da ti
zarauje jo vie zlata. Postat e, kao i ja, zajmodavac. Ako svoje
bogatstvo bude uvao na siguran nain, ono e ti donijeti obilnu
zaradu i bit e ti nepresuan izvor uitka i prihoda tijekom cijelog
tvog ivota. Ali ako mu dopusti da ti pobjegne, bit e ti samo
izvor vjene tuge i alosti.
"to najvie eli zlatu u svojoj lisnici?"
"Da bude sigurno."
"Mudro reeno", potvrdi Mathon. "Tvoja prva elja je sigurnost.
73

George S. Clason

Misli li da e u rukama supruga tvoje sestre biti istinski zatieno

od mogueg gubitka?"
"Bojim se da ne, jer on nije sposoban zatititi zlato."
Onda ne daj da te ponesu besmisleni osjeaji dunosti pa da
povjeri svoje bogatstvo bilo kome. Ako eli pomoi svojim
prijateljima i obitelji, pronai druge naine, ali nemoj riskirati
gubitak svoga bogatstva. Ne zaboravi da zlato na neoekivane
naine bjei od onih koji su ga nesposobni zatititi. Isto je da li
neumjereno rasipa svoje bogatstvo ili dopusti drugima da ti ga
izgube. to jo osim sigurnosti eli ovom svojem bogatstvu?"
"Da zaradi jo vie bogatstva."
"Ponovno pria mudro. Ono je stvoreno da zarauje i postane jo
vee. Zlato koje je mudro pozajmljeno moe se ak i udvostruiti
s onim to zaradi prije nego ovjek poput tebe ostari. Ako riskira
njegov gubitak, onda riskira gubitak svega onoga to bi ti ono
moglo zaraditi.
I zato ne daj da te zavedu fantastini planovi nepromiljenih ljudi
koji misle da znaju kako prisiliti tvoje zlato da zarauje neobino
velike svote. Takvi planovi su proizvod sanjara koji nemaju
iskustva sa sigurnim i pouzdanim zakonima trgovine. Budi
oprezan u onome to oekuje da e zaraditi kako bi zadrao i
uivao u svom bogatstvu. Posuivati ga traei lihvarske kamate
znai prizivati gubitak. Gledaj da se povee s ljudima i pothvatima iji je uspjeh siguran kako bi tvoje bogatstvo moglo slobodno
zaraivati pod njihovim strunim vodstvom i pametno zatieno
njihovom mudrou i iskustvom. Tako moe izbjei brojne
gubitke."
Kad mu je Rodan htio zahvaliti na mudrim savjetima ovaj to nije
htio uti, rekavi: "Kraljev poklon e te nauiti mudrosti. Ako
eli sauvati svojih pedeset zlatnika, mora uistinu biti razborit.
Mnoge e te stvari dovesti u kunju. Mnoge e savjete uti.
Ponudit e ti brojne prilike za veliki profit. Prie iz moje krinje
trebale bi te upozoriti, prije nego ijedan zlatnik napusti tvoju
lisnicu, da mora biti siguran da ga moe posuditi. Ako ti moji
savjeti budu trebali u budunosti, doi opet. Rado ih dajem.
Prije nego ode, proitaj ovo to sam napisao ispod poklopca
krinje. Jednako se odnosi i na posuivaa i na zajmodavca:
BOLJE MALO OPREZA NEGO PUNO ALJENJA

74

Zidine Babilona
Stari Banzar, smrknuti ratnik, uvao je strau uz prolaz koji je
vodio do vrha starih zidina Babilona. Visoko gore, hrabri su se
borci borili da zadre vlast nad zidinama. O njima je ovisila
budunost ovog velikog grada i stotina tisua njegovih stanovnika.
Preko zidina dopirali su povici neprijateljskih vojnika, vika ljudi,
topot konja, zagluujua buka drvenih stupova koji su se zabijali u
bronana vrata.
U ulici iza vratiju stajali su kopljanici, spremni da brane ulaz u
sluaju da vrata popuste. Bilo ih je samo nekoliko. Glavne
postrojbe Babilona bile su uz kralja, daleko na istoku, u velikom
pohodu protiv Elamita. Budui da se nisu oekivali nikakvi napadi
na grad tijekom njihove odsutnosti, obrambene snage bile su
malobrojne. Neoekivano, sa sjevera, spustile su se jake postrojbe
Asiraca. I sada zidovi moraju izdrati, inae Babilonu prijeti
propast.
Oko Banzara okupilo se mnotvo prestraenih graana blijedih
lica, nestrpljivo iekujui vijesti o borbi. S tihim su strahopotovanjem gledali kolonu ranjenih i mrtvih koje su nosili ili
izvodili iz prolaza.
Tada je nastupio kljuni dio napada. Nakon to je tri dana kruio
oko grada, neprijatelj se iznenada svom snagom obruio na jedan
dio grada i na vrata.
Branitelji s vrha zidina suprotstavljali su se strijelama, vrelim
uljem i kopljem. Tisue neprijateljskih strijelaca je na branitelje
sasulo smrtonosnu kiu strijela.
Stari Banzar se nalazio na najpogodnijem mjestu za davanje
informacija. Bio je najblie borbi i prvi je uo za svaki novi napad
pomahnitalih neprijatelja.
Jedan stariji trgovac, ije su ruke drhtale, mu se pribliio. "Reci
mi, reci mi!" molio ga je. "Reci mi da nee ui. Moji su sinovi uz
dobroga kralja. Nitko ne moe zatititi moju staru suprugu. Ukrast
75

George S. Clason

e mi svu robu. Nee mi ostaviti nita od hrane. Mi smo stari,

prestari da bi se obranili - prestari da bi bili robovi. Umrijet emo
od gladi. Poginut emo. Reci mi da nee ui."
"Smiri se, dobri ovjee," odgovori straar. "Zidine Babilona su
vrste. Vrati se kui i reci svojoj supruzi da e zidine zatititi i
tebe i sve to posjeduje jednako kao to tite bogatstvo kralja.
Hodaj uza zid, da te ne pogode strijele!"
Nakon to se starac povukao na njegovo je mjesto dola ena s
djetetom u naruju. "Zapovjednice, kakve su vijesti s vrha? Recite
mi istinu kako bih mogla umiriti svoga mua. On lei teko ranjen
s temperaturom, ali ipak i dalje eli svoj oklop i strijele kako bi
zatitio mene koja sam trudna. Kae da e osvetnika strast naih
neprijatelja biti strahovita ako provale."
"Budi mirne due, ti koja si majka i koja e to opet postati; zidine
Babilona zatitit e i tebe i tvoju djecu. One su visoke i vrste. Ne
uje li povike naih hrabrih branitelja?"
"Da, ujem ih, ali takoer ujem i udarce drvenih stupova koji
prijete naim vratima."
"Vrati se svome muu. Reci mu da su vrata vrsta i da mogu
podnijeti drvene stupove. Takoer, da se neprijatelji penju zidinama, ali da ih tamo doekuju strijele. Pazi kuda hoda i brzo
proi kraj onih zgrada."
Banzar se odmakne sa strane kako bi oslobodio put za teko
naoruano pojaanje. Nakon to su protutnjali vojnici sa zveketavim
bronanim titovima, jedna ga je djevojica potegnula za pojas.
"Reci mi, vojnice, jesmo li mi sigurni?" upitala je. "ujem strane
zvukove. Vidim da svi mukarci krvare. Tako me strah. to e se
dogoditi s naim obiteljima, mojom mamom, malim bratom i
bebom?"
Stari smrknuti vojnik zatreptao je oima i izbacio svoju bradu
naprijed kada je opazio dijete.
"Ne boj se, malena", umirio ju je. "Zidine Babilona zatitit e tebe
i tvoju mamu i malog brata i bebu. Zbog sigurnosti takvih kao to
si ti dobra ih je kraljica Semiramida izgradila prije vie od stotinu
godina. Jo nikada nisu bile probijene. Vrati se i reci svojoj majci i
malom bratu da e ih zidine Babilona zatititi i da se ne moraju
bojati."

76

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Dan za danom stari je Banzar stajao na svom poloaju i gledao

kako se pojaanje reda u prolazu, spremajui se za ustrajnu borbu
sve dok ih ranjene ili mrtve ne vrate iz borbe. Oko njega su se sve
vie okupljale skupine preplaenih graana koji su tjeskobno
iekivali hoe li zidine izdrati. S uzvienim dostojanstvom
staroga vojnika sve ih je uvjeravao da e ih zidine Babilona
zatititi.
Tri tjedna i pet dana napad je trajao bespotednom estinom.
Banzarovo lice bilo je sve ozbiljnije i tmurnije kako se prolaz iza
njegovih lea prekrivao krvlju brojnih ranjenika. Svakim su se
danom tijela ubijenih neprijatelja gomilala u hrpe ispred zidina.
Svake su ih noi zakapali.
Pete noi etvrtoga tjedna buka izvana se stiala. Prve zrake sunca
koje su osvijetlile polja otkrile su velike oblake praine koju su
podizale postrojbe koje su se povlaile.
Glasan se uzvik uo sa poloaja branitelja. Nije bilo sumnje oko
toga to je znaio. Ponovile su ga postrojbe koje su ekale iza
zidina. Odjeknuo je meu graanima na ulicama. Pomeo je ulice
grada snagom oluje.
Ljudi su istrali iz kua. Ulice su bile zakrene ljudima. Strah koji
se gomilao tjednima naao je oduka u nesputanom izljevu radosti.
S vrha visokog tornja Belovog hrama poletjeli su uzvici pobjede.
Prema nebu se vinuo stup plavog dima kako bi pronio poruku
nadaleko i nairoko.
Zidine Babilona jo su jednom odbile monog i stranog
neprijatelja koji je odluio poharati njegovo obilno bogatstvo te
okrasti i pokoriti njegove graane.

Babilon je opstao stoljeima zato to je bio u potpunosti zatien.

Nije se moglo dopustiti da bude drugaije.
Zidine Babilona bile su izvrstan primjer ovjekove potrebe i elje
za zatitom. Ta je elja uroena ljudskoj vrsti. Ona je danas
jednako jaka kao to je bila i prije, samo to smo danas razvili
opsenije i bolje planove za postizanje tog istog cilja.
Danas se iza neprobojnih zidina osiguranja, tednih knjiica i
pouzdanih ulaganja moemo zatititi od neoekivanih nesrea koje
mogu ui na bilo koja vrata i smjestiti se uz bilo ije ognjite.
77

George S. Clason

NE M O E M O SI DOPUSTITI DA BUDEMO BEZ

ODGOVARAJUE ZATITE

78

Trgovac devama iz Babilona

to je ovjek gladniji, to mu mozak bolje radi - a postaje i

osjetljiviji na mirise hrane.
Tarkad, Azurov sin, je svakako mislio tako. Puna dva dana nije ni
okusio hranu osim dvije male smokve koje je ukrao iz jednog vrta.
Nije ih ni mogao ukrasti vie nakon to je bijesna ena izletjela iz
kue i pojurila za njim niz ulicu. Njeno prodorno deranje mu je i
dalje odjekivalo u uima dok je prolazio trnicom. Ono mu je
pomoglo da obuzda svoje nemirne prste koji su htjeli posegnuti za
primamljivim voem koje je virilo iz koara ena na trnici.
Nikada prije nije primijetio koliko se hrane dovozi na trnice
Babilona i kako dobro ona mirie. Kad je otiao s trnice, doao je
do svratita i stao koraati naprijed-nazad ispred gostionice.
Moda e tu sresti nekog poznatog, nekog od koga bi mogao
posuditi jedan bakreni novi koji bi na licu neljubaznog vlasnika
svratita izmamio osmjeh, a skupa s njim i obilnu porciju hrane.
Znao je predobro koliko e bez tog bakrenog novia biti
nepoeljan.
Udubljen u misli, neoekivano se naao licem u lice s ovjekom
kojega je najvie elio izbjei: Dabasirom, trgovcem devama. Od
svih prijatelja i poznanika od kojih je posudio male svote, kraj
Dabasira se osjeao najnelagodnije zbog svojih neispunjenih
obeanja o brzom povratku novca.
Dabasirovo je lice zasjalo kad ga je ugledao. "Ha! Pa to je Tarkad,
upravo onaj kojeg sam traio kako bi mi mogao vratiti dva
bakrena novia koje sam mu posudio prije mjesec dana i srebrni
novi koji sam mu posudio prije toga. Dobro da smo se sreli.
Danas mi ba trebaju ti novii. Sto kae, deko? Da te ujem?"
Tarkad je neto promucao, a lice mu se zacrvenilo. Nije imao nita
to bi ga ohrabrilo da se suprotstavi Dabasiru koji nije znao
okoliati. "ao mi je, veoma mi je ao," promrmljao je tiho, "ali
79

