Energetski Sustavi Veljko Filipan

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA
Koprivnica 22.11.2011.
ENERGETSKI SUSTAVI
PREDAVA:
prof. dr. sc. Veljko Filipan, dipl. ing. stroj.

1) FKIT Sveuilite u Zagrebu
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije
Zavod za termodinamiku, strojarstvo i energetiku
2) HKIS Hrvatska komora inenjera strojarstva
Sekcija za energetsko certificiranje
HKIS

UVOD
Direktiva EPBD I (2002/91/EC od 16.12.2002.) i Direktiva EPBD II
(2010/31/EU od 19.05.2010.) Europskog parlamenta i Vijea
O energijskim (energetskim) znaajkama (svojstvima) zgrada
- promovira poboljanje uinkovitosti koritenja energije u zgradama
putem isplativih mjera uzimajui u obzir vanjske klimatske uvjete uz
ouvanje zadovoljavajue kvalitete unutarnjeg zraka
Implementacija EPBD direktive u hrvatsko zakonodavstvo kroz niz
zakona i tehnikih propisa te prihvaanjem niza europskih normi.
Uvode se:
- energetski pregledi i energetsko certificiranje zgrada
- energetski pregled kotlova za grijanje nazivne snage 20 kW
i sustava za klimatizaciju nazivne snage 12 kW
2
HKIS

Pravilnik o ECZ propisuje da energetski pregled zgrade:

- obvezno ukljuuje i analize energetskih svojstava sustava grijanja i hlaenja,
sustava klimatizacije i ventilacije i sustava za pripremu potrone tople vode,
- ukljuuje i potrebna mjerenja gdje je to nuno za ustanovljavanje energetskog
stanja i/ili svojstava,
Energetskim pregledom se utvruje:
- nain koritenja energije
- sustavi i mjesta na kojima su prisutni veliki gubici energije.
Cilj energetskih pregleda je:
- utvrivanje uinkovitosti/neuinkovitosti potronje energije te
- donoenje zakljuaka i preporuka za poveanje energetske uinkovitosti.
3
HKIS

ENERGETSKI SUSTAVI U ZGRADAMA

Tehniki sustavi zgrada u kojima se troi energija:
- sustavi grijanja prostora
- sustavi pripreme sanitarne tople vode (PTV)
- sustavi hlaenja prostora
- sustavi ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije
- sustavi rasvjete
- sustavi automatizacije i upravljanja
- kuanski ureaji (tednjaci, hladnjaci, usisavai, pegle, )
- uredska i openito ICT oprema (raunala, telefoni, televizori, )
- ostala oprema zgrada (dizala, liftovi, pokretne stepenice, )
Udio potronje u pojedinim sustavima ovisi o vrsti zgrada, tehnikim
karakteristikama, starosti zgrada, nainu gradnje, vanjskim
klimatskim faktorima,
4
HKIS

Zgradarstvo ogroman potroa energije

Analizama je meutim utvreno da postoji
i veliki potencijal uteda energije u zgradama
5
HKIS

Energetski sustavi u zgradi osim osnovne namjene (odravanje

temperature i ostalih parametara ugodnog i zdravog rada i boravka)
trebaju ispunjavati i sljedee zahtjeve:
- sprjeavanje irenje poara
- sprjeavanje ugroavanja okoline
- ogranienje razine buke
- sprjeavanje ozljeivanja korisnika
- sprjeavanje prijenosa vibracija
- osiguravanje racionalnog koritenja energije
Da bi se ouvala potrebna svojstva tehnikih sustava tijekom itavog
ivotnog vijeka (vijeka trajanja sustava) oni se moraju odravati.
Odravanje energetskih sustava podrazumijeva:
- redovite preglede sustava, u razmacima i na nain odreen
projektom i pisanom izjavom izvoaa radova,
- izvanredne preglede sustava nakon nekog izvanrednog
dogaaja ili po inspekcijskom nadzoru.
6
HKIS

Energija
izvori, oblici i
pretvorbe energije
7
HKIS

Uinkovitost pretvorbe energije:
en =
en =
iskoritena (izlazna) energija rad + iskoristiva izlazna toplina

