Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Studij/Smjer: Industrijsko inenjerstvo i menadment

INDUSTRIJSKA PRAKSA
II
- Struno izvjee -

Alen Grdi
0035184726

Zagreb, rujna 2016.

Industrijska praksa II

STRUNO IZVJEE - predloak

Struno izvjee i dnevnik prakse
Struno izvjee je pisani studentski rad, koji student izrauje tijekom i neposredno nakon
obavljene Industrijske prakse. Predaje se voditelju prakse u tiskanom (meki uvez) i u
elektronikom obliku. Dnevnik prakse je dio (prilog) Strunog izvjea.
Svrha je Strunog izvjea, da student pokae i dalje razvija znanja i sposobnosti koja je
stekao/stjee studijem. To se poglavito odnosi na sposobnost aktivne i kritike primjene
znanja u specifinom radnom/proizvodnom okoliu, i predstavljanja vlastitih ideja u
prikladnom pisanom obliku.
SADRAJ
1. UVOD
2. O PODUZEU
2.1. Lokacija
Opis makro i mikrolokacije poduzea.
2.2. Djelatnost i proizvodni program
Opisana osnovna djelatnost poduzea, te detaljno prikazan proizvodni/prodajni
program.
2.3. Ustroj poduzea
Organizacijska struktura, kadrovska struktura poduzea.
2.4. Objekti, strojevi, alati, informacijski sustavi, ostala oprema
2.5. Proizvodni procesi
Opisati osnovne proizvodne (i ukratko ostale procese podrke) u poduzeu.
3. ODABRANI PROBLEM I ANALIZA
Uvodno dati kritiki osvrt na stanje u poduzeu, uoene eventualne probleme,
mogunosti unapreenja. Nakon toga odabrati jednu od varijanti:
a) Za jedan odabrani uoeni problem dati detaljniji opis i analizu problema, te
predloiti i razraditi mogunost(i) unapreenja/rjeenja problema.
b) Za jedan konkretan zadatak koji je student dobio i radio tijekom prakse (a vidljivo
je iz Dnevnika rada) detaljno opisati postupak rjeavanja i rezultat.
4. ZAKLJUAK
LITERATURA
U tekstu se obavezno pozivati na literaturu. Mora biti oito to je preuzeto od drugih,
a to je vlastito razmiljanje, rad i doprinos.
POPIS PRILOGA (Dnevnik rada, ostalo)

FSB Zagreb

Industrijska praksa II

1.UVOD
KBC Zagreb je sredinja i po mnogim medicinskim postupcima jedinstvena bolnika
ustanova u Republici Hrvatskoj. Od osnutka bolnice davne 1942. godine do danas, uporno
se prati razvoj svih podruja medicine, stvaraju vlastiti standardi, uvode novi postupci u
lijeenju koji se u naoj zemlji i diljem svijeta prihvaaju i implementiraju u redovitu
primjenu.
Za lijeenje i njegu bolesnika svakodnevno skrbe 4024 zdravstvena djelatnika. U radu
im pomae 84 zdravstvenih suradnika, a za normalno funkcioniranje i poslovanje bolnice
brine se 716 zaposlenika za tehniku potporu i 363 administrativnih djelatnika. [1]
Sektor tehnike potpore je podijeljen u nekoliko cjelina od kojih bi se mogli razluiti
operativni dio koji se bavi odravanjima od uslunog dijela koji ima zadatak obavljanja
usluga transporta, prijevoza i distribucije medicinskih plinova.
Operativni dio odrava postojee objekate u graevinskom dijelu, kao i u ostalim
subjektima koji obuhvaaju: odravanje sustava klimatizacije i ventilacije, elektro ureaja i
instalacija, odravanje vodovoda i kanalizacije, energetskih postrojenjima i odravanje
zelenih povrina, prometnica i nogostupa. Operativa raspolae sa 56 djelatnika u
odravanju na svim lokacijama KBC-a u vremenu od 0-24 sata. [2]