George S. Clason

danas nemam ni bakrenih ni srebrnih novia kojima bih ti mogao

otplatiti dug."
"Onda ih nabavi," uporno e Dabasir. "Zacijelo moe nabaviti
nekoliko bakrenih i jedan srebrni novi kojima bi vratio ono to ti
je tako velikoduno dao stari prijatelj tvoga oca koji ti je pomogao
kada ti je bilo potrebno?"
"Ne mogu ti otplatiti zato to me progoni loa srea."
"Loa srea! Ti krivi bogove za svoje slabosti. Loa srea prati
svakog ovjeka koji vie misli na to kako e posuditi nego vratiti
posueno. Doi sa mnom, deko, dok budem jeo. Gladan sam i
elim ti ispriati jednu priu."
Tarkadu se nije dopadala Dabasirova surova iskrenost, ali je
barem dobio poziv da ue u gostionicu, za ime je toliko eznuo.
Dabasir ga je odveo do udaljenog kuta prostorije gdje su sjeli na
male sagove.
Kada se Kauskor, vlasnik, pojavio sa smijekom na licu, Dabasir
mu se obrati sa svojom uobiajenom neposrednou: "Debeli
pustinjski gmaze, donesi mi jednu kozju nogu, smeu i jako
sonu, kruh i svakakvog povra jer sam gladan i elim puno hrane.
Ne zaboravi na mog prijatelja ovdje. Njemu donesi bokal vode.
Neka bude hladna, jer danas je vru dan."
Tarkadovo je srce potonulo. Mora li sjediti tu i piti vodu gledajui
kako ovaj ovjek prodire cijelu kozju nogu? Nije rekao nita.
Nije znao to rei.
Dabasir, meutim, nije znao za utnju. Smijeei se i prijateljski
maui ostalim gostima, koji su ga svi poznavali, nastavi s priom.
"uo sam od jednog putnika koji se upravo vratio iz Urfe o
jednom bogatom ovjeku koji ima komad kamena koji je tako
tanak da se moe gledati kroz njega. Stavio ga je na prozor svoje
kue kako bi otjerao kiu. Dopustio je putniku da pogleda kroz
njega, a kad je ovaj to uinio, cijeli mu je vanjski svijet izgledao
neobino i nestvarno. to kae na to, Tarkade? Misli li ti da
jednom ovjeku cijeli svijet moe izgledati drugaije boje nego to
jest?"
"Mogue," odgovori mladi, kojega je puno vie zanimao komad
mesa ispred Dabasira.

80

Najbogatiji ovjek u Babilonu

"Pa, ja znam da je tako jer sam i ja osobno svijet vidio u drugaijoj

boji od one koju zaista ima, a pria koju u ti ispriati govori o
tome kako sam ga uspio doivjeti u njegovoj pravoj boji."
"Dabasir e ispriati priu," apnuo je ovjek za susjednim stolom
ovjeku koji je bio do njega, te primaknuo svoj sag blie. Ostali
gosti su prinijeli svoju hranu i okupili se u polukrug. Tarkad je
sluao njihovo glasno vakanje. On je jedini bio bez hrane.
Dabasir ga nije ponudio niti malim komadiem tvrdoga kruha koji
je pao s pladnja na pod.
"Pria koju u ispriati," zapoeo je Dabasir zaustavivi se na
trenutak kako bi otkinuo komad mesa, "govori o mojim mladim
danima i o tome kako sam postao trgovac devama. Je li netko od
vas znao da sam ja bio rob u Siriji?"
Meu okupljenima se ulo zaueno mrmljanje koje je Dabasir
zadovoljno primijetio.
Kad sam bio mladi, nastavi Dabasir nakon jo jednog
slasnog zalogaja kozje noge, "izuio sam zanat svoga oca,
sedlara. Radio sam s njim u njegovoj radionici i oenio se.
Budui da sam bio mlad i neiskusan, zaraivao sam malo,
dovoljno da na skroman nain uzdravam svoju krasnu
suprugu. udio sam za lijepim stvarima koje si nisam
mogao priutiti i za finim haljama. Vlasnici duana dopustili
su mi da kupljenu robu platim s odgodom.
Budui da sam bio mlad i neiskusan nisam znao da onaj
koji troi vie nego to zarauje sije vjetrove uitka iz kojih
e zasigurno eti vihore muka i ponienja. Ugaao sam
svojim hirovima kupujui finu odjeu i skupe stvari za moju
dobru suprugu i za nau kuu. Plaao sam kako sam znao i
neko je vrijeme sve ilo dobro. Ali s vremenom sam otkrio
da ne mogu svoju plau koristiti i za ivot i za plaanje
dugova. Vjerovnici su me poeli proganjati da platim svoje
neumjerene trokove, a ivot mi je postao jadan.
Posuivao sam od svojih prijatelja, ali ni njima nisam mogao
vratiti. Stvari su ile od loega na gore. Moja se supruga
vratila svom ocu, a ja sam odluio napustiti Babilon i
potraiti neki drugi grad gdje mladi ovjek ima vee anse.
Dvije sam godine ivio nemirnim i neuspjenim ivotom
radei za trgovce u karavanama. Upao sam u drutvo

81

George S. Clason

lukavih pljakaa koji su putovali pustinjom u potrazi za

nenaoruanim karavanama i pljakao s njima. Takva cijela
nisu bila dostojna sina moga oca, ali ja sam na svijet gledao
kroz obojani kamen i nisam shvaao koliko sam nisko pao.
Imali smo uspjeha na svom prvom putovanju zaplijenivi
bogatu koliinu zlata, srebra i vrijedne robe. Taj smo plijen
zatim odvezli u Dinir i spiskali.
Drugi put nismo imali toliko sree. Netom nakon to smo
zavrili sa svojom zapljenom, napali su nas kopljanici
jednog domaeg poglavice kojemu su karavane plaale
zatitu. Nai su dvojica voe bili ubijeni, a mi ostali
odvedeni smo u Damask gdje su nam skinuli odjeu i
prodali nas kao robove.
Kupio me je jedan sirijski pustinjski poglavica za dva
srebrna novia. Sa svojom oianom glavom i niim osim
komada tkanine oko bokova, nisam se mnogo razlikovao od
ostalih robova. Budui da sam bio lakoumni mladi, sve
sam to gledao kao jednu pustolovinu, sve dok me moj
gospodar nije odveo pred svoje etiri supruge i rekao im da
me mogu imati kao eunuha.
Tada sam, uistinu, shvatio beznadnost svog poloaja. Ti
pustinjsku ljudi su bili nagli i ratoborni. Bio sam podvrgnut
njihovoj volji bez oruja ili mogunosti bijega.
Stajao sam preplaen dok su me te ene promatrale. Pitao
sam se mogu li oekivati saaljenje od njih. Sira, prva
supruga, bila je starija od ostalih. Promatrala me je tupog
izraza lica. Okrenuo sam se od nje s malom utjehom.
Slijedea je bila ohola ljepotica koja me je gledala
ravnoduno kao da sam bio crv iz zemlje. Dvije mlae su se
smijuljile kao da je sve to bila uzbudljiva ala.
inilo se da stoljeima stojim ekajui na presudu. inilo se
da je svaka od njih htjela da druge donesu odluku. Napokon
je progovorila Sira hladnim glasom.
'Eunuha imamo mnogo, ali onih koji se znaju brinuti za deve
je malo i poprilino su bezvrijedni. Ve bih danas otila
posjetiti svoju majku koja je bolesna i ima temperaturu, a
nemamo ni jednog roba kojem bih se usudila povjeriti svoju
devu. Pitaj ovog roba da li zna voditi devu.'
Na to me moj gospodar priupitao: 'to ti zna o devama?'
Pokuavajui sakriti svoju nestrpljivost, odgovorio sam mu:

82

Najbogatiji ovjek u Babilonu

'Mogu ih natjerati da sjednu, mogu ih natovariti, mogu ih

voditi na duga putovanja bez da ih sveem. Ako je
potrebno, mogu popraviti i njihove orme.'
'Ovaj je rob dovoljno rekao,' primijetio je moj gospodar. 'Ako
ti tako eli, Sira, moe uzeti ovog ovjeka da se brine za
tvoju devu.'
I tako sam stavljen na raspolaganje Siri, a toga sam dana
poveo njenu devu na dugi put do njene bolesne majke.
Iskoristio sam priliku da joj zahvalim na njenom zauzimanju
za mene i da joj kaem da nisam rob roenjem, ve da sam
sin slobodnoga ovjeka, cijenjenog sedlara iz Babilona.
Takoer sam joj ispriao i dobar dio svoje ivotne prie.
Njeni su me komentari zbunili i kasnije sam mnogo
razmiljao o onome to mi je rekla.
'Kako se moe smatrati slobodnim ovjekom kada te tu
dovela tvoja slabost? Ako ovjek u sebi ima duu roba,
nee li onda on to i postati bez obzira na to to je po svom
roenju? Ako ovjek u sebi ima duu slobodnog ovjeka,
nee li on postati cijenjen i astan u svom gradu unato
svojoj nevolji?'
Vie od godinu dana sam bio rob i ivio s robovima, ali
nisam se mogao uklopiti meu njih. Jednoga me je dana
Sira upitala: 'Dok se za vrijeme odmora ostali robovi drue i
uivaju u meusobnom drutvu, zbog ega ti sjedi sam u
svom atoru?'
Na to sam odgovorio: 'Razmiljam o onom to ste mi rekli.
Pitam se da li imam duu roba. Ne mogu im se pridruiti, pa
onda moram sjediti sam.'
'Ja takoer moram sjediti sama,' povjerila mi je. 'Moj je
miraz bio bogat i moj me je gospodar oenio zbog toga. Ali
on mene ne eli. Ono za im svaka ena udi je da bude
eljena. Zbog toga i zbog injenice da sam neplodna i da
nemam ni sina ni ker, ja moram sjediti sama. Da sam
mukarac, radije bih umrla nego bila rob, ali obiaji naega
plemena od ena ine robove.'
'Kakvo si miljenje stekla o meni do sada?' upitao sam ju
iznenada. 'Imam li ja duu ovjeka ili duu roba?'
'Ima li ti elju otplatiti svoje dugove u Babilonu?' uzvrati mi
ona protupitanjem.
'Da, imam elju, ali ne vidim naina.'

83

George S. Clason

Ako mirno doputa da godine prolaze i ne trudi se otplatiti

dug, tada uistinu ima prezira vrijednu duu roba. ovjek
koji ne potuje samoga sebe nije nita drugo nego rob, a
nitko ne moe potovati samoga sebe ako poteno ne
otplauje svoje dugove.'
'Ali to mogu uiniti kad sam ja samo jedan obian rob u
Siriji?'
'Ostani rob u Siriji, slabiu jedan.'
'Ja nisam slabi,' odgovorio sam Ijutito.
'Onda to i dokai.'
'Kako?'
'Ne bori li se tvoj veliki kralj protiv svojih neprijatelja na svaki
mogui nain i svim moguim orujem? Tvoji dugovi su tvoji
neprijatelji. Oni su te protjerali iz Babilona. Ti si ih napustio i
oni su postali prejaki za tebe. Da si im se suprotstavio kao
mukarac, mogao si ih pobijediti i biti cijenjen meu svojim
sugraanima. Ali ti nisi imao hrabrosti boriti se protiv njih i
tvoj je ponos pao tako nisko da si postao rob u Siriji.'
Dosta sam razmiljao o njezinim tekim optubama i mnogo
sam isprika smislio kako bih dokazao da nisam rob u dui,
ali ih nisam dobio priliku izrei. Tri dana kasnije Sirina
slukinja me dovela pred svoju gospodaricu.
'Moja je majka opet jako bolesna,' rekla mi je. 'Osedlaj dvije
najbolje deve iz stada moga supruga. Spremi vodu i torbe
za dugi put. Slukinja e ti dati hranu u kuhinjskom atoru.'
Spremio sam deve udei se koliinama koje je slukinja
spremila, jer do majke je trebalo putovati manje od jednog
dana. Slukinja je jahala na jednoj devi, a ja sam vodio
devu moje gospodarice. Kada smo stigli do kue njezine
majke tek se bio spustio mrak. Sira je otpustila slukinju i
upitala me:
'Dabasire, ima li ti duu slobodnoga ovjeka ili duu roba?'
'Duu slobodnoga ovjeka,' rekao sam odluno.
'Sada je tvoja prilika da to i dokae. Tvoj je gospodar
mnogo popio, a njegovi su poglavice omamljeni. Uzmi zato
ove deve i bjei. U ovoj se torbi nalazi odjea tvoga
gospodara kojom se moe zamaskirati. Ja u rei da si
ukrao deve i pobjegao dok sam ja bila uz moju bolesnu
majku.'
'Vi imate duu kraljice,' rekao sam joj. 'Volio bih da vas

