SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................2
OSNOVNI POJMOVI I POSLJEDICE NASILJA U OBITELJI...............................................3
Osnovni pojmovi.....................................................................................................................3
Posljedice nasilja u obitelji......................................................................................................3
UZROCI NASILJA U OBITELJI...............................................................................................6
ZATITA DJECE I PREVENCIJA NASILJA U OBITELJI.....................................................7
Zatita......................................................................................................................................7
Prevencija................................................................................................................................7
ZAKLJUAK...........................................................................................................................11
LITERATURA..........................................................................................................................12

UVOD
Nasilje postoji u gotovo svim podrujima ovjekovog ivota. Gotovo svi segmenti
njegova ivota zahvaeni su nekim oblikom nasilja.
Zastraujua je injenica da su i djeca, kao naslabiji pripadnici ljudske zajednice vrlo
esto rtva nekog oblika nasilja.
Nasilje u obitelji obino se promatra kao nasilje u odnosu izmeu mua i ene, no u
velikom broju sluajeva nasilnom ponaanju izloena su i djeca ili izravno ili prisustvuju
nasilnikom ponaanju izmeu roditelja. ak i ako nisu prisutna nasilikom ponaanju mogu
ga uti iz susjedne prostorije, a ponekad ele i intervenirati odnosno prekinuti sukob, potraiti
pomo ili zatiti slabijeg roditelja.
Posljedice izloenosti nasilju kod djece imaju direktan utjecaj na njihov psihofiziki
razvoj i mogu uzrokovati razliite emocionalne i druge reakcije.
Mnogi ljudi kasnije u ivotu pate zbog proivljenog zlostavljanja, pogotovo ako se to
traumatino iskustvo ne prepozna i adekvatno ne lijei. Posljedice mogu biti velike i trajne.
Istraivanja pokazuju da djeca koja su bila izloena obiteljskom nasilju pokazuju itav
niz psiholokih, emocionalnih i zdravstvenih problema kao to su : kognitivni deficit,
adolescentno neprijateljstvo i agresivnost, tekoe u kasnijim intimnim vezama sa suprotnim
spolom, itd.
Prema tome, djeca su daleko osjetljivija i bespomonija od odraslih rtava u bilo
kojem obliku nasilja, pa su i posljedice daleko opasnije i teko ih je kasnije ispraviti, ako ih je
uope ikako mogue ispraviti, odnosno izlijeiti.

OSNOVNI POJMOVI I POSLJEDICE NASILJA U OBITELJI

Osnovni pojmovi
Nasilje u obitelji svaki je oblik tjelesnog, psihikog, spolnog ili ekonomskog nasilja.
Postoji vie oblika nasilja koje moemo grupirati u tri osnovne skupine: emocionalno,
fiziko i seksualno. Emocionalno zlostavljanje smatra se jedim od najteih oblika obiteljskog
nasilja, a obuhvaa odbacivanje, vrijeanje, izolaciju, teroriziranje, verbalne napade i slino.
Takav tip zlostavljanja ostavlja trajne posljedice na djetetovu psihu i moe izazvati ozbiljne i
trajne poremeaje u njegovom emocionalnom razvoju. Seksualno i fiziko zlostavljanje uvijek
je povezano sa emocionalnim, odnosno fiziki i seksualno zlostavljano dijete je uvijek i
emocionalno zlostavljano.
Kako bi dijete nauilo iskazati osjeaje na socijalno prihvatljiv nain potreban je
normalan emocionalan razvoj. Ako emocionalni razvoj ne napreduje, odnosno ako je dijete
rtva emocionalnog zlostavljanja ono se nee nauiti nositi sa frustracijama, nee imati
pozitivne emocije prema sebi i nee slati emocionalne poruke drugima. Nastati e problemi,
ne samo u odnosu prema samome sebi, ve i u odnosu prema drugima.
U obiteljima u kojima postoji nasilje, ono se ne pojavljuje kao izolirani napad, ve se
cikliki ponavlja i postoji povijest zlostavljanja. Ako su oba roditelja ukljuena u nasilje,
postoji konflikt izmeu lojalnosti djeteta prema zlostavljau ili prema rtvi. Djeca takoer
mogu dobiti dojam da je nasilje prihvatljivo kao normalan dio veze izmeu dvoje odraslih, te
najee i samo u kasnijim odnosima je zlostavlja ili pokazuje neke druge oblike drutveno
neprihvatljivog ponaanja. Osim to su uz ene, djeca najee rtve nasilja, istraivanja
pokazuju da osim od strane oeva zlostavljaa, djeca su zlostavljana i od strane zlostavljanih
majki i to sva puta ee nego od strane majke koja nije zlostavljana.
Posljedice nasilja u obitelji
Obitelj je najvanija u razvoju i odgoju ovjeka, posebice majka s kojom dijete stvara
prva iskustva. Dijete e takav model odnosa ugraditi u svoj sustav vrijednosti i poistovjetiti
se s njim. Djeca koja odrastaju u obitelji u kojoj je prisutno nasilniko ponaanje mogu i
svakodnevno svjedoiti takvom nasilju. Takvo okruenje u kojem je nasilje prihvatljivo
sredstvo za rjeavanje problema i gdje je fizika dominacija temelj odnosa meu roditeljima
3