FSB Zagreb

Industrijska praksa II

2.O PODUZEU
KBC Zagreb najvea je bolnika ustanova u Republici Hrvatskoj i ujedno najvea baza
klinike nastave Medicinskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Svojim radom,
ostvarivanjem otvorenog odnosa prema pacijentima te trajnim kolovanjem svih
zdravstvenih djelatnika nastoji postati jo kvalitetnija hrvatska i prepoznata europska
bolnika ustanova. [3]

2.1. LOKACIJA
KBC Zagreb, odnosno KBC Rebro smjeteno je na adresi Kipatieva 12, 10 000
Zagreb.

Slika 1. Lokacija KBC Rebra

2.2. USTROJ PODUZEA

Sljedaa slika prikazuje organizacijsku strukuturu KBC Zagreba.

FSB Zagreb

Industrijska praksa II

Slika 2. Organizacijska struktura

FSB Zagreb

Industrijska praksa II

2.3. ENERGETSKI SUSTAV

U KBC-u Zagreb (bolnica Rebro) primijenjuje se projektno rjeenje cjelovite opskrbe
bolnice svim potrebnim oblicima energije, a to su:

elektrinom energijom

ogrjevnom toplinom

rashladnom energijom

tehnolokom parom

Energetski sustav se sastoji od:

Elektrinih i termoenergetskih postrojenja

Toplinskih podstanica (12 podstanica)

Rashladnih podstanica (12 podstanica)

Klima-komora (48 glavnih komora)

Popis klima stanica za hlaenje i grijanje:

Operacijski blok

Dogradnja glavne zgrade

Poliklinika (Bijela zgrada)

Poliklinika (Zelena zgrada)

Glavna zgrada (stara rashladna kompresorska stanica)

Edukacijski centar istok

GAMMA KNIFE (neurokirurgija)

Linearni akcelerator

Glavna zgrada (podrum)

Klinika za patologiju

Hotelsko poslovni centar

Glavna zgrada lijevo i desno stubite podstanica (4+4)

2.3.1.

CNUS Centralni Nadzor za upravljanje sustavom

Domena djelovanja CNUS-a:

Energetski sustav

Rasvjeta

Video-kamere i nadzor ostalog dijela sustava

FSB Zagreb

Industrijska praksa II

3.ODABRANI PROBLEM I ANALIZA

Jedan od problema za koji smo uli na praksi je neracionalno koritenje hladne vode
kako bi se kondenzat nastao iz vodene pare visoke temperature ohladio jer kao takav ne
moe direknto ii u kanalizaciju, ve ga je potrebno hladiti vodom iz vodovoda da bi
zatim mogao u kanalizaciju.
Kako je vodena para glavni energent postrojenja (bolnice Rebro), dolazi do stvaranja
velike koliine kondenzata. Najea transformacija energije je putem ploastih
izmjenjivaa iz vodene pare u vrelu vodu. Kondenzat koji nastaje iz vodene pare, kada ona
proe kroz izmjenjiva topline, temperature je nekih 60-70 stupnjeva Celzijeva. Da bi se
mogao ispustiti u kanalizaciju potrebno ga je ohladiti za 30-ak stupnjeva i za to se koristi
hladna voda. Upravo to dodatno pothlaivanje kondenzata predstavlja isti gubitak,
umjesto da se on rekuperira ili da se taj viak energije potroi na koristan nain jer ovako
ne donosi nikakvu korist, a stvara nepotreban troak.
Zbog toga cilj rekuperacije je iskoristiti maksimalnu koliinu sadrane toplinske
energije u kondenzatu i rekuperacija je glavni razlog zbog ega se kondenzat ne treba
bacati. Rekuperacijom kondenzata postiu se znaajni financijski efekti s kratkim
periodom otplativosti uloenih sredstava. S obzirom na postojeu infrastrukturu potrebno
je pronai mogue rjeenje naina na koji bi se toplinska energija kondenzata mogla
pravilno iskoristiti.

FSB Zagreb

Industrijska praksa II

4.ZAKLJUAK
Vrijeme koje sam proveo na praksi bilo je korisno i stekao sam nova znanja. Neka
teorijska znanja steena na fakultetu nisu mi bila potpuno jasna, puno je lake kad se ta
znanja primjene u praksi, pogotovo iz podruja grijanja i klimatizacije. Shvatio sam koliko
je pravilno gospodarenje energijom u ovako velikim objektima vano jer pridonosi
smanjenju potronje energenata, a samim time i smanjenju financijskih trokova. Uz
zaposlenike sam proao kroz razliite poslove, od terenskog rada do praenja rada sustava
u CNUS-u. Iskustvo steeno na praksi pomoi e mi u daljnjem obrazovanju, a kasnije
moda i u poslu kojeg budem obavljao.

FSB Zagreb

Industrijska praksa II

LITERATURA
[1] http://www.kbc-zagreb.hr/o_nama
[2] http://www.kbc-zagreb.hr/sektor-tehnicke-potpore/
[3] http://www.kbc-zagreb.hr/

FSB Zagreb

Industrijska praksa II

Dan prakse

Prilog 1. Dnevnik prakse

Datum

Opis radnoga dana

6. srpnja

-Prvi dan prakse.

-Sastanak sa profesorom tefaniem i rukovoditeljem
tehnike slube gospodinom Markom Baniem te
raspodjela po odjelima tehnike slube.
-Obilazak odjela tehnike slube i upoznavanje sa
zaposlenicima.
-Upoznavanje sa organizacijom rada, zatitom
zdravlja i sigurnosti na radu.

7. srpnja

-Rad na tehnikom odjelu centralnog grijanja.

-Obilazak bolnice sa tehniarem centralnog grijanja,
tonije obilazak toplinskih stanica, opisivanje opreme
i naina rada.

8. srpnja

-Izmjena starih ventila i ugradnja novih termostatskih

ventila na radijatore u Zelenoj zgradi. Termostatski
ventili pridonose utede energije na nain da taj
ventil sam regulira temperaturu u prostoriji, ime su
smanjeni gubici topline zbog mogunosti regulacije
na stvarno potrebno temperaturu.
-Po potrebi odzraivanje radijatora.

9. srpnja

-Radovi u toplinskoj podstanici () Glavne zgrade.

-Izmjena cirkulacione pumpe na sustavu centralnog
grijanja 2.kata.
-Postupak se sastoji od zatvaranja ventila, isputanja
vode iz sustava, zatim slijedi demontaa pumpe i
montaa nove pumpe te stavljanje pod tlak.
-Provjera rada nove pumpe preko CNUS-a.

5.

10. srpnja

-Radovi u toplinskoj stanici Poliklinike (Bijele

zgrade).
-Izmjena cirkulacione pumpe na sustavu
radijatorskog grijanja podruma te radijatorskog
grijanja katova.
-Provjera rada novih pumpi preko CNUS-a.

6.

13. srpnja

-Dodjela certifikata i domjenak.

-Praenje energetskih procesa u CNUS-u.

7.

14. srpnja

1.

2.

3.

4.

FSB Zagreb

Napomena

-Rad na tehnikom odjelu klimatizacije.

-Upoznavanje sa principom rada klima ureaja
( vanjske i unutarnje jedinice) i sa funkcijom klima
9

Industrijska praksa II

komora. Klima komore slue za pripremu zraka i

osiguravaju konforne uvjete klimatiziranih prostora
(istou, temperatruru i vlanost zraka) filtiriranjem,
hlaenjem, grijanjem i vlaenjem odnosno suenjem
zraka.
-Obilazak nekoliko klima komora sa tehniarima
klimatizacije i uvid u unutranjost klima komere.

15. srpnja

-Obilazak bolnice sa tehniarima klimatizacije.

-ienje, odnosno pranje filtera na unutarnjim
jedinicama klima ureaja. Postupak se sastoji od
skidanja poklopca unutarnje jedinice, odstranjivanja
eventualnih veih objekata sa filtera, te na kraju
pranja filtera vodom. Nakon to se filter potpuno
osui mogue ga je vratiti u klima ureaj.

9.

16. srpnja

-Problemi sa curenjem kondenzata iz unutarnjih

jednica klima ureaja po itavoj bolnici zbog visokih
vanjskih temperatura.
-Unutranja jedinica ima na dnu kadicu du cijelog
ureaja gdje se skuplja kondenzat. Kada se kadica
napuni, automatski bi se preko senzora trebala upaliti
pumpa i izbaciti vodu kroz plastino crijevo, ali
pumpe su zbog nekog razloga na velikom broju
ureaja zakazale.
-Obilazak bolnice sa tehniarima klimatizacije.
-Tehniari su u veini sluajeva uspjeli osposobiti
pumpe, ostale se moraju nove naruiti ili postojee
reparirati.

10.

17. srpnja

-Nastavak osposobljavanja pumpi na unutarnjim

jedinicama klima ureaja.

20. srpnja

-ienje filtera unutarnjih jedinica klima ureaja.

-ienje klima ureaja izvodi se prvenstveno zbog
higijene ureaja, a samim time i zraka koji kroz njega
prolazi. Time se smanjuje mogunost utjecaja ureaja
na zdravlje.

12.

21. srpnja

-Upoznavanje sa radom CNUS-a.

-Tehniar zaposlen u CNUS-u na zahtjev zaposlenika
bolnice mjenja razne parametre energetskog sustava,
najveim dijelom zahtjevi su vezani uz previsoku
temperaturu u pojedinim prostorijima, te se jednim
klikom miem po potrebi mijenja vrijednost
temperature.
-Takoer, iz CNUS-a je mogu kompletan nadzor
prostora bolnice preko nadzornih kamera.

13.

22. srpnja

-Upravljanje i nadgledanje sustava u CNUS-u.

14.

23. srpnja

-Upoznavanje sa ISGE sustavom za gospodarenje

energijom kod gospodina Dinka Breberine. Sustav

8.

11.

FSB Zagreb

10

Industrijska praksa II

daje uvid u potronju energenata (pare, vode, plina,

elektrine energije).
-Analiza i kontrola potronje energenata u pojedinim
bolnicama, te identifikacija neeljene, prekomjene i
neracionalne potronje.

15.

24. srpnja

-Prijavljeni su kvarovi na klima ureajima u zgradi

hotela.
-Obilazak tih klima ureaja sa tehniarima
klimatizacije.
-Nakon uvida uoeno je da su ureaji, tonije
ventilokonvektori neispravno postavljeni. Ureaji su
prilikom montae postavljeni nie od otvora u knaufu
tako da je zrak jednim dijelom strujio u prostoriju, a
drugim dijelom u meuprostor na stropu. Potrebno je
rezati knauf i centrirati ureaj to e se obaviti
kasnije.

16.

27. srpnja

-Upravljanje i nadgledanje sustava u CNUS-u.

28. srpnja

-Preko CNUS sustava uoen je kvar klima komore na

zgradi Psiholoke medicine.
-Gaenje te servisiranje klima komore.
-ienje i po potrebi pranje zatopanih filtera zraka
unutar klima komore.

29. srpnja

-Nadzor sustava u CNUS-u.

-CNUS je u bolnicu instaliran prije 7-8 godina.
Softver za nadzor izradila je tvrka Siemens ime su
uveliko olakani tehniki servisi, inspekcija,
odravanje, uklanjanje kvarova itd.

19.

30. srpnja

-Prouavanje gubitaka, odnosno promjene (porasta)

temperature vode za hlaenje koja nastaje zbog
dotrajalih i loe izoliranih cijevi na putu od podnoja
do vrha zgrade to ima za posljedicu oteano
hlaenje prostorija.

20.

31. srpnja

-Izrada strunog izvjea.

17.

18.

FSB Zagreb

11