84

Najbogatiji ovjek u Babilonu

mogu usreiti.'
'Srea,' odgovori ona, 'ne eka odbjeglu suprugu koja ju
trai u dalekim zemljama meu stranim ljudima. Idi svojim
putem i neka te tite bogovi pustinje jer put je dug.
Nije me vie trebalo nagovarati, toplo sam joj se zahvalio i
nestao u noi. Nisam poznavao ovu stranu zemlju i imao
sam samo nejasnu predodbu o pravcu koji je vodio u
Babilon, ali hrabro sam produio kroz pustinju prema
brdima. Jednu sam devu jahao, a drugu vodio za sobom.
Putovao sam cijelu no i cijeli idui dan, tjeran spoznajom o
stranoj sudbini koja eka svakog roba kojega zateknu u
bijegu s ukradenom robom gospodara.
Kasno tog popodneva stigao sam u neuglednu zemlju
praznu poput pustinje. Otro kamenje zabadalo se u stopala
mojih odanih deva i one su uskoro koraale polako. Nisam
sreo ni jednog ovjeka i bilo mi je potpuno jasno zato ljudi
izbjegavaju tu neprijateljsku zemlju.
Od tada je put bio takav da malo ivih ljudi moe priati o
njemu. Dan za danom sam se teko probijao. Hrane i vode
je ponestajalo. Sunce je nemilosrdno peklo. Pri kraju
devetoga dana, skliznuo sam sa svoga sedla s osjeajem
da sam preslab da bih se popeo natrag i da u zacijelo
umrijeti, naputen u ovoj dalekoj zemlji.
Ispruio sam se na tlo i zaspao, ne budei se sve do prvih
zraka sunca.
Ustao sam i pogledao oko sebe. U jutarnjem se zraku
osjeala svjeina. Moje su klonule deve leale nedaleko
mene. Oko mene se prostirala pusto neravne zemlje
prekrivene kamenjem, pijeskom i bodljama, bez traga vode i
hrane za ovjeka ili devu.
Je li mogue da u u ovoj mirnoj tiini doekati svoj kraj?
Moj je mozak bio bistriji no ikad prije. Moje se tijelo inilo
beskorisnim. Moje ispucale i krvave usne, moj suhi i
nateeni jezik, moj prazni eludac, vie nisu osjeali velike
agonije jueranjeg dana.
Pogledao sam preko u neprivlanu daljinu i jo sam si
jednom postavio pitanje: 'Imam li ja duu roba ili duu
slobodnog ovjeka?' Tada sam jasno shvatio, ako imam
duu roba, onda bih trebao odustati, ostati leati u pustinji i
umrijeti, to je primjeren kraj za odbjeglog roba.

85

George S. Clason

Ali ako imam duu slobodnog ovjeka, to bih onda trebao

uiniti? Svakako bih se trebao prisiliti na put u Babilon,
vratiti dug ljudima koji su mi vjerovali, donijeti sreu mojoj
eni koja me je istinski voljela i donijeti mir i zadovoljstvo
mojim roditeljima.
'Tvoji dugovi su tvoji neprijatelji koji su te protjerali iz
Babilona,' rekla je Sira. Uistinu je bilo tako. Zato se nisam
borio kao mukarac? Zato sam dopustio da se moja
supruga vrati svom ocu?
Tada se dogodila jedna neobina stvar. Cijeli je svijet
promijenio boju kao da sam ga do tad gledao kroz obojani
kamen koji mi je iznenada maknut. Napokon sam vidio
istinske vrijednosti u ivotu.
Umrijeti u pustinji! Ne ja! S novim sam razumijevanjem vidio
stvari koje moram uiniti. Najprije u se vratiti u Babilon i
suoiti se sa svakim ovjekom kojem dugujem neotplaeni
dug. Trebao bih svima rei da sam se nakon godina lutanja
i nesrea vratio otplatiti svoje dugove onoliko brzo koliko mi
to bogovi dopuste. Zatim bih trebao izgraditi kuu za svoju
suprugu i postati graanin kakvim e se moji roditelji
ponositi. Moji su dugovi moji neprijatelji, ali ljudi kojima sam
bio duan su moji prijatelji zato to su imali povjerenja u
mene i vjerovali su mi.
Nesigurno sam ustao. to je znaila glad? to je znaila
e? To su bile samo male nezgode na putu za Babilon. U
meni je izronila dua slobodnoga ovjeka koji eli pobijediti
svoje neprijatelje i nagraditi svoje prijatelje. Ta me je velika
odluka ispunila sreom.
Staklene oi mojih deva zasjale su nakon to je moj
promukao glas dobio novu boju. Velikim su naporom, nakon
nekoliko pokuaja, uspjele stati na noge. Teko i ustrajno su
se probijale prema sjeveru, a neto je u meni govorilo da
emo pronai Babilon.
Pronali smo vodu. Doli smo u plodniju zemlju gdje je bilo
trave i voa. Pronali smo cestu za Babilon zato to dua
slobodnog ovjeka gleda na ivot kao na niz problema koje
treba rijeiti i koje zatim i rijei, dok dua roba zapomae:
'to mogu napraviti kad sam ja samo jedan obini rob?'

"to je, pak, s tobom, Tarkade? Da li tvoj prazni eludac ini tvoj
mozak bistrim? Jesi li spreman krenuti putem koji e te ponovno

86

Najbogatiji ovjek u Babilonu

dovesti do samopotovanja? Vidi li svijet u njegovoj pravoj boji?

Ima li ti elju poteno otplatiti svoje dugove, bez obzira na to
koliko ih je puno i opet postati potovani graanin Babilona?"
Oi mladia su se ovlaile. Odluno je ustao. "Ti si mi otkrio
jednu istinu; ve sad osjeam kako dua slobodnog ovjeka izranja
u meni."
"Ali od ega si ivio po svom povratku?" upita Dabasira jedan
zainteresirani sluatelj.
"Gdje postoji vrsta odluka, postoji i nain," odgovori Dabasir. "Ja
sam tada imao vrstu odluku pa sam stoga odluio pronai i nain.
Najprije sam posjetio svakog ovjeka kojem sam bio duan i
molio za njegovo strpljenje dok ne zaradim novac kojim u
otplatiti dug. Veina njih me je doekala ljubazno. Nekolicina me
je otjerala, ali ostali su mi odluili pomoi; jedan mi je doista
ponudio upravo onu pomo koja mi je trebala. Bio je to Maton,
zajmodavac. uvi da sam se u Siriji brinuo za deve, poslao me
starom Nebaturu, trgovcu devama, kojemu je na dobri kralj
upravo bio povjerio da kupi nekoliko stada zdravih deva za njegov
veliki pohod. S njim sam svoje znanje o devama na odlian nain
iskoristio. Postupno sam otplatio svaki bakreni novi i svaki
srebrni novi. Onda sam napokon mogao uzdii svoju glavu i
osjetiti da sam cijenjen ovjek meu ljudima."
Dabasir se ponovno posvetio svojem jelu. "Kauskore, puu jedan,"
ree glasno kako bi ga uli i u kuhinji, "hrana je hladna. Donesi mi
jo svjee peenog mesa s rotilja. Donesi takoer i jednu veliku
porciju za Tarkada, sina mog starog prijatelja, koji je gladan i koji
e jesti sa mnom."
Tako je zavrio priu Dabasir, trgovac devama iz starog Babilona.
On je pronaao svoju vlastitu duu onda kada je shvatio jednu
veliku istinu, istinu koju su znali i koristili mudri ljudi puno prije
njegovog vremena.
Ona je ljude svih godina izbavila iz nevolja i dovela do uspjeha i
bit e tako i dalje s onima koji su dovoljno mudri da shvate njenu
maginu mo. Moe ju upotrijebiti svaki ovjek koji proita ovu
reenicu:
GDJE POSTOJI VRSTA ODLUKA,
POSTOJI I NAIN

87

88

Glinene ploe iz Babilona

KOLED ST. SWITHIN'S

Sveuilite u Nottinghamu
Newark-on-Trent
Nottingham

21. listopada, 1934

Profesor Franklin Caldwell,
Centar Britanske znanstvene ekspedicije,
Al-Hillah, Mezopotamija
Potovani profesore!
Pet glinenih ploa iz vaeg zadnjeg iskapanja po
ruevinama Babilona stiglo je istim brodom kao i vae
pismo. Bio sam beskrajno fasciniran i proveo sam mnogo
ugodnih sati prevodei njihove natpise. Trebao sam
odgovoriti na vae pismo odmah, ali odgaao sam s tim dok
nisam zavrio s prijevodom koji vam aljem u pismu.
Ploe su stigle neoteene, zahvaljujui vaoj paljivoj
zatiti i odlinom pakiranju.
Bit ete jednako kao i mi u laboratoriju oduevljeni priama
koje donose. ovjek bi rekao da dokumenti iz daleke
prolosti govore o romantinim priama i pustolovinama. Ali
kada umjesto toga otkrijete da se bave problemom ovjeka
koji se zove Dabasir i koji ne moe otplatiti svoje dugove,
shvatite da se u pet tisua godina neke stvari i nisu
promijenile onoliko koliko bi ovjek mogao oekivati.
Znate, malo je udno, ali imam osjeaj da me ti stari natpisi
malo "zafrkavaju", kako to kau moji studenti. Budui da

89

George S. Clason

sam sveuilini profesor, smatra se da sam razumno

ljudsko bie koje posjeduje praktino poznavanje velikog
broja tema. Ipak, iz prainom prekrivenih ruevina Babilona
izlazi taj starac koji mi govori kako da otplatim svoje dugove
na nain za koji nikada prije nisam uo, te kako da
istovremeno steknem zlato koje e zveckati u mojoj lisnici.
Privlana ideja, moram priznati, a i zanimljivo bi bilo
provjeriti da li danas funkcionira jednako kao i u starom
Babilonu. Gospoa Shrewsbury i ja planiramo testirati taj
plan na naim financijama kojima bi dobro dolo
poboljanje.
elim vam puno sree u vaem hvale vrijednom pothvatu i s
nestrpljenjem iekujem nau iduu suradnju.
Srdaan pozdrav!
Alfred H. Shrewsbury,
Odsjek za arheologiju.

Prva ploa
Sada kada mjesec postaje pun, ja, Dabasir, koji sam se
nedavno vratio iz zarobljenitva u Siriji, s vrstom nakanom
da platim svoje mnogobrojne dugove i postanem imuan i
potovan ovjek u svom rodnom gradu Babilonu, urezujem
na ovu plou trajno sjeanje na moje poslove, kako bi me
ono vodilo i pomagalo u ostvarenju mojih plemenitih elja.
Pod mudrim vodstvom svog dobrog prijatelja Mathona,
zajmodavca, odluan sam slijediti precizan plan za kojega
on kae da e svakog potenog ovjeka izbaviti iz duga i
dovesti do novca i samopotovanja.
Ovaj plan ukljuuje tri cilja koji su moja nada i elja.
Prvo, plan treba osigurati moje budue bogatstvo. Stoga u
jednu desetinu svega to zaradim izdvojiti sa strane kao
neto to pripada samo meni. Jer Mathon je govorio mudro
kad je rekao:
"Onaj ovjek koji u svojoj lisnici nosi zlato i srebro koje ne
treba potroiti je dobar prema svojoj obitelji i odan svom
kralju.

90

Najbogatiji ovjek u Babilonu

ovjek koji u svojoj lisnici ima samo nekoliko bakrenih

novia je ravnoduan prema svojoj obitelji i ravnoduan
prema svom kralju.
A ovjek koji nema nita u svojoj lisnici je lo prema svojoj
obitelji i neodan prema svom kralju, jer njegovo je srce
ogoreno.
Stoga ovjek koji eli biti uspjean mora imati novie koji
e zveckati u njegovoj lisnici, jer onda u srcu nosi ljubav za
svoju obitelj i odanost svom kralju."
Drugo, plan se brine za to da budem u mogunosti hraniti i
odijevati moju dobru enu koja mi se odano vratila iz kue
svoga oca. Jer Mathon je rekao da briga za vjernu enu
daje samopotovanje srcu mukarca te snagu i odlunost
njegovim namjerama.
I zato e sedam desetina svega to zaradim biti
upotrijebljeno za kuu, odjeu, hranu i neke dodatne
trokove kako nam ivot ne bi bio lien uitaka i zabave. On
nam takoer nalae da budemo veoma paljivi da u te
svrhe ne potroimo vie od sedam desetina onoga to
zaradim. U tome lei uspjeh plana. Moram ivjeti tako i
nikada ne smijem potroiti ni kupiti vie nego to tim
iznosom mogu platiti.

Druga ploa
Tree, plan predvia da e od moje zarade biti otplaeni
moji dugovi.
Stoga svaki put kad je mjesec pun, dvije desetine svega to
sam zaradio poteno u i pravedno podijeliti onima koji su
imali povjerenja u mene i kojima sam duan. Na taj e nain
u dogledno vrijeme sav moj dug zasigurno biti otplaen.
Stoga ovdje urezujem ime svakog ovjeka kojemu sam
duan i toan iznos moga duga.
Fahru, tkalac, 2 srebrna novia, 6 bakrenih novia.
Sinjar, izraiva kaua, 1 srebrni novi.
Ahmar, moj prijatelj, 3 srebrna novia, 1 bakreni novi.