utjee na djetetov kasniji pogled na svijet to moe utjecati na sve druge odnose kasnije u
ivotu.
Primjerice, djeaci koji su bili zlostavljani su skloniji agresivnosti prema svojim
vrnjacima i emocionalnim partnerima, te su skloniji kriminalnom ponaanju, dok djevojice
koje su bile zlostavljane ili svjedoile nasilnikom ponaanju esto se pokoravaju i prihvaaju
nasilje os strane svojih vrnjaka ili prijatelja.
Prema istraivanjima ak 80% adpolescenata koji su poinili kaznena djela bilo je
zlostavljano ili zanemareno u djetinjstvu.
Odnos majke i djeteta iznimno je vaan u djetetovoj najranijoj dobi. Djeca koja
odrastaju u obiteljima u kojima postoji nasilje imaju razne potekoe u odrastanju jer im
majke nisu dovoljno dostupne zbog toga to su i same okupirane stresom i posljedicama
nasilja. Takva djeca imaju problema sa privrenou i nestabilnou, to dovodi do
mnogobrojnih problema. Istraivanja upuuju na to da se posljedice nasilja ili odrastanja u
nasilnikim obiteljima manifestiraju na razne naine i u raznim podrujima djetetova ivota:
- u razvoju djetetove panje
- na podruju uenja, memoriranja
- pojava impulzivnosti
- djeca imaju slabiji uspjeh u koli
- razvijaju se poremeaji na podruju hranjenja
- sklonost raznim sredstvima ovisnosti
- nisko samopouzdanje
- nesigurnost i strah
Izloenost nasilju i ivot u nasilnikoj obitelji dovodi do smanjenja motivacije i loijeg
daljnjeg kolovanja djeteta, te ak i naputanje kolovanja. Vrlo esto kod djeteta javljaju se i
poremeaji prilagoavanja kao to su depresija, anksioznost, samodestruktivno ponaanje,
nemogunost kontrole emocija i sl. Takoer primjeuje se i pojava agresije pri usporedbi s
djecom koja nisu bila zlostavljanja.