=
utroena (ulazna) energija
ulazna toplina
W + Qizl
Qul
primjeri mogue energetske uinkovitosti nekih realnih energetskih

sustava za pretvorbu kemijske energije goriva u elektrinu energiju:
Energetski sustav
Parne elektrane (konvencionalno izgaranje)
0,25 0,40 (0,45)
Plinske elektrane
0,20 0,35 (0,40)
Dizelske elektrane
0,35 0,45 (0,52)
Elektrane s kombiniranim procesom
0,45 0,55 (0,60)
Kogeneracijske elektrane
0,50 0,80 (0,90)

8
HKIS

Tijek procesa koritenja

energije kod plinske i
elektro pei
Ukupna potronja
energije jedne
privatne kue
9
HKIS

SUSTAVI GRIJANJA
Osnovne komponente sustava
10
HKIS

Podjela sustava grijanja prema

smjetaju izvora topline:
Pojedinana (lokalna) grijanja:
izvor topline u grijanoj prostoriji
Centralna grijanja: izvor topline
na jednom mjestu u graevini,
etano grijanje = jedan ogrjevni ureaj
po stanu u graevini s vie stanova
Daljinska grijanja: izvor topline
u centralnoj toplani iz koje se snabdijeva
jedna ili vie grupa graevina,
stambeni blokovi ili gradske etvrti.
11
HKIS

Prednosti centralnih grijanja u odnosu na lokalna:

- smanjen broj loita i dimnjaka i smanjeno zagaivanje okoline
- nema prenoenja goriva i pepela u prostorima za boravak ljudi
- vea ekonominost iskoritenja goriva
- manji potreban prostor za smjetaj ogrjevnih tijela
- manje posla pri opsluivanju
Prednosti daljinskih grijanja u odnosu na centralna grijanja:
- vei stupanj korisnosti
- mogunost koritenja jeftinijeg goriva
- manje zagaenje okolia (bolja kontrola izgaranja, proiavanje
dimnih plinova)
- manja opasnost od poara
- vea sigurnost u radu
- struno rukovanje i odravanje.
12
HKIS

Individualni sustavi
13
HKIS

toplozrano grijanje
14
HKIS

Centralni izvori kotlovi

Podjela kotlova:
- prema mediju koji zagrijavaju: toplovodni, vrelovodni, parni, uljni
- prema materijalu izrade: lijevani, elini, aluminijski, kombinirani
- prema radnom nadtlaku: kotlovi niskog tlaka (<1,0 bar, odn.
<120oC), kotlovi visokog tlaka (>1,0 bar, odnosno >120oC)
- prema toplinskom uinku (snazi): mali, srednji, veliki (bez tono
odreenih granica; uobiajeno: mali do 50 kW, srednje 50 do 500
kW, a veliki iznad 500 kW)
- prema konstrukciji i vrsti goriva: kotao na kruta goriva, plinski
kotao (kotao na plin), uljni kotao (kotao na loivo ulje), kombinirani
npr. uljno-plinski kotao, elektrini kotao; u novije doba razvijeni su
posebno kotlovi za biomasu: kotao na sjeku, pirolitiki kotao za
brikete ili cjepanice, kotao za pelete, itd.
- prema izvedbi i nainu rada plamenika: kotao s atmosferskim
plamenikom, kotao s ventilatorski plamenikom
- postoji jo niz drugih moguih podjela kotlova
15
HKIS

Primjeri kotlova:
kotao na pelete
pirolitiki kotao na biomasu
16
HKIS

plinski kotao s ventilatorom

17
HKIS

Prema uinkovitosti koritenja energije kotlovi se uobiajeno dijele na:

standardne, niskotemperaturne, kondenzacijske
Standardni kotlovi obino rade s povienim temperaturama vode (od
70C do 90C); imaju manji stupanj korisnosti.
Niskotemperaturni kotlovi (NT kotlovi) mogu kontinuirano raditi i s
temperaturom povratne vode t 35C. Osim u iznimnim
sluajevima, ne dolazi do kondenzacije dimnih plinova na
izmjenjivakim povrinama. Kod ovih se kotlova temperatura
polazne vode i dimnih plinova sniavaju u skladu s krivuljom grijanja
parcijalnim optereenjem, ime se smanjuju i gubici zraenja i
pogonske pripravnosti. Stupanj korisnosti je vii od standardnih k.
Kondenzacijski kotlovi su kotlovi s iskoritavanjem latentne topline
sadrane u plinovima izgaranja putem kondenzacije vodene pare.
To su kotlovi s najviim stupnjem korisnosti.
18
HKIS