91

George S. Clason

Zankar, moj prijatelj, 4 srebrna novia, 7 bakrenih

novia.
Askamir, moj prijatelj, 1 srebrni novi, 3 bakrena novia.
Harinsir, draguljar, 6 srebrnih novia, 2 bakrena novia.
Diarbeker, prijatelj mog oca, 4 srebrna novia, 1 bakreni
novi.
Alkahad, vlasnik kue, 14 srebrnih novia.
Mathon, zajmodavac, 9 srebrnih novia.
Birejik, farmer, 1 srebrni novi, 7 bakrenih novia.

(Tekst se ovdje prekida. Ne moe se deifrirati.)

Trea ploa
Ovim vjerovnicima ja dugujem sve skupa stotinu i
devetnaest srebrnih novia i stotinu etrdeset i jedan
bakreni novi. Budui da sam dugovao te svote, a nisam
naao naina kako da ih otplatim, u svojoj sam gluposti
dopustio mojoj eni da se vrati svom ocu i napustio sam
rodni grad traei brzo bogatstvo na nekom drugom mjestu,
ali naao sam samo nesreu i ponienje ropstva.
Sada kada mi je Mathon pokazao kako mogu otplaivati
svoj dug u malim iznosima od moje zarade, shvaam kolika
je bila moja glupost kada sam pobjegao od posljedica svoje
rastronosti.
Zato sam posjetio svoje vjerovnike i objasnio im da nemam
sredstava kojima bih otplatio svoj dug osim svoje sposobnosti da zaradim, te da namjeravam dvije desetine svega
to zaradim pravedno i poteno upotrijebiti za otplatu mojih
dugova. To je najvie to mogu plaati. Stoga, ako budu
strpljivi, s vremenom e moja dugovanja u potpunosti biti
plaena.
Ahmar, kojega sam smatrao svojim najboljim prijateljem,
ogoreno me je izgrdio i napustio sam ga ponien. Bijerik,
farmer, molio me je da najprije njemu platim zato to mu je
hitno bila potrebna pomo. Alkahad, vlasnik kue, bio je
uistinu neljubazan i uporno je ponavljao da u imati
problema ako mu u najkraem roku u potpunosti ne otplatim
svoj dug.

92

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Svi ostali su spremno prihvatili moj prijedlog. Stoga sam

vie nego ikad spreman do kraja provesti svoju odluku, jer
sam uvjeren da je ovjeku lake platiti svoje dugove nego ih
izbjegavati, lako ne mogu izai u susret potrebama i
zahtjevima nekolicine svojih vjerovnika, svima u se
pravedno oduiti.
etvrta ploa
Ponovno je mjesec pun. Radio sam naporno rastereenog
uma. Moja dobra ena podrala je moje namjere da platim
svojim vjerovnicima. Zbog nae mudre odluke, tijekom
prolog mjeseca sam, kupujui za Nebatura zdrave deve
dobrih nogu, zaradio iznos od devetnaest srebrnih novia.
Njih sam podijelio kako je bilo planirano. Jednu desetinu
sam izdvojio sa strane kao svoju, sedam desetina sam
podijelio sa svojom dobrom enom kako bi njima platili
svoje ivotne trokove. Dvije desetine sam u bakrenim
noviima podijelio svojim vjerovnicima najpravednije to
sam mogao.
Ahmara nisam vidio, ali sam ostavio novie njegovoj
supruzi. Birejik je bio tako sretan da mi je zamalo poljubio
ruku. Stari Alkahad je jedini gunao da bih trebao otplaivati
bre. Svi su mi ostali zahvalili i pohvalili moj trud.
Tako je na kraju mjeseca moj dug bio umanjen za gotovo
etiri srebrna novia, a posjedujem i skoro dva srebrna
novia sa strane, na koje nitko nema pravo. Srce mi jako
dugo vremena nije bilo tako lako.
Opet je pun mjesec. Radio sam mukotrpno, ali sa slabim
uspjehom. Kupio sam samo nekoliko deva. Zaradio sam
svega jedanaest srebrnih novia. Bez obzira na to, moja
dobra ena i ja smo se drali plana, iako nismo mogli kupiti
novu odjeu i jeli smo samo povre. Ponovno sam za nas
izdvojio jednu desetinu od jedanaest novia, dok smo mi
ivjeli od sedam desetina. Iznenadio sam se kad je Ahmar
pohvalio moju svotu iako je bila mala. Isto tako i Birejik.
Ostali su, kao i prije, bili zadovoljni.

93

George S. Clason

Ponovno sjaji pun mjesec i veoma sam radostan. Naiao

sam na lijepo stado deva i kupio ih mnogo zdravih, pa je
zato moj prihod iznosio etrdeset i dva srebrna novia.
Ovaj smo mjesec moja ena i ja kupili toliko potrebne
sandale i odjeu. Takoer smo se i dobro najeli mesa.
Vie od osam srebrnih novia smo platili naim vjerovnicima. ak se ni Alkahad nije pobunio.
Odlian je ovo plan jer nas vadi iz duga i daje nam bogatsvo
koje je samo nae.
Tri puta je mjesec bio pun otkad sam zadnji put pisao na
ovoj ploi. Svaki put sam si platio jednu desetinu od svega
to sam zaradio. Svaki put smo moja dobra ena i ja ivjeli
od sedam desetina iako je ponekad to bilo teko. Svaki sam
put platio svojim vjerovnicima dvije desetine.
U svojoj lisnici sada imam dvadeset i jedan srebrni novi
koji pripada meni. Zbog njih hodam uspravno i ponosno
meu svojim prijateljima.
Moja se ena dobro brine za na dom i lijepo je odjevena.
Sretni smo zajedno.
Ovaj je plan neizrecivo dobar. Nije li od biveg roba stvorio
asnog ovjeka?
Peta ploa
Opet je pun mjesec i sjeam se da ve dugo nisam pisao na
glini. Dvanaest je mjeseci zapravo dolo i prolo. Ali danas
neu zanemariti svoj zapis zato to sam na dananji dan
otplatio posljednji od mojih dugova. Na dananji dan moja
dobra ena i ja sa zahvalnou slavimo ostvarenje naeg
cilja.
Tijekom mog zadnjeg posjeta vjerovnicima dogodile su se
neke stvari koje u dugo pamtiti. Ahmad je preklinjao moj
oprost za svoje neljubazne rijei i rekao je da sam ja jedan
od onih koje najvie eli za prijatelja.
Stari Alkahad i nije toliko lo nakon svega. Rekao mi je:
"Jednom si bio komad mekane gline kojeg je mogla gnjeiti i
oblikovati svaka ruka koja ga je takla, ali sada si komad
bronce koji se moe nositi i s otricom noa. Ako ti bilo kad
zatreba srebra ili zlata, obrati se meni."

94

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Nije on jedini koji mi je iskazao potovanje. Mnogi drugi

priaju s potovanjem o meni. Moja me dobra ena gleda
sa sjajem u oima to mene ini samopouzdanim
mukarcem.
Ipak, za moj je uspjeh zasluan plan. On mi je omoguio da
platim sve svoje dugove i da u mojoj lisnici zvecka i zlato i
srebro. Preporuujem ga svima koji ele napredovati. Jer
ako je jednom bivem robu omoguio da otplati svoje
dugove i nosi zlato u svojoj lisnici, nee li onda pomoi i
svakom drugom ovjeku da stekne svoju neovisnost? A ja
jo nisam zavrio s njim, jer uvjeren sam da e me, ako ga i
dalje budem slijedio, uiniti bogatim.

KOLED ST. SWITHIN'S

Sveuilite u Nottinghamu
Newark-on-Trent
Nottingham
7. studenog, 1936
Profesor Franklin Caldwell,
Centar Britanske znanstvene ekspedicije,
Al-Hillah, Mezopotamija

Potovani profesore!
Ako ste u svojim daljnjim iskapanjima meu ruevinama
Babilona sreli duh starog trgovca devama koji se zove
Dabasir, uinite mi uslugu. Recite mu da je svojim zapisima
na glinenim ploama stekao doivotnu zahvalnost
nekolicine ljudi s koleda ovdje u Engleskoj.
Vjerujem da se sjeate mojeg pisma od prije godinu dana
gdje sam vam rekao da gospoa Shrewsbury i ja planiramo

95

George S. Clason

testirati njegov plan o tome kako se izvui iz dugova i u isto

vrijeme stei zlato koje e zveckati u naim lisnicama.
Vjerojatno ste naslutili, iako smo to pokuali sakriti od naih
prijatelja, da smo bili u gadnom kripcu.
Godinama smo ivjeli u ponienju zbog mnotva naih
starih dugova te veoma zabrinuti u strahu da netko od
trgovaca ne pokrene skandal zbog kojega bi me izbacili s
fakulteta. Plaali smo i plaali - svaki novi koji smo
mukom uspjeli odvojiti od naih primanja - ali to je jedva
bilo dovoljno i za osnovne trokove. Osim toga, bili smo
prisiljeni kupovati tamo gdje bi nam dali na kredit, bez
obzira na vie cijene.
To se razvilo u jedan od onih opasnih krugova u kojima se
stvari samo pogoravaju umjesto da se poboljavaju. Nai
su napori postajali beznadni. Nismo se mogli preseliti u
jeftiniji stan zato to smo ve bili duni kuevlasniku. inilo
se da ne postoji nita to bi mogli napraviti da popravimo
svoj poloaj.
Ali onda se pojavio va poznanik, stan trgovac devama iz
Babilona, s planom koji je sadravao upravo ono to smo
htjeli uiniti. On nas je istinski ponukao da slijedimo njegov
sustav. Napravili smo popis svih naih dugova kojeg sam ja
zatim pokazao svima kojima smo bili duni.
Objasnio sam im da im jednostavno ne mogu otplatiti dug s
obzirom na to kako stvari stoje. Oni su to lijepo mogli vidjeti
iz brojeva. Tada sam im objasnio da je jedini nain na koji
mogu u cijelosti otplatiti dug da svakog mjeseca sa strane
izdvajam dvadeset posto moje plae koji bi se onda
razmjerno dijelili, ime bi im u potpunosti vratio dug za malo
vie od dvije godine. Svi su bili poprilino ljubazni. ovjek
kod kojeg kupujemo povre, mudri starac, odlino je to
prokomentirao: "Ako platite sve to kupite, a zatim platite
dio onoga to dugujete, to je bolje od onoga to ste radili do
sada, jer u tri godine niste platili ni jedan raun."
Napokon sam ih sve privolio na dogovor koji ih je obvezivao
da nam nee dodijavati dokle god dvadeset posto naeg
prihoda bude redovito odlazilo njima. Zatim smo poeli
smiljati kako emo ivjeti od sedamdeset posto. Bili smo
odluni u namjeri da emo dopustiti da onaj viak od deset

96

Najbogatiji ovjek u Babilonu

posto zvecka u naoj lisnici. Pomisao na srebro, a pogotovo

zlato je bila veoma privlana.
To je bilo poput avanture koja vodi u promjenu. Uivali smo
troei na taj nain i ugodno ivei od preostalih
sedamdeset posto. Poeli smo sa stanarinom i uspjeli smo
dobiti veliki popust. Zatim smo razmotrili svoje omiljene
vrste aja i sline stvari i bili smo ugodno iznenaeni kad
smo otkrili koliko esto moemo bolje vrste kupiti po nioj
cijeni.
To je preduga pria za jedno pismo ali, sve u svemu, nije se
pokazalo tekim. S veseljem smo uspjeli u tome. Bilo je
veliko olakanje voditi poslove na taj nain i ne biti
progonjen starim dugovima.
Svakako vam moram rei o onih deset posto koji su trebali
zveckati u naim lisnicama. Pa, neko su vrijeme doista i
zveckali. Nemojte se sada prerano nasmijati. Vidite, to je
najbolji dio. Zaista je zabavno skupljati novac kojega ne
namjeravate potroiti. Vei je uitak skupljati takav viak
nego ga troiti.
Nakon to smo se do mile volje nasluali zveckanja, otkrili
smo unosniji nain kako da ga iskoristimo. Uli smo u
investiciju u koju smo svaki mjesec mogli ulagati tih deset
posto. To se pokazalo kao najbolji dio naeg pothvata. To je
prva stvar koju platimo kada dobijem plau.
Veoma je ugodan osjeaj sigurnosti koji lei u spoznaji da
na uloeni novac raste ujednaenom brzinom. Kada moja
profesorska karijera zavri, imat emo jednu pristojnu svotu,
dovoljno veliku da od nje ivimo do kraja ivota.
Sve to od moje plae. Teko za povjerovati, a ipak posve
istinito. Svi se nai dugovi postupno otplauju, a istodobno
se na uloeni novac poveava. Osim toga, financijski nam
je puno bolje nego to je to bilo prije. Tko bi rekao da postoji
toliko razlike u rezultatima ovisno o tome da li slijedite
financijski plan ili samo troite.
Pri kraju idue godine, kada svi nai stari rauni budu
otplaeni, imat emo vie novca za nae ulaganje i jo
neto za putovanja. Odluni smo da nikada vie neemo
dopustiti da nai trokovi premae sedamdeset posto nae
zarade.