Zanemarivanje djece obino ne spominjemo kada priamo o zlostavljanju djece, jer u

veini sluajeva, prema definicijama, nasilje nije prosutno. No, kako je zanemarivanje samo
po sevi nedostatak odgovarajue brige i od strane roditelja prema djetetu, jasno je da je i
zanemarivanje oblik nasilja u obitelji prema djetetu.
Dijete koje je nezatieno od ozljeda, ije potrebe nisu zadovoljene dolazi u situaciju
da ga druga djeca izoliraju zbog njegove emocionalne, edukativne ili zdravstvene
zanemarenosti, to dovodi opet do nasilnog djelovanja na dijete.
U kolama se tako esto moe vidjeti primjer zanemarenog djeteta. Takvo dijete traiti
e panju na sve mogue naine, a ponekad i biti agresivno ili stvarati nered, samo kako bi
netko na njega obratio panju. Neka djeca su otvorenija i ele biti nastavnikovi ljubimci i
trude se napraviti sve najbolje to mogu, kako bi dobili pohvalu za uinjeno dobro, to im kod
kue, u obitelji nedostaje. Takoer moe se javiti i nekoncentriranost u uenju. Djeca e traiti
svu panju nastavnika zaboravljajui na ostale uenike u razredu, te ako se na njih ne obrati
pozornost koju trae skloni su odustajanju ili u nekim sluajevima stvaranju nereda.
Posljedice seksualnog zlostavljanja kod djeteta stvaraju lou sliku o sebi. Djeca sebi
pripisuju krivnju za takva dogaanja, pa se kod njih razvijaju sram, krivnja, a kasnije u ivotu
mogu se pojaviti i poremeaji u seksualnom funkcioniranju, te razne seksualne disfunkcije.
Kod djece koja svjedoe nasilju, no sama nisu zlostavljanja, pojavljuju se uplaenost,
tjeskoba i preosjetljivost. Djeca se osjeaju krivima jer misle da su mogla sprijeiti nasilje ili
se javlja tuga ako se roditelji razvedu. Tuguju to vipe nemaju obitelj, a vrlo esto imaju i
podvojene stavove o zlostavljau. U isto vrijeme mogu i voljeti i mrziti primjerice oca
zlostavljaa ili ga ele istovremeno i kazniti i zatiti rtvu, to je naravno izrazito neugodno i
preveliko psihiko optereenje za dijete.

UZROCI NASILJA U OBITELJI

Uzroci i posljedice emocionalnog zlostavljanja mogu biti razni, a najzastupljeniji su
oni koji se temelje na psihijatrijskim bolestima ili su vezani uz poremeaje zlostavljaa, zatim
esti uzroci su i depresija kod majke ili roditelji koji su zbog ekonomske situacije ili neeg
drugog, zaokupljeni nekim strahom i krivnjom te su u nemogunosti odgovoriti na djetetove
psiholoke potrebe. Kod fizikog zlostavljanja uzroci su esto ujedno i posljedica, odnosno
roditelji koji su skloni fizikom zlostavljanju djeteta, najee su i sami bili zlostavljani u
djetinjstvu, te uzrok moe biti i neslaganje, tj. nejednaki stavovi o odgoju djeteta.
Alkohol i droga takoer se sve ee spominju kao uzroci nasilja u obitelji. Iako ne
direktno, alkohol i opijati potiu navalu adrenalina, daju zeleno svijetlo primitivnom dijelu
mozga koji strah, anksizonost i tjeskobu pretvara u agresiju. Dodatni imbenici takoer su i
stupanj obrazovanosti roditelja, zatim nezaposlenst te karakteristike susjedstva, a takoer
postoje i bioloki uzroci. Istraivanja pokazuju da postoje genetske predispozicije za neke
osobine i ponaanja koji kasnije postaju fenotipska.
Karakteristike roditelja koji su zlostavljai su najee :
-

prevelika oekivanja od djeteta

loi obiteljski odnosi
nezadovoljstvo djecom i ulogom roditeljstva
socijalna izoliranost
ekonomska nestabilnost i slab socioekonomski status