94/111=85%
108/111=97%
19
HKIS

Uinkovitost novih kotlova prema normama
20
HKIS

21
HKIS

22
HKIS

23
HKIS

Daljinski sustavi grijanja - omoguuju distribuciju toplinske energije

na vee udaljenosti (gradske toplane i mini toplane gradskih etvrti).
Toplina se razvodi magistralnom mreom cjevovoda do grijanih
objekata (zgrada). Uobiajeni reim vrelovodnog sustava je od
70/50 C (ljeti) do 120/80 C u standardnom zimskom reimu.
U zgradi se toplina transformira za potrebe sustava grijanja i PTV preko
izmjenjivaa topline u toplinskim podstanicama.
24
HKIS

25
HKIS

Ogrjevna tijela - elementi sustava grijanja za neposredan prijenos

topline na zrak i odravanje eljene temperatura prostora.
Individualni (pojedinani) izvori - grijanje prostora izravnom predajom
topline prostoru (npr. kamini, el. radijatori, grijalice i sl.)
Centralni i daljinski izvori razvod ogrjevnog medija kao prijenosnika
topline do ogrjevnih tijela smjetenih u grijanim prostorima.
Vrste ogrjevnih tijela:
- radijatori (lankasti, ploasti, posebne izvedbe)
- konvektori (podni, stropni, parapetni)
- kaloriferi
- panelne ogrjevne povrine
- sustavi grijanja s grijanim plohama prostora (podne, zidne i
stropne plohe)
- povrinski sustavi grijanja (podno, zidno i stropno grijanje)
- posebne izvedbe
26
HKIS

Mjesto ugradnje ogrjevnog tijela - najee ispod ostakljenih ploha

radijatori - ispod prozora (tzv. parapet)
konvektori - u pod ispod velikih ostakljenih ploha
cijevi podnog grijanja (blizu ostakljenih ploha gui raspored)
povrinski sustavi grijanja
- kao ogrjevna tijela koriste graevne elemente plohe prostorije:
pod, zidove i strop
- izmjena topline zraenjem i konvekcijom
- sniene temperature ogrjevnog medija (npr. 55/45C, 40/30C)
- izvori topline: niskotemperaturni i kondenzacijski kotlovi,
solarni sustavi i dizalice topline
- nuna je konstrukcijska prilagodba graevnih elemenata ploha
prostorije
27
HKIS

Ogrjevna tijela primjeri
Ogrjevna tijela za prijenos topline slobodnom konvekcijom i zraenjem (radijatori)

Ogrjevna tijela za prijenos topline konvekcijom (konvektori i ventilokonvektori)
28
HKIS

Elementi povrinskih sustava grijanja (stropno, zidno i podno grijanje)
29
HKIS

Sustavi za pripremu potrone tople vode (PTV):
30
HKIS

31
HKIS

Cirkulacijska crpka se ugrauje u svrhu trenutnog

osiguranja tople vode na izljevnom mjestu (troilu). Ona
je ujedno i potroa elektrine energije; sustavom
automatske regulacije njezin se rad stoga treba
programirati u funkciji vremena potronje PTV-a.
Kod sustava PTV treba obratiti posebnu panju na
sprjeavanje pojave bakterija legionele, usljed ustajalosti
vode u sustavu i pogodne temperature za njezin razvoj
(32 i 42C).
Legionela se rjeava periodikim pregrijavanjem vode u
sustavu PTV-a na ~80C. Temperatura u svakom
sluaju treba biti vea od 65C!
32
HKIS

Akumulacijski spremnici PTV s direktnim zagrijavanjem - kod manjih

stambenih objekata i obiteljskih kua;
Uobiajena priprema PTV-a u sklopu izvora topline (kotlova) za grijanje
Toplinski izvori za pripremu PTV-a - od klasinih do alternativnih izvora
topline (vrlo esto u kombinaciji sa solarnim kolektorima).
Solarni sustavi za pripremu PTV-a najee se koriste kao dodatni
izvor topline; osnovni izvori su plinski, uljni ili elektrini kotlovi.
Osnovni dijelovi solarnih sustava su:
a) kolektor
b) spremnik tople vode s izmjenjivaem topline
c) solarna stanica s crpkom i regulacijom
d) razvod s odgovarajuim radnim (solarnim) medijem.
33
HKIS