97

George S. Clason

Sada moete razumjeti zato bi eljeli prenijeti svoje

zahvale starom prijatelju iji nas je plan spasio od "pakla na
zemlji".
On je znao. On je sve to proao. elio je da i drugi ljudi
izvuku pouku iz njegovog loeg iskustva. Zato je i proveo
duge teke sate urezujui svoju poruku na glinu.
On je imao pravu poruku za svoje supatnike, poruku koja je
toliko vana da je nakon pet tisua godina iznikla iz
ruevina Babilona, podjednako istinita i podjednako snana
kao i onog dana kada je zakopana.
Srdaan pozdrav,
Alfred H. Shrewsbury,
Odsjek za arheologiju

98

Najsretniji ovjek u Babilonu

Na elu karavane ponosno je stajao Sharru Nada, trgovaki
magnat iz Babilona. Volio je fine tkanine pa je nosio raskone i
pristale halje. Volio je lijepe ivotinje te je oputeno sjedio na
svom ivahnom arapskom pastuhu. Na prvi bi pogled ovjek teko
mogao uoiti njegove pozne godine. Ali nitko nikada ne bi
posumnjao da ga neto iznutra mui.
Put iz Damaska je dugaak, a opasnosti u pustinji brojne. Za njih
nije mnogo mario. Arapska su plemena nasilna i nastoje opljakati
bogate karavane. Njih se nije bojao zato to su mu njegove jake
konjike snage pruale sigurnu zatitu.
Uzrok njegove zabrinutosti bio je mladi pored njega, kojega je
dovodio iz Damaska. To je bio Hadan Gula, unuk njegovog
nekadanjeg partnera Arada Gule, prema kojem je osjeao duboku
zahvalnost za koju mu se nikada nee moi oduiti. On bi volio
uiniti neto za njegovog unuka, ali to je vie o tome razmiljao,
taj mu se zadatak inio sve teim i to upravo zbog samog mladia.
Promatrajui mladievo prstenje i naunice, pomislio je: "On misli
da je nakit za mukarca, a ima snano lice svoga djeda. Ali njegov
djed nije nosio nakit i tako napadnu odjeu. Svejedno, elio sam
da doe, nadajui se da u mu pomoi da nae svoj put i makne se
od propalih poslova svog oca."
Hadan Gula ga je prekinuo u razmiljanju: "Zbog ega vi radite
tako naporno, jaui u karavanama na dugim putevima? Zar
nikada ne zastanete kako biste uivali u ivotu?"
Sharru Nada se nasmijao. "Uivati u ivotu" ponovi on. "Kako bi
ti uivao u ivotu da si Sharru Nada?"
"Kada bih imao vae bogatstvo, ivio bih poput princa. Nikada ne
bih jahao preko vrele pustinje. Troio bih ekele im bi mi doli u
lisnicu. Nosio bih najskuplju odjeu i najskupocjeniji nakit. To bi
99

George S. Clason

bio ivot po mom ukusu, ivot koji bi vrijedilo ivjeti." Obojica su

se nasmijala.
"Tvoj djed nije nosio nikakav nakit", Sharru Nada ree
nepromiljeno, a zatim aljivo nastavi: "Zar ne bi ostavio nimalo
vremena za posao?"
"Posao je za robove", odgovori Hadan Gula.
Sharru Nada je ugrizao svoju usnicu, ali nije rekao nita jaui u
tiini sve dok ih put nije doveo do jednog obronka. Tu je zaustavio
svoga konja i pokazujui prstom prema zelenoj dolini koja se
prostirala u daljini ree: "Pogledaj, tamo je dolina. Pogledaj kako
se daleko dolje jedva naziru zidovi Babilona. Toranj pripada
Belovom hramu. Ako ima otar vid moe ak vidjeti i dim
vjene vatre."
"To je, znai, Babilon? Oduvijek sam elio vidjeti najbogatiji grad
na svijetu," komentirao je Hadan Gula. "Babilon. Tamo je moj
djed zapoeo svoje bogatstvo. Volio bih da je iv. Tada nam ne bi
bilo ovako teko."
"Zbog ega bi volio da se njegov duh zadrao na zemlji nakon
svog predvienog vremena? Ti i tvoj otac moete nastaviti s
njegovim dobrim poslom."
"Naalost, nitko od nas nema njegovog dara. Otac i ja ne
poznajemo tajnu privlaenja zlatnih ekela."
Sharru Nada nije rekao nita, ve je pokrenuo svoga konja i
zamiljeno jahao do doline. Iza njih je ila karavana u oblaku
crvene praine. Uskoro su doli do glavne ceste i skrenuli juno
preko navodnjenih polja.
Tri starija mukarca koja su orala na polju su privukla pozornost
Sharru Nade. inili su mu se neobino poznatima. Kako smijeno!
Pa ovjek ne moe proi jednim poljem nakon etrdeset godina i
sresti iste ljude kako tu oru. Ipak, neto mu je u njemu govorilo da
su to isti ljudi. Jedan je nesigurno drao plug. Ostali su teko
hodali pored volova, uzaludno ih udarajui ne bi li ih natjerali da
vuku.
Prije etrdeset godina on je zavidio ovim ljudima! Kako bi se onda
rado mijenjao s njima! Ali sada su stvari bile drugaije. S
ponosom se osvrnuo i pogledao svoju karavanu, odabrane deve i
magarce nakrcane vrijednom robom iz Damaska. A sve je to bilo
samo dio onoga to je posjedovao.

100

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Pokazao je prema oraima rekavi: "Jo uvijek oru isto polje na

kojem su bili prije etrdeset godina."
"Zbog ega mislite da su to isti ljudi?"
"Vidio sam ih tamo", odgovori Sharru Nada.
Sjeanja su mu proletjela glavom. Zbog ega nije mogao zakopati
prolost i ivjeti u sadanjosti? Tada je ugledao, kao na slici,
nasmijeeno lice Arada Gule. Pregrada izmeu njega i cininog
mladia je nestala.
Ali kako je on mogao pomoi jednom oholom mladiu s
potroakim nainom razmiljanja i rukama punim zlata? Posao je
mogao ponuditi onima koji su bili voljni raditi, ali ne i onima koji
su sebe smatrali predobrima za rad. Ipak, dugovao je Arad Guli da
neto uini. On i Arad Gula nikada nisu radili stvari na taj nain.
"eli li uti kako smo tvoj djed i ja uli u partnerstvo koje se
pokazalo tako unosnim?" upitao je.
"Zato mi jednostavno ne kaete kako ste zaradili zlatne ekele?
To je sve to me zanima", uzvratio je mladi.
Sharru Nada se pravio da nije uo odgovor te nastavi:
Mi smo poeli s onim tamo ljudima to oru. Ja sam bio tvojih
godina. Kako se kolona ljudi u kojoj sam se nalazio pribliavala polju, dobri stari Megiddo, farmer, podrugivao se
traljavom nainu na koji su orali. Megiddo je bio svezan
lancima pored mene. 'Pogledaj te Ijenine,' vikao je, 'onaj
koji dri plug se uope ne trudi orati dublje, niti oni koji
udaraju volove paze da idu lijebom. Kako mogu oekivati
dobar urod s loim oranjem?'

"Jeste li vi upravo rekli da je Megiddo bio svezan lancima kraj

vas?" Hadan Gula je upitao iznenaen.
"Da, bronanim okovratnicima i dugakim tekim lancem meu
nama. Do njega je bio Zabado, kradljivac ovaca. Upoznao sam ga
u Harrounu. Na kraju se nalazio ovjek kojega smo zvali Gusar
zato to nam nije rekao svoje ime. Mi smo smatrali da je mornar
zato to je na svojim prsima imao istetovirane isprepletene zmije
poput mornara. Kolona je bila sainjena tako da mukarci mogu
hodati po etvoro."
"Vi ste bili svezani lancima poput roba?" upitao je Hadan Gula s
nevjericom.
101

George S. Clason

"Zar ti tvoj djed nije nikada rekao da sam ja bio rob?"

"esto je priao o vama, ali to nije nikada spomenuo."
"On je bio ovjek kojem si mogao povjeriti najdublje tajne. Ti si,
takoer, ovjek kojem mogu vjerovati, nisam li u pravu?" Sharru
Nada ga je pogledao ravno u oi.
"Moete se pouzdati u moju utnju, ali iznenaen sam. Recite mi
kako ste postali rob?"
Sharru Nada je slegnuo ramenima. "Svaki ovjek moe postati
rob. Kockarski stol i pivo su skrivili moju nevolju. Bio sam rtva
naglosti svoga brata. U svai je ubio jednog svog prijatelja. Moj
me je otac vezao uz udovicu moga brata, oajniki pokuavajui
zatititi moga brata od progona. Kako moj otac nije mogao skupiti
dovoljno srebra da me oslobodi, ona me je u bijesu prodala
trgovcu robovima."
"Kakva sramota i nepravda!" pobunio se Hadan Gula. "Ali, recite
mi kako ste opet doli na slobodu?"
"Doi emo do toga kasnije. Dopusti mi da dovrim svoju priu.
Dok smo prolazili, orai su nam se rugali. Jedan je skinuo
svoj poderani eir i poklonio se, rekavi nam: 'Dobrodoli u
Babilon, dragi gosti kralja. On vas eka na zidinama
Babilona gdje je prireena gozba, cigle od blata i juha od
luka.' Na to su se svi grohotom nasmijali.
Gusar je pobjesnio i psovao ih na sav glas. 'to ti ljudi misle
pod tim da nas kralj eka na zidinama?' upitao sam.
'Do gradskih se zidina mora penjati nosei cigle do
iznemoglosti. Moda te pretuku na smrt prije nego dovri
posao. Mene nee istui. Ja u ih ubiti.'
Zatim je progovorio Megiddo: 'Ja ne vidim smisla u tome da
gospodari tuku svoje vrijedne i marljive robove do smrti.
Gospodari vole dobre robove i odnose se prema njima
poteno.'
'Tko eli raditi naporno?' komentirao ie Zabado. 'Oni tamo
orai mudri su momci. Oni ne rade do iznemoglosti. Samo
se prave.'
'Ne moe napredovati ako zabuava', je rekao Megiddo.
'Ako izore jedan hektar, to je dobro obavljen posao i to
svaki gospodar zna. Ali ako izore samo pola hektara, to je
zabuavanje. Ja ne zabuavam. Ja volim raditi i volim dobro

102

Najbogatiji ovjek u Babilonu

obaviti posao, jer rad je najbolji prijatelj kojeg poznam.

Donio mi je sve dobre stvari koje sam imao, moju farmu,
krave i ljetinu, sve.'
'Da, i gdje su ti sada sve te stvari?' podrugljivo je dobacio
Zabado. 'ini se da se vie isplati biti pametan i provui se
bez rada. Vidjet e, Megiddo, ako nas prodaju na zidine,
on e nositi vodu ili obavljati neki drugi laki zadatak, a ti, koji
voli tako raditi, lomit e svoja lea nosei cigle.' Slatko se
nasmijao.
Te me je noi obuzeo strah. Nisam mogao spavati.
Primaknuo sam se blie straarskom uetu, i kada su ostali
zaspali, privukao sam panju Godosa koji je te noi bio prvi
na strai. Bio je jedan od onih ratobornih Arapa, ona vrsta
razbojnika koji nakon to ti ukrade lisnicu misli kako bi ti
takoer trebao prerezati grkljan.
'Reci mi, Godose,' apnuo sam, 'kada stignemo u Babilon,
hoe li nas prodati na zidine?'
'Zato eli znati?' upitao me je oprezno.
'Kako ne razumije? Ja sam mlad. Ja elim ivjeti. Ne elim
raditi ili biti pretuen na smrt na zidinama. Postoji li za mene
ansa da naem dobrog gospodara?'
On mi je apatom odgovorio: Rei u ti neto. Ti si dobar
momak, ne stvara Godosu nikakve nevolje. Najee
najprije idemo na trnicu robova. Sluaj sada. Kada dou
kupci, reci im da si dobar radnik, da voli puno raditi za
dobrog gospodara. Neka te poele kupiti. Ako ih ne
nagovori da te kupe, idueg dana nosi cigle. To je jako
teak posao.'
Nakon to je otiao, legao sam na topli pijesak, gledajui u
zvijezde i razmiljajui o poslu. Ono to je Megiddo rekao o
tome da mu je posao najbolji prijatelj potaklo me je da
razmislim o tome da li bi posao mogao biti moj najbolji
prijatelj. To bi zacijelo postao kada bi me izbavio odavde.
Kada se Megiddo probudio, apnuo sam mu svoje dobre
vijesti. To je bio na jedni traak nade dok smo koraali
prema Babilonu. Kasno popodne pribliili smo se zidinama i
ugledali kolone ljudi, poput crnih mrava, kako se penju gore
dolje po strmim dijagonalnim stazama. Kad smo se pribliili,
iznenadio nas je prizor od nekoliko tisua mukaraca koji su
tamo radili. Neki su kopali u opkopu, ostali su mijeali