ZATITA DJECE I PREVENCIJA NASILJA U OBITELJI

Zatita
U zatiti djece od nasilja vaan je preventivni rad. On ukljuuje edukaciju drutva i
zajednice o problemima nasilja u obitelji, zatim pruanje pomoi djeci, mladima i obiteljima
putem drutvenih institucija.
Djeca koja su proivjela zlostavljanje najee su duboko traumatizirana. Takva djeca
ne osjeaju se sigurno i ne vjeruju da ih itko moe zatiti i pomoi im. Karakterizira ih
nesigurnost i nemogunost uspostavljanja sigurne emocionalne veze, te esto krivo
interpretiraju ponaanje drugih ljudi, te pomo stoga rijetko trae. Znakovi zlostavljanja nisu
uvijek fiziki i teko ih je prepoznati, pogotovo ako je u pitanju emocionalno zlostavljanje ili
zanemarivanje djeteta, stoga takva se djeca prikljuuju grupama djece koja imaju slina
razmipljanja i iskustva, te im to stvara osjeaj sigurnosti.
Pomo postoji, no sustav esto zakazuje. to zbog nemogunosti dokazivanja nasilja u
obitelji, to zbog premale osjetljivosti drutva na taj problem. Majke koje su zlostavljane
najee misle kako djetetu treba otac u obitelji i zanemaruju zlostavljanje, te ga trpe kako bi
odrali nekakav privid normalne obitelji. Za dijete to ima samo jo vee posljedice.
U veini sluajeva dijete se sprema u dom ili na posebnu socijalnu skrb ili ako je to
mogue sa majkom u tzv. sigurne kue koje pruaju zatitu i lake prevladavanje posljedica
nasilja.
Prevencija
Postoje i programi prevencije temeljeni na radu u zajednici. ivot obitelji gledamo na
4 osnovne razine, koje su :
-

ontogenteska razina ili razina razvoja pojedinanog lana obitelji

razina mikrosustava tj. sustava branih odnosa
razina exo sustava ili sustava lokalne zajednice
razina makro sustava ili razina ire zajednice

Na svakoj od tih razina postoje potencijalni uzronici zlostavljanja djece.

Tablica 1. Uzronici zlostavljanja djece (Kaufman i Zigler u Willis et al., 1992.)1

Ontogenetski faktori

Faktori mikro sustava

Faktori exo sustava

Faktori makro sustava

Rizini faktori
Povijest zlostavljanja

Brani nesklad

Zlouporaba alkohola

Jednoroditeljstvo

Niski IQ

Prerano roeno ili

Psihike i fizike

bolesno dijete

Neadekvatne
mogunosti
zdravstvene skrbi
Socijalna izolacija
Nesigurno susjedstvo

bolesti

Ekonomska recesija
Kulturalno prihvaanje
tjelesnog zlostavljanja
Gledanje na djecu kao
na svoje vlasnitvo

Protektivni faktori
Povijest pozitivnih

Suportivni brani

Razvijene socijalne i

odnosa s najmanje

partner

zdravstene slube u

jednim odgajateljem
Dobre interpersonalne
vjetine
Visoki IQ

zajednici

Ekonomska sigurnost
Baka ili drugi odrasli u
obitelji koji pomae u
odgoju djeteta

Dostupna i kvalitetna
dnevna skrb za dijete
Jaka neformalna

Ekonomski prosperitet
Kultura protivljenja
nasilju
Kultura protivljenja
koritenju tjelesnog
zlostavljanja

socijalna podrka
Mogunosti
organiziranog
provoenja slobodnog
vremena

Jednako tako mogue je i na svakoj od tih razina razviti strategije prevencije

zlostavljanja, odnosno provoditi razliite akcije kako bi se zlostavljanje suzbilo.

Tablica preuzeta iz ganec Nino; Prevencija zlostavljanja djece u svjetlu ekolokog pristupa i rada u zajednici,
Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, veljaa 2002.

Tablica 2. Strategije prevencije i intervencije (Kaufman i Zigler u Willis et al., 1992.)2

Ontogenetska razina

Razina mikro sustava

Razina exo sustava

Razina makro sustava

Psihoterapijske

Brano savjetovanje

Razvoj socijalnih i

Kampanje za podizanje

intervencije za nasilne

(Lutzker et al., 1984)

zdravstvenih slubi u

javne svijesti (Cohn,

zajednici (Cohn, 1982)

1982)

roditelje (Galdston,
1975)
Tretmanski programi

Trening sigurnog doma

Krizne telefonske linije

Stvaranje fondova za

za zlostavljanu djecu

(Lutzker et al., 1984)