Solarni sustavi za pripremu potrone tople vode
1. Solarni kolektori
2. Solarni polazni vod
3. Solarni povratni vod
4. Kotao za dodatno grijanje
5. Ekspanzijska posuda
6. Crpna stanica
7. Ulaz hladne vode
8. Spremnik potrone tople vode
9. Izlaz potrone tople vode
34
HKIS

Efikasnost solarnog sustava
35
HKIS

Mogunosti koritenja
Suneve energije u
zgradarstvu
36
HKIS

Sustav regulacije i upravljanja

Osnovni zadaci:
pouzdan pogon sustava uz osiguravanje odgovarajueg stupnja
ugode, uinkovito gospodarenje energijom, poveanje pogonske
sigurnosti i zatite sustava od smrzavanja, pregrijavanja,
prekoraenja tlaka i sl., pojednostavljenje rukovanja sustavima
Osnovni principi rada:
1) regulacija toplinskog uina (Q) promjenom protoka medija (m):
Q = f(m) uz = konst.
2) regulacija toplinskog uina(Q) promjenom temperature medija ():
Q = f() uz m = konst.
Openito se za procese grijanja toplinski uin usklauje s promjenom
vanjske temperature, dok se PTV-a grije na stalnu vrijednost
temperature: max=45C za opu potronju, a za kuhinje max= 65C.
37
HKIS

Regulacija sustava grijanja prema mjestu zahvata moe biti:

1) pojedinana-lokalna (regulacija temperature zraka u svakoj
prostoriji zgrade zasebno putem sklopa regulacijskog ventila i
temperaturnog osjetnika unutar reguliranog prostora)
npr. termostatski ventil na ogrjevnom tijelu
2) centralna (regulacija temperature zraka u svim prostorijama iz
jednog centralnog mjesta za svaku prostoriju ili prema regulaciji
temperature u referentnoj prostoriji).
a) regulacija temperature ogrjevnog medija u toplinskom izvoru
putem temperaturnog osjetnika koji upravlja radom plamenika
kod kotlova ili radom regulacijskog ventila kod izmjenjivaa
topline.
b) regulacija temperature vode u kotlu prema sobnoj temperaturi
c) regulacija temperature polaznog voda u ovisnosti o vanjskoj
temperaturi
38
HKIS

Primjeri:
39
HKIS

UINKOVITOST SUSTAVA GRIJANJA

Osim gubitaka topline samog izvora postoje i gubici cijevne mree razvoda i
regulacije. Ukupna uinkovitost sustava grijanja moe se izraziti kao:
u= k x c x r
gdje su: K uinkovitost toplinskog izvora, C uinkovitost mree cjevovoda, r
uinkovitost sustava regulacije.
Uinkovitost pojedinih ureaja za pretvorbu energije (pei, kotlovi, grijalice)
odreuje se mjerenjem prema odgovarajuim normama ili se na temelju
iskustva i prethodnih mjerenja odreuje prema tablicama i dijagramima.
dio sustava
uvjeti
uinkovitost, %
cijevna mrea
ovisno o duljini i kvaliteti

izolacije te razvodu cijevi
95 do 98
regulacija
centralna, automatska
95
runa, kontrolirana
92
runa, nekontrolirana
90
40
HKIS

GORIVO
VRSTA TOPLINSKOG IZVORA
UINKOVITOST, %
kruto
pei i tednjaci
60 do 75
kotlovi, starija izvedba
60 do 75
kotlovi, nova izvedba
80 do 90
kotlovi na razliitu biomasu
82 do 92
kotlovi na pelete
87 do 92
kotlovi na sjeku
85 do 90
kombinirani kotlovi
70 do 78
kombinirani kotlovi (kruto/tekue)
65 do 75
standardni
85 do 90
niskotemperaturni
90 do 95
standardni
92 do 95
niskotemperaturni
95 do 98
kondenzacijski
100 do 108 *)
tekue
plinovito
41
HKIS