103

George S. Clason

prainu u blatne cigle. Najvei broj njih nosio je cigle u

velikim koarama uz strme staze do zidara.1
"Nadglednici radova psovali su one koji su oklijevali i
bievima tukli po leima one koji se nisu drali reda. Jadni,
izmueni radnici zateturali bi i padali na lea s tekim
koarama, ne mogavi ponovno ustati. Ako ih udarac ne bi
podigao na noge, bili bi odgurnuti uz rub staze i preputeni
umiranju u agoniji. Uskoro bi ih odvukli k ostalim kukavnim
tijelima koja je trebalo sahraniti. Kad sam ugledao taj
sablastan prizor, zadrhtao sam. To me dakle eka ako ne
budem prodan na trnici robova.
Godoso je bio u pravu. Provedeni smo kroz vrata grada do
zatvora za robove, a slijedeeg smo jutra stupali do trnice.
Tu su se ostali mukarci ukoili od straha i tek su ih udarci
biem pokrenuli kako bi ih kupci mogli razgledati. Megiddo i
ja smo rado priali sa svakim ovjekom koji bi nam dopustio
da mu se obratimo.
Prodava robova doveo je vojnike iz kraljeve Garde koji su
Gusara okovali i brutalno ga pretukli kada se pobunio. Dok
su ga odvlaili, bilo mi ga je ao.
Megiddo je mislio da emo se uskoro rastati. Dok nije bilo
kupca u blizini, iskreno me je stao uvjeravati koliko e mi
dragocjen rad biti u budunosti: 'Neki ljudi mrze rad.
Smatraju ga svojim neprijateljem. Bolje ga smatraj svojim
prijateljem, zavoli ga. Nije vano to je teak. Ako razmilja
o tome kako lijepu kuu gradi, koga je onda briga da li su
grede teke i da li treba dugo hodati do izvora da bi donio
vodu za buku. Obeaj mi, mome, ako dobije gospodara,
1

Poznate graevine starog Babilona, njegove zidove, hramove,

visee vrtove i velike kanale izgradili su robovi, uglavnom ratni
zarobljenici, to objanjava i razlog nehumanog postupanja s
njima. Radnu snagu su takoer inili i brojni stanovnici Babilona i
njegovih provincija koji su bili prodani u roblje zbog kaznenih
djela ili financijskih problema. Bilo je uobiajeno da mukarci
ponude sebe, svoje supruge ili svoju djecu kao jamstvo za otplatu
dugova, sudskih presuda ili nekih drugih obveza. U sluaju
neizvrenja obveza, oni koji su se na taj nain obvezali bi bili
prodani u roblje.

104

Najbogatiji ovjek u Babilonu

da e raditi za njega najvie to moe. Ako on ne bude

cijenio to to ti radi, ne mari za to. Upamti, dobro obavljeni
posao ini dobro onome koji ga je obavio. ini ga boljim
ovjekom.' Zaustavio se kada nam se jedan krupni farmer
pribliio i kritiki nas odmjerio.
Megiddo ga je pitao za njegovu farmu i urod, ubrzo ga
uvjerivi da e on biti vrijedan ovjek. Nakon estokog
cjenkanja s trgovcem robova, farmer je izvukao debelu
lisnicu ispod svoje halje, te je uskoro Megiddo sa svojim
novim gospodarom nestao iz vida.
Jo je nekoliko mukaraca bilo prodano tijekom jutra. U
podne mi je Godoso povjerio da je trgovcu bilo svega dosta
i da ne eli ostati preko noi te da e sve one koji preostanu
do zalaska sunca odvesti kraljevom kupcu. Postao sam
oajan, ali onda je jedan debeli, dobroudni ovjek priao
zidu i pitao da li meu nama ima pekara.
Obratio sam mu se: Zbog ega bi jedan tako dobar pekar
kao to ste vi traio drugog pekara koji je manje sposoban?
Ne bi li bilo pametnije da poduite nekog radinog ovjeka
poput mene svom zanatu? Pogledajte me, mlad sam, jak i
volim raditi. Dajte mi priliku i dat u sve od sebe da za vau
lisnicu zaradim zlata i srebra.'
Bio je impresioniran mojom spremnou na rad i poeo se
cjenkati s trgovcem koji me nikada prije nije zamijetio otkad
me kupio, ali je sada elokventno stao hvaliti moju
sposobnost, dobro zdravlje i dobru narav. Osjeao sam se
kao debeli vol kojega prodaju mesaru. Napokon, na moje
veliko zadovoljstvo, posao je sklopljen. Slijedio sam svog
novog gospodara, razmiljajui o tome kako sam najsretniji
ovjek u Babilonu.
Moj mi se novi dom veoma svidio. Nana-naid, moj
gospodar, nauio me je kako mljeti jeam u kamenoj posudi
koja je stajala u dvoritu, kako naloiti vatru u pei te kako
mljeti fino brano od sezama za medenjake. Imao sam svoj
leaj u spremitu za ito. Swasti, stara robinja koja se
brinula za kuu, dobro me je hranila i bila je zadovoljna to
sam joj pomagao u tekim poslovima.
Tu mi se pruila prilika kakvu sam prieljkivao: da budem od
koristi dobrom gospodaru i da pronaem naina da zaradim
svoju slobodu kojoj sam se nadao.

105

George S. Clason

Traio sam Nana-naida da mi pokae kako da zamijesim i

peem kruh. To je on i uinio, ugodno iznenaen mojom
zainteresiranou. Kasnije, kada sam to dobro svladao,
zamolio sam ga da mi pokae kako da radim medenjake, i
uskoro sam ja bio zaduen za svo peenje. Mom je
gospodaru odgovaralo to ne mora raditi, ali Swasti je
odmahivala glavom u znak neodobravanja. 'Nerad je lo za
svakog ovjeka', govorila je.
Osjetio sam da je dolo vrijeme da razmislim o nainu na
koji bih mogao sam zaraivati novie kako bih mogao
kupiti svoju slobodu. Mislio sam da e se Nana-naid sloiti s
tim da, nakon to u podne zavrim s peenjem, naem za
sebe plaen posao u popodnevnim satima te da podijelim s
njim svoju zaradu. Zatim mi je palo na pamet da peem vie
medenjaka i prodajem ih ljudima na ulicama grada.
Iznio sam svoj plan Nana-naidu na sljedei nain: 'Kada bih
ja popodne, nakon to zavrim s peenjem, mogao koristiti
kako bih za vas zaradio novie, da li biste vi smatrali
potenim podijeliti tu zaradu sa mnom kako bih mogao imati
vlastiti novac za stvari koje svaki ovjek eli i treba?'
'Poteno, poteno,' priznao je on. Kada sam mu rekao za
svoj plan prodavanja medenjaka, bio je zadovoljan. 'Evo to
emo uiniti', predloio je. 'Ti e ih prodavati za jedan
novi, zatim e pola od toga ii meni da platim brano,
med i drvo za njihovo peenje. Od onoga to ostane, ja u
uzeti pola i ti e zadrati pola.'
Bio sam veoma zadovoljan njegovom velikodunom
ponudom da mogu zadrati sebi jednu etvrtinu od onoga
to prodam. Te sam noi radio do kasno kako bih izradio
pladanj na kojem u izloiti medenjake. Nana-naid mi je dao
jednu od njegovih starih halja kako bih pristojno izgledao, a
Swasti mi je pomogla da ju zakrpam i operem.
Idueg sam dana ispekao dodatnu zalihu medenjaka.
Izgledali su svjee i primamljivo na pladnju dok sam
prolazio ulicom, glasno dozivajui svoje kupce. Na poetku
nitko nije bio zainteresiran, to me obeshrabrilo. Ali nastavio
sam hodati ulicama, dok se u kasno poslijepodne, kad su
ljudi ogladnjeli, kolai nisu poeli prodavati i uskoro je
pladanj ostao prazan.

106

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Nana-naid je bio zadovoljan mojim uspjehom i rado mi je

platio moj dio. Bio sam oduevljen injenicom da
posjedujem novie. Megiddo je bio u pravu kada je rekao
da gospodar cijeni marljiv rad svojih robova. Te sam noi bio
toliko uzbuen zbog svog uspjeha da sam jedva zaspao
pokuavajui izraunati koliko bih mogao zaraditi u godinu
dana i koliko bi mi godina bilo potrebno da kupim svoju
slobodu.
Kako sam svakodnevno prolazio ulicom sa svojim pladnjem,
uskoro sam stekao redovite muterije. Jedan od njih je bio
nitko drugi nego tvoj djed, Arad Gula. On je bio trgovac
sagovima i prodavao ih je kuanicama, hodajui s jednog
kraja grada na drugi, s magarcem natovarenim sagovima i
sa svojim robom koji se za njega brinuo. Kupio bi dva
kolaa za sebe i dva za svoga roba, redovito razgovaravi
sa mnom dok bi ih jeo.
Tvoj mi je djed jednog dana rekao neto ega u se uvijek
sjeati. 'Sviaju mi se tvoji kolai, mome, ali jo mi se vie
svia tvoj poduzetni duh. Takav duh te moe dovesti daleko
na putu do uspjeha.'
Ali moe li ti, Hadane Gula, uope shvatiti to su te rijei
ohrabrenja znaile jednom mladom robu, samom u velikom
gradu, koji se svim svojim snagama borio da pronae izlaz
iz svog ponienja?
Kako su mjeseci prolazili, ja sam nastavio spremati novie
u svoju lisnicu. Uskoro je imala ugodnu teinu. Rad se
pokazivao mojim najboljim prijateljem, upravo onako kako je
Megiddo bio rekao. Ja sam bio sretan, ali je Swasti bila
zabrinuta.
'Bojim se to tvoj gospodar provodi tako mnogo vremena u
kockarnicama,, poalila se.
Bio sam presretan kada sam jednoga dana sreo svog
prijatelja Megidda na ulici. Vodio je tri magarca natovarena
povrem s trnice. 'Ide mi jako dobro', rekao mi je. 'Moj
gospodar doista potuje moj rad i zato sam sada nadzornik.
Kao to vidi, povjerava mi kupovinu, a dovest e moju
obitelj ovamo. Rad mi pomae da se oporavim od svoje
velike nevolje. Jednog e mi dana pomoi da kupim svoju
slobodu i ponovno posjedujem svoju farmu.'

107

George S. Clason

Vrijeme je prolazilo a Nana-naid je svakog dana sa sve

veim nestrpljenjem iekivao da se vratim s novcem od
prodanih kolaa. ekao bi na moj dolazak, a zatim bi
nestrpljivo brojao i dijelio novac. Poticao me takoer i da
potraim novo trite i poveam svoju prodaju.
esto sam odlazio izvan gradskih zidina kako bih ponudio
nadglednike robova koji su gradili zidove. Mrzio sam se
vraati na to odbojno mjesto, ali otkrio sam da su
nadglednici odlini kupci. Jednog sam se dana iznenadio
kada sam ugledao Zabada kako eka u redu da bi napunio
svoju koaru ciglama. Bio je mrav i pogrbljen, a lea su mu
bila prekrivena masnicama i ranama od udaraca biem. Bilo
mi ga je ao i dodao sam mu jedan kola koji je strpao u
usta poput gladne ivotinje. Kad sam mu vidio pohlepu u
oima, pobjegao sam prije nego to mi zgrabi cijeli pladanj.
'Zbog ega ti tako naporno radi?' pitao me Arad Gula
jednog dana. Gotovo isto pitanje koje si mi ti postavio neki
dan, sjea se? Rekao sam mu to mi je Megiddo bio rekao
o radu i kako se rad pokazao kao moj najbolji prijatelj. S
ponosom sam mu pokazao svoju lisnicu punu novia i
objasnio mu kako ih tedim da bih kupio svoju slobodu.
'Kad bude slobodan, to e uiniti?' upitao je.
'Onda,' odgovorio sam, 'planiram postati trgovac.'
Tada mi je neto otkrio. Neto to nikada nisam posumnjao.
'Ti ne zna da sam i ja takoer rob. Ja sam u partnerstvu s
mojim gospodarom.'
"Stanite," zapovijedi Hadan Gula. "Ne elim sluati kako
kleveete moga djeda. On nije bio rob." Oi su mu zasjale bijesom.
Sharru Nada je ostao smiren. "Ja potujem tvog djeda zbog toga
to se uzdigao nad svoju nesreu i postao vodeim g r a a n i n o m
Damaska. Jesi li ti, njegov unuk, sazdan od istog materijala? Jesi li
dovoljno velik da pogleda istini u oi, ili ti je drae ivjeti s
lanim iluzijama?"
Hadan Gula se uspravio u svom sedlu. Glasom u kojem su bili
potisnuti duboki osjeaji odgovorio je: "Mojeg su djeda svi voljeli.
Bezbrojna su njegova dobra djela. Kada je nastupila glad, nije li
njegovim zlatom kupljeno ito u Egiptu i nisu li njegove karavane