(Johnston, 1976)

financiranje

(Connor, 1987)

istraivanja
zlostavljanja i
zanemarivanja djece

Rehabilitacija ovisnika

Zdravstvene posjete

Treniranje

Imenovanje dravne

o drogi i alkoholu

(Olds i Henderson)

profesionalca u

komisije za

(Lutzker, Wesch, Rice,

identificiranju

zlostavljanje i

1984)

zlostavljanja (Loadman

zanemarivanje djece

i Vaughn, 1986)
Trening vjetina

Unapreivanje

Pronalaenje obitelji

Prihvaanje standarda

upravljanja stresom

kontakata i interakcija

usvajatelja i hranitelja

za prevenciju, tretman i

(Egan, 1983)

izmeu roditelja i

(Rosenstein, 1978)

identificiranje

djeteta (O'Connor et

zlostavljanja i

al., 1980)

zanemarivanja djece

Pomo u traenju posla

Programi pomoi

Organiziranje

Poboljanja u zakonima

(Lutzker et al., 1984)

roditeljima (Adnopoz

neformalne podrke u

s ciljem borbe protiv

et al., 1987)

zajednici (Pancoast,

siromatva (Albee,

1980)

1980)

Obrazovanje za

Organiziranje centara

Donoenje zakona s

roditeljske programe

za planiranje obitelji

ciljem zabrane

(Zigler, 1980)

(Cohn, 1982)

tjelesnog zlostavljanja
u kolama (Zigler,
1980)

Trening vjetina

Organiziranje ustanova

Istraivanje incidencije

Tablica preuzeta iz ganec Nino; Prevencija zlostavljanja djece u svjetlu ekolokog pristupa i rada u zajednici,
Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, veljaa 2002.

roditeljstva (Wolfe i

za koordiniranu pomo

zlostavljanja i

Harlon, 1984)

zlostavljanoj djeci

zanemarivanja te

(Shay, 1980)

njihove prevencije i
tretmana (Zigler, 1980)

Grupe anonimnih
Roditelja (Lieber,
1983)

Ustanove za oporavak
djece (Cohn, 1981)

Stvaranjem socijalnih mrea i radom u zajednici omoguuje se sigurnija okolina za

dijeteibolja povezanost zajednice, te se automatski eliminira problem socijalne izoliranosti
kao mogueg uzronika zlostavljanja, odnosno nasilja.
Obitelj bi bila vie ukljuena u ivot zajednice i samim time dobile bi podrku
zajednice u svakodnevnom ivotu obiljeenog stresom, a ujedno i socijalu kontrolu nad
ivotom, te se nasilje moda ne bi pojavljivalo.

10

ZAKLJUAK
Preduvjet za pravilan razvoj djeteta i djetetov kasniji odnos prema sebi i svijetu
odgovorna je obitelj koja bi svojim modelom trebala u djetetu stvoriti pozitivnu sliku njemu i
odnosima meu ljudima. Jasno je da ukoliko postoji nasilje u obitelji dijete nee stvoriti
bliskost i povjerenje i prenijeti ih na druge odnose, nego e nauiti to je to sram, krivnja i
osjeati e se bespomono.
Djeca koja su rtve nasilja ili su svjedoila nasilju shvaaju nasilje kao prihvatljiv
oblik rjeavanja konflikata, te najee pokazuju agresiju, probleme u ponaanju i teko
konroliraju svoje emocije.
Zlostavljanje ometa djetetov pravilan emocionalan, intelektualan i socijalan razvoj i
poveava rizik da e dijete i kasnije u ivotu, kao odrastao ovjek pribjegavati nasilju.
Veu panju treba posvetiti prevenciji i sprjeiti nastanak nasilju u obitelji kroz
edukaciju i pruanje pomoi rtvama nasilja. To podrazumijeva suradnju svih onih koji se
bave tim problemom, od psihologa, centara za socijalnu skrb, policije, sudstva, prosvjete,
nevladine organizacije, itd.

11

LITERATURA
1. Kocijan- Hercigonja, D., Hercigonja- Novkovi V., Djeca mladi i nasilje u obitelji.
Medicus, 18 (2), 181-184, (2009.)
2. Nadeda Lj., Pojam i posledice emocionalnog zlostavljanja deteta u porodici.
Temida, 7 (3) 35-40, (2004.)
3. ganec N., Prevencija zlostavljanja sjece u svijetlu ekolokog pristupa i rada u
zajednici, Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada,
Pregledni lanak, veljaa 2002.
4. http://www.nasiljeuporodici.rs/index.php?
url=edukacija/nasilje_nad_decom.htm

12