Dizalice topline (toplinske pumpe, toplinske crpke)
42
HKIS

geotermalna dizalica topline
43
HKIS

view of .exe file
44
HKIS

MOGUNOSTI POBOLJANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTI

Opa naela analize potencijala utede energije u zgradi
Grijanje prostora
- najvei potencijal na strani tehnikih sustava zgrada
- ogrjevna tijela - birati najuinkovitija prema vrsti grijanog prostora,
te paziti na njihov optimalan raspored
- posvetiti panju lociranju toplinske stanice obzirom na troila i
dobro izolirati razvod cjevovoda
- iskoritavati otpadnu toplinu iz drugih izvora za predgrijavanje
medija
ili za samo grijanje
- ugraditi odgovarajuu regulaciju i po mogunosti automatizaciju
- kotlovi/kotlovnice/redukcijske stanice - izvedbom, kvalitetom,
odabirom goriva, eksploatacijom i odravanjem imaju odluujui
utjecaj na racionalno koritenje toplinske energije.
45
HKIS

Poveanju energetske uinkovitosti mogu doprinjeti:

1) poboljanje energetskih svojstava sustava grijanja, kao i njihovih specifinih
podsustava, kao npr.:
- zamjena standardnih kotlova niskotemperaturnim ili kondenzacijskim
kotlovima uz uvoenje niskotemperaturnog grijanja
- ugradnja termostatskih ventila i razliitih termostatskih glava
- poboljanje sustava regulacije i upravljanja
- povrat toplinske energije iz otpadnog zraka u sustavima ventilacije i
- uvoenje prirodnog provjetravanja
2) zamjena energenta i koritenje obnovljivih izvora energije, kao npr.:
- prelazak na daljinsko/blokovsko grijanje ili hlaenje,
- decentralizirani sustavi za opskrbu energijom iz obnovljivih izvora energije,
- dizalice topline i koritenje okolia kao toplinskog izvora,
- kogeneracija i trigeneracija,
- sunani sustavi za grijanje, pripremu potrone tople vode i hlaenje,
- biomasa, proizvodnja bioplina.
46
HKIS

Alternativni sustavi opskrbe energijom su na primjer:

- decentralizirani sustavi koji koriste obnovljive izvore
(suneva energija, geotermalna energija, okolina i otpadna energija,
energija vjetra i drugih obnovljivih izvora)
- kogeneracija i trigeneracija
- sustavi daljinskog ili blokovskog grijanja i hlaenja
- dizalice topline
- kondenzacijski i niskotemperaturni kotlovi
- drugi sustavi s povratom topline
Pojam alternativni sustavi terminoloki se esto poistovjeuje s obnovljivim
izvorima energije. Meutim mogue je i ire tumaenje termina
alternativni u smislu nekonvencionalni, drugi, drugaiji, koji nije u
uobiajenoj primjeni.
47
HKIS

Primjer: Zamjena standardnog kotla niskotemperaturnim ili kondenzacijskim

Pri zamjeni starog kotla i odabiru novog izvora toplinske energije u sustavu
grijanja, svakako treba razmotriti mogunosti ugradnje niskotemperaturnog ili
kondenzacijskog kotla radi to boljeg iskoritenja izvora energije.
Na raun poveanog stupnja korisnosti novog izvora topline, takvom se zamjenom
moe postii poveanje energetske uinkovitosti (odnosno uteda u
potronji goriva) koje se moe odrediti prema sljedeem izrazu:
E = (Es En) / Es = 1 (En / Es) = 1 (s / n )
Uz pretpostavku da je stari kotao imao korisnost s =68%, a novi niskotemperaturni
n = 89,5% (prema normi EN303, dijagram na slajdu 30 za snagu 25 kW),
uteda goriva, odnosno poveanje energetske uinkovitosti samog toplinskog
izvora e iznositi 24%.
Ako se isti stari kotao zamijeni novim kondenzacijskim kotlom prosjenog stupnja
korisnosti 95,4% (prema istom dijagramu na slajdu 30) uteda goriva moe
iznositi ak 29%.
48
HKIS

Pri uvoenju niskotemperaturnog ili kondenzacijskog kotla potrebna je i adaptacija