108

Najbogatiji ovjek u Babilonu

dovezle ito u Damask i razdijelile ljudima kako nitko ne bi umro

od gladi? A vi sada kaete da je on bio jedan obian prezreni rob u
Babilonu."
"Da je on ostao rob u Babilonu, onda bi ga moda prezirali, ali
kada je vlastitim zalaganjem postao vaan ovjek u Damasku,
bogovi su mu uistinu oprostili i odlikovali ga potovanjem",
odgovorio je Sharru Nada.
Nakon to mi je rekao da je rob," nastavi Sharru Nada,
"objasnio mi je koliko oajniki udi zaraditi svoju slobodu.
Sada, kada je imao dovoljno novca da ju kupi bio je veoma
uzrujan oko toga to mu je initi. Prodaja mu vie nije ila
tako dobro i stoga ga je bilo strah napustiti svoga
gospodara.
Ja sam se usprotivio njegovoj neodlunosti: 'Otii od svoga
gospodara. Osjeti ve jednom kako je to biti slobodan
ovjek. Ponaaj se kao slobodan ovjek i budi uspjean kao
jedan od njih! Odlui to eli postii i tada e ti rad pomoi
da to i ostvari!' Otiao je svojim putem govorei kako mu je
drago da sam ga posramio zbog njegovog kukaviluka.'2
Jednog sam dana ponovno otiao van gradskih zidina i
iznenadio se kad sam tamo ugledao okupljeno mnotvo.
Kada sam jednog ovjeka upitao to se dogaa, odgovorio
mi je: "Zar niste uli? Odbjegli rob koji je ubio jednog od
kraljevih straara priveden je pravdi i danas e ga iibati na
smrt zbog zloina koji je poinio. ak e i sam kralj doi."
Bila je tolika guva oko mjesta bievanja da sam se bojao
prii blie kako mi pladanj s medenjacima ne bi ispao.
Stoga sam se popeo na jedan nedovreni zid kako bih vidio
iznad glava ljudi. Imao sam sree vidjeti samog

Ropski obiaji u starom Babilonu, iako bi nam se moda mogli

uiniti protuslovnima, bili su strogo regulirani zakonom. Na
primjer, rob je mogao imati svoje vlasnitvo bilo koje vrste, pa ak
i robove nad kojima njegov gospodar nije imao prava. Robovi su
se slobodno enili sa slobodnima. Djeca slobodnih majki bila su
slobodna. Veina gradskih trgovaca bili su robovi. Mnogi su od
njih bili u partnerskom odnosu sa svojim gospodarima i bogati u
okviru svojih prava.

109

George S. Clason

Nabukodonosora dok je prolazio u svojoj zlatnoj koiji.

Nikada prije nisam vidio takvu rasko, takve halje i zastore
od zlatne tkanine i baruna.
Nisam mogao vidjeti bievanje iako sam mogao uti vapaje
jadnog roba. Pitao sam se kako netko tako plemenit poput
naeg naoitog kralja moe gledati takvu patnju, ali kada
sam vidio kako se smije i ali sa svojim plemiima, znao
sam da je okrutan i shvatio sam zbog ega su tako
nehumani zadaci bili traeni od robova koji su gradili zidove.
Nakon to je rob umro, tijelo mu je objeeno na jedan stup
kako bi ga svi mogli vidjeti. Kad se mnotvo poelo
razilaziti, priao sam blie. Na dlakavim sam grudima vidio
istetovirane dvije isprepletene zmije. Bio je to Gusar.
Sljedei put kada sam sreo Arada Gulu bio je to novi ovjek.
Pozdravio me je s puno entuzijazma: 'Pogledaj, rob kojeg si
nekad poznavao danas je slobodan ovjek. Tvoje su rijei
bile arobne. Moja se prodaja i zarada ve poveala. Moja
je ena presretna. Ona je slobodna ena, neakinja moga
gospodara. Jako joj je stalo da se preselimo u nepoznat
grad gdje nijedan ovjek nee znati da sam nekad bio rob.
Tako e naa djeca biti poteena predbacivanja zbog
nesree svoga oca. Rad je postao moj najbolji pomaga.
Omoguio mi je da nanovo steknem svoje samopouzdanje i
svoju sposobnost prodavanja.'
Bio sam presretan to sam mu se mogao, barem na
skroman nain, oduiti zbog potpore koju mi je dao.
Jedne je noi Swasti dola do mene veoma uznemirena:
'Tvoj je gospodar u nevolji. Strah me za njega. Prije
nekoliko mjeseci izgubio je mnogo za kockarskim stolom.
Ne plaa farmeru za njegovo brano i med. Ne plaa
zajmodavcu. Oni su ljuti i prijete mu.'
'Zbog ega bi se mi trebali brinuti oko njegove gluposti? Mi
nismo njegovi uvari,' odgovorio sam nepromiljeno.
'Budalo mlada, ti ne razumije. Zajmodavcu je zaloio tebe
' kako bi osigurao zajam. Po zakonu on na tebe ima pravo i
moe te prodati. Ja ne znam to uiniti. On je dobar
gospodar. Zato? O, zato je takva nevolja ba njega
snala?'

110

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Swastine suze nisu bile bezrazlone. Dok sam idue jutro

pekao, doao je zajmodavac s ovjekom kojega je zvao
Sasi. Ovaj me je ovjek promotrio i rekao da sam dobar.
Zajmodavac nije ekao moga gospodara da se vrati, ve je
rekao Swasti da mu kae da me je odveo. Ni sa ime osim
halje koju sam imao na sebi i lisnice koja mi je visjela o
pojasu, bio sam odvuen od posla.
Otrgnuli su me od mojih najdraih snova poput orkana koji
iupa drvo iz zemlje i baci ga u uzburkano more. Ponovno
su mi kockarski stol i pivo uzrokovali nesreu.
Sasi je bio prost, grub ovjek. Dok me je vodio kroz grad,
rekao sam mu za dobar posao koji sam radio za
Nana-naida i dodao da se nadam da u i za njega tako
dobro raditi. Njegov me odgovor nije ohrabrio:
'Ja ne volim ovaj posao. Moj ga gospodar ne voli. Kralj mu
je rekao da me poalje da izgradim dio velikog kanala.
Gospodar me poslao da kupim jo robova kako bi kanal bio
to prije gotov. Ali kako itko moe brzo zavriti veliki
posao?'
Zamisli pustinju bez i jednog drveta, samo nisko raslinje i
sunce koje pri tako nesmiljeno da voda u naim bavama
postaje toliko vrua da ju jedva moemo piti. Zatim zamisli
redove mukaraca, kako silaze u duboke jame, a zatim gore
vuku teke koare praine po mekanim, pranjavim
stazama od jutra do mraka. Zamisli hranu posluenu u
otvorenim kontima iz kojih smo jeli kao svinje. Nismo imali
atore, niti slamu za krevete. Tako je izgledalo mjesto gdje
sam se zatekao. Zakopao sam lisnicu na jedno oznaeno
mjesto, pitajui se hou li je ikada ponovno iskopati.
Najprije sam radio marljivo, ali kako su mjeseci sporo
prolazili, osjetio sam kako mi se duh slama. Onda je vruica
obuzela moje tijelo. Izgubio sam apetit te sam jedva mogao
jesti i teletinu s povrem. Nou bih se prevrtao zbog
nesretne nesanice.
U svojoj sam se bijedi pitao nije li Zabado bio u pravu kada
je govorio da treba zabuavati i paziti da lea ne nastradaju
u radu. Ali onda sam se sjetio kako je izgledao kada sam ga
zadnji put vidio i znao sam da mu plan nije bio dobar.

111

George S. Clason

Sjetio sam se ogorenog Gusara i pitao se da li bi moda

bilo bolje boriti se i ubijati. Sjeanje na njegovo krvavo tijelo
me je podsjetilo da je i njegov plan bio beskoristan.
Zatim sam se sjetio Megidda. Njegove su ruke bile prepune
uljeva od napornog rada, ali srce mu je bilo ispunjeno i na
licu mu se zrcalila srea. Njegov je plan bio najbolji.
Ipak, ja sam bio jednako voljan raditi kao i Megiddo; on
zasigurno nije radio vie od mene. Zbog ega mi onda moj
rad nije donio sreu i uspjeh? Je li Megiddu rad donio sreu,
ili moda srea i uspjeh lee u krilu bogova? Je li mi bilo
sueno da do kraja ivota radim, a da ne ostvarim svoje
elje - sreu i uspjeh? Sva su se ta pitanja ispreplitala u
mojoj glavi, a nisam imao odgovora. Doista sam bio
potpuno zbunjen.
Nekoliko dana nakon toga, kada se inilo da sam na kraju
svojih snaga i da e mi pitanja ostati neodgovorena, Sasi
me je pozvao k sebi. Od mog je gospodara stigao glasnik s
naredbom da me vrati u Babilon. Iskopao sam svoju
dragocjenu lisnicu, omotao se ostacima svoje halje i krenuo
na put.
Dok smo jahali natrag, glavom su mi prolazile iste misli o
orkanu koji me baca tamo amo. inilo se da se ostvaruju
neobine rijei jedne pjesme iz moga rodnog grada
Harrouna:

Napada ovjeka poput vihora,

Baca ga poput oluje,
Njegov put nitko ne moe slijediti,
Njegovu sudbinu nitko ne moe proreci.
Je li me to moja sudbina ovako kanjavala iz meni nepoznatog razloga? Kakve su me jo nesree i razoaranja
ekala?
Dok smo ulazili u dvorite mog gospodara, zamisli kako
sam ostao iznenaen kada sam ugledao Arad Gulu kako
me eka. Pomogao mi je da siem i zagrlio me kao davno
izgubljenog brata.

112

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Dok smo ili svojim putem, htio sam ga slijediti kao to rob
slijedi svoga gospodara, ali mi on to nije dopustio. Stavio je
svoju ruku oko mene, rekavi mi: 'Traio sam te posvuda.
Kada sam ve zamalo odustao, sreo sam Swasti koja mi je
ispriala o zajmodavcu, koji me je uputio do tvog plemenitog
vlasnika. Teko smo se pogaali i natjerao me je da platim
nevjerojatno visoku cijenu, ali ti si je vrijedan. Tvoje razmiljanje i tvoja poduzetnost potakli su me na ovaj novi uspjeh.'
'Megiddovo razmiljanje, a ne moje,' prekinuo sam ga.
'Megiddovo i tvoje. Zahvaljujui oboma, mi sada idemo za
Damask i ja te elim za svoga partnera. Vidi,' uzviknuo je,
'u jednom trenutku e postati slobodan ovjek!' Kazavi to
izvukao je ispod halje glinenu plou na kojoj je bilo zapisano
pravo na mene. Zatim ju je podigao visoko iznad glave i
bacio na plonik tako da se razbila u stotine komadia. S
veseljem je poeo gaziti po komadiima sve dok se nisu
pretvorili u prainu.
Suze radosnice ispunile su mi oi. Znao sam da sam
najsretniji ovjek u Babilonu.
Tako se, dakle, rad u trenucima moje najvee nevolje
pokazao mojim najboljim prijateljem. Moja spremnost na rad
omoguila mi je da pobjegnem od sudbine roba koji radi na
zidinama. Ona je takoer toliko zadivila tvoga djeda da me
je odabrao za svoga partnera."
Zatim je Hadan Gula postavio pitanje: "Je li rad bio klju uspjeha
koji je moga djeda doveo do zlatnika?"
"To je jedini klju kojeg je on posjedovao kada sam ga upoznao,"
odgovorio je Sharru Nada. "Tvoj je djed volio raditi. Bogovi su
cijenili njegov trud pa su ga velikoduno i nagradili."
"Poinjem shvaati," zamiljeno ree Hadan Gula. "Rad je
privukao mnoge njegove prijatelje koji su se divili njegovoj
radinosti i uspjehu koji mu je on donio. Rad mu je donio
potovanje ljudi u Damasku. Rad mu je donio sve one stvari koje
sam smatrao privlanima. A ja sam mislio da je rad samo za
robove."
"ivot je prepun lijepih stvari u kojima ljudi mogu uivati,"
nadodao je Sharru Nada. "Svaka ima svoje mjesto. Ja sam sretan
to rad nije rezerviran samo za robove. Da je to tako, ja bih bio

113

George S. Clason

lien svog najveeg zadovoljstva. Uivam u mnogim stvarima, ali

nita ne moe zauzeti mjesto rada."
Sharru Nada i Hadan Gula su jahali u sjeni visokih zidova do
masivnih, bronanih vratiju Babilona. Kad su se pribliili vratima,
straari su se uspravili i s potovanjem pozdravili uvaenog
graanina. Visoko uzdignute glave Sharru Nada je poveo dugaku
karavanu prema ulicama grada.
"Ja sam se oduvijek nadao da u biti ovjek poput moga djeda,"
povjerio mu je Hadan Gula. "Nikada prije nisam shvatio kakav je
on zapravo ovjek bio. To ste mi vi pokazali. Sada kada to
shvaam, jo mu se vie divim i jo sam odluniji u nakani da
budem kao on. Osjeam da vam se nikad neu moi oduiti za to
to ste mi otkrili tajnu njegova uspjeha. Od danas pa nadalje mislit
u na to. Poet u skromno kako je i on poeo, to prilii mom
pravom drutvenom poloaju bolje nego nakit i fina odjea."
Tako rekavi, Hadan Gula je skinuo pozlaene naunice s uiju i
prstenje s ruku. Zauzdavi svoga konja, povukao se natrag i s
dubokim potovanjem stao jahati iza voe karavane.

114

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Povijesni prikaz Babilona

Na stranicama povijesti nije zabiljeen nijedan grad koji bi bio
glamurozniji od Babilona. Sam spomen njegovog imena priziva
slike bogatstva i raskoi. Njegove su zalihe zlata i dragulja bile
basnoslovne. ovjek tako bogat grad automatski zamilja u
odgovarajuem ambijentu tropske raskoi, okruen obilnim
prirodnim bogatstvom uma i rudnika. Ali to nije bilo tako.
Babilon je bio smjeten kraj rijeke Eufrat, u ravnoj, neplodnoj
dolini. Nisu ga okruivale ni ume, ni rudnici - ak ni kamenje za
gradnju. Nije se ak ni nalazio na trgovakom pravcu. Koliina
padalina bila je nedostatna za uzgoj poljoprivrednih kultura.
Babilon je izvrstan pokazatelj ovjekove sposobnosti da ostvari
velike ciljeve koristei se svim moguim sredstvima koja su mu
na raspolaganju. Sve izvore o kojima je ovisio ovaj veliki grad
stvorio je ovjek. Svo njegovo bogatstvo stvorili su ljudi.
Babilon je posjedovao samo dva prirodna izvora - plodnu zemlju i
vodu iz rijeke. Uz pomo jednog od najveih graditeljskih
dostignua svih vremena, babilonski su graditelji dovodili vodu iz
rijeke branama i velikim kanalima za navodnjavanje. Ti su kanali
prolazili preko irokih dolina donosei vodu koja je znaila ivot
do plodnog tla. To se ubraja meu prve graditeljske pothvate u
povijesti. Tako plodan urod, koji je bio posljedica tog sustava za
navodnjavanje, nikad prije nije bio zabiljeen u svijetu.
Sreom, tijekom njegovog dugog postojanja, Babilonom su
vladale generacije kraljeva kojima su se osvajanje i pljaka rijetko
dogaali. Iako su sudjelovali u mnogim ratovima, veinom su to
bili lokalni ili obrambeni ratovi i vodili su se protiv ambicioznih
osvajaa iz drugih zemalja koji su udjeli za bogatstvom Babilona.
Moni vladari Babilona ostali su zabiljeeni po svojoj mudrosti,
poduzetnosti i pravednosti. Babilon nije imao ohole vladare koji
su eljeli pokoriti sav poznati svijet kako bi svi narodi mogli odati
poast njihovoj veliini.

115

George S. Clason

Kao grad, Babilon vie ne postoji. Kada su snane ljudske snage

koje su izgradile i odravale grad tisuama godina nestale, on je
uskoro postao naputena ruevina. Ostaci grada nalaze se u Aziji,
oko tisuu kilometara istono od Sueskog kanala, sjeverno od
Perzijskog zaljeva. Geografska irina mu je oko trideset stupnjeva
iznad ekvatora, praktiki ista kao i ona Yume u Arizoni. Imao je
klimu slinu kao i taj ameriki grad, vruu i suhu.
Danas je ta dolina Eufrata, neko naseljena poljoprivrednim
dobrima, ponovno gola i naputena. Slaba trava i pustinjsko
raslinje bore se za opstanak protiv nanosa pijeska koje donosi
vjetar. Nestala su plodna polja, divovski gradovi i dugake
karavane s bogatom robom. Nomadske skupine Arapa, koje
preivljavaju brinui se za mala stada, jedini su stanovnici. To je
tako negdje od poetka kranske ere.
Dolina je proarana breuljcima. Stoljeima im putnici nisu
pridavali neko vee znaenje. Panju arheologa su na njih privukli
pronaeni slomljeni dijelovi posua i cigle isprane povremenim
padalinama. Ekspedicije, koje su financirali europski i ameriki
muzeji, poslane su na to podruje radi iskapanja i utvrivanja
onoga to se tu nalazi. Iskapanja su uskoro dokazala da su ti
breuljci zapravo stari gradovi. Gradska groblja, bilo bi bolje rei.
Babilon je bio jedan od njih. Na njega su negdje oko dvadeset
stoljea vjetrovi nanosili pustinjsku prainu. Kako je prvotno bio
izgraen od cigle, svi su se vanjski zidovi raspali i pretvorili u
prainu. Tako danas izgleda bogati grad Babilon. Toliko dugo je
naputen da nijedna iva dua nije ula za njega sve dok nije
otkriven paljivim otklanjanjem pijeska koji se stoljeima
nakupljalo na ulicama i sruenim ostacima velianstvenih
hramova i palaa.
Mnogi znanstvenici smatraju civilizaciju Babilona i ostalih
gradova u toj dolini najstarijom od svih za koje postoje potvreni
podaci. Pronaeni su zapisi za koje se sa sigurnou moe rei da
su stari 8000 godina. Zanimljiva injenica u vezi toga je nain na
koji su otkriveni ti podaci. U ruevinama Babilona otkriveni su
zapisi o pomrinama sunca. Moderni astronomi su spremno
izraunali vrijeme kada su te pomrine sunca bile vidljive u
Babilonu i tako uspostavili vezu izmeu njihovog i naeg
kalendara.

116

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Na taj smo nain dokazali da su prije 8000 godina Sumerani, koji

su nastanjivali Babiloniju, ivjeli u zatienim gradovima.
Moemo samo nagaati koliko su godina prije toga ti gradovi
postojali. Njihovi stanovnici nisu bili obini barbari koji su ivjeli
unutar zidina. Oni su bili obrazovani i produhovljeni ljudi. Po
onome to nam pisani podaci potvruju, oni su bili prvi graditelji,
prvi astronomi, prvi matematiari, prvi financijeri i prvi narod koji
je imao pisani jezik.
Ve smo spomenuli njihove sustave navodnjavanja koji su sunu
dolinu pretvorili u poljoprivredni raj. Ostaci tih kanala jo se
uvijek mogu nai, iako su uglavnom popunjeni nataloenim
pijeskom. Neki su bili tolikih dimenzija da je, kad su bili prazni,
desetak konja usporedo moglo proi njihovim dnom. Po veliini
se mogu usporediti s najveim kanalima u Coloradu i Utahu.
Osim to su navodnjavali posjede u dolini, babilonski su graditelji
osmislili jo jedan projekt jednake vanosti. Uz pomo velikog
sustava odvodnjavanja uspjeli su iskoristiti prostrano movarno
podruje na uu Eufrata i Tigrisa i takoer ga osposobiti za
obraivanje.
Herodot, grki putnik i povjesniar, posjetio je Babilon i jedini je
stranac koji ga je opisao. Njegovi zapisi daju slikoviti prikaz grada
i neobinih obiaja njegovih stanovnika. On spominje
nevjerojatno plodnu zemlju i obilnu etvu penice i jema.
Slava Babilona izblijedjela je, ali njegova je mudrost sauvana do
dananjeg dana. Zbog toga mnogo dugujemo pronaenim
zapisima. U toj dalekoj prolosti, papir nije postojao. Umjesto
toga, marljivo su urezivali svoje zapise na ploe od vlane gline.
Kad bi zavrili, pekli bi ih i one bi postale opeka. Povrina im je
bila oko petnaest puta dvadeset centimetara, a debljina je iznosila
dva i pol centimetra.
Te glinene ploe, kako ih inae zovu, koristile su se na isti nain
kako mi koristimo moderne naine pisanja. U njih su se urezivale
legende, poezija, povijest, kraljeve odredbe, zakoni o zemlji,
potvrde vlasnitva, zadunice, pa ak i pisma koja su se po
glasnicima slala u udaljene gradove. Iz tih glinenih ploa
dobivamo uvid u poslove ljudi. Primjerice, jedna ploa, oigledno
iz zapisa jednog vlasnika duana, svjedoi o tome da je na
odreeni datum imenovani muterija donio kravu i zamijenio ju za

117

George S. Clason

sedam vrea penice, od kojih je tri dobio odmah, a ostale etiri e

ga ekati kasnije.
Sigurno zakopane u unitenim gradovima, arheolozi su pronali
itave knjinice na tim ploama.
Jedno od najveih uda Babilona bile su ogromne zidine koje su
opasavale grad. Stari su ih narodi usporeivali s velikom
piramidom u Egiptu kao jednim od "sedam svjetskih uda".
Kraljica Semiramida zasluna je za podizanje prvih zidina tijekom
rane povijesti grada. Suvremeni arheolozi nisu uspjeli ui u bilo
kakav trag prvih zidina. Niti je poznata njihova visina. Iz zapisa
starijih pisaca procjenjuje se da su bile visoke od oko petnaest do
devetnaest metara, s vanjske strane obloene peenom ciglom, a
dalje zatiene dubokim opkopima punima vode.
Kasnije i poznatije zidine zapoete su oko est stotina godina prije
Krista, a poeo ih je graditi kralj Nabopolasar. Toliko je
ambiciozno zamislio njihovu ponovnu gradnju, da nije doivio
dovretak radova. Taj je zadatak ostao njegovom sinu Nabukodonosoru, ije je ime poznato iz Biblijske povijesti.
Visina i duina tih kasnijih zidina izaziva nevjericu. Pouzdani
autoriteti su potvrdili da su visoke oko sto ezdeset osam metara,
to je jednako visini moderne poslovne zgrade od petnaest katova.
Ukupna duina se procjenjuje na negdje izmeu etrnaest i
osamnaest kilometara. Vrh je bio toliko irok da je koija sa est
konja mogla proi njime. Od te velianstvene strukture danas je
sauvano malo, samo dijelovi temelja i opkopa. Nakon propadanja,
Arapi su dovrili unitenje lomljenjem cigli za druge graditeljske
pothvate.
Protiv zidina Babilona koraale su jedna za drugom pobjednike
vojske svakog osvajaa iz onog vremena. Mnogi su kraljevi
pokuali osvojiti Babilon, ali uzalud. Osvajake snage onoga
vremena ne treba shvaati olako. Povjesniari govore o takvim
brojevima kao to su 10.000 konjanika, 25.000 koija, 1.200
pjeakih postrojbi s po 1.000 vojnika po postrojbi. esto su bile
potrebne dvije ili tri godine pripremanja da bi se prikupio ratni
materijal i zalihe hrane kao i spomenute borbene snage.
Grad Babilon bio je ustrojen poput dananjih gradova. Imao je
ulice i duane. Prodavai su nudili svoju robu u naseljenim
etvrtima. Sveenici su sluili u velianstvenim hramovima.

118

Najbogatiji ovjek u Babilonu

Unutar grada nalazio se posebno ograen dio gdje se nalazila

kraljeva palaa. Zidine oko njega bile su vie od onih koje su
okruivale grad.
Babilonci su bili vjeti umjetnici. To ukljuuje kiparstvo,
slikarstvo, tkanje, obradu zlata i izradu metalnog oruja i
poljoprivrednih alata. Njihovi su draguljari stvorili neke od
najljepih komada nakita. Mnogi su sauvani iz grobnica bogatih
graana i izloeni su u vodeim svjetskim muzejima.
U veoma ranom stadiju povijesti, dok je ostatak svijeta sjekao
stabla sjekirama od kamena, a lovio i borio se kopljem i strijelama
s kamenim vrkom, Babilonci su koristili sjekire, koplja i strijele s
metalnim vrkom.
Babilonci su bili promuurni financijeri i trgovci. Koliko nam je
poznato, oni su bili izumitelji novca kao sredstva razmjene,
obveznica i pismenih isprava o vlasnitvu.
U Babilon su neprijateljske vojske ule tek 540.-te godine prije
Krista. ak ni tada zidine nisu osvojene. Pria o padu Babilona je
veoma neobina. Kir, jedan od najveih osvajaa onoga vremena,
namjeravao je napasti grad i osvojiti njegove vrste zidine.
Savjetnici Nabonida, Kralja Babilona, uvjerili su ga da ode pred
Kira i stupi u borbu s njim prije nego grad bude opkoljen. Nakon
poraza babilonske vojske, pobjegao je iz grada. Kir je tako uao na
otvorena vrata i osvojio grad bez otpora.
Od tada pa nadalje snaga i ugled grada su postupno poele opadati
sve dok, u razdoblju od nekoliko stotina godina, nije u potpunosti
naputen, zaboravljen, preputen vjetrovima i olujama koje su ga
ponovno sravnile s pustinjskom zemljom iz koje je sva ta veliina
iznikla. Babilon je pao, nikada se vie nije digao, ali moderna mu
civilizacija duguje mnogo.
Vrijeme je smrvilo u prainu ponosne zidove njegovih hramova,
ali mudrost Babilona i dalje ivi.

119

KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin

Moslavaka 9, tel.: 042/241-000
fax: 042/241-828
www.kz.hr
e-mail: info@kz.hr
Lektura i korektura: Sanja urin
Grafika priprema: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin
Naklada: 1000 primjeraka
Tisak: Tiskara Zelina

120