Uspomeni Antona Jane, prvog zagovornika pelarenja nastavljaama,

o dvjestopedesetoj godinjici njegovog roenja.

PREDGOVOR K PRVOM IZDANJU

Pri sastavljanju ove knjiice vodile su me odreene pobude.
elio sam izai u susret prije svega onim pelarima koji su se
u poslednjem desetljeu ve latili pelarenja nastavljaama, a i onima koje taj napredni sistem konica privlai. S jedne strane, naime,
dolaze prigovori da se o uzgoju pela u nastavljai pie premalo,
a nekima se ini da se za nju vri previe propagande. Po naem
miljenju, u Sloveniji je taj sistem konica ve toliko isproban da
o njemu moemo naem pelaru dati zaokrueno znanje. Konica
nastavljaa pridonosi u svakom sluaju izobilje osobitosti, a ujedno
ima velike prednosti ako je usporeujemo s konicom A na koju
smo navikli.
Za vrijeme svih dvadeset godina uvodenja nastavljaa u slovenske prilike, pokuali smo stupati stopama naih znanstvenih predaka
Glavara, Jane, Golinika i osuvremenjivati zaetke njihovog sistema konica i naina pelarenja. O tome je vie rijei na str. 52 do
str. 62 drugog dijela te knjiice, koja e pokazati da je nain pelarenja nastavljaama autentino slovenski, i da tako usavrenog
sistema nastavljaa prije 200 godina nije imao nijedan drugi narod
na svijetu. Zato se u knjiici i nismo opredijelili samo za neki odreeni nain pelarenja, nego navodimo vie mogunosti. A uvjereni
smo da e se kako poetnik tako i iskusan pelar, na taj nain lake
odluiti za ono to e najbolje odgovarati njegovim linim prilikama
i eljama.
Iako je znanje o ivotu pela dano telegrafskim stilom, moda
e upravo zbog toga korisno posluiti poetnicima da se lake uvedu
u uzgoj pela. Ali pripremamo i opsenije, upotpunjeno izdanje
Praktikog pelarenja, koje e pokuati ispuniti tu prazninu.
Valja napomenuti jo to da ova knjiica dodue nije namijenjena
pelarima koji pelare A konicama, ali smo uvjereni da e mnogi
nai vjeti pelari i u njoj nai izobilje iverja koje e obogatiti
5

njihovo znanje i praksu u pelarenju niderikama. Ali namjerno

ne upozoravamo na razlike u postupcima pri radu konicama AZ
i LR, jer bi time opseg knjiice previe narastao.
Na ovom mjestu zahvaljujemo drugu Josipu Kataliniu, uredniku Pele, za njegov prijevod za slovenskog na hrvatskosrpski
jezik, kao i za njegove strune napomene na tekst.
Eventualne napomene na sadraj poaljite na adresu pisca:
61000 Ljubljana, Rona dolina c. XIX/2.
PREDGOVOR 3. IZDANJU
Drugo izdanje na hrvatskosrpskom jeziku nailo je na neobino
dobar prijem. U toku prve godine nakon izdanja knjiica bila je
rasprodata. Piscu i njegovim saradnicima u veliko je zadovoljstvo
ako su time neto doprineli ka unapreenju naeg pelarstva.
Uzroci tome su po svoj prilici u sadraju knjiice kojeg nakratko podaje J. Katalini u svojoj ocjeni, koju navodimo doslovno:
Avtor je, piui knjigu, imao na umu tri namjere koje je
uspjeno postigao.
Prvo, upoznao je svoje zemljake s vrlo zanimljivom injenicom
da su zapravo slovenski pelari otkrili i uveli prvi nastavljae
u pelarsku praksu i da su prije ravnih dvijesta godina pelarili
nastavljaom. U svijetlu te tvrdnje svakako se slovenski pelari
osjeaju neobino. Otkriva se da je njihov najvei pelar i pelarski uitelj, Anton Jana, zajedno s ostalima, otac i zagovornik
nastavljae, a lisnjaa A koju so nazvali na panj, da je zapravo
uvezena konica, bez slovenske tradicije.
Drugo, dao je tehnologiju pelarenja nastavljaom, omoguujui
tako onim pelarima koji se odlue da e pelariti tom konicom da
pelare onako kako njom valja pelariti, a ne onako kako su nauili
i kako se mora pelariti lisnjaom A. Tehnologija pelarenja dana
je temeljito, iscrpno i pravilno, tako da se na nju pelari mogu bez
brige osloniti u svom praktikom radu. Dra toga poglavlja svakako
je u prikazu i originalne Janine konice i njegovog naina pelarenja.
Tree, dokumentirao je i dokazivao vrijednost pelarenja nastavljaama prilozima priznatih slovenskih pelara praktiara kao
to su: Krajnc, Nared, Brglez, Vidmar, Rak, Sauperl, Krmelj, pored
samog autora knjige, Rihara. Kad je prole godine jedan pretplatnik Pele molio urednitvo da mu da adrese deset pelara koji su
preli s lisnjaa na nastavljae, da jih pita za savijet, jer i sam
6

misli da prijee na nastavljae. Urednitvo mu je, umjesto tih adresa, dalo preporuku da nabavi gore spomenutu knjiicu, jer e u njoj
nai ba to to trai.
Tree izdanje na nekoliko mesta donosi dopune, izmjene zahvaljujui napomenama eljama pelara kao i usled napretka pelarske nauke.
Pisac

SADRAJ
PREDGOVOR
SADRAJ
I. PELARENJE NASTAVLJAAMA
1. Iz ivota pcelinje zajednice 11 Matica 11 Radilice 12
Trutovi 13 Leglo 13 Kada emo regulirati leglo 15.
2. Oprema pelara 17 Pregled konica 18 Pravilnim postupkom izbjegavamo ubodima 19.
3. Smjetaj konica
4. Pelinja hrana 22 Biljke koje izdano mede 22 Biljke za
razvoj legla i odravanje pela 22.
5. Opis LR konice 23 Podnica s pominim letom 23 Nastavak 24 Polunastavci 25 Poklopac 26 Krov 27
Okviri 28 Matina reetka 28 Bojenje konica 29.
6. Tehnika pelarenja LR konicama 29 Biljeke 29 Uzimljenje 30 Uzimljenje slabih zajednica 32 Koliko hrane
treba konicama preko zime 33 Prvi proljetni radovi 34
Drugi proljetni rad 37 Trei proljetni rad 40 Priprema
pelinjih zajednica za pau 43 Vrcanje 49 Male rezervne zajednice izmjena matica 50.
II. POSEBNA POGLAVJA O PELARENJU NASTAVLJAAMA
UVOD
1. Janin sistem konice i nain pelarenja
2. Nain proizvodnje meda u Sloveniji u 18. stoljeu
3. Vrste pelinjih konica u Sloveniji
4. Biologija pela i sistem konice
5. Prednost Langstrothove konice
6. Tehnologija pelarenja
7. Moja iskustva s LR konicama
8. Nain pelarenja na pelarstvu Mirosan
9. Za vee prinose
10. Nastavljae i matina reetka
11. niderieva konica, Kirarova ili nastavljaa
12. Pravljenje rojeva iz A konica za LR nastavljae . . . .
13. Novija saznanja o uzimljenju pela
8

5
9
11

19

52
54
58
62
65
74
77
82
86
89
91
93
95
97
9

14. Dobivanje cvjetnog praka

15. Pelarenje tzv. Farrarovim konicama
III. IZ ZNANOSTI I TEHNIKE S POSEBNIM OSVRTOM NA
UZGOJ PELA U LR KONICAMA

98
101
105

ABECEDNI INDEKS

111

LITERATURA

116

I. PELARENJE NASTAVLJAAMA
Muha ne da kruha,
a ako ga da,
za pogau ga da.
(Nar. poslovica)

1. IZ ZIVOTA PELINJE ZAJEDNICE

Pele ive u zajednicama u kojima je 10 do 70 tisua pela radilica, jedna matica i samo u ljetnim mjesecima koja stotina trutova,
rijetko kad vie. Pored odraslih pela, u pelinjem gnijezdu ima
preko ljeta, u sau, poklopljenog i nepoklopljenog legla.
Matica je u pelinjoj zajednici obino jedna, izuzetno samo za
neko vrijeme i dvije ili vie. Po vanjtini maticu razlikujemo od
radilice i truta. Vea je i dulja od radilice, a zadak joj je zailjen
i dulji od krila.
Kad pregledavamo konicu, rijetko kad treba traiti maticu.
Stanje pelinje zajednice utvrdimo tako da pogledamo jednu ili
dvije zaleene satine. Ako naemo jajaca i normalno leglo, znamo
da je matica u redu.
Matica je osposobljena samo za nesenje jaja, a nema organa za
obavljanje radova u konici ili za skupljanje hrane.
Matice se meu sobom ne podnose. Ako se sretnu dvije matice,
bore se sve dotle dok jedna, u pravilu jaa, ne ubije alcom suparnicu.
Pele mogu ivjeti samo u zajednici. Matica ivi bez pela samo
23 dana, u pratnji pela (npr. u kavezu za matice) do jedan mjesec, a u pelinjoj zajednici i do pet godina.
Prve dvije godine ivota matica obilno nese, a zatim mo nesenja
opada. Zato maticu ostavimo da nese u pravilu samo dvije pune
godine.
10

11

Matica pone nesti jaja na koncu zime i nese do kasne jeseni.

Kad je nesenje najjae, odloi u stanice na dan do 2000 jajaaca,
samo to ne traje dugo. U to vrijeme zadak joj silno naraste. Nadasve
je vano da zajednica postigne najvei opseg legla u proljetno razvojno doba, da pri nastupu pae konica bude dovoljna jaka. U cijeloj sezoni matica snese oko 150 000 jajaaca.

Matica izlijee iz konice samo prvih dana svojeg ivota, kad se

pari, i o rojenju, kad se zajednica dijeli. U konici je neprestano
okruuju mlade pele, koje je hrane mlijei, a s njenog tijela ticalima liu tvar koja ih privlai.
Zajednica moe izmijeniti maticu na tri naina: za vrijeme rojenja, tihom izmjenom ili samoizmjenom, i u nudi, ako je zbog ovog
ili onog uzroka izgubi.
Pele radilice enskog su spola kao i matica, samo to su im
jajnici ostali zakrljali i u normalnoj pelinjoj zajednici ne nesu
jajaca, a u zajednici obavljaju sve ostale materinske dunostL
Hrane i njeguju leglo, sakupljaju nektar i medljiku i prerauju
u med, donose u konicu cvjetni praak, vodu i propolis, iz svojeg
tijela izluuju vosak, od kojeg grade sae, a iz lijezda u glavi
izluuju mlije. Na svojem tijelu prenose s cvijeta na cvijet pelud
i tako oprauju mnoge biljke, korisne ovjeku. Pele takoer iste
konicu, provjetravaju je i odravaju u gnijezdu potrebnu temperaturu i vlanost.
Kad je pelinja zajednica dulje vremena bez matice i sama je
vie ne moe uzgojiti, jer u stanicama nema vie ni jajaaca ni
mladog legla, a na sau ni jednog matinjaka, pele hraniteljice
ponu hraniti mlijei svoje druice. Pod utjecajem bjelanevinaste
12

hrane ponu se u tako hranjenih pela razvijati jajnici i pojedine

pele mogu odlagati u stanice manji broj jajaaca. A takva su
jajaca neoploena i iz njih se razvijaju trutovi. Ti trutovi, koje
narod zove divlja pela, i grbavo legio, koje zove rav crv,
znak su da zajednici nije uspjelo uzgojiti maticu i da je osuena
na propast.
Pele u dobi od 21 dana zovemo i kune pele, jer obavljaju
prije svega radove u unutranjosti konice. Za sunanih dana, oko
podneva, mlade pele izlaze na proisni izlet, to znai da se iste
i upoznaju s okoliem svojeg prebivalita. Druga skupina pela sastoji se od pela sabiraica jer donose iz okoline hranu ako je,
dakako, povoljno vrijeme.
Skupina pela izviaica karakteristina je po otsustvu dlaica
na prsima i zadku. Izviaice izlijeu rano u jutro u potrazi za
novim izvorima hrane i po povratku u konicu mobiliu sabiraice.
Ljeti pele ive 56 tjedana, a one koje se izlegu u jeseni preive zimu i ive 68 mjeseci.
Broj pela mnogo se mijenja preko godine. Najmanje ih je, i to
1015 tisua na koncu marta i na poetku aprila, a potom pelinja
zajednica naraste na 70 pa ak do 80 tisua lanova.
Trutovi su u pelinjoj zajednici mujaci kojima je dunost da
osjemene maticu. Druge radove u konici ne obavljaju. Pojavljuju
se u proljeu, a pele ih podnose samo dotle dok je to zajednici od
koristi. U jesen ili kad paa jenja, ponu ih izgoniti. Na koncu jeseni
naemo trutove samo u konicama s neosjemenjenom maticom ili
u bezmacima.
Trutove s lakoom razlikujemo od pela jer su vei od njih.
Teki su u prosjeku 0,2 g, pele meutim u prosjeku samo 0,1 g.
Pelinja zajednica uzgoji preko godine nekoliko tisua trutova,
a maticu osjemeni samo 68 trutova. Za uzgoj trutova upotrijebe
pele mnogo vremena i hrane.
Pele rado grade trutovske stanice u oteeno sae ili satne
osnove. Mnogo trutovskog saa nai emo i u korricama u kojima
su pele same gradile sae. Dodavanjem cijelih lijepo izraenih satnih osnova utjeemo na zajednicu da uzgaja manje trutova.
Leglo
Mlada se matica izmeu 5 i 10 dana svojeg ivota osjemeni
u zraku, a 2 do 3 dana potom pone nesti jaja. Neke matice ponu
nesti ve osmog dana poto su se izlegle, a ako matica ni nakon
13

15 dana jo ne nese, znai da e biti loija ili da e ostati jalova.

Neosjemenjene matice nesu neoploena jajaca iz kojih se razvijaju
trutovi.
U gnijezdu emo nai na satinama otklopljeno i poklopljeno
leglo. Otklopljeno leglo sastoji se od jajaaca i liinki koje nazivamo i crvii. Osmog dana pele poklope stanice s liinkama poroznim
poklopiima. Otada dalje govorimo o poklopljenom leglu. Liinka
se u stanici zaprede i promijeni u kukuljicu. Kad se razvije u odraslog insekta, mlada pela progrize poklopac i izade iz stanice.

Pelar mora znati koliko traje razvojno doba matice, radilice

i truta, pa stoga navodimo ovu tabelu.

U pelinjem je gnijezdu u sredini leglo, a nad njim je med.

Izmeu legla i meda obino je vijenac stanica sa cvjetnim prakom.
Prvog dana ivota primaju radilike i matine liinke priblino
jednaku hranu, tj. mlije. A daljnjih dana liinke u radilikim stanicama dobivaju drukiju hranu, koja je loija i manje je ima. Zato
radilike liinke u razvoju zaostanu, a u biti su zapravo zakrljale
matice.

Katkad ponu pele mladu liinku u radilikoj stanici obilnije

hraniti mlijei. Zatim stanicu poveaju, saviju, i u njoj se moe
razviti normalna matica. U tom sluaju govorimo o prisilnim matinjacima. Zajednica tako doe do nove matice ako ju je iznenada
izgubila ili ako ju je pelar namjerno oduzeo. Liinke od jednog
dana slue nam i za uzgoj matica za vlastite potrebe, kao i u uzgoju
na veliko.
Kako emo regulirati leglo?

Razvojni stadij matine liinke krai je od razvojnog stadija

radilike liinke za jedan dan, a razvojni stadij matiine kukuljice
za etiri dana. Najkasnije se razviju trutovi.
U tabeli je navedeno samo prosjeno razvojno doba, koje u najboljim uvjetima moe biti za jedan dan krae, ili za jedan ili vie
dana dulje, ako se gnijezdo bilo ohladilo.
14

Uspjeh u pelarenju zavisi prije svega od pelareva utjecaja na

veliinu legla.
Kad se pone na koncu januara ili u februaru rascvjetavati
crnjua proljetna (Erica carnea L.), a osobito kad pele ponu u martu donositi pelud s ive, matice ponu obilnije nesti. Ako je tada
vrijeme ugodno i ako se zajednice mogu opskrbiti cvjetnim prakom,
ispunjen je najznaajniji uvjet za dobar razvoj zajednice te godine.
Opseg legla zavisan je, dakako, od snage zajednice, zalihe hrane
i od broja satina koje matica ima na raspolaganju. Ako smo uzimili
zajednice u dva nastavka, gnijezdo je onda obino u gornjem. Loe
15

 Nastavak s izgraenim saem stavimo meu dva zaleena

plodita. Matica pone naglo nesti u umetnutom nastavku, a zanemari nesenje u donjem ploditu. Nese, dakle, samo u gornja dva
nastavka. Ako su u umetnutom, srednjem, nastavku satne osnove,
matica nese u gornjem nastavku, a s vremena na vrijeme premakne
se u donji nastavak. A ako su u umetnutom nastavku naizmjence
izgraene satine i satne osnove, matica e poeti brzo nositi i u nj.
Uzmimo u obzir i ovo:
U jesen i u zimi pelinje klupko pomie se uvis, za hranom.
Rano u proljeu nai emo pelinje gnijezdo u gornjem nastavku
ako smo prezimili u dva normalna nastavka, a ako smo zajednice
prezimili u jednom normalnom nastavku, gnijezdo e biti pod poklopcem.
A u proljee, naprotiv, kad matica nese, pelinja zajednica postupno se pomie dolje, na satine koje su dotle bile prazne.
Matica radije nese u visoke satine nego u niske, bolje nese
u normalnim nastavcima nego u polunastavcima.
Ako su u nastavku satne osnove, matica nee poeti u njih
nesti sve dok ih radilice ne ponu izgraivati.

bi bilo kad bi tada leglo bilo samo u donjem nastavku. U tom sluaju
nastavke meusobno zamijenimo, tako da e pele prenositi hranu
iz donjeg nastavka u gornji, u plodite.
Na opseg legla preko godine, a osobito u proljetnom razvojnom
doba, moemo utjecati na nekoliko naina:
zajednice prihranjujemo tijestom;
zamjenjujemo, dodajemo nastavke;
u gnijezdo dodajemo satine i satne osnove.
Nesenje i hrana. Matica e nesti normalno samo ako u konici
bude uvijek bar 46 kg hrane. Moramo biti svjesni toga da za uzgoj
legla na jednoj satini pele potroe gotovo punu satinu meda, a za
uzgoj 1 kg pela i dobar kilogram cvjetnog praka.
Treba da znamo i to da zajednica na odreen nain gladuje i da
matica nese samo u ogranienoj mjeri ako hranu crpe samo od
zaliha. Matica u potpunoj mjeri nese samo onda kad u konicu
hrana dolazi bilo iz prirode bilo iz hranilice.
Nesenje i konica. U konici A imamo jedinstveno plodite,
a u nastavljaama je drugaije. U konicama LR plodite je obino
u dva nastavka, a u polunastavcima LR ili Dadantovim meditima
matica zalee 34 polunastavka. Mogunost premjetanja plodinih
nastavaka raa razne naine pelarenja. Pelar mora neprestano biti
svjestan prednosti koje mu u tom pogledu prua konica nastavljaa, pa treba da izabere postupak koji e mu omoguiti da mu
zajednice o glavnoj pai budu to razvijenije. A budui da su klimatske i pane prilike u naim krajevima vrlo razliite, nije ni
mogue u ovoj knjiici prikazati jedinstven nain pelarenja. Obraivat emo samo opa naela kako se postupa s nastavljaama
i nekoliko iskuanih primjera pelarenja (vidi str. 82104), pa e se
veina moi sama opredijeliti za onaj nain koji najbolje odgovara
prilikama pojedinog kraja i pelarevim eljama.
Kako emo postupati s nastavljaama da postignemo obilno leglo
i time veliki prinos? Imaju tri mogunosti:
Nastavak s ve zaleanim satinama nastavimo na jednostruko
plodite. Ako u ploditu ima 78 zaleenih satina, dobra e se
matica za nekoliko dana nai u nastavljenom ploditu. Jo bre
i pouzdanije matica e prijei gore ako usred nastavka stavimo 12
zaleene satine.
Nastavak podmetnemo pod plodite i tako razvoj legla donekle usporimo, jer matica sporije prijee dolje nego gore. A ako
su u podmetnutom nastavku samo satne osnove, matice se jo vie
odbijaju.

Poetnik treba da pone pelariti manjim brojem konica. Ako

u proljeu imamo jednu zajednicu koja ima normalnu maticu, a vremenske su i pane prilike bar donekle pogodne, upotrebljavati emo
preko godine jedan do dva nastavka za plodite i jedan do dva
normalna nastavka za medite. Zato savjetujemo da LR konica ima
u pravilu tri nastavka zajedno za plodite i medite. Svaki nastavak ima po 10 okvira, tj. svega 30 okvira i 30 satnih osnova. Na
drugom mjestu potanko su opisani sastavni dijelovi LR konice
i njihova upotreba.
Pelareva oprema: Dimilica, dlijeto, kapa. Za svaki sluaj pobrinemo se i za rukavice. Obino je tako da rukavice natiemo sve
dotle dok ne dobijemo pouzdanje u se i u pele, i odonda ih dalje
vie ne upotrebljavamo, jer je rad sa pelama ugodnji bez rukavica.
Kapu redovito upotrebljavamo, iako mnogi stariji pelari mogu i bez
nje. Dlijeto izradimo po uzorku. Njim razmiemo okvire, rastavljamo
nastavke, struemo propolis, istimo votane zaperke s ravnih dijelova konice i okvira, istimo podnice. Ako uhvatimo dlijetom za

16

2 Pelarenje

2. PELAREVA OPREMA. PREGLED KONICA.

RADOVI SA PELAMA

17

podnicu, moemo premaknuti itavu konicu. Dimilicu napunimo

tankim drvom, osuenom gljivom, suhim liem ili suhom travom,
vreevinom, likom od drva, otpacima foa ploa, tresetom, domaim
duhanom, osuenim i srezanim zajedno sa stabljikom itd.
Okvirna hranilica ili Doolittleova zauzima prostor jednog okvira.
U nju stane 2,5 1 eerne otopine (ili tijesta).
Pregled konica
Prije otvaranja konice svaki put dobro promislimo to zapravo
elimo pregledom utvrditi, emu je pregled potreban. Ne otvarajmo
konice u bespano doba. Obucimo se u svijetlo pamuno odijelo
kojem su rukavi i nogavice stijenjeni, i obujmo gumene cipele.
Priredimo dimilicu koja se nee ugasiti onda kad nam bude najpotrebnija. Dlijeto e nam pri radu biti dragocjeno pomagalo.
Pri otvaranju konice nadimimo pele kroz leto ili kroz rupu na
nastavku, skinimo krov i puhnemo dima kroz rupu u poklopcu.
Dlijetom podignemo poklopce i ponovo pele paljivo nadimimo.
Ako je zajednica u dva ili vie nastavaka, dignemo krov, izvrnemo ga i poloimo na susjednu konicu ili na zemlju. Gornji
nastavak najprije pomaknemo dlijetom i postavimo ga unakrst na
krov.
Vjetom pelaru dosta e biti ve pregled odozgo i odozdo.
Plodini nastavak pregledamo odozdo tako da ga s jedne strane
malo ukoso dignemo.
Pri pregledu drimo okvir nad nastavkom. Ako se toga ne drimo, moe nam pasti na zemlju klupko mladih pela ili matica.
18

Pele dimimo samo lagano. Ako ih dimimo previe, bit e jo

srditije nego to bi bile da ih uope nismo dimili, ostavljaju satine,
navaljuju na leto i bjee iz konice.
Pravilnim postupkom izbjegavamo ubodima.
Konice pregledavamo samo onda kad pele ivahno izlijetaju
i kad termometar u hladu pokazuje najmanje 1416 C, a ako je
samo mogue, i 20. Kad bismo konice otvarali na hladnom ili
vjetrovitom vremenu, ohladili bismo unutranjost konice i time
koili razvoj legla. Pregled obavljamo po mogunosti izjutra i u vrijeme kad su stare pele na pai. Za vjetrovitog, hladnog vremena,
kad nema pae, na veer, kad su stare pele kod kue, dobijemo
najvie uboda. Uznemirene i zato agresivnije su bolesne i pele u
bezmatcima. Kad je preko dana ega, pregledavajmo pele samo
u jutarnjim, veernjim satima i kasno poslije podne.
Ne bojmo se pela! Ne branimo se ako nas oblijetaju. Ako se
branimo rukama, time ih mamimo, draimo. Pele drae i vunena,
svilena, crna i tamnoplava odijela, miris po znoju, alkoholu, bijelom
luku, miris ena u vremenu menstruacije i slino.
Ako nas pela ubode, elo to pre otstranimo noktom, noiem,
dlijetom. Ubodeno mesto ne stiskamo. elo ne otstranjujemo iz koe
istiskivanjem.
Znajmo da e se zajednice bolje razvijati ako ih manje pregledavamo. Nastavcima moemo uspjeno pelariti i onda kad ih pregledavamo samo tri do etiri puta preko godine. Openito bismo
unaprijed teko predvidjeli koliko emo puta morati konice otvarati. Pri pregledu nas zanima ima li u sau dovoljno hrane, koliko
ima legla i kakvo je, je li poela nesti mlada matica, jesu li izgraene dodane satne osnove i sl.

3. SMJETAJ KONICA
Izbor mjesta za konice od velikog je znaaja za postizavanje
prinosa i za zdravlje pela. Konice neka budu to blie biljkama
koje daju pelama hranu za razvoj i odravanje, i isto tako to blie
biljkama koje pruaju glavnu pau. A ne smiju smetati susjedima.
Pelinjak mora biti zatien od sjevernih i sjevernoistonih vjetrova,
neka bude okrenut na jug ili jugoistok, na suhom, ocjeditom, malo
nagnutom tlu, na rubu ume, gdje otjee hladan zrak i gdje s proljea snijeg brzo kopni. Konice neka budu podignute 2550 cm od
tla. Neka budu za 13 cm nagnute naprijed, da eventualna voda
19

s podnice lake otjee. Meusobno neka budu udaljene po mogunosti 0,51 m, razmjetene u skupinama po 35, ne u ravnim
vrstama.
Pri izboru mjesta drimo se ovoga:
1. Biljke sa cvjetnim prakom i nektarom. Znamo da pele lete
traei hranu dodue dosta daieko, ali se uspjeno razvijaju i sakupe
vika meda samo onda kad nau hranu u blizini, u polumjeru od
12 km. U ranom proljeu pele izlijeu samo nekih sto metara
daleko od pelinjaka.
Konice neka budu smetene u blizini vode: vrela, napajalita,
potoka ili neke druge tekue vode. Ne stavljati konica na movarnom terenu.
Na pelinjaku imamo obino 25 do 60 konica, to zavisi od
panih prilika kraja. Ako imamo vei broj konica, razmjestit emo
ih tako da e na pojedinom mjestu biti 2030 konica. Pelinjaci

neka budu bar 23 km jedan od drugoga. Ako su pane prilike

slabe, drat emo na jednom mjestu samo po 1015 konica, a pelinjaci 12 km razdaleko.
2, Zatita od vjetra. Konica neka bude na sunanom mjestu, to
je vano osobito u jesenskom, zimskom i proljetnom doba. Drvee
i grmlje, ivice, zgrade, ograde uvat e konice od jakih vjetrova,
a preko dana od pripeke. Ako su konice u ljetnoj vruini preko
dana u hladu, pele e biti marljivije, a radove oko njih lake emo

obavljati. Katkad je dobro za pelinjak podii umjetne vjetrobrane,

ograde ili krovove konica zasjeniti. Samo, previe hlada utjecalo
bi nepovoljno i pele bi izjutra poele kasnije izlijetati, u zimskim
bi mjesecima imale manje mogunosti da se na vrijeme iiste itd.
Leta konica treba okrenuti na jug ili na jugoistok.
20

21

3. Zatita Ijudi i domaih ivotinja. Pelinjak treba da bude bar

10 m udaljen od zemljita susjeda i 20 m od javnih zgrada, cesta,
igralita itd. Ako bi pele ugroavale pjeake ili promet na cestama,
zasadit emo ispred pelinjaka drvee, visoku ivicu ili pak postavimo bar 2 m visoku ogradu, da izbjegnemo neugodnostima. ivica
ili ograda treba da see bar 2 m dalje od svake strane pelinjaka.
Konice neka ne budu u blizini panjaka na kojima pasu domae
ivotinje.

4. PELINJA HRANA
Pele potroe za razvoj legla i za svoje uzdravanje velike koliine hrane. A pored toga, i pelar oekuje od njih prinos meda
i cvjetnog praka.
Biljke koje izdano mede. Za pele u naoj zemlji od najveeg
je znaaja paa na bagremu, suncokretu, livadama, uljanoj repici
i kestenu. U Sloveniji i Gorskom Kotaru pele najvie sakupe umskog meda. Za jelovu i omorikovu medljiku poznato je, da se ne
pojavljaju svake godine. Nekih godina puni medita i medljika
s hrasta, lipe i druge bjelogorice.
Izdana moe biti paa na kadulji i zanovjetu u Dalmaciji, na
vrijesku u Lici, Hrvatskom primorju i u Bosni te na rumarinu,
vrijesu i lavandi na otocima. Meu navedenima od naroitog je
znaaja jesenska paa na plavom vrijesku, koja povoljno utjee na
prezimljenje i razvoj pelinjih zajednica u narednoj godini, a nekih
godina daje i obilan prinos meda.
Kod pelarenja na stalnom mjestu birajmo za konice mesta gde
mogu pele napuniti medita bar dva puta godinje tj. gde raste
u neposrednoj blizini smetaja npr. omorika i pitomi kesten, bagrem i suncokret, livadska paa i vritina i t. sl.
Biljke za razvoj legla i odravanje pela isto su tako vane za
uspjeh u pelarstvu. Od njih se nadamo prije svega cvjetnom praku.
U ranom proljeu osobito su vane: lijeska, joha, proljetna crnjua, iva, afran, razne vrbe, osobito iva, voke, maslaak, borovnica.
Navedene biljke treba da rastu u neposrednoj blizini, do 0,5 km od
pelinjaka.
U jesen pruaju pelama nektar i cvjetni praak postrna heljda,
suncokret i repica u mijeanim kulturama, astre, zlatoipka, vrit.
Sadnjom medonosnih biljki u okolici pelinjaka moemo utjecati
na razvoj pelinjih zajednica, pa tako i na uspjeh pelarenja.
22

5. OPIS LR KONICE
Stalni sastavni dijelovi jesu podnica, plodite, poklopac i krov.
Konica nastavljaa LR ima obino ove sastavne dijelove:
1 podnica s pominim letom, 3 nastavka sa po deset okvira, koji
slue za plodite i medite, i 30 okvira, 1 poklopac (unutarnji) i
1 limeni krov.
Konica nastavljaa, dakle, nema stalne, unaprijed odreene veliine. U razno godinje doba moemo je lako poveati ili smanjiti,
ve prema snazi zajednice i pai.
Svi dijelovi konice moraju biti izraeni tono na milimetar
tako da moemo vsaki dio konice zamijeniti jednakim dijelom bilo
koje druge konice. Ta je okolnost vana iznad vsega, jer u pelarenju mijenjamo vie puta dijelove konice, jednu konicu poveavamo dijelovima druge, ili suprotno. Konicama poveavamo ili
smanjujemo prostor i tako se prilagodimo razvojnom stanju pelinje
zajednice i sezonskim potrebama. Iako je ve Jana isticao da se
moraju dijelovi konice potpuno podudarati i da sve konice treba
izraditi jednako velike, moramo to jo posebno naglasiti. Standardna, tono po Jus-u izraena konica, prvi je uvjet da njom pelarimo uspjeno. Standardne konice imaju veu trinu vrijednost,
jer se upotrebljavaju i po svim drugim dijelovima drave, kao
i drugdje po svijetu. Pored toga, istroene dijelove lake zamijenimo,
nadoknadimo novima.
Potrebu tonosti pri izradi naglaavamo radi toga jer je poznato
da prolih godina u pojedinim stolarskim radionicama konice nisu
bile uvijek izraene dovoljno tono, i radi toga to konice danas
ne izrauju poduzea u velikim serijama, nego pojedinci pelaristolari po nekoliko komada. Zato svima takvima savjetujemo neka
se u izradi dre uzorka i neka se tono dre mjera. Samo pelar koji
vie godina pelari nastavljaama shvaa da je konica LR zaista
svestrano iskuana i da se nema ta mijenjati.
Svi su sastavni dijelovi nastavljaa izraeni od omorike ili jelove
daske debele 20 mm.
Podnica s porainim letom. Vanjska je duljina podnice 557 mm,
a irina 412 mm. Obod je visok 50 mm. Daske podnice podignute su
10 mm od donjeg ruba. Od gornjeg ruba podninog okvira ima
20 mm. Zadnja gornja letvica privrena je, a u prednji dio podninog okvira postavljeno je pomino leto. Drveni uloak na kojem
su urezana dva pomina leta ne smijemo privrstiti na podnicu.
Uloak mjeri u presjeku 20 X 20 mm. Jakim zajednicama u ljetu
23

uklonimo drveni uloak da pele mogu izlijetati po svoj irini.

U pomini uloak urezano je ljetno leto, dugako 116 mm i visoko
10 mm. Na desnoj strani uloka izrezano je zimsko leto, veliko
60 X 7 mm. To malo leto upotrebljavamo i u ljetu za umjetne rojeve
ili za slabe zajednice, kad je pogibelj od tuice. U zimi malo leto
treba da je okrenuto s otvorom gore, da mrtve pele ne mogu
zaepiti leto. Malo leto na uloku, sasvim zdesna ili slijeva omoguuje pelama zimi dodir sa satinama s medom.

Podnicu postavimo na gredice, pol metra iznad zemlje, ili na

drvene podmetke, opeke, tri kolia, i sl., da ispod nje zrak nesmetano struji. Zatitimo je tako da je namoimo vruim lanenim uljem
ili da je impregniramo s vanjske strane vruim katranom ili pak
premaemo isto tako samo odozdo i izvana karbolineumom ili
ibitolom.
Nastavak. U poetku upotrebljavamo za plodite jedan nastavak,
poslije obino dva. Za medite upotrebljavamo obino jednako velike
nastavke.
Nastavak se sastoji od etiri stijene debele 20 mm. Normalan
nastavak, koji moe sluiti za plodite i medite, ima ove mjere:
duljina 504 mm, irina 412 mm, visina 242 mm. Stijene nastavka spojene su pod pravim kutom na cink koji ima zupce i ureze iroke
22 mm. Na gornjem unutarnjem rubu prednje i zadnje stranice ima
poluotvor (falc), veliina mu je 210 X 10 mm. Na poluutoru je privren metalni nosa u obliku slova V, a na njemu vise okviri.
24

Budui da je pri takvoj izradi dodirna povrina izmeu okvira

i nosaa mala, ne mogu je pele zalijepiti. Kad bi povrina nosaa
bila ravna to bi nam smetalo prilikom vaenja okvira iz plodita,
jer bi pele mogle zalijepiti okvire. U sve etiri vanjske stranice
nastavka izrezane su udubine prihvatai koji su duboki do 14 mm.
Samo ime ve nam kae da nam prihvatai olakavaju prihvaanje
i podizanje nastavaka.

Za plodite upotrebljavamo jedan nastavak ili dva, a za medite

jedan do etiri. Budui da razvoj zajednica u pojedinim konicama
obino nije jednak, upotrebljavamo suvine nastavke za druge, razvijenije konice.
Ispod prihvataa izvrtamo na jednoj strani nastavka rupu iroku
25 mm, koja nam slui kao posebno malo leto, npr. kao gornje leto
preko zime.
Navodimo i mjere polumedinog nastavka koji je jednako dugaak
(504 mm) in irok (412 mm) kao i normalni nastavak, a visok je 147 mm.
S unutarnje strane ima jednak limeni nosa kao i normalni nastavak.
Na njemu vise okviri. Stranice su sastavljene isto tako ravnim cinkom.
Gornja dva cinka visoka su 23 mm, a ostali 20 mm.
25

Polunastavke upotrebljavamo za dobivanje meda u sau (boksesi,

okvirii sa saem), a i za dobivanje vrcanog meda. Ako proizvodimo med
u sau, ne uvlaimo icu u okvire. Polunastavci su pogodni za proizvodnju sortnog meda za kratkotrajnog medenja (trenja, borovnica, inkarnatka i sl.), a i za djecu, ene i mukarce kojima bi normalni nastavci
bili preteki. Polunastavke upotrebljavali su ve i klasici slovenskog
pelarstva (vidi str. 5462). Danas u nas ima pelara koji upotrebljavaju
za plodite i medite samo opisane LR polunastavke, a jo vie onih
koji se slue samo nekoliko veim Dadant-Blattovim polunastavcima
(Farrarov sistem, vidi i crte na str. 63 i strane 101104).

Plodite i medite pokriva, pored poklopca, jo i krov, koji je izraen od daske debele 20 mm, pokrivene limom. Drveni dio ima ove
vanjske mjere: irina 460 mm, duljina 557 mm, visina 65 mm. Daske
su medusobno spojene ravnim cinkom u pravom kutu. Nain izrade
i spajanje vidljivi su na slici. Drveni dio krova pokrijemo pocinanim
limom debelim 0,5 mm, koji je na krajevima izbuen da ga pribijemo na drveni obod. Ispust krova uva unutranjost konice od vjetra,
kie i snijega.

Plodine i medine nastavke pokrijemo poklopcem i krovom.

Poklopac je dugaak 504 mm i irok 412 mm. Izraen je od lesonita
ili od daske. Daske su sastavljene poput brodskog poda, slino podnici. Na poklopcu je, po dijagonali, izrezan otvor (rupa), velika
94 X 30 mm. Poklopac ima drven okvir, velik 20 X 12 mm, koji ima
na duim stranama tri izreza, visoka po 2,5 mm, i slue za zraenje
konice. Na kraim selidbama dovoljno je da poklopac okrenemo
naopake, da olakamo zraenje i sprijeimo gomilanje pela.
A takvo zraenje smanjuje i nagon za rojenjem pela i olakava
hlapljenje vlage iz nezrelog meda.

Otvor na poklopcu slui za razliite namjene. Kroz nji nadziremo

pele prije pregleda konice, na poklopac moemo postaviti hranilicu
s otopinom, a na nju moemo poloiti i eerno medno tijesto ili
nasuti suhog eera. Pele dodu kroz otvor do hrane. Ako na jednu
ili drugu stranu otvora privrstimo inu mreu, odvojit emo poklopcem dva plodita za vrijeme rojenja, umjetnog izrojevanja, obnove matica, prezimljenja jedne zajednice iznad druge i sl. Ako
bismo upotrebljavali prije vrcanja bjealice, otvor u poklopcu sluio bi za istjerivanje pela iz medita (Sl. 12, 13 i 15).
26

27

Spretan stolar moe po opisu i uzorku bez potekoa izraditi dobre dijelove nastavljaee LR. Vie e potekoe imati pri izradi okvira. Mjere normalnih okvira jesu ove: visina bone letvice 232 mm,
gornja letvica, koja nosi satinu, dugaka je 480 mm, iroka 27 mm,
a visoka 16 mm. Po sredini donjeg dijela gornje letvice izdubljen je
lijeb, velik 2 X 3 mm, i slui za privreivanje satne osnove. Gornja letvica ima na obadva kraja konusne uice, pruduetke, koji su
dugaki 16 mm i visoki 8 mm. Na njima visi okvir. Od kraja prema
sredini je zarez od 8 mm, za sastavljanje s bonom okomitom letvicom. U visini zareza gornja je letvica odozdo deblja za 2 mm. Bone
letvice, koje su utaknute u zarez gornje letvice, irok 8 mm, iroke
su u gornjem dijelu 35 mm, a u donjem samo 26 mm. Gornje proirenje samo je u gornjoj treini bone letvice. To proirenje spreava da se satine meu sobom ne dotiu (kao razmaci u koniei A).
Dodirne plohe bone letvice na jednoj su strani ravne, a na drugoj
kose, zaotrene. Donja letvica okvira dugaka je 450 mm, iroka
20 mm i visoka 10 mm. Ponovo naglaavamo da e i dobar stolar
bez uzorka samo s mukom izraditi dobre okvire.
Za medine polunastavke okviri su jednako izraeni, samo to u
visini mjere 136 mm. Njihova je vanjska mjera 446 X 136 mm, a
unutranja 430 X 110 mm.
Okvire moemo pomicati a da ne gnjeimo pele.
U okvire uvuemo 6 okomitih ica tako da su srednje 4 ice izvedene u obliku dvostrukog v (w). icu utisnemo u satne osnove pomou elektrine sprave (napetost 34 volta).
Matina reetka. itav niz godina prevladovalo je miljenje da
matina reetka nije potrebna za pelarenje nastavljaom. I doista,

28

neki uspjeno pelare bez nje (vidi str. 82). Slinu funkciju kao
reetka moe imati vei razmak izmeu okvira u meditu; stavimo
samo 8 satina mjesto 10. Pokazalo se da na nekim paama, npr. na
bagremu, dobijemo vie meda ako matici pred pau ograniimo
leglo. A reetku upotrebljavamo u pelarenju s vie matica i pri
nekim drugim postupcima koji su opisani u ovoj knjiici.
Vanjtinu nastavka bojimo prve godine 23 puta svijetlosivom
bojom. Kad se na drvu pojave pukotine, bojimo ponovo. Poslije
bojimo ponovo svake 34 godine. Za bijelu boju upotrebljavamo
cinkovo bjelilo ili, to je jo bolje, broncu.

6. TEHNIKA PELARENJA LR KONICAMA

U ovom poglavlju navedeni su najznaajniji pelarski radovi. Sve
nepotrebno pokuali smo izluiti. itaocu, koji zaeli te upute dopunjati, korisno e posluiti i lanci u Posebnim poglavljima o pelarenju nastavljaama, u kojima su opisani naini pelarenja nekolicine naih suradnika iz raznih krajeva Slovenije.
Biljeke
Rad konicama sebi emo olakati ako prilikom pregleda i zapiemo vanije konstatacije ili ocjene. Kako zajednice pregledavamo
i pri tome ih ocenjujemo, opisali smo na str. 18. Za uspjeh u pelarenju vani su prije svega podaci o snazi zajednice, zalihi hrane i o
matici. Podatke emo zapisati na stranjoj strani plodinog nastavka.
(Dobro je da su konice numerirane. Broj konice, koji se moe
premjestiti, nalazi se na plodinom nastavku.)
Snagu konice izrazimo brojem ulica koje pele zapremaju. Po
broju ulica prilino pouzdano zakljuimo takoder koliko je okvira
zaleeno. Ta je ocjena vana osobito u kasnu jesen, kad zajednice
uzimljujemo, a i rano u proljee, kad odluujemo o daljnjoj namjeni
svake konice. Sa zajednicama koje u poetku oktobra posjedaju
5 (S5) ulica ili manje, postupamo kao sa slabiima, tj. drugaije
nego s normalnim zajednicama. Slino je i s proljea. Poetnik
e zapisati podatak o snazi prilikom svakog pregleda, jer e na taj
nain najlake zakljuiti da neto nije u redu, ako konica npr.
oslabi.
29

Zalihu hrane zapiemo u kilogramima. Na konicu zapiemo i teinu koju smo utvrdili pri vaganju npr. u jesen.
O matici ( ) nas prije svega zanima godina kad se izlegla (npr.
81). Ako ima odrezana krila, dodat emo kraticu s. Kad matica
nije bila uzgojena na pelinjaku, nego smo je odnekle dobili, zapiemo njezino porijeklo. (Godinu kad se matica izlegla moemo oznaiti i tako da u prihvata utisnemo risai avli u boji koja oznauje
odreenu godinu, npr plava za godinu 1985, bijela za godinu 1986,
uta za 1987, crvena za 1988, zelena za 1984. itd.). Bezmatak emo
oznaiti: bez , matinjake m i sl.
Neki oznauju konice i tako da na njih stavljaju kamenie ili
sebi pomau sistemom skraenica, crta, koje zapisuju obinom ili
uljanom kredom, ili olovkom na zadnjoj strani konice.
Budui da u pravilu svake 23 godine premaemo bojom konice, time ujedno zbriemo stare nepotrebne biljeke.
Konini listovi u pelarenju nastavljaima manje su prikladni.

Uzimljenje

Ako med oduzimamo samo s jeseni, odmah nakon vrcanja prihranimo zajednice gustom eernom otopinom. Dva dijela eera
otopimo u jednom dijelu obine vode. U to doba pele spremaju
hranu pokraj legla i iznad njega.
Da bi sprijeili nosemozu dodajemo eernoj otopini kod dopunskog hranjenja u septembru ili oktobru antibiotik Fumagilin. Sadraj jedne boice Fumidila B ili Fumagilina primeamo 25 kg eerne otopine. Pele e se preko zime hraniti zalihama hrane kojoj
je bilo dodat Fumagilin. Zato e bolje prezimiti, nee meusobno
prenositi zarazu i na proljee bolje e se razvijati.
Prije nego zajednice konano prihranimo, tj. na koncu septembra ili prvih dana oktobra, skinemo gornji nastavak onim
zajednicama koje su jo na tri nastavka. Redovno emo leglo nai
u drugom nastavku koji e, poto se ukloni trei nastavak, postati
gornji. Pripazimo da pred zavrno prihranjivanje gnijezdo bude
uvijek u gornjem nastavku. Ako je gnijezdo u donjem nastavku,
oba nastavka meusobno izmijenimo.
Zajednice uzimljujemo u toliko nastavka koliko ih kasno u jesen
zauzimaju.

Uzimljujemo jake zajednice koje pred zimu osiguramo od gladi,

vlage i studeni. Sve potrebno moramo obaviti prije nastupa zime,
otprilike izmeu 10 septembra i 10 oktobra.
Bezmatke pripojimo normalnim zajednicama. Prije nego obje konice spojimo, uklonimo poklopac i na bezmetak razastremo sloj
novinskog papira. Papir tu i tamo probuimo, zatim na njega stavimo zajednicu s maticom.
Konice pripremamo za zimu za vrijeme jesenskog oduzimanja
meda, odnosno u septembru. Nakon vrcanja zajednice ostanu u dva
ili tri nastavka. U donjem je nastavku na srednjih 68 okvira
leglo, a na rubu gnijezda nalaze se okviri s peludom i medom.
Vrlo plodne matice imaju i u to doba leglo jo u obadva plodita,
svega, naime, na 1012 okvira. Takva jaka zajednica zaposjeda jo
i sad trei nastavak s izvrcanim satinama.
Iz plodita uklonimo bijelo nezaleeno sae za vrijeme dok smjetavamo okvire s medom i peludom na rub gnijezda. Mjesto bijelih,
hladnih satina stavimo lijepo sae koje je ve bilo zaleeno.
Pele imaju obino otvoreno donje leto i rupu u jednom ili u dva
gornja nastavka. Zatvorimo donje leto i ostavimo otvoreno leto
(rupu) na gornjem ili donjem nastavku. Time spreavamo pljesnivou
saa a klupku osiguramo ugodno prezimljenje i povoljno zraenje.
30

31

preko zime kroz mreu toplinu od donje. U jesen je ne hranimo eernom otopinom, nego joj dodamo potrebnu zalihu hrane u sau
s medom.
Koliko hrane trebaju preko zime zajednice u nastavljaama?

Uzimljenje

slabih

zajednica

Kad pelinje zajednice kasno u jesen zauzimaju pet ulica ili manje, pripojimo ih normalnim zajednicama (vidi postupak novinskim
papirom). A moemo ih i postaviti na jake zajednice. To emo izvesti
tako da sa jake zajednice skinemo krov i poklopce, na nju stavimo
okvir sa dvostrukom mreom, a na okvir nastavak sa slabom zajednicom. Pele mogu izlijetati bilo kroz rupu ne prednjoj strani nastavka bilo kroz izrez na okviru sa dvostrukom mreom. (Prednost
dajemo rupi na prednjoj strani nastavka.) Gornja zajednica dobiva
32

Konice sa dva nastavka treba da imaju na poetku oktobra 15

do 20 kg, a zajednice u jednom nastavku 1012 kg hrane.
Prije nego konice konano prihranimo, procijenimo zalihu hrane
u sau. Iskusni pelari odvagnu na rukama cijelu konicu i tako
ocijene koliko joj hrane treba dodati. Ali poetniku ne preporuujemo da tako radi, jer bi se mogao grdno prevariti u raunu. Najjednostavnije je, i brzo se moe izvesti, ako vaemo pojedine konice.
Upotrebljavamo tzv. balansnu vagu na koju privrstimo dva remena, a na njih dvije kuke. Kuke zataknemo u prihvatae gornjeg nastavka. Tara konice od dva nastavka, s hranilicom za nastavljae
1
s mreom, tei 24 kg, a tara konice od jednog nastavka 13 kg.
1

Za vaganje konica od dva nastavka potrebne su dve osobe. Vaganje

jedne konice gotovo je za pol minute.
3 Pelarenje

33

Prvi proljetni radovi

Kad preko zime obiemo konice moda svakih 14 dana i
naemo ih u snijegu ; naspemo ispred njih pepeo, pljevu, slamu,
zemlju.
Nakon proisnog izleta, vjerovatno u decembru ili januaru, pogledamo da nisu leta zatrpana mrvicama. Ta briga nije potrebna
ako preko zime imamo leta rupe na prednjoj stranici nastavka,
emu dajemo prednost. (Vidi str. 25 i sliku na str. 34.)
Ako konice nismo pokrili u jesen, uinit emo to u proljee. Na
poklopac poloimo nekoliko slojeva novinskog papira, krovnu ljepenku ili neto slino. (Vidi takoer slike na str. 32, 83.)

Suzivanje plodita. Prilikom izmjene podnica utvrdit emo usput

i u kakvom je stanju pelinja zajednica.
Ako u donjem nastavku nema pela ili ih je vrlo malo, taj nastavak uklonimo. Za nepovoljnog proljetnog vremena pele e lake
grijati leglo ako budu samo u jednom nastavku. U dva nastavka
ostanu zajednice koje zauzimaju i donji nastavak, tj. ako je dio
pela i u donjem nastavku.
Slika koju daje pregled obino je ovakva (sl. 23):
U februarumartu ekaju nas prvi potrebni radovi:
izmjena podnica;
stjenjavanje plodita;
prihranjivanje tijestom.
I kad emo to obaviti? Ako konice imamo na crnjui, onda
moda ve u februaru, a najkasnije u martu, kad pele ponu nositi
pelud s ive.
Izmjena podnica. Prije nego se latimo posla, pripremimo odreen
broj istih i suhih rezervnih podnica. Po mrvicama na podnicama
zakljuimo u kakvom je stanju zajednica i koliko ulica zauzima.
A izmijenjene podnice oistimo i osuimo na suncu. Suha podnica
u konice, s malo mrtvih pela i votanog trunja, znak je izvrsnog
stanja zajednice. Dno podnice brino ostruemo dlijetom. Korisno
ga je i opaliti benzinskom svjetiljkom, jer time unitavamo i teko
vidljiva jajaca votanog moljca u pukotinama i kutovima podnice.
34

35

Konice C suzimo pregradnom daskom ili okvirnom hranilicom

na toliko ulica koliko ih pele gusto zauzimaju.
Konice D suzimo kao i konice C i postavimo ih na normalne
zajednice, kako je bilo opisano ve pri uzimljenju slabih zajednica.
A za rad trebamo po jednoj konici 23 minute.

Katkad u proljee prehranjujemo pele samo suhim eerom koji

naspemo na poklopce ili u jednookvirne ili dvookvirne hranilice.
I pogaama i eeru moemo dodati razne bjelanevinaste dodatke,
npr. mlijeko u prahu, kvasac, cvjetni praak i sl.

Prihranjivanje tijestom. Tijesto napravimo od samljevenog ili

obinog eera koji ima sitne kristale. Seeru primijeamo tekui
kestenov med. Oboje zamijesimo.
Tijesto utisnemo u jednookvirne hranilice koje smo postavili tik
uz gnijezdo, ili ga nanesemo u slojevima na poklopce oko rupe, ili
ga dodamo u hranilice za nastavljae. Zajednica dobije 13 kg tijesta, to zavisi o njenoj jakosti.
Prvom obroku tijesta dodat emo fumagilin, da sprijeimo nozemozu. Sadraj jedne boice fumidila B ili fumagilina umijeamo u
25 kg eernog tijesta. (Glej i str. 31).
Slino tijestu na razvoj legla povoljno utjee dodatak kobalta.
Na 25 kg ljekovitog tijesta ili eerne otopine dodat emo 125 mg
kobaltnog klorida (5 mg na 1 litru).
Prihranjivanje tijestom kome smo dodali fumagilin ima presudan
utjecaj na zdravlje pela i na razvoj legla. Poznato nam je da su
spore nozeme nazone u sau svih konica cijele godine. U aprilu
i maju, kad se iri pelinje gnijezdo, najbolji su uvjeti za tetno irenje nozeme.
Kad prilikom pregleda ustanovimo da zajednicama prijeti glad,
prihranimo ih saem sa medom iz rezerve, ili iz konica, koje imaju
preveliku zalihu, gustom eernom otopinom ili medno-eernim
pogaama.

Drugi proljetni rad

Pogaama je prednost u tome to ih pele uzimaju sporije (714 dana)

i to ne izazivaju tuicu. Prireujemo ih tako da na 5 kg eera uzmemo
1 litru vode i 0,50 kg meda. Kad voda zavri, uspemo 4 kg eera, pa kad
zavri i ta otopina, uspemo u nju i preostali eer. Otopinu mijeamo na
vatri dotle dok se ne izbistri i ne postane staklene boje. Ako imamo jaku
vatru, to traje oko 15 minuta, a temperatura otopine iznosi 117118 C.
Zatim dodamo med i smjesu dobro izmijeamo. Posudu sa smjesom stavimo nato u korito s hladnom vodom a smjesu mijeamo jo dotle dok se
ne pone zgunjavati i postajati mutna. Pri tome temperatura opadne na
7580 C. Smjesu zatim izlijemo u kalupe, npr. u poklopce kojima smo
prekrili rupe papirom.
Od navedene koliine eera i meda dobijemo priblino 6,5 kg pogaa.
A za pripravljanje treba nam bar posuda od 10 litara, jer smjesa rado
iskipi. A pogae moemo izraditi i bez dodavanja meda.
36

Za prve proljetne radove (izmjene podnica, suzivanje plodita,

prihranjivanje eernim tijestom) rekli smo da ih moemo obaviti
za vrijeme cvatnje crnjue (Erica carnea), ako imamo konice na
njezinoj pai, ali najkasnije u martu, kad pele ponu donositi pune
koarice peluda s ivinih maca.
Drugi put je potrebna naa pomo kad procvjeta trenja, borovnica, repica, tj. prvih dana aprila kad pele ponu donositi u konicu svje nektar i kad sae zabijeli.
U to vrijeme
dodajemo okvire sa saem i
meusobno izmjenjujemo plodita.
I jedno i drugo obavimo u isto vrijeme dok pregledavamo konice.
Dobre zajednice zauzimaju u to vrijeme cijeli gornji nastavak
i vei dio donjeg, leglo imaju na 47 okvira u gornjem nastavku,
a neki ve imaju i u donjem. Onim zajednicama koje zauzimaju dva
nastavka izmijenimo meusobno plodita. Gornje plodite stavimo
na podnicu, a na njega nastavak koji je dotle bio donji. Pri tome
ponovo oistimo podnicu, ako je potrebno, a iz gornjeg nastavka,
kamo e uskoro prijei matica, izdvojimo nepodesne okvire. Na njihovo mjesto dodamo lijepe satine koje su ve bile zaleene.
Zamjenom nastavaka postiemo viestruku korist.
Leglo sa zalihama meda pri tome smo prenijeli dolje. Pele e
poeti prenositi med gore, kamo e prijei i matica. Prenoenjem
meda pele se obilno hrane, narastu im mlijene lijezde, osposobe

37

se za hranjenje liinki. iste prazne stanice koje matica zatim

zalee.
U pro]jee, naime, opaamo da pele nekako tede poklopljeni
med i da njihov razvoj napreduje samo toliko koliko sakupe hrane
iz prirode ili iz hranilice. A meusobnom zamjenom nastavka prisilimo pele da ponu otklapati i prenositi i poklopljeni med.
I, konano, meusobnom zamjenom plodita poveavamo i prostor koji treba matici za nesenje, sprijeimo tjesnou u konici i time
izbjegnemo eventualnu pojavu rojevnog raspoloenja.

i to tako da im umetnemo pokraj gnijezda okvire s lijepim, ve

izraenim saem.
Male zajednice koje su preko zime bile postavljene na okvirima
s dvostrukom mreom na jake zajednice, odvojimo, tj. postavimo ih
na podnice. Ako ih elimo pojaati, postavimo podnicu na mjesto
gdje je dosad stajala jaka zajednica. Po potrebi im proirimo gnijezda dodavanjem okvira s lijepim saem.
Ako smo prilikom pregleda ustanovili premalenu zalihu hrane,
prihraniivat emo zajednice saem sa medom, eernom otopinom ili
emo im dodati tijesto ili eerno-medne pogae.

Slian uinak postignemo u konicama A, ako s vremena na

vrijeme stavimo usred gnijezda okvir s medom koji smo otklopili
za podlanicu. Pele e ga isprazniti, a matica odmah zalei. Slino
postupimo kad uzimljujemo zajednicu u jednom nastavku i elimo
s proljea gnijezdo proirivati. Ako nemamo okvira s medom, stavljamo u gnijezdo okvire koji su ve bili zaleeni i koje smo prije
pokropili razrijeenom eernom otopinom.
Zajednice koje su izimile u jednom nastavku pregledamo paljivije, a onima koje su preko zime bile stijenjene razirimo gnijezdo,

Za vrijeme proljetnog razvoja moramo paziti da zajednicama

stalno dolazi hrana: iz prirode, iz saa prilikom meusobne zamjene
nastavaka, ili iz hranilice. Hranu dodajemo u takvom obliku u kakvom e je preuzimati sporo: eerno tijesto, eerno-medne pogae,
obini eer u kristalu koji naspemo oko otvora na poklopcu ili
u okvirne hranilice.
Spomenimo jo i to. Gnijezda za vrijeme pregleda mnogo ne
diramo. Dovoljno je da pogledamo 12 okvira, da utvrdimo ima li
zajednica maticu. Kvalitetu matice ocijenimo po zbijenosti legla.

38

39

Ako naemo bezmatak, pripojimo ga normalnoj zajednici tako

da na bezmatak razastremo novinski papir koji na nekoliko mjesta
probuimo, a na nj stavimo normalnu zajednicu u jednom nastavku, koja je zimovala na nekoj jakoj zajednici.
Za rad oko jedne konice potroimo prosjeno 23 minute.
Trei proljetni rad
U to vrijeme imamo na pelinjaku zajednice u konicama sa po
dva nastavka kojima smo ve jedanput meusobno zamijenili plodita, zajednice u konicama sa dva nastavka kojima jo nismo zamijenili plodita jer jo nisu bile preie u donje plodite, zatim
zajednice koje su prezimile u jednom nastavku i ve smo im proirili gnijezdo na okviru i, napokon, male zajednice u konicama sa
jednim nastavkom, koje su prezimile na jakim zajednicama i koje
smo prilikom prijanjeg pregleda postavili na podnice.
Prilikom treeg proljetnog obilaska uradit emo slijedee:
izmijenit emo meusobno plodita;
nastavljat emo ili podmetati nastavke zajednicama koje su
u jednom nastavku i
dodavati satne osnove i graevni poluokvir.
Ponovo emo meusobno izmijenjati oba plodita 14 dana do tri
tjedna nakon prve izmjene, kad je u gornjem nastavku zaleeno
najmanje 56 satina.
U gornji nastavak sloit emo leglo koje izlazi, a nastavak s mladim leglom ide na podnicu. To se obino radi za vrijeme cvatnje
voa.
Zajednicama koje su prezimile u dva nastavka a dotad im nismo
meusobno izmijenili plodita jer nisu bile dovoljno razvijene, uinit
emo to sada. U to vrijeme obino je ve razvijen nagon za gradnjom. Iz gornjeg nastavka povadimo okvire s neprikladnim saem,
a mjesto njih dodamo 23 lijepo izgraene satine, izvuene lani
i jo nezaleene, ili moda i satne osnove.
Zapamtimo! Satne osnove dodajemo samo onda kad u konicu
ulazi nektar i kad primijetimo da se zabijele rubovi stanica. To je
obino za vrijeme cvatnje trenje, borovnice, javora ili uljane
repice.
Ako nagon za gradnjom jo nije razvijen, dodavanjem satnih
osnova ograniavamo leglo i poveavamo raspoloenje za rojenje.
40

Ako je nagon za gradnjom neznatan, bolje je da dodamo sae izvueno lani i jo nezaleeno, ili satine svijetle i ve nekoliko puta
zaleene. Prilikom medusobne izmjene nastavaka, u donje plodite
ne stavljamo satne osnove. Ali moemo dodati po dva okvira sa
satnim osnovama u gornje plodite pokraj zaleenog gnijezda ili
jednostavno meu zaleene satine, dakako, tako da izmeu dodatnih
satnih osnova ima bar 12 zaleene satine. Satne osnove koje dodamo tik okvira s otklopljenim leglom pele e izgraditi lijepo
i brzo.

Na poetku cvatnje trenje pokraj zaleenog gnijezda stavljamo

graevni poluokvir. Isijeemo ga kad je trutovsko leglo pokriveno.
Tada dodamo cijeli gradevni okvir koji isijeemo isto tako nakon
1418 dana, kad je ponovo trutovsko leglo pokriveno. Graevni
okvir ponovno ulazi u redovitu opskrbu pelinjih zajednica: za dobijanje voska, kao barometar koji pokazuje stanje peline zajednice
u predrojevsko doba, a u najnovije vrijeme naroito kao sredstvo
za otkrivanje i suzbijanje parazita Varroa jacobsoni. (O tome glej
vie u najnovijoj knjizi: Bolesti, tetnici i trovanja pela).
41

Sto emo uraditi sa zajednicama koje su prezimile u jednom nastavku i sa zajednicama kojima smo prilikom prvog pregleda oduzeli
donji nastavak?
Kad pele gusto zauzimaju 810 ulica i kad ima najmanje 67
satina zaleenih po gotovo itavoj povrini, zajednici proirimo plodite podmetkom ili nastavkom. U praksi su rairena oba postupka.
Budui da su u to majsko vrijeme naleti hladnog zraka esti, i zajednica lake ouva toplinu u gnijezdu kad je u gornjem nastavku,
bit e bolje da nastavke ne nastavljamo, nego da ih podmetnemo
pod dosadanje plodite. Podmetak ispunimo lijepim, ve zaleenim
saem, po mogounosti s neto meda. U gornje plodite dodamo na
svaku stranu gnijezda po jedan okvir sa satnom osnovom. U to vrijeme moemo dodati po jedan okvir sa satnom osnovom i u sredinu
gornjeg nastavka. (Ali, ne dodajemo satne osnove u podmetak!)
Pele e iz satina s medom u podmetku prenositi med gore, to e
imati slian uinak kao pri prvoj meusobnoj izmjeni plodita.

Kad matica pone nesti u podmetnutom nastavku, izmijenimo

poloaj obaju plodita.
Ako zajednica u jednom nastavku gusto zauzme sve ulice a vrijeme je toplo tako da pele marljivo nose, nastavimo nastavak.
U tom sluaju nema pogibli da e se gnijezdo prehladiti jer e
pele u nj poeti nositi nektar. Upamtimo pak da e matica prijei
brzo gore ako iz donjeg nastavka prenesemo u gornji nekoliko
okvira s leglom.
42

Priprema pelinjih zajednica za pau

Svi nai dosadanji zahvati u ivot pelinje zajednice u proljetnom razvojnom doba imali su namjeru pomoi pelinjim zajednicama da se razviju koliko je god mogue i da se pripreme za iskoritenje glavne pae. To smo postigli prihranjivanjem, meusobnom
izmjenom plodita i dodavanjem satnih osnova i okvira s izgraenim saem.
Ako pred poetak glavne pae ima legla u obadva nastavka,
koje pele gusto pokrivaju, i ako se pokau znaci rojevnog raspoloenja, umetnemo izmeu oba plodita trei nastavak u kojem su
izmijeani izmjenino okviri s izgraenim saem i sa satnim osnovama. Tako postupimo s najjaim zajednicama.
Rojevno raspoloenje raspoznajemo po svjee izgraenim produecima matinjaka u kojima su vec jajaca ili mlade liinke.
Ako elimo uspjeno pelariti, prijeko je potrebno da u svom
kraju poznajemo glavna vrela medenja. To se od jednog kraja do
drugog prilino razlikuje. U nekim predjelima rana paa poinje ve
u prvoj polovici maja (kadulja u Istri i Dalmaciji, bagrem u Srbiji),
drugdje u drugoj polovici (bagrem u Podravini). Na poetku maja
nekih godina poinju luiti medljiku i velike lekanije (ui) na omorici. U veini krajeva nae domovine imamo pak u junu glavnu
tzv. livadnu pau, koja je nekih godina spojena s medenjem male
omorikove titaste ui. Medenje se pojavi nekih godina ranije, a
nekih kasnije. Na medenje snano utjeu vremenske prilike koje su
u nas u maju i junu vrlo promjenljive.
Iz navedenog izlazi da nije mogue dati openitu, svakom upotrebljivu uputu kako i kad treba da priprema zajednice za pau.
Zato se i u pelarenju nastavljaama razvilo u svijetu vie naina
pelarenja. Svi se naini osnivaju na dva postupka. Po jednom
matica slobodno nese, a po drugom joj nesenje ograniavamo (vidi
jo i str. 7782).
A. Matice u nesenju ne ogranicavamo. U tom postupku ne upotrebljavamo matinu reetku.
Kad paa poinje ili je upravo pred poetkom, ponovo meusobno izmijenimo oba plodita ako je to potrebno, tako da mlado
leglo s maticom doe na podnicu. Trei nastavak nastavimo na zajednice koje su ve bile u dva nastavka, a etvrti zajednicama koje
su bile dolje u tri nastavka.
43

Znajmo da svaki nastavak koji smo dodali konici poveava

njezin prostor i time rashlauje njezinu unutranjost. Zato se pri
dodavanju nastavaka drimo nekih pravila.
Nastavak dodajemo istom onda kad pele zapremaju sve ulice
gornjeg nastavka, to emo ustanoviti ako uklonimo poklopac (ili
hranilicu).
Za vrijeme pae nastavimo na konicu dodatni nastavak istom
onda kad pele zauzimaju ve sve ulice i kad su poslije podne
navee ve i krajnji okviri po cijeloj povrini pokropljeni nektarom.
A ako naemo za vrijeme pae u gornjem nastavku okvire
koje pele ve pokrivaju ili su ve gotovo pokriveni, takav nastavak
podignemo, na njegovo mesto postavimo prazan, a na nj postavimo
dosadanji pun.
Primjer uspjenog pelarenja, bez upotrebe reetka, opisan je na
str. 8286.
Privremena podjela i ponovo spajanje zajednica
Slijedea su dva naina pogodna kad u zajednici naemo ve poklopljene matinjake, a rana je paa (na vrbama, javoru, borovnici, repici,
inkarnatki, bagremu) ve poela. Ujedno promijenimo i matice.
Nalijetanje. Izjutra odnesemo jaku konicu na stranu, a na njezino
mjesto postavimo novu. U nju stavimo dva okvira s leglom i maticom,
dva okvira s medom koje dodamo sa svake strane legla, a ostali prostor
ispunimo okvirima s izgraenim saem i sa satnim osnovama. Nova
konica neka bude po mogunosti obojena jednakom bojom kao i stara.
U nju e ulijetati pele letaice. Staroj, premjetenoj zajednici, koja e
izgubiti sabiraice, dodamo novu maticu, ostavimo joj njen matinjak ili
joj dodamo zreli plemeniti matinjak.
Premjetaj konica. Konice imamo rasporeene u skupinama, sve po
dvije. Kad pone paa i kad pele ivahno izlijeu, premjestimo onu ko-

44

nicu koja ima vie pela letaica. Konicu koja je ostala premaknemo
samo toliko da bude u sredini prostora prijanjih dviju konica, a ujedno
joj nastavimo nastavak sa saem. Tako emo dobiti meda i s pae koja
bi inae sluila samo za razvoj. (Glej i str. 108.)
Ako se nakon svrene pae u konici na starom mjestu pojavi rojevni
nagon, upotrijebit emo postupak nalijetanja koji smo opisali u prijanjem stavku.
B. Matici ograniimo nesenje na razliite naine. Pri tome uzmimo u obzir koliko e dugo trajati paa i koliko je izdana. Ako je
glavna paa kratkotrajna (npr. bagremova), matici ograniimo nesenje nekoliko dana prije poetka pae. A ako je glavna paa dugotrajna i traje mjesec i pol do dva mjeseca (npr. tzv. livadna ili
umska paa), ograniimo matici nesenje u sredini glavne pae, odnosno 29 dana prije njena svretka. (Vodei rauna o tome da se
pela razvija 21 dan i da e mlade pele jo nekoliko dana sakupljati
nektar.)
Navodimo jo dva naina ograniavanja nesenja upotrebom matine reetke.
a) Postepena priprema zajednica za pau
Sve se zajednice ne razvijaju jednakomjerno, zato moramo
o tome voditi rauna kad zahvaeamo u njihov razvoj, kad ih pripremamo za glavnu pau i kad postavljamo matinu reetku.
U krajevima s kasnom paom i kad paa zakasni, opasno je da
zajednice prijeu u rojevno raspoloenje.
Najvie panie zahtijevaju najrazvijenije zajednice. Nekako
u prvoj polovici maja, tj. priblino 23 tjedna nakon poslednjih
radova. izmijenimo im meusobno plodita, namjestimo matinu
reetku i postavimo na nju trei nastavak.
Tom prilikom oduzmemo iz gornjeg plodita 23 slabija okvira,
bez legla, i za leenje nepogodnija okvira, a na njihovo mjesto dodamo okvire sa satnim osnovama. Slabije izgraene okvire dodamo
u medini nastavak.
Zapamtimo!
Prilikom svakog rada, a osobito pri meusobnoj zamjeni plodinih nastavaka, izdvajamo iz plodita slabije satine (crne, stare, nepravilno graene, trutovske) i zamjenjujejmo ih najljepima, koje
dajemo u donje plodite, i satnim osnovama, koje dodajemo
u gornje.
Bijele, tek zaleene satine, s otklopljenim i poklopljenim leglom,
premjetamo u donje plodite uvijek kad dodajemo u gornje plodite satne osnove.
45

Srednje i slabije razvijenim zajednicama u to doba jo ne stavljamo reetke i medine nastavke, nego im izvadimo iz gornjeg plodita 23 slabija, nezaleena okvira i nadomjestimo ih okvirima sa
satnim osnovama.
Takvim zahvatima, tj. zamjenom nastavaka u najrazvijenijih zajednica, dodavanjem okvira sa satnim osnovama u gnijezdo i pokraj
njega, omoguujemo zajednicama daljnji razvoj, a u isto doba spreavamo nastajanje rojevnog raspoloenja.
Tik pred pau ili u njenom poetku ponovo preuredimo konice te u skladu s njihovom razvijenosti ograniimo matici nesenje
na jedno ili dva plodita.
Najvea je opasnost za najjae zajednice koje imaju leglo u dva
plodita te iznad matine reetke gusto zapremaju i trei nastavak,
da e se spremati na rojenje.
Sto treba da se uradi? Kad smo im oduzeli gornji nastavak i reetku, oduzmimo im iz gornjeg plodita 23 okvira poklopljenog
legla i premjestimo ih u sredinu praznog etvrtog nastavka, a na
ispranjeno mjesto u plodite stavimo okvire sa satnim osnovama.
Pri tome moramo paziti da sa zaleenim okvirima ne prenesemo
i matice. Da nam se to ne dogodi, pele s gusto zaposjednutog saa
djelomino ometemo ili otresemo u plodite. Nastavak u koji smo
dodali 23 zaleene satine ispunimo saem i satnim osnovama i postavimo ga na matinu reetku, a na nju nastavimo dosadanji trei
nastavak. Tako najrazvijenijim zajednicama ponovo pustimo krv,
zaposlimo ih gradnjom, a leglo je skupljeno u donja tri nastavka.
U veini zajednica koje su dosad bile u dva nastavka i kojima
jo nismo stavili matine reetke, kad nastupi paa, pustit emo matici za nesenje samo po jedno plodite, a dodat emo im trei nastavak. Kako emo pri tome postupati? Poklopljeno leglo iz obadva
plodita razmjestimo u sredinu dvaju nastavaka koji e biti nad
reetkom. Pri tome pazimo da u plodite, tj. na podnicu, pored matice doe otvoreno leglo, a preostali prostor ispunimo lijepim saem
i satnim osnovama. Slino preuredimo zajednice koje su jo i sad
u jednom nastavku.
Za vrijeme pae matica nese u veini konica prema tome samo
u jednom ploditu; samo u natprosjeno razvijenim zajednicama nese
u dva plodita.
Preporuke o tome kad i kako nastavljamo za vrijeme pae nalaze
se na str. 43.
Pomou matine reetke (ili uloka od plastike, vidi str. 79) pojednostavimo i pripremu zajednica za zimu. U emu je stvar? Ako
46

u konici ima matina reetka ili uloak od plastike, gnijezdo je

ispod nje, i tu pele u jesen gomilaju zalihe hrane. Ako u konici
nema reetke, gnijezdo je ee u gornjem nastavku. U svakom
sluaju moramo prije jesenskog dopunskog prihranjivanja nastavak
s gnijezdom premjestiti na vrh.
Glej i postupak na str. 8689 i postupak prema Morseju na str.
110.
b) Priprema zajednica za bagremovu pau
Zajednice najprije podijelimo, zatim ih spojimo, a ujedno im
izmijenimo maticu. Maticu ograniimo na jedan nastavak, gdje dalje
nese, a pomou pela iskoritavamo pau, koja traje obino 812
dana. Postupamo ovako:
8 dana prije pae premaknemo izabranu konicu malo u stranu,
a na njezino mjesto postavimo praznu konicu od jednog nastavka.
U prazan nastavak stavimo dva okvira s leglom i maticom iz premaknute konice, a pored toga jo po jedan okvir meda na svaku
stranu legla, 4 izgraene satine i dva okvira sa satnim osnovama.
Sa svih okvira premaknute konice ometemo pele pred novu
konicu. Na tu konicu stavimo matinu reetku, a na nju nastavimo prijanju konicu s preostalim satinama i dodanim satnim osnovama. Leglo smjestimo u sredinu.
Za 8 dana odnesemo donji nastavak s maticom u stranu. Na njegovo mjesto doe gornji nastavak bez matice, koji preuzme pele
letaice. U njemu vie nema otvorenog legla. Unitimo sve prisilne
47

matinjake i dodamo matinjake iz naeg uzgoja. Na taj nastavak

stavimo medite, kamo e pele unositi med.
(Postupak moemo pojednostaviti na ova dva naina:
a) Donji nastavak s rnaticom odnesemo u stranu jedan dan poto
smo premaknuli konicu, znai, ne ekamo 8 dana.
b) U gornji nastavak, koji je ostao bez matice, ne dodajemo matinjake, nego prepustimo pelama da uzgoje maticu iz prisilnih raatinjaka.)
Kad bagremovoj pai doe kraj, izvrcamo med, i konice prenesemo na drugo mjesto. Na konicu u kojoj je mlada matica postavimo nastavak sa starom maticom.
Nakon 8 dana obje zajednice spojimo, i to tako da izmeu dva
plodita stavimo sloj novinskog papira. Pele e unititi staru maticu
u gornjem ploditu, a ostat e jedna golema zajednica koja e dobro
iskoristiti narednu pau.
Glej i postupak na str. 109.

48

Vrcanje
Pelari koji pelare nastavljaama na stalnom mjestu vrcaju
med obino samo po zavretku pae. Stanice su poklopljene, a med
je zreo. Ako prevozimo konice, izvrcamo med svaki put prije prijevoza, ako je prijevoz bio uspjean. Med je u tom sluaju obino
sortno ist, premda nije uvijek dovoljno dozrio.
Sae medita oistimo od pela otresanjem-ometanjem, dimom,
kemikalijom, bjealicama.
Ulice medita jako nadimimo, da veina pela pree u nii nastavak. Zatim sat po sat ometemo metlicom ili etkom. Pele otresemo ili ometemo nazad u konicu odakle uzimamo okvire s medom
ili ih ometemo u poseban sanduk odakle ih stresemo u konicu kad
smo joj izvadili sve okvire s medom iz svih nastavaka.
Na poklopac smo napeli (privrstili) tkaninu (vreevinu) i na
nju jednakomjerno naprskamo otopinu propionske kiseline. Pre upotrebe propionsku kiselinu razredimo sa jednakom koliinom vode.
Pele napuste medite za 12 minuta. U hladnom vremenu propionska kiselina ne dejstvuje.
Teke zaleene okvire rasporeujemo nakraj u gornjim nastavcima, da ih izvrcamo u iduem vrcanju, kad u njima ne bude vie
legla. Vrcamo ili kod kue ili na udaljenom pelinjaku. U prvom
sluaju vozimo nastavke s mednim saem u skladite, a u drugom
spremimo sae u nastavke, a nastavke sloimo jedan na drugi. Kad
se uvee pele umire, vrcamo pri svjetiljci (plinska ali karbidna)
vani ili u rasvijetljenoj prostoriji. Preko dana vrcamo u prostoriji
u koju pele ne mogu ulaziti, a po noi moemo i vani.
Nastavke s izvrcanim saem vratimo konicama rano sutradan.
Ako nakon vrcanja ili pri uzimljenju vidimo ubraene grozdove
pela, znajmo da je pelama tijesno i da im treba dati jo jedan
nastavak.
Koliko emo nastavaka konicama ponovo dodati, ocijenit emo
prema njihovoj snazi. U jesen ostavimo zajednicama obino dva nastavka. Ako je zajednica slaba, ograniit emo je na jedan nastavak,
a ako je vrlo jaka, ostavit emo joj tri nastavka.
Ako nakon vrcanja nema pae, konice podrano hranimo do
konca augusta suhim eerom, eerno-mednim pogaama ili eernim tijestom.
Prilikom vrcanja na udaljenim pelinjacima obino se ne sluimo
sitom. Med lijevamo u posude od 100 do 200 litara. Neistou splavimo u skladitu.
4 Pelarenje

49

Dok vrcamo, konice razstavljamo, razvaljujemo. Tom prilikom

oznaimo one kojima treba mijenjati maticu, oduzimamo okvire
s poklopljenim leglom da bismo od njih napravili nove zajednice
i sl. Dospijemo nai zajednice koje tihom izmjenom mijenjaju ili su
izmijenile maticu, bezmatke koji su se izrojili ili ak lane matice
s ravim crvom.
Ako med vrcamo kad nema pae, uvajmo se da ne izazovemo
tuicu. Nezaposlene pele rado njukaju po tuim konicama. Ugroeni so osobito bezmaci i slabii.
Rezervne male zajednice izmjena matica
Od Jane dalje uspejni pelari najveu su panju obraali obnovi matica. Poznato je da je F. Kirar imao uvijek pored sjemenjaka medovnjaka jo toliko rezervnih zajednica.
Matice mijenjamo na dva naina.
Izmjenu matica ukljuimo u svoj nain pelarenja, tj. u redovne
radove koje imamo s konicama preko godine. Na str. 8689 opisani
su postupci kojima se slue neki pelari.
U intenzivnijem pelarenju dajemo prednost umjetnim rojevima.
U tom sluaju dodamo osjemenjenu maticu sjemenjaku tek onda
kad je u umjetnom roju ve pokazala svoje dobre osobine i kad je
u njemu ve dozrela. Umjetne rojeve izvodimo ponajvie u maju
i junu.
Kad smo napravili nove umjetne rojie, redovno ih odnesemo
dalje, da rojii zadre pele svih dobi.
Za umjetno izrojavanje upotrebljavamo normalan nastavak,
ispregraivan u 2 ili 3 dijela, ali i itav nastavak od 10 ili 8 okvira.
Rojie pravimo onda kad imamo na raspolaganju osjemenjene
matice, tj. od proljea do jeseni. U pelarenju nastavljaama ima
mnogo naina pravljenja umjetnih rojeva.
Od jedne zajednice nainimo dvije kad u proljee meusobno
mijenjamo poloaj dvaju plodita; samo, dakako, u to doba mora
biti legla u oba nastavka. Rezervnu maticu ili matinjak dodamo
onom dijelu koji je ostao bez matice, to ustanovimo tri dana po
diobi, kad bezmatini dio izvue prisilne matinjake (vidi takoer
str. 109).
Moemo podijeliti i zajednice koje se spremaju na rojenje. Maticu i veinu okvira s otklopljenim leglom ostavimo na starom mjestu.
50

Okvire s poklopljenim leglom stavimo u prazan nastavak koji postavimo pokraj stare konice, s letom okrenutim na suprotnu stranu.
Nakon nekoliko sati dodamo novoj zajednici maticu u kavezu ili joj
dodamo zreo matinjak (vidi takoer str. 44, 47).
Zatim napravimo rojie tako da uzmemo 23 okvira poklopljenog legla i stavimo u novu konicu. Na svaku stranu zaleenih okvira dodamo po jedan okvir s medom i peludom. U taj roj, pored
toga, natresemo jo pela sa dva okvira i dodamu mu maticu, zatvorenu u kavez, ili zreo matinjak.
Ako prilikom pregleda, 15 dana poto smo dodali matinjak,
utvrdimo da u sau jo nema mladog legla ili da su pele izvukle
prisilne matinjake, te unitimo i dodamo nov zreo matinjak. Rojiu dodamo okvire s poklopljenim leglom, da ga ojaamo.
Umjetni rojevi dobro nam dou uvijek kad pregledavamo konice ili vadimo med i pri tome naemo bezmatke, lane matice,
zajednice s tihom izmjenom matice i takve koje zaostaju u razvoju.

51

II. POSEBNA POGLAVJA O PELARENJU

NASTAVLJAAMA
It is not pretended that Janscha's hive is a better hive
than one with movable combs; it certainly is not, but in
many respects it is the Langstroth hive's only rival: probably,
when piled in bee houses, it is better situated for wintering
bees in cold climate and it is undoubtedly easier to transport (H. M. Fraser, 1951).1

UVOD
U ovom dijelu objavljujemo prije svega gradivo sa oba savjetovanja o pelarenju nastavljaama koji su odrani 13. 2. 1971.
i 24. 11. 1973. na Biotehnikom fakultetu u Ljubljani. A dodali smo
jo nekoliko objavljenih lanaka i nekoliko novih. Neka ovi prilozi
pomognu itaocu da produbi teoretsko i praktino znanje, oni mu
ele skrenuti pozornost na visoku razinu uzgoja pela u nastavljaama u naoj prolosti i na visoki stupanj koji smo postigli na tom
podruju u poslednjim mesecima godine.
Sve od poetka uvoenja nastavljae u Sloveniji, tj. nekako od
godine 1954. pa dalje, davali smo prednost suvremenoj konici s jednakim ploditem i meditem, priblino tolikim prostorom koliki je
imala ve dva stoljea gorenjska konica.
Bilo je potrebno puno desetljee prije nego je meu nae pelare
pocela prodirati misao da nastavljaa ima u nas istinsko domovinsko
1
Ne tvrdimo da je Janina konica bolja od konice s pominim
saem: to sigurno nije, ali je u mnogom pogledu jedini takmac Langstrothovoj konici; vjerovatno je, sloena u pelinjacima, pogodnija za zimovanje pela u hladnom podneblju, a bez sumnje je laka i za prijevoz
(H. M. Fraser, 1951).

52

pravo, a da je lisnjaa izrasla u tuini, premda je, dodue, bila

meu nas vjeto presaena.
Da bismo sliku upotpunili, dodajemo jo nekoliko misli sa spomenutih savjetovanja.
U ovom dijelu nije nam stalo do borbe miljenja nego do prikaza
iskustava koja je mogao nakupiti samo onaj koji je radio nastavljaom bar nekoliko godina.
Iskustva su moda, dakako, razlina, jer nije konica jedini inilac koji utjee na uspjeh ili neuspjeh pelarenja. Vjerojatno moramo
meu inioce koji odluuju o uspjehu ili neuspjehu na prvo mjesto
postaviti ovjeka, pelara, njegov pristup rada, njegovo poznavanje
biologije pela itd. Moda je od bitnog znaenja koliko je kome
u nas uspjelo u nastavljai potraiti odnosno otkriti i iskoristiti one
odlike kojih lisnjaa nema. Nain miljenja veine pelara u Sloveniji usko je povezan s konicom A, to vrijedi toliko vie koliko
tko njom dulje pelari. Prolih godina esto smo vidjeli i za vrijeme obilnog medenja redove nastavljaa koje su imale sve po dva
nastavka, pa su bile nalik na A konice kad stoje u jednom redu.
Takvih primjera uvrijeenog naina miljenja pri novom nainu
rada bilo je dosad prilino. Kad god sam vidio za vrijeme dobre
pae takve izduene redove jednako visokih nastavljaa, bilo mi je
teko jer sam znao da e njihov vlasnik vjerojatno zabaciti pelarenje nastavljaom. Zbog toga je na najvaniji zadatak da s raznih
strana promotrimo prednosti koje u proizvodnji meda prua nastavljaea. Samo, budimo svjesni da je jedino pelar taj koji moe takve
prednosti spoznati i prilagoditi ih svojim zahtjevima, panim prilikama kraja, svom znanju, ukratko, izabranom nainu pelarenja.
Upozoriti pak moram jo na jednu opasnost, naime, na tenju
prema izmjenama, poboljanjima, novotarijama. Ta slabost, koja nije
samo naa nego opa, bit e nazona dokle god budemu pretresali
sistem konica kao problem. A ako openito moemo rei da je svaki
sanduk dobar za pele, samo ako je dovoljno velik, moemo potom
rei i to da je svaka nastavljaa dobra samo ako su radovi njome
olakani i samo ako ima openitu i trajnu prometnu prodajnu
vrijednost. A ovjekov ivot prekratak je da bi eventualno nove
bolje konice u dogledno vrijeme nale toliko pristalica da bi postale ope.
A u sadanjim prilikama, kad opstanak naeg pelarstva ugroavaju s jedne strane niske cijene uvezenog meda koje nepovoljno
utjeu na otkupne cijene domaih proizvoda, a na drugoj strani
uvijek nova poskupljenja konica, prijevoza itd., i kad je ponovo
53

svestrano dokazano da nastavljaa omoguava s manje truda postizanje vie proizvoda, to je objavljivanje ovog materiala utoliko
potrebnije, jer racionalizacija znai u ukazanom smjeru najpouzdaniji put podizanju naeg pelarstva.
1. JANIN SISTEM KONICE I NAIN PELARENJA 1
Po opisima moemo sebi dobro predoiti tadanju gorenjsku konicu. Ali se vrlo malo dosad raspravljalo o tadanjim nainima
kako da se povea prostor konice, jo manje o iznaaima koje je
Jana unio u gorenjski sistem konica. Pri tome imamo posla s magazinskim sistemom konica na pelinjacima.
Konice na pelinjacima nisu postavljali jednu na drugu, nego
su im davali neto prostora odozdo, odozgo i sa strane. Jana je
preporuivao da pelari ostave nad svakom ili pod svakom konicom
prostora za jo jednu konicu.

Konice su bile razmjerno velike, ta imale su 39 1 zapremnine

i vie. U stropu su imale jednu ili dvije rupe koje bi otvorili kad
su htjeli konicu nastaviti. Podnica je bila privrena za konicu
tako da ju je bilo mogue ukloniti. Kad su htjeli punoj konici podmetnuti nastavak, uklonili bi podnicu. Prazna konica bez podnice
postala je nastavak kad su je nastavili na punu konicu. Pele
obiju konica povezivao je otvor, tj. rupa na stropu.
Sve su konice bile jednake izraene, a ipak su im zapremninu
mogli poveati ili smanjiti. Za poveanje konica upotrebljavali su
nastavke, podmetke, umetke (meunastavke) i dodatke (sastavke)
sa strana i straga. Na tom sistemu, slinom harmonici, kojim zapremninu konice moemo po volji poveati ili smanjiti, naslanja
se sav Janin nain pelarenja.
Za nastavke je Jana upotrebljavao obine konice koje su bile
jednako velike kao i plodine. A doao je do saznanja da konica
kao nastavak ima katkad previe prostora. Zato je uveo u svom
radu i polunastavke (obode), koje je nastavljao isto tako jedan na
drugi. Jednako se u narednom stoljeu inilo Dadantu da je pogodnije upotrebljavati za medite polunastavke.
Sve Janine upute o njezi pela vrijede za pelarenja po sistemu
nastavljae (magazinskom sistemu). Govore o pomoi bezmacima
i spajanju zajednica, o irenju gnijezda u vrijeme razvoja, spreavanju rojenja, o razmnoavanju zajednica pomou umjetnih rojeva,
poveanju proizvodnje meda i voska, o postupku za izmjenu saa,
o prijevozu i njezi na stranim paama. Sve te upute ine zaokruen
sistem pelarenja, to e se vidjeti iz navedenih primjera.
Kad je prilikom proljetnog pregleda naao da je zajednica postala
bezmatak, Jana je sebi pomogao tako da je bezmatak nastavio na
drugu konicu ili joj ga je samo podmetnuo, 1 pa je tako od dvije
konice postala samo jedna. Taj postupak poznaju gorenjski pelari,
koji pelare kranjiima, jo i danas pustolinu nastave na dobru
konicu.
Slino je pripajao i druge rojeve i slabie koji ne bi mogli preivjeti zime. Slabijoj zajednici oduzeo je maticu i za nekoliko sati
nastavio je kao nastavak na drugu.
Prilikom razmnoavanja zajednica pomou umjetnih rojeva pomogao je sebi nastavcima na dva naina. Najjaim konicama, kojima se sae ve zabijelilo, nastavio je ili podmetnuo prazne konice.
Kad su se pele u nastavku ili podmetku namnoile, kad su izgradili
1

54

Rihar, J. (1960), Slov. ebelar 62: 57.

Danas bezmatak podmetnemo, a izmeu nastavka stavimo novinski

papir koji tu i tamo probuimo.

55

sae, te je u njemu bilo dovoljno legla i meda, razdvojio je te dvije

konice, a bezmatinoj dodao maticu. Za opisani nain kae da je
najbolji i najpouzdaniji, da zahtijeva najmanje truda, da se pele
ne uznemiravaju i konicama ne nanosi teta. 1

Sve svoje vrline pokazat e nastavci pri spreavanju rojeva, koje

zadaje pelarima svih zemalja i vremena najvie brige. Opaanjem
je na zemljak utvrdio da rojenje umanjuje prinos meda. Zato ga je
doputao samo u tolikom opsegu kolikim je nadoknadio broj prodanih konica. Rojenje je spreavao prije svega proirenjem prostora
u konici. Pri tome se oslanjao na teoretski pravilnu konstataciju
da se mnogo zajednica izroji zbog tijesnog prostora i zakljuio da
taj uzrok mora u poveanom prostoru otpasti. Najpouzdanije je
spreavao rojeve meunastavcima. Izmeu konice i njezinog nastavka umetnuo je prazan nastavak ili polunastavak.
Vrhunac majstorstva predstavljaju opisi u poglavju o mjerama
za poveanje prinosa meda i voska, za izmjenu saa i spreavanje
rojenja. U toj kombiniranoj metodi pokazuje njegov sistem sve
prednosti, samo je pri tome potrebna prilina koliina znanja.
1

Janina je metoda gotovo jednaka Demareeovom nainu, samo to

pri poslednjem upotrebljavamo i matinu reetku.

56

Za proizvodnju voska nastavljamo prazne nastavke i sae izrezujemo im je u njima izgraeno. Za dobivanje meda dodajemo nastavke s izgraenim saem.

Zanimljiv je i postupak kad dobivanje meda spoji s proizvodnjom

voska podmlaivanjem saa i spreavanjem rojenja. Tim zahvatima
u ivot pela postigao je visoke prinose meda i voska, pria, naime,
da je dobio po pol metrikog centa meda od konice na godinu.
Za ventilaciju prilikom selidbe, konice su imale posebne naprave. I inae su konice bile pripravne za selidbu na strane pae.
Jana je na pau prevozio plodita, a za dobrog medenja marljivo
je nastavljao. Kad je jedan nastavak bio pun, nastavio je drugi,
zatim trei itd., koliko su ve doputali paa i vrijeme. Janino nauavanje je, dakle, nauavanje suvremenih praktiara koji uzgajaju
pele u nastavljaama raznih sistema.
Reenim nisam namjeravao dokazivati da je tadanja gorenjska
konica bila foolja od sadanje nastavljae s pominim saem. To si57

gurno ne bi bilo mogue dokazati, kao to kae H. M. Fraser (1951),

ali je u mnogo emu Janin nain pelarenja ravan nainu pelarenja Langshroth-Rootovom konicom koji je danas temelj industrijske proizvodnje u pelarskim industrijama cijelog svijeta.
2. NAIN PROIZVODNJE MEDA U SLOVENIJI U 18. STOLJECU 1
U 18. stoljeu pelinji med bio je jedino sredstvo za zaslaivanje.
Tada se jo nije proizvodio eer od eerne trstike i eerne repe.
U gradovima su se razvijali obrt i trgovina, potrebe za ivotnim namirnicama su rasle. Zbog toga se ne treba uditi, da su se tadanji
privrednici svojski trudili da se proizvodnja meda povea. Te se
tenje odraavaju i u radu i spisima Petra Pavla Glavara, Antona
Jane i Janeza Golinika, koji su svi djelovali u drugoj polovici
18. stoljea. Prvog emo nai u Komendi i Lanpreu u Donjoj Kranjskoj, drugoga u Breznici, u Gornoj Kranjskoj i u Beu, treega
u Griama, u Savinjskoj dolini. Naini pelarenja koje su opisali
u nekim se pogledima meu sobom razilaze, ali je svima zajedniko
da su se na vjete naine prilagodili zahtijevima pelinje zajednice
koja je preko zime i rano u proljee mala, a zatim se naglo razvija.
Glavaru, Jani i Goliniku bilo je jasno da se samo konicama kojima po volji prostor poveavamo i smanjujemo moe dobiti najvea
koliina meda i voska. Ta spoznaja, koja je u skladu sa ivotom
pelinje zajednice preko godine, i danas je temelj tehnologije uzgoja
pela u svim vrstama nastavljae po svim naprednim zemljama
svijeta.
ini se da je Petar Pavao Glavar dotadanji nain pelarenja dopunjavao, jer u pismu posinku Joefu Tomelliju (1781) govori o najnovijoj vrsti konice i preporuuje mu neka prema poslanom uzorku
preuredi svoje konice. Po opisu je mogue zakljuiti da su se
i dotad upotrebljavale konice koje su po veliini i obliku bile jednake, jer kae: U takve nove konice moi e uskoro prenijeti sve
stare bez muke. Glavareva sastavljena konica ima etiri kata,
danas bismo rekli medita ili nastavka. Tri su nastavka vea, normalna, a jedan je nii i slui mu za podmetak (sl. 35).
Preko zime i rano u proljee, tj. od polovice novembra do
proljetnog proisnog izleta, drao je pelinje zajednice u dva nastavka, u drugom i treem. Nakon proisnog izleta podmetnuo je
konici sa dva nastavka podmetak, polunastavak. Cim je podmetak
1

58

Rihar, J. (1972), Slov. ebelar 74: 266268.

bio pun, skinuo ga je i podmetnuo drugi, prazni. Ako je trebalo,

podmetnuo je podmetak vie puta. Tako je spreavao rojenje, jer je
proirivao gnijezdo i pelama omoguavao gradnju. A rojenje je
spreavao jo i drugaije. Izmeu dva ve puna nastavka umetao je
prazan. Po Glavarevim rijeima taj je nastavak ve za nekoliko
dana bio napunjen saem. Za vrijeme pae stavio je odozgo dodatni,
normalni medini nastavak. Glavareva konica imala je, dakle preko
zime dva nastavka, a na vrhuncu sezone etiri. U jesen je skinuo
pun, tj. stariji, gornji nastavak. Glavar je bio svjesan potrebe da se
mijenja sae. Kae da crne satine kode leglu i da pele obnavljaju
sae dvaput na godinu, za vrijeme cvatnje trenje i za vrijeme
heljde.
Ako je sae u konicama staro, obnovio ga je na ovaj nain.
Staroj konici uklonio je dno, konicu je postavio na podmetak,
i podmetak je bio ispunjen jo iste godine. O sv. Jakobu ponovo je
podmetnuo daljnje podmetke, i kad je spazio da su gotovo puni,
skinuo ih je i na njihovo mjesto podmetnuo opet dva spojena
podmetka. U jesen, o heljdinoj pai, oduzeo je prvanji nastavak sa
starim saem i podmetnuo novi, trei. U prva dva se potom razvijalo
leglo naredne godine.
Uvid u Janin nain proizvodnje meda daju dvije knjige: Rasprava o rojenju pela (1771) in Potpuni nauk o pelarstvu, koji je izaao
poslije Janine smrti, godine 1775, ravno prije 200 godina.
59

Znaajno je za Janu da je upotrebljavao normalne nastavke

i polunastavke, koji su bili jednako dugaki i iroki, samo to su
bili polovini, za polovicu nii. Sve su se konice, dakle, mogle nastavljati jedna na drugu. Polunastavke je upotrebljavao kad mu se
inilo da bi cijeli nastavak bio prevelik. Kao to se vidi iz njegovog
crtea, pelario je i samim polunastavcima, to je slino Farrarovoj
upotrebi Dadantovih polunastavaka, samo to su ove ire i dublje
od Janinih. (Glej str. 101104).
Rad oko pela Jana je potanko opisao. Zbog toga e ponovo
izdanje Janinih djela o dvjestagodinjici njegovog djelovanja biti
i temeljna uputa za suvremene naine uzgoja pela u nastavljaama.
elei da se prilagodi snazi pelinje zajednice i pai koja se pribliava, upotrebljavao je medita koja je nastavljao, podmetao, stavljao izmeu nastavaka, a izuzetno je upotrebljavao i medita koja
je dodavao pokraj konice, sprijeda ili straga, to je radio ako u pelinjaku nije bilo drugog prostora za proirenje konice. U pelinjaku
je konice postavljao uvijek tako da je iznad svake i ispod svake
bilo prostora jo za jednu konicu. Pored toga, ostavljao je i sa
strana prostora za 1 stopu (oko 30 cm), a za one konice koje e
preko godine moda dobiti nastavke, ostavio je jo prostora za to
primjerenog. U pelinjaku se. dakle, konice nisu doticale jedna
druge, kao to je to uobiajeno u dananjem pelarenju A konicama ili Kirarovima, to se ustalilo radi njihovog ogranienog prostora. Brojnim prednostima koje ima konica s neogranienim prostorom sluio se Jana u razliitim razdobljima ivota pela preko
godine: pri irenju legla, spreavanju rojenja, dobivanju meda
i voska, izmjeni saa, spajanju in umjetnom izrojavanju.
Rojenje mu je bilo nepoeljeno jer je smanjivalo prinos meda.
Jana nauava da se mnogo zajednica izroji zbog tijesnog prostora
i s tim povezanog poveanja topline, a u poveanom prostoru taj
uzrok otpada. Zbog toga je spreavao rojenje tako da je u razvojnom doba dodavao konici novi nastavak i tako omoguavao matici
nesenje u dvije jedinice konice, a zatim je tako poveanoj konici
nastavio ili podmetnuo ili umetnuo jo novu, tj. treu jedinicu.
Najbolji mu se pokazao nastavak u sredini, meunastavak ili umetak. Kae da taj nain uspjeno spreava rojenje, jer pele ne trpe
u sredini prazan prostor (vidi sl. 33).
U nekih 10 toaka opisuje postupak za poveanje prinosa meda
i voska, izmjenu saa i spreavanje rojenja koji se sastoji kratko
reeno od toga da se vosak proizvodi meunastavcima ili umecima (nastavcima stavljenim u sredini konice), a med u nastavcima
60

(stavljenim odozgo) u kojima je sae ve izgraeno. Sae staro dvije

godine mijenja tako da starije konice nastavi na konice s mladim
saem. Tako mu starije konice slue za medita. Na njihovo mjesto
stavio je prazne konice kojima je u sredini dodao jedan okvir ili
dva, s izgraenim saem, pa su pele ulijetale u njih.
Vjerojatno je opisani Janin postupak previe zahtijevao od tadanjih pelara, bio preteko prihvatljiv, jer je u metodu za spreavanje rojeva ukljuio proizvodnju voska u umecima, proizvodnju
meda u nastavcima, a u polovici je konica u isto vrijeme izmijenio
sae.
U posebnoj toki kae da za vrijeme medenja treba spremati nastavke. Ako je jedan nastavak pun, pripremi drugi, zatim trei itd.,
u skladu s paom i sezonom, Iz reenog, dakle, vidimo da je Janina
konica za vrijeme pae mogla imati i pet, est ili i vie jedinica.
Godine 1972. iziao je prijevod Janinog Popolnega nauka od
Janeza Golinika, iz Savinjske doline. Napomene uz pojedina poglavlja navode nas na miljenje da je proizvodnja meda nastavljaama bila rairena i na Golinikovom pelinjaku pod mihelom.

U napomeni uz paragraf 50. daje svoju varijantu proizvodnje

meda i spreavanju rojenja. Rano u proljee podmetao je polunastavke svim jakim zajednicama. Kad je podmetak bio pun, umetnuo je
izmeu njega i osnovnog elementa jo jedan polunastavak, koji su
pele zduno dogradile. A ako ni u ta dva polunastavka nije bilo
dovoljno prostora, dodao je rano u jesen jo jedan. Tako je u to
vrijeme konica imala etiri jedinice, jednu normalnu i tri polovine. U jesen je gornji nastavak uklonio. Med je dobivao iz jednog
normalnog nastavka i moda jo iz jednog polovinog, pelama je
sprijeio rojenje, a ujedno je izmijenio sae.
Ako se hoemo danas ravnati tono po Golinikovim uputama,
moramo staviti u sredini podmetnutog polunastavka nekoliko starijih izgraenih satina, a nikako ne samo okvire sa satnim osnovama.
61

Zakljuci:
S obzirom na to to su nai znameniti predanici Glavar, Jana i Golinik pelarili u Gorenjskom, Dolenjskom i u Stajerskoj,
mogli bismo zakljuiti da je nain pelarenja nastavljaama u drugoj polovici 18. stoljea bio u Sloveniji prilino rairen.
Sve tri opisane varijante upotrebe nastavka govore o tome
da se ne tei samo meusobnom imitiranju nego samoniklom prilagoavanju panim uvjetima pojedinih krajeva i eljama pojedinaca.
Svima je zajedniko da pored normalnih nastavaka upotrebljava i polunastavke, samo u Jane imamo i konice samo sa cijelim
normalnim nastavcima, kao konice samo s polunastavcima.
Potrebno je jo napomenuti da je jedan normalan nastavak
imao u 18. stoljeu gotovo posvemu jednaku povrinu saa kakvu
danas ima nastavak Langstroth-Rootove konice sa deset okvira,
a i to, da su svi postupci naih znamenitih predasnika u cjelini
upotrebljivi i danas.
3. VRSTE PELINJIH KOSNICA U SLOVENIJI 1
U usporedbi sa pelinjom paom, vrsta pelinjeg prebivalita, to
jest konice, svakako ima manji utjecaj na uspjeh pelarenja, ali
koji nije ipak toliko neznatan, osobito u doba izdanijeg medenja,
da bismo ga mogli zanemariti. Ta spoznaja postaje iz godine u godinu sve aktualnija. Na paama se susreemo sa dvije ili tri vrste
konica, a prinosi u njima obino su razliiti.
Osnovno pravilo uzgoja pela glasi da se treba prilagoditi ivotu
pelinje zajednice ako hoemo da njom imamo to vee zadovoljstvo
i da postignemo to vei prinos. A u vezi s tim od presudnog je
znaenja za kakav emo se sistem konice ili za kakvo pelinje
prebivalite odluiti.
Istaknut u da se tom problematikom u pelarski razvijenim zemljama (npr. SAD, Kanada, Mexiko, Argentina, Francuska, Izrael i Australija) vie ne bave, jer posvuda imaju istu konicu kojoj se veliina moe
bez potekoa prilagoditi zahtjevima razlinih razvojnih razdoblja pelinje zajednice. Samo moramo spomenuti i to da je u nekim zemljama
Srednje Evrope (npr. Njemakoj i NDR, u Austriji, ehoslovakoj i zapadnom dijelu Jugoslavije) pitanje izbora konice i sad aktualno.
U nas momentano ima etiri sistema konica kojima pelari postiu
povoljne prinose meda. Svaki od njih je za sebe dobar i svaki ima odre1
Iz referata O mjerama za unapreenje pelarstva na sastankupelara u 100. godinjici poljoprivrednog kolstva u Mariboru. Sodobno
kmetijstvo, 1973, 6: 165169.

62

ene prednosti. Imamo na umu Alberti-niderievu konicu, nastavljau

Langstroth-Rootovu, Kirarovu konicu i Farrarovu nastavljau. Ako kaemo da sve imaju odreene prednosti, ne mislimo da su te njihove
prednosti jednake. Naprotiv, meu njima ima prilinih kvalitetnih razlika, a to je vrijedno spomena samo onda ako vodimo rauna o cilju za
koji se netko odluio pelariti.
Sastav naih pelara i svrha koja ih je vodila k pelama vrlo je,
naime, razliita. Najvie ima pelara samo s nekoliko konica, i to tek za
rekreaciju i moda za ukras vrta. Njima su slini oni koji imaju pelinjake vikendice koje esto pohaaju radi toga da izbjegnu kunoj
ili gradskoj buci. Radovi oko pela prisiljavaju ih na obavezne neprestane pohode. Nije vano koliko e uloiti u pelarstvo ili hoe li uope
neto privrijediti ili nee. Za mnoge od njih nije uope vano u kakvoj
konici dre pele. Neki ak podsvjesno ele da sa svojim ljubimcima
imaju mnogo posla, samo da mogu esto iz zamagljenog grada u prirodu,
na pelinjak.
Meu pravim amaterima pak mnogo je takvih koji ele da se udube
u ivot pela, da njima eksperimentiraju, da proizvode za sebe moda
i mlije ili cvjetni praak ili pak da postignu rekordan prinos meda po
konici. A u tom sluaju nije vie svejedno u kakvoj konici dre svoje
63

muhe. Ljudima koji ele da se uz pele svestrano iivljuju, nastavljae

omoguavaju neusporedivo vie zahvata nego konice s ogranienim prostorom (niderieva ili Kirarova konica). Konice s niskim i irokim
nastavcima sa 12 okvira, koje su poznate kao Farrarove konice, najprikladnije su od sviju za viematino pelarenje. Takva nastavljaa sa
dvjema maticama i dvanaest nastavaka dala je kod nas dosad najvei
poznati prinos meda 318 kg po konici (mjeseca jula 1970. u Gorskom
Kotaru). (Glej str. 101104.)
Veina naih pelara pelari niderikama. I u susjednim republikama neki su se odluili za njih, odnosno, neto su ih izmijenili (npr. Locova konica).
Kad su prije sedamdeset godina poeli u nas uvoditi lisnjau, to je
svakako bio napredak, odluiti se za konicu koja je bila vea od brojnih
oblika kranjia koji su onda prevladavali. nideri je ak napisao da
je u novu konicu unio i temeljna naela amerikog pelarstva: veliku
konicu, veliku mjeru i dugoljast poloaj okvira.
Ta je tvrdnja samo djelomino tona, jer je nideri zanemario
osnovnu prednost amerike konice: pelar moe po volji poveavati ili
smanjivati njezinu zapremninu. Jo godine 1910. nideri je seljakim
pelarima (koji ne sele) preporuivao ameriku Langstrothovu konicu
s jednakim ploditem i meditem.
Danas moemo rei da je Langstroth-Rootova konica u Sloveniji
prola ve vatreno krtenje i s njom imamo ve toliko dobrih iskustava da je sebi moe nabaviti svatko i da nita ne stavlja na kocku.
To vrijedi, kako za amatera s nekoliko zajednica koji hoe mnogo
da promatra, mnogo da ui i pelari toliko da dobije neto sporednog
prihoda, tako i za onog koji eli da se osposobi za profesionalnog
pelara i namjerava s pomonikom voditi pelarstvo od 400 ili ak
600 konica.
Danas pouzdano znamo da suvremena LR konica ima gotovo
sve odlike sistema konica kakve su upotrebljavali u Sloveniji ve
prije 200 godina, a znamo i to da uspjenost prezimljenja na otvorenom zaostaje za prezimljenjem u zatvorenim pelinjacima, udomaenim u nas u prolosti i sadanjosti. Cini se da se i u tome prilino
popunjavamo. O tome govori rasprava od Snabla (1964) o prezimljenju nastavljaa u paviljonima, nae vlastite konstatacije o prednostima zdruivanja nastavljaa u skupini po 3, 4, 6 ili 8 konica
u zimi 1961/62, a slino i dvanaestogodinja iskustva Nareda (vidi
str. 83) koji u jesen konice stisne, pokrije ih, zatisne stelju izmedu
konica i tako ih ostavi do polovice aprila ili jo dulje, ako je vrijeme hladno.
Od godine 1966 dalje nastavljaa je dobivala sve veu vanost,
emu su, pored strunih publikacija, pripomogli osobito prikazi te
konice koju su se nizali na poskusnom pelarstvu Zavoda Dolsko,
i na pelarstvu Mirosan u Savinjskoj dolini.
64

4. BIOLOGIJA PCELA I SISTEM KOSNICE 1

Kad govorimo o pelama, radi se o kukcima koji se u mnogome
razlikuju od drugih domaih ivotinja. To treba naglasiti radi toga
to u praksi lako zapadamo u pogreku kad prema ovjeem nainu
miljenja i osjeanjima postupamo i sa pelama (npr. pri utopljevanju u jesensko, zimsko vrijeme). Samo dobri promatrai meu uzgajaima pela mogu dobiti potpun uvid u ivot pela kakav se odvija
u unutranjosti konice i u ulicama meu saem. Dunost je pelareva da upozna instinkte pela, njihove navike, da njima ovlada
i da im se smiljenom njegom to bolje prilagodi, da mu tako dadu
vei prinos i budu na vee zadovoljstvo.
Od mnotva pojava koje sainjavaju ivot pela izdvojet emo
samo neke. Priie svega, elimo obraditi one nagone pelinje zajednice koji nemaju samo teoretsku vrijednost nego i privrednu.
Na prvom mjestu treba voditi rauna da je pelinja zajednica
bioloka cjelina. Takva je sve dotle dok su pojedini lanovi pelinje
zajednice u odreenom meusobnom omjeru. (Zanderova opa formula: pelinja zajednica = 1 matica +
mladih pela +
pela
letaica + leglo ljeti + trutovi.) Cjelovitost pelinje zajednice
ogleda se u njezinim nasljednim osobinama i u reagiranju na podraaje okoline. Zato se pri njezi ne bavimo pojedinim pelama, nego
cijelom zajednicom koju moramo uzeti i kao privrednu cjelinu. Tako
moemo npr. izmjenom matice promijeniti srditu zajednicu, sklonu
rojenju, u mirnu, koja se ne roji. Nadalje, samo je zajednica kao
cjelina vana za proizvodnju. Zato moramo prilikom uzgoja neprestano paziti na to da po mogunosti ouvamo njezinu celovitost.
Pelinja zajednica kao cjelina reagira na prilike okoline. Tako su
npr. kad nema hrane gladne sve pele, u opasnosti ili u dobroj pai
alarmirana je sva zajednica.
Najupadljivija je osobina pelinje zajednice sposobnost da mijenja svoju veliinu. Preko zime i rano u proljee ima 10 000, pa
i manje, lanova, u vrhuncu sezone u prosjeku oko 50 000, a doe
i do 70 000, pa i vie, lanova. Koliki e broj pela biti u zajednici,
zavisi prije svega od plodnosti njezine matice. Evo, raunajmo zajedno s Taranovim!
Ako matica moe na dan snesti samo po 100 jajaaca i ako
pojedine pele ive u prosjeku 35 dana (pet tjedana), takva e zajednica narasti do 35 000 (3,5 kg) pela. Ako matica snese na dan po
1
Predavanje sa savjetovanja o pelarenju nastavljaama, odranog
na Biotehnikom fakultetu u Ljubljani 13. 2. 1971.

5 Pelarenje

65

1500 jajaaca, to je obino kad su matice dobre, zajednica e narasti

na 52 500 pela. Pri najpovoljnijoj nosivosti od 2000 jajaaca na dan,
zajednica moe postii 70 000 pela.
Moeller (1958) je tri godine za redom utvrivao broj pela u konicama. Zajednice su imale u prosjeku 48 600, najvie 69 246 pela.
Ako je zapremnina konice premalena da bi u nju moglo stati
toliko peela, dakako da se zajednica ne moe razviti do toliko snage.
Za razmjetaj 50 000 pela potrebno je 20 Dadant-Blattovih okvira
ili neto vie od 21 A. Zato se u konici A, koja normalno ima
1820 satina, zajednice samo rijetko kad razviju do bioloki snanog vrhunca. A ako se i razviju, zbog tjesnoe izdre u prostorno
ogranienoj konici samo malo vremena.
Zbog toga je osnovna osobina konice, koja je prilagoena osobinama pelinje zajednice, slijedea: Prostor u konici mora se dati
poveati ili smanjiti, u skladu s brojem pela. Vie pela treba vei
prostor, manje pela manji. Ako se broj pela smanji, mora se i prostor konice dati smanjiti, a i suprotno, poveati, kad se pele namnoe. Kad govori o osobinama konice, Jana istie gornju istinu
na prvom mjestu. To isto mogao bi drugim rijeima izraziti na ovaj
nain: Samo velike konice, kojima se zapremnina moe po volji
smanjiti ili poveati, omoguavaju nam maksimalni prinos, a njihova upotreba olakava i pojednostavljuje poslove (Bertrand).
Nabrojene osobine konice dolaze do vrijednosti osobito u slijedeim razdobljima, u slijedeim razvojnim fazama pelinje zajednice: u doba proljetnog razvoja, za vrijeme rojenja i u vrijeme sakupljanja i sazrijevanja nektara.
Poznato je da povrina legla odluuje o snazi zajednice i visini
prinosa. irenje legla u jakoj zajednici s plodnom maticom ograniava prije svega povrina saa koje ima matica na raspolaganju.
Ako usporedimo nama najblie sisteme konica, dobivamo slijedeu
sliku:
2

Povrina saa u ploditu konice A2 sa 10 okvira iznosi . 184 dm

Povrina saa u ploditu Dadantove konice
(43,5 27 X
11)..................................................................
252dm2
2
Povrina saa jednog nastavka LR konice sa 10 okvira . 182 dm
Povrina saa jednog normalnog nastavka Janine konice 189 dm 2

U Janinom i Langstrothovom sistemu konice obino se plodite

sastoji od dva nastavka. Takva se praksa pokazala opravdana, jer
je u Langstrothovoj konici nadeno, kako kae Nared u vrijeme
66

najjaeg legla, majjun, 1618 zaleenih okvira u iole dobre matice.

Dadant je poveao okvire LR konice, nadajui se da e jedno
samo plodite biti dovoljno. Ali ponovo su ustanovili da samo jedno
Dadantovo plodite nije dosta. U Makedoniji sam godine 1956. jo na
koncu septembra naao u vie konica Dadantovog sistema svih
12 okvira zaleenih. U Sovjetskom savezu uveli su dvokorpusnu Dadantovu konicu sa dva jednaka plodita. Amerika modificirana Dadantova konica ima za leglo jo jedan polunastavak. Zbog
tog je sadanje veliko plodite Dadantove konice izgubilo nekadanju prvotnu namjenu. Iz toga se rodilo pelarenje po Farrarovom
uzoru po kojem imaju samo polunastavke. I nai klasici Jana,
Glavar, Golinik imali su ili samo velike, normalne nastavke,
kombinaciju normalnih nastavka i polunastavka, ili samo polunastavke.
Pogledajmo konicu A koja ima prostorno ogranieno plodite.
Sodobno ebelarstvo, drugi dio, obrazlae na str. 292 pogodnost veliine plodita u A konici ovako:
U ciklusu od dvadeset jednog dana, koliko traje razvoj pele od
jajaca do odrasle jedinke, matica se redovno vraa prvotno zaleenim i u to vrijeme ve ispranjenim stanicama. Matica bi trebalo da
ima na raspolaganju za 21 dan, ako nese po 1500 jajaaca na dan,
2
31 500 stanica ili 38,75 dm saa. Na vrhuncu njezine proizvodne sposobnosti, dakle, bila bi joj dovoljna ve 4 okvira A mjere. Budui
da je pisac svjestan neodrivosti takve tvrdnje, kae dalje: Ali,
kako su satine pri vrhu i pri dnu rijetko kad zaleene do krajnjih
rubova i jer matica osobito u proljee postupno iri zaleene povrine
na njih, moemo bez brige tvrditi da ih je jo jedanput toliko, to
jest osam, sasvim dovoljno.
Takvim tvrdnjama i zakljukom ne moemo se, dakako, zadovoljiti, jer tko god je pelario ili jo pelari A konicom, a to smo
valjda svi, dobro zna da e pri prevjeavanju ili umjetnom izrojavanju nai u A konici i po 1216 zaleenih okvira, dakako, u jednoj
konici. Raunajmo malo!
A okvir ima s obadvije strane okruglo 7250 stanica (920 cm 2
2 = 1840 = 7259 stanica), na svih deset okvira oko 72 500 stanica.
A znamo da satina nije nikako po svema ispunjena pelinjim leglom.
Na njoj emo nai i nepravilnih stanica, trutovskih, rupe. U ploditu
emo povrh toga nai na krajnjim okvirima u jednom ili dva okvira
obino pelud i med, pa i onda kad je matica vrlo plodna. Zbog
toga moemo rei da na zaleenom sau u A okvirima ima u pro67

sjeku najvie samo po 40004300 stanica za uzgoj pela. Uzmimo

u raun nesenje matice koja odloi na dan 15002000 jajaaca, a
znamo da vrlo dobre matice nesu i vie. Ako snese u satinu po 1500
jajaaca, bit e pod leglom kao to smo ve vidjeli 31 500 stanica (1500 X 21). Ako matica snese po 2000 jajaaca na dan, bit e
pod leglom 42 000 stanica.
Dalje znamo da matica nikad ne nese jajaca u svaku stanicu.
Uzmimo da ih preskoi oko 10 /o. Zatim nam je poznato da kune
pele neprekidno iste stanice da ih matica moe zalei. Zbog toga
mora biti ukupan broj stanica, koje su matici na raspolaganju za nesenje, dakako, jo za toliko vei. Stavimo nabrojene tvrdnje u pregled da nam odnosi pri nesenju budu oigledniji (erbina, 1968).

Sposobnost nesenja matice moramo razmotriti jo sa dva gledita: s gledita veeg nesenja matice u veim zajednicama i s gledita
breg razvoja manjih zajednica.
Matica vie nese u velikim zajednicama. Taranovljeva su mjerenja pokazala:

Navodi ne trebaju objanjenja.

Pogledajmo jo drugu tabelu!

Iz pregleda se vidi da matica treba 31 300 stanica ako nese po

1200 jajaaca na dan. Ako nese po 200 jajaaca na dan, treba 52 000
stanica. Nas zanima slijedee pitanje. Koliko A okvira treba matici
da bi mogla zalei na dan toliku povrinu? Ako uzmemo da joj doista stoji na raspolaganju na jednom okviru samo oko 4200 stanica,
vidimo da treba 8 A okvira da bi zalegla 1200 stanica. Kako smo
rekli, posljednjih su godina ustanovili da su selekcionirane matice
nesle na dan i preko 3000 jajaaca.
Na zakljuak, koji nam je nakon svega toga na dlanu i koji potvruje praksa pelarei A konicama, glasi da je plodite A konice premaleno za razvoj jakih zajednica. Zato zagovornici A konice esto tvrde da su najpogodnije srednje jake zajednice, to po
tome svemu za A konicu i vrijedi. Prevjeavanjem, oduzimanjem
legla, pravljenjem umjetnih rojeva, na to smo sve prisiljeni, svakako slabimo pelinju zajednicu, koimo njezin razvoj, razbijamo
njezinu cjelovitost, to ima itav niz tetnih posljedica.
68

Tabela nam s jedne strane kae da matica nese vie u veoj zajednici, a da se odnos izmeu povrine poklopljenog legla smanjuje
relativno za 1014 % ako se broj pela povea za 10 000.
Nude se dva zakljuka: 1. da matica nese u punoj mjeri samo
u jakim zajednicama, koje imaju 40 000 i vie pela. Pelinja zajednica tako dosegne 50 000 do 60 000 pa i do 80 000 lanova.
2. Razvoj je pelinje zajednice ogranien.
I, konano, to su manje zajednice, to se bre razvijaju, vie legla
dolazi na jedinicu pela, i obratno, to su jae zajednice, imaju manje legla po jedinici pela. U jakim zajednicama mlade pele razmjerno su manje zaposlene oko njege legla.
Brojna ispitivanja pokazala su vjerodostojnu zavisnost izmeu
plodnosti matice i jakosti zajednice, kao i izmeu plodnosti matice
i koliine sakupljenog meda. Jake zajednice potpunije iskoriste pau
nego slabe. U skupljanje se, naime, ukljue i mlade rezervne pele.
Rahmlov navodi da razliito jake zajednice sakupe slijedee koliine meda:
69

napunjena gotovo do vrha i u njoj tada ima 0,40 g meda. U pogodnim

vremenskim prilikama nektar se zgusne za pet dana, a na krajnjim
okvirima kasnije. Na toj osnovi moemo izraunati kolika je povrina saa potrebna da se razmjesti nektar ako u konicu na dan dolazi npr. po 1 kg nektara.
Prema tome, 1000 pela iz konice sa 60 000 pela sakupi triput
vie nego to sakupi u isto vrijeme 1000 pela iz konice koja ima
samo 15 000 pela (omjer 0,5 :1,52).
Spreavanje rojenja, pored uzimljenja i selekcije, sredinji je
problem u pelarstvu. Proturojevnim metodama nosili su se i nai
poznati pelari pred 200 godina kao to se jo i danas nose pelari
po cijelom svijetu. Proturojevnih postupaka ima vie. Pregleda radi,
ovdje emo ih nabrojiti (po Taranovu, 1961).
1. Mjere koje se oslanjaju na poveanje prostora gnijezda i na
zaposlenje kunih pela;
2. mjere kojima smanjimo pelinju zajednicu;
3. mjere kojima odvojimo dio pela s maticom od legla;
4. mjere kojima zajednici dodajemo ovogodinju mladu maticu.
Za poveanje prostora u pelinjem gnijezdu upotrebljavao je
Jana umetke, meunastavke, koje je stavljao u sredinu, izmeu
dva plodita, a Glavar i Golinik upotrebljavali su naroito podmetke. Upotreba umetaka danas je poznata kao demariranje.
Tim mjerama smanjiemo postotak zajednica koje se roje i odgoditi vrijeme rojenja. Ali, poveanjem gnijezda ne moemo rojenje
potpuno sprijeiti.
Kolika je povrina saa potrebna za vrijeme medenja?
Armbruster je (1928) davao pelama 5658 postotnu eernu otopinu i ustanovio da su je pele razmjestile na 4 okvira u 9800 stanica.
Kad su pele otopinu preradile i zgusnule, njom je bilo napunjeno
3500 stanica. Iz toga zakljuujemo da su spoetka otopinu razmjestile na priblino trostruku povrinu saa u usporedbi s povrinom
koja im je bila u konanom stanju potrebna za uskladitenje zrelog
meda.
Pogledajmo kako se zgunjuje nektar s koncentracijom od 50 %.
U jednu pelinju stanicu, duboku 15 mm, stane 0,43 g nektara. Prvog
dana stanica je napunjena samo do jedne treine, tj. sa 0,14 g vodnjikavog nektara. Za tako sae kaemo da je pokropljeno. Treeeg
dana napunjena je do dvije treine (0,28 g) a estog dana stanica je
70

Napomena: povrinu stanica, potrebnu za razmjetaj nektara,

prikazali smo u A2 okvirima koji imaju okruglo 7200 stanica.
(9,20 cm 2 X 2 = 184 cm 2 = 7259 stanica. Sodobno ebelarstvo, drugi
dio, navodi na str. 292, da u 1 okvir A ide priblino 10 dm2 saa,
to je, dakako, pretjerano zaokrueno navie.) Povrina LR okvira
malko je manja od povrine A okvira, za okruglo 70 stanica, tako
da tu razliku moemo zanemariti i poistovljetiti povrine obaju okvira. (Povrina 1 LR okvira 911 cm 2 X 2 = 1823 cm 2 = 7183 stanice.)
Ako, dakle, u konicu dolazi na dan 1 kg nektara, za razmjetaj
i dozrijevanje pele moraju imati estog dana na raspolaganju tri
A okvira (tono 2,8). Paa traje neprekidno, povrina dozrelog
meda naraste svaki dan za 1750 stanica. To znai da e svaka etiri
dana (7250 : 1750 = 4,1 dan = 1 A okvir) jedan okvir biti pun zrelog meda. Da ponovimo prednju konstataciju: da bi se sae pokropilo vodnjikavim nektarom pri dnevnom unosu od jednog kilograma, potrebne su estog dana tri satine, a daljnja etiri dana pored
tri satine jo jedna, jer se nektar u to vrijeme zgusnuo, dozrio je.
A poznato nam je da medenje obino ne tee jednakomjerno,
nego se unos u poetku postupno die, a zatim je u pravilu neko
71

vrijeme jednakomjerno vii, pa potom opada. Konica na vagi pokazuje dnevni unos manje voda koja se isparila iz nektara unesenog
u konicu prijanjih dana. Ako prednje imamo na umu, bit e nam
jasno kolika je povrina saa potrebna ako pele unosu u konicu
na dan od 0,5 kg do 8 kg nektara.

Kao to smo ve rekli, u pregledu smo vodili rauna o tome

koliko je okvira potrebno za razmjetaj nezrelog vodnjikavog nektara a koliko za zreo med. Raunali smo da je u jedan A okvir
stane 2800 g (2,8 kg) zrelog meda (7250 0,40 g). Oevidniji prikaz,
koliko je okvira potretono u pojedinim danima pri razliitim paama,
daje nam grafikon.
Iz gornjeg pregleda vidi se koliko je okvira potrebno prvog dana
a koliko estog dana, da pele uneseni nektar mogu razmjestiti po
stanicama. Pri dnevnom unosu do 4 kg potrebna su prema tome
prvog dana 4 okvira, a estog dana potrebno je 11 A okvira.
Za vrijeme rekordnog medenja od osam kilograma i vie na dan,
medite A konice doseljene na pau praktino je napunjeno prvog
odnosno drugog dana, a iduih dana pele unose samo toliko koliko
ima, zbog zgunjavanja nektara, novonastalog prostora u stanicama.
Ako pele nemaju vie saa u koji bi uskladitile prispjeli nektar,
njihova se revnost u skupljenju smanji, one ljenare.
Svojem razmatranju dodali bismo tri napomene, i to:
zadovoljan sam ako mi pele na pai napune jedno medite
A konice;
A konica prilagodena je za nae klimatske i pane prilike;
72

lisnjae su se proirile po zemljama (Njemaka, Svicarska,

Slovenija) u kojima su nepoznati dnevni prinosi od 6,8 i vie kilograma (Peradin 1956).
Pogledajmo prednje tvrdnje izblie!
Prije svega navest emo nekoliko podataka o dnevnim prinosima
koji su nam pri ruci i koje su postigli pelari sa A2 konicama.
Na bagremovoj pai u Prekmurju godine 1950. sakupila je konica na vagi 7 kilograma, na omorikovoj pai u Gornjoj Savinjskoj
dolini godine 1953. 7,3 kilograma, a na jelovoj pai u Predgradu na
Kupi godine 1957. ak 8,5 kilograma na dan. Godine 1954. dobio
sam na vagi na bagremovoj pai u Mavi na dan 8 kilograma i isto
toliko opet ondje godine 1959. Nai pelari (Jeek) dobili su na vagi
godine 1951. u Mazinu u Lici prvog dana po dolasku na vrijesak
7,5 kilograma, to je tada silno odjeknulo meu pelarima. Istiemo
da su svi nabrojeni rekordni dnevni prinosi bili registrirani bilo
prvog dana po vrcanju li prvog dana po doseljenju pela na pau.
U tome je izuzetak jedino vaganje na bagremovoj pai u Mavi go73

dine 1954. kada sam u istoj A konici zaredom dva dana ustanovio
dnevni unos po 8 kilograma. Slinih primjera, koje su imali pelari
prvog dana po vrcanju, odnosno, prvog dana po doseljenju, u vrijeme izdanog medenja, mogli bismo nabrojiti jo nekoliko desetina.
Peradinovu tvrdnju da se u Sloveniji rairila lisnjaa zbog toga
to nisu poznati vii dnevni prinosi mogli bismo obrnuti i rei da su
takvi visoki dnevni prinosi izvanredno rijetki ili uope nepoznati
zbog toga to su nam pele u vrijeme izdanog medenja u prostorno
ogranienoj konici A. Po naem miljenju, u Sloveniji su, jednako
kao i u Lici, na otoku Pagu, u Mavi ili kod Subotice dostini
dnevni prinosi od 12 do 14 kilograma, samo to do sad nisu bili
u nastavcima registrirani. Za predoenje toga navest u jo da je
godine 1955. A konica Poljoprivrednog poduzea Ponovie sakupila na vrijeskovoj pai na Malovanu na dan najvie 5,5 kilograma,
za vrijeme sve pae 55 kilograma, kad su, meutim, zagrebaki
pelari, samo 0,5 kilometara dalje, dobili na vagi u isto vrijeme
nastavljaom svega 113 kilograma. Poznato je i to da je roj u LR
konici, na pelarstvu Mirosan, sakupio godine 1963. na vrijeskovoj
pai kod Bruvna u Lici svega 116 kilograma.
Time smo eljeli odgovoriti i onima koji jo i sad misle da je
A konica prilagoena naim panim prilikama, dok pelarima,
zadovoljnim da im pele za obilnog medenja napune jedanput medite, nemamo to rei.
Ivan Krajnc1

5. PREDNOST LANGSTROTHOVE KONICE 2

Ne volim ba brojke, ali ipak moram radi objanjenja rei da
A konica ima okvir uzet od Gerstunga, kojemu je mjera 410
260 mm a Dadant-Blattov ima 424 270 mm, dok Langstrothov
mjeri 434 232 mm. Prvi i poslednji imaju po 10 okvira, a DadantBlattov 12 okvira.
Dobra zajednica treba u sezoni 80 000 do 100 000 stanica za leglo
i hranu. Pokojni nideri odluio se za manji broj, dok DadantBlattova konica dostie taj broj. A kako je s Langstrothovim ko2
nicom? Zato ta konica ima u ploditu manje od 10 000 cm saa?
Zato mu nedostaje 1200 stanica?
1

Adresa pisca: Ivan Krajnc, Marezige 54.

Predavanje odrano na savjetovanju o pelarenju nastavljaama na
BF u Ljubljani 12. 2. 1971.
2

74

Da bi pele zadovoljile svoje bioloke potrebe, njima je uistinu

potreban vei okvir, ali je praksa ipak pokazala da se pele s veeg
okvira teko odlue na prelazak iz plodita u medite. Vijenac meda
iznad legla zadovolji ih i nagon za sabiranje veih zaliha hrane
splasne. Mjesto da nose hranu u medite, odlau nektar u plodite.
Tako napune plodite, zatrpaju ga medom, zatim popuste u radu
i izroje se. Pelar koji pelari A konicama pomae si samo djelomino prevjeavanjem legla u medite i proirenjem gnijezda u ploditu. Zahvati su skopani s velikim trudom i radom kakve vea
pelarstva jednostavno ne mogu podnijeti, a pelarei Dadant-Blattovom konicom, radi razliitih mjera okvira u meditu i ploditu,
pelar ne moe ni to.
Langstrothov je okvir prenizak da bi pele mogle okruiti leglo
medom i peludom. Na sau leglo dopire do satonoe okvira, a med
su pele prisiljene nositi u medite. U toj konici kugla pelinjeg
legla s hranom proiruje se u gornji nastavak, tj. u medite. U svim
konicama s velikim okvirom, meu koje ide i A konica, vijenac
meda oko legla konica je razvoju i rentabilnosti pelinje zajednice.
Proirenje pelinje kugle u medite, to je, dakle, to pelar prieljkuje. Zajednica se u Langstrothovoj konici, a osobito u Farrarovoj, s niskim okvirima, bez potekoa proiruje u medite i nastavlja odlaganje vika hrane. Kad za vrijeme dobre pae medite
napune, umeemo, koliko je potrebno, neprestano nove prazne nastavke. Nove nastavke moemo pak dodavati navrh, ako u donjem
nastavku med jo nije pokriven.
Sirok i nizak okvir, koji spreava nastajanje vijenca meda, glavna je, dakle, karakteristika Langstrothove konice. Od tobonjeg
bogalja mjesto Davida naa je konica postala Golijat koji je osvojio cijeli svijet. Za njom pak nastupa Farrarova konica koja je do
maksimuma iskoristila prednosti svih nastavljaa, tj. uglavnom Dadant-Blattove i Langstrothove nastavljae. Uz odgovarajue znanje
i pravilan postupak, pelar koji pelari tim konicama, posebno
Farrarovim, ne poznaje rojenje, jer za njega zajednice nemaju vremena. A ako nemaju rojenje, nema ni posla. A osnovni je uvjet za
pelarenje velikim brojem konica malo zahvata i to manje rada
oko jedne zajednice.
A to zimi? Neki pelari misle da su konice sa dva nastavka
previe prostrane, ali to nije tako. Ve smo u uvodu ustanovili da
ta konica treba za oblikovanje pravilne kugle dva nastavka. U A
konici je preko zime smrtno pogibeljen prelazak po hranu preko
okvira, sa satine na satinu. Dogodi se da zajednica propadne od gladi,
premda u konici jo ima obilna zaliha hrane. U Langstrothovoj
75

konici, a osobito u Farrarovoj, pele prelaze sa satine na satinu

u samoj kugli. Tu je pomicanje za hranom prava igrarija. I to je
druga velika prednost konice nastavljae ispred A2.
Idemo dalje. U jesen po pravilu dodamo nad zajednicu pun
nastavak s rezervnom hranom, 3035 kg. To nitko od nas ne radi
jer smo nevjerni Tome i ni sad ne vjerujemo da su stare zapovijedi
za nas la. Med je slab vodi topline, pa je u konici pravi regulator tzv. mikroklime. Preko zime se pele s vremena na vrijeme
pomiu uvis za hranom, tamo gdje je toplije. Rano u proljee nau
se u meditu na toplom, i zajednica se bez kojekakvih zahvata do
polovice aprila tako razvije da u tom asu imamo u konici dva
nastavka puna pela. Neka nikom ne bude ao to je dodao onaj
med u jesen, jer pela ne jede od obijesti, potroi samo onoliko
koliko joj treba, ali ako ode svih 30 kg, znajmo da e zajednice ve
prije bagrema, na maslaku i mrtvoj koprivi ili crnjui, toliko sakupili koliko su preko zime pojele.
Pred glavnu pau, kad je vrijeme ve otopilo i zajednica se razvila, zamjenjujemo nastavke. Gornje spustimo na podnice, a donje
nastavimo na njih. Time smo pelama zadali golem posao. Iz donjeg
nastavka prenose med u gornji, gdje matica, zbog vee topline
odmah nese. To moemo ponoviti vie puta. Na taj nain razvijemo
zajednice toliko da imaju 16 do 18 okvira legla i 89 kg radilica.
Takvo razvijanje zajednica opravdano je samo onda kad oekujemo
dobru pau.
(A neemo tako raditi npr. poslije kestenove pae, ako ne namjeravamo seliti pele u Liku.)
Cijele godine Langstrothova konica ima za gnijezdo dva nastavka, a medite ima u treem, a po potrebi jo i u etvrtom. Godine 1970. dodao sam na etiri konice ak esti nastavak. Konice su
imale po dvije matice, odijeljene matinom mreom. Iz svake konice izvrcao sam po 52 kg meda, dok sam iz A konica vrcao istom
na slijedeoj pai, jer kod kue na bagremu nije ni trebalo.
Naa drutvena pelarstva nisu upotrebljavala matinu reetku,
a ja je usrdno zagovaram, i to radi pelarenja dvjema maticama,
radi uzgoja matica a da ne moramo oduzimati pele, toplinu i med,
radi spreavanja rojenja i radi raznih drugih zahvata koji pelara
i pelarstvo naine modernim i rentabilnim.

6. TEHNOLOGIJA PCELARENJA 1
Mnogi pelari koji su se latili nastavljae uvidjeli su njezine
brojne prednosti. Ustanovili su takoder da se pele u njima lijepo
razvijaju i da pred pau zauzimaju vie saa nego u niderikama,
a unato tome izvrcali su iz njih manje meda nego iz A konica.
Vie je primjera takvih razoaranih pelara, kao npr. M. G., koji je
iz konica A vrcao 1525 kg, a iz nastavljaa 510 kg. Kad bi svi
nai pelari imali slina gorka iskustva, time bi nastavljaa bila
konano osuena. Ali, istina je drugaija. Veina pelara koja ima
nastavljae dobiva iz njih znatno vie meda nego iz A2 konica.
Pogledajmo odakle takvi posve suprotni rezultati! Razlike u uspjesima, po naem miljenju, prije svega su posljedica nepoznavanja
nekih osnovnih istina o nastavljai.
Stoji do toga kakav je nain rada zajednicama u nastavljaama
za odreene uvjete najpogodniji. S jedne strane, pelarenje nastavljaama doista je jednostavnije, ali je tee nai ili izabrati nain
koji najbolje odgovara, koji bi osigurao to bolje prilagoenje kraju
i eljama, mogunostima i potrebama pelarenja.
Moramo ustanoviti da naina pelarenja nastavljaama ima vie,
i da ih u biti moemo razdijeliti u dvije skupine. U prvoj matica
slobodno nese, a u drugoj je njezino nesenje ogranieno samo na
plodite.
Pogledajmo poblie sistem slobodne matice (free queen system). Upitajmo se kakve su okolnosti utjecale na to da smo u zaetku uvoenja
nastavljae imali u Sloveniji pred oima prije svega onakvo pelarenje
kakvo je bilo i kakvo je jo danas u praksi u veine amerikih velikih
pelara. O njihovom nainu pelarenja u Slovenskom ebelaru najvie
je pisao na zemljak Miklavi, a godine 1957, bio je naroito radi prouavanja njihovog naina pelarenja poslan u SAD ing. M. I. Moramo
uzeti u obzir i to da je nastavljaa bila uvoena u drutvena poduzea
u kojima su se trebala razviti velika pelarstva i gdje bi se trebali
dokazati kao najpogodniji takoer naela i postupci koje upotrebljavaju
velika pelarstva u stranom svijetu. Treba rei i to da prvih godina
naseljavanja nastavljaa pitanje tehnike pelarenja nije bilo toliko
istaknuto jer je prva zadaa pelara bila da dou do ustaljenih zajednica koje bi imale u prosjeku bar tri nastavka izgraenog saa. Kad
smo prouavali nain pelarenja kakav je bio prakticiran prije dvjesta
godina u naim krajevima i kakav je bio svojstven naim znamenitim
sunarodnjacima Glavaru, Jani, Goliniku, utvrdili smo da matice u nesenju zapravo nisu ograniavali. To je razumljivo, jer tada jo nije bila
1
Dio uvodnog referata na savjetovanju o pelarenju nastavljaama,
odranom na BF u Ljubljani 24. 11. 1973.

76

77

poznata matina reetka. A ipak, razlog radi ega nisu matice ograniavali u nesenju nije bio samo u tom to tada jo nisu poznavali matine reetke nego je to bio izraz njihovih pogleda koje izlau u svojim
spisima.
Kao prije dvjesta godina tako i danas, stalno nam je do toga da proizvedemo to vie meda, a danas, pored toga, pokuavamo smanjiti i vrijeme potrebno za njegu pela. A to znai da oboje, vei prinos i manji
utroak vremena, postignemo ako upotrebljavamo tzv. sistem slobodne
matice. O emu se radi? Maticu pustimo da slobodno nese, da moe
putovati od najdonjeg do najgornjeg nastavka, i da je nita ne ometa.
Osim radova koje imamo prije svega izmjenom plodita za vrijeme razvoja, sa pelama poslije nema posla. Samo im nastavljamo medita.
A dogodi se da se ova ili ona zajednica izroji ili izvri tihu izmjenu
u meditu, premda je pokus bio izvoen rano, u junu, dakle, jo u razvojno doba zajednice. Ako broj okvira u meditu smanjimo od deset na
osam, moemo postii vie ciljeva:
1. Za medenja pele produlje stanice i nanesu u medita sa osam
okvira vie meda nego u medita s normalnim okvirima.
2. Matici sprijeimo nesenje u medne okvire s produljenim stanicama
a da ne treba upotrebljavati reetku.
3. Vana je i injenica da s manjim brojem okvira imamo manje
posla za vrijeme vrcanja.
4. Smanjenje broja okvira u meditima poeljno je za vrijeme obilnog
medenja kad nam ponestane izgraenog saa.
Na umskoj pai u junu 1970, na pelinjaku Zavoda u Fuinama,
iz jednakih smo razloga pokusno usporeivali ova tri naina:
1. U veini konica nesenje matica nismo niim ograniavali.
2. Skupini od 15 konica postavili smo limene matine reetke
koje smo stavljali ili na jedno plodite ili na dva, to je zavisilo od
koliine legla.
3. Skupini konica prekrili smo plodite plastinom folijom, ipak
samo toliko da su pele po njezinim rubovima mogle prelaziti u gornja medita, a matica u pravilu ne prelazi gore jer se zadrava na
zaleenim okvirima u ploditu. Takve ploe od plastike upotrebljavali smo najprije u godini 1967, a opisali smo ih godine 1967. Za
tu svrhu upotrebljavamo prazne vree od umjetnih gnojila. (Moramo paziti da je folija cijela, jer pele i male otvore poveaju.) Pri
tome smo ustanovili slijedee:
1. Najvee prinose meda dobili smo iz konica u koje nismo nita
stavljali. A zavisno od jakosti zajednica bilo je puno po jedno ili po
dva ili po tri medita. Po meditima je med bio rasporeen jednakomjerno. Mjerilo je li konici potreban nastavak bilo je zauzimanje
ulica najgornjeg nastavka. Kad god su ulice bilo gotovo pune
pela, stavili smo nastavak.
78

2. Matina reetka stavljena na jedan plodini nastavak dala je

bolje rezultate nego reetka stavljena na dva plodina nastavka.
U drugom sluaju, naime, pele su gomilale med u gornjem ploditu, a medite je u veini sluajeva bilo lagano. (Radi usporedbe
navest u opaanje mog brata Ivana iz Dobrove, koji je godine
1970. na jelovoj pai pod Krimom ustanovio da su nakon vrcanja
medita A konica ostala prazna, a u medinim nastavcima, u isto
vrijeme izvrcanim, ponovo se pojavio med. Zbog toga je iz nastavljaa proizveo znatno vie meda nego iz A konica.)
3. Ploe od plastike djeluju pogodnije od matine reetke, zbog
ega smo im na Zavodu poslednjih godina davali prednost. Kao to
se moglo oekivati, pele su na slabijoj livadnoj pai u avgustu
gomilale med u veini konica samo u donjim plodinim nastavcima. To spominjam radi toga jer smo prilikom uzimljenja
morali paziti da li u gornjem nastavku pele zauzimaju sae ili je
u njima med. Ako su pele spremale med samo u donje plodite,
zamijenili smo nastavke, tako da je medni nastavak s leglom doao
gore. A iz svih konica uklonili smo i ploe od plastike.
Ako usporeujemo uinak reetke s uinkom ploa od plastike
moemo rei da su poslednje pogodnije nego reetke, premda nisu
potpuno pouzdane. Njihova je prednost i u tome to nas nita ne
stoje, jer je vrea u otpadu na selu dovoljno.
Uinak proizvodnje uope na spomenutom pelinjaku prikazan je
grafiki u knjiici Odgajajmo bolje pele na str. 133. Ako navedemo da je iz 50 konica bilo izvrcano 2540 kg meda, odgovorili smo
i onome koji gleda to je potpuno pravilno samo na ekonomski
uinak. Da nam je u Zavodu prilikom svih zahvata stalo prije svega
do ekonominosti, razumljivo je, jer se Zavod uzdravao iskljuivo
sredstvima koja smo privrijedili.
Svi drugi naini pelarenja nastavljaama ograniavaju maticu
u nesenju jer moe nesti samo u ploditu. Da se u ploditu ne bi nagomilalo leglo, med i cvjetni praak, dodajemo u nju s vremena na
vrijeme mjesto zalenih okvira prazne lijepe satine i ploe satnih
osnova. Ameriki pisac E. L. Sechrist, koji je proizvodnju meda u nastavljaama ve pred desetljea moda najbolje od svih na svijetu
obradio, i po kojem uzimamo neka svoja izvoenja, naziva uzgoj
pela kad je matica pri nesenju ograniena sistemom istog legla
u gnijezdu (clear brood nest system).
Moda e se netko spotaknuti nad tim to opet i opet navodim
i tue izvore. Neki misle da treba da pruamo samo domaa iskustva.
U zagovor injenici da se moramo esto u mnogo emu oslanjati na
79

konstatacije strane prakse i znanosti navest u da i drugdje po svijetu pelare nastavljaama na mnogo naina. Od njih moramo uiti
da bre usvojimo postupke koji bi nam mogli olakati na rad. Ako
uzgajamo pele u LR konicama nastavljaama, imamo naime nesluene mogunosti orijentacije, ukljuivanja u svjetsku zajednicu pelara, jer u Kanadi pelare kao i u Novoj Zelandiji istim takvim konicama kao i mi, a imaju znatno vie iskustva a i vie sredstva da
istrauju na znanstvenim osnovama razne postupke. Uvijek moramo biti svjesni toga da pojedine postupke treba prilagoavati naim
domaim panim prilikama ko i naim eljama i mogunostima.
A znamo da je ve Slovenija s obzirom na pane prilike silno raznolika i da ne nailazimo na klimatsko-pane razlike samo po podrujima nego i po krajevima. A naela ostaju uvijek ista.
ini mi se da je gornje potrebno istai da bi se s dobronamjernim
kritiarima, koji su uvijek poeljni, mogli lake sporazumijevati.
Uostalom, vratimo se pitanju koje raspravljamo!
Matici moemo ograniiti nesenje na tri naina:
a) Cijele godine upotrebljavamo za plodite samo jedan nastavak.
b) Cijele godine upotrebljavamo za plodite dva nastavka.
c) Dva nastavka slue nam za plodite do glavne pae, zatim
gnijezdo stegnemo samo na jedan nastavak.
Pogledajmo redom te tri navedene mogunosti!
a) Cijele godine slui za plodite samo jedan nastavak. Takvo je
plodite najslinije ploditu A konice. I po povrini saa izmeu
LR konice sa 10 okvira i A konice sa 10 okvira nema bitne razlike. Za takav nain pelarenja potrebna je kao to dobro znamo
velika panja da se zajednice ne izroje.
Pa ipak bismo poetniku takav nain pelarenja najradije preporuili. Tako neka pelari moda nekoliko godina dok se ne bi
vrlo dobro upoznao s mogunostima koje mu prua upotreba dvaju
nastavaka za plodite. Za to vrijeme, pele e mu izgraditi i potrebno
sae, pa e kasnije moi pelariti s vie nastavaka.
b) Cijele godine upotrebljavamo za plodite dva nastavka. Taj
nain prua vie mogunosti, a pcelaru oduzima manje vremena.
Najomiljenija i u nas najrairenija je zamjena plodita u
proljee u odredenim vremenskim razmacima. A uvijek moramo
paziti na to da matica, s otklopljenim mladim leglom, ostane u
donjem ploditu, a poklopljeno leglo i leglo koje izlazi premjestimo
gore. Kako smo ve naveli, time prisilimo maticu da neprekidno
nese, jer u gornjem ploditu nae uvijek dovoljno prostora za od80

laganje jajaaca. Taj nain najbolje odgovara npr. pelarima u Savinjskoj dolini gdje su prije poetka glavne pae zajednice u dva
nastavka, a nakon prve pae dolazi dalje bespani prekid (vidi str.
9192).
Druga je mogunost ta da maticu imamo u gornjem ploditu
a u donje premjetamo suvino leglo kao i sae s medom i peludom,
tako da donje plodite postane nekakvo skladite legla i peluda,
a u gornjem matica ima uvijek na raspolaganju dovoljno prostora
za nesenje. Dakako da u tom sluaju nad gornjim ploditem mora
biti reetka, da matica ne moe prijei u trei, tj. medini nastavak.
Budui da je poznato da pele rado odlau cvjetni praak u sae
pod ploditem, ta bi varijanta vjerojatno bila preporuljiva za one
nae pelare koji dobivaju cvjetni praak iz stanica.
Ako upotrebljavamo dva nastavka za plodite, imamo i treu
mogunost, ako nam nijedan od nabrojanih postupaka ne odgovara.
Uzmimo da su u zajednice razvijene, a medenje na kadulji, omorici,
bagremu ili kakvoj drugoj biljci zadovoljavajue, i primijetimo da
pele unose med u medite. Prirodno je da matica u to doba marljivo nese, a to nam ne odgovara jer e zajednice postati jake,
moda ak prejake kad ve paa proe, dakle, kad bude prekasno.
Nije malo primjera kad zajednica u nastavljai dostigne vrhunac
nakon zavrene glavne pae. I to moemo uraditi u takvom sluaju?
Rjeenje je jednostavno, matici ograniimo nesenje na jedan nastavak. (Kad budemo kasnije raspravljali o pripremi zajednice za
bagremovu pau, navest emo dva naina kako moemo pri tome
postupati, npr. da zajednici oduzmemo i izmijenimo maticu, vidi
str. 47).
c) Plodite u dva nastavka slui nam samo do glavne pae, a
zatim ga smanjimo samo na jedan nastavak. Kad pone glavna paa,
premjestimo maticu u donji nastavak. Pored nje dodamo okvire s
poklopljenim leglom i leglom koje izlazi, dva okvira s medom i peludom, a na nastavak postavimo reetku. Zatim pak nastavimo jedan
nastavak ili dva s praznim saem. Navrh konice dolazi nastavak
u kojem je otklopljeno leglo i sve poklopljeno leglo koje nam je
ostalo nakon uredenja plodita u donjem nastavku. Pele u gornjem
nastavku osjetit e se bezmatine i izvlait e matinjake. Ako nam
je stalo samo do meda, pokidat emo matinjake nakon 10 dana,
a ako elimo dobiti novu zajednicu, matinjake ostavimo, da se
izlee i osjemeni mlada matica. U tom pak sluaju gornji nastavak
mora imati, dakako, svoje posebno leto, tj. rupu ili izrez na poklopcu. Ako elimo u gornjem nastavku uzgojiti novu maticu, rupu
6 Pelarenje

81

emo prekriti reetkom, tako da e pele iz medita moi prelaziti

gore, gdje je leglo i matica.
Slian nain je opisao I. Brglez na savjetovanju godine 1971.
Sastoji se u tome da u maju razdijelimo leglo na dva dijela, i izmedu praznog treeg i etvrtog nastavka s leglom stavimo poklopac ili matinu reetku (vidi str. 8689).

javanje prava je igrarija. A budui da obino imamo u LR konici,

zbog ve izloenog, jae zajednice, to se onda odraava i u boljem
prinosu.
Ope poznato pravilo za uspjeno uzimljenje glasi: jaka zajednica i dovoljno meda ili u pravo vrijeme dodana eerna otopina. Ne
slaem se sa pelarima koji preporuuju pretjerane zimske zalihe.
Po mom miljenju za prezimljenje u jednom nastavku dovoljno je
1518 kg, a za zimovanje u dva nastavka koji kilogram vie.

Nared Tone1

MOJA ISKUSTVA S LR KONICOM 2

Pelarima 30 godina, u poslednje vrijeme sa priblino 20 A
konica, a 15 godina sa upravo jo toliko LR konica. Pelarima
u Notranjskom, na nadmorskoj visini od oko 750 m.
Cijelo vrijeme pelarenja najtvri mi je orah bio, a i sad je
rojenje. Isprobao sam sve mogue metode: nastavljanje, prevjeavanje, dodavanje satnih osnova, izrezivanje gradevnjaka itd. Ipak
je uprkos svemu uspjeh u najvie puta bio jednak nuli. Kad sam
ve godine 1961. sudjelovao na teajima ondanjeg Zavoda za ebelarstvo, a kasnije pohaao i Agromelove seminare i predavanja,
kojima je predmet bio iskljuivo LR konica, odluio sam da je sam
isprobam. To isprobavanje traje, dakle, ve 14 godina, a iskustva bi
bila slijedea:
U usporedbi sa A konicama, svi su radovi LR konicom vrlo
pojednostavljeni. Konicu moemo po volji poveati ili smanjiti i
moemo je doista prilagoditi snazi pelinje zajednice; matici normalno stoji na raspolaganju za nesenje svih 20 okvira u dva nastavka.
Povrina okvira samo je za malenkost manja od okvira A2 konice.
Za vrijeme najjaeg razvoja majjun naem i po 16 do 18 zaleenih okvira, ako je matica iole dobra.
Zbog tog