dimnjaka. Poeljna je koaksijalna izvedba dimovodnih kanala i kanala za dovod
zraka u postojee vertikale kako bi se vanjski zrak predgrijavao izlaznim
dimnim plinovima.
Takoer, uvoenjem kondenzacijskog kotla potrebna je promjena i u sustavu
grijanja odnosno uvoenje niskotemperaturnog grijanja. Naime, da bi se
postigao puni kondenzacijski efekt s iskoritenjem gornje ogrjevne vrijednosti
goriva, temperatura polazne vode u krugu grijanja ne smije prelaziti 55 C.
Ogrjevna tijela moraju zadovoljiti potrebe grijanja uz medij nie temperature.
Potrebna ogrjevna povrina moe se odrediti uz poznavanje temperaturne
razliku povrine radijatora i sobnog zraka prema izrazu
t = [(tV + tR )/2] - tO
gdje su tV temperaturu polazne, a tR povratne vode i tO temperaturu okoline.
Za tipian standardni radijator i jednaku ogrjevnu snagu pri reimu kondenzacije
potrebna je 2,5 do 3 puta vea povrina radijatora. Pored izmjena radijatora,
preporuljivo je razmotriti i druge opcije koritenja medija nie temperature, kao
to je podno grijanje, priprema dodatnih koliina PTV i drugo. Uz ovaj zahvat se
podrazumijeva i ugradnja kvalitetnog regulacijsko-upravljakog sustava.
49
HKIS

Ugradnja termostatskih ventila i razliitih termostatskih glava

Najei problem u sustavima grijanja je to ne postoji regulacija temperature
prostora po pojedinim prostorijama. Takav sustav dovodi do toga da se zgrada
jednako grije bez obzira na stvarno potrebnu temperaturu u pojedinim
prostorijama. Posljedica je pregrijavanje pojedinih prostorija, a zbog
nemogunosti jednostavnog reguliranja temperature osim provjetravanjem
prisutni su veliki gubici topline.
Jedno od najjednostavnijih rjeenja je postavljanje termostatskog ventila koji s
termostatskom glavom ini termostatski set. On regulira temperaturu prostorije
na nain da upravlja protokom ogrjevne vode kroz dotini radijator.
Uteda u potronji energenta koju moe ostvariti adekvatni termostatski set,
prosjeno iznosi oko 10 %, premda u nekim sluajevima veih pregrijavanja
prostora uteda moe iznositi i do 20 %.
Kako bi se postigla maksimalna uinkovitost termostatskog seta, potrebno je
provjeriti ili osigurati optimalan hidrauliki balans cijevne mree koji se postie
ugradnjom ventila za hidrauliko balansiranje.
50
HKIS

LITERATURA
1) Grupa autora: Predavanja za izobrazbu za energetsko certificiranje, Hrvatska
komora inenjera strojarstva, Zagreb, 2010.
2) Grupa autora: Prirunik za energetsko certificiranje zgrada, UNDP, Zagreb,
2010.
HVALA NA PANJI!
vfilipan@fkit.hr
51
HKIS

Energetski Sustavi Veljko Filipan

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Energetski Sustavi Veljko Filipan

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

prof. dr. sc. Veljko Filipan, dipl. ing. stroj.

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Pravilnik o ECZ propisuje da energetski pregled zgrade:

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

ENERGETSKI SUSTAVI U ZGRADAMA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Zgradarstvo ogroman potroa energije

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Energetski sustavi u zgradi osim osnovne namjene (odravanje

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Uinkovitost pretvorbe energije:

iskoritena (izlazna) energija rad + iskoristiva izlazna toplina

primjeri mogue energetske uinkovitosti nekih realnih energetskih

0,25 0,40 (0,45)

0,20 0,35 (0,40)

0,35 0,45 (0,52)

Elektrane s kombiniranim procesom

0,45 0,55 (0,60)

0,50 0,80 (0,90)

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Tijek procesa koritenja

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Podjela sustava grijanja prema

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Prednosti centralnih grijanja u odnosu na lokalna:

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Centralni izvori kotlovi

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

pirolitiki kotao na biomasu

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

plinski kotao s ventilatorom

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Prema uinkovitosti koritenja energije kotlovi se uobiajeno dijele na:

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Uinkovitost novih kotlova prema normama

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Daljinski sustavi grijanja - omoguuju distribuciju toplinske energije

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Ogrjevna tijela - elementi sustava grijanja za neposredan prijenos

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Mjesto ugradnje ogrjevnog tijela - najee ispod ostakljenih ploha

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Ogrjevna tijela primjeri

Ogrjevna tijela za prijenos topline slobodnom konvekcijom i zraenjem (radijatori)

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Elementi povrinskih sustava grijanja (stropno, zidno i podno grijanje)

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Sustavi za pripremu potrone tople vode (PTV):

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Cirkulacijska crpka se ugrauje u svrhu trenutnog

Seminar: ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Akumulacijski spremnici PTV s direktnim zagrijavanjem - kod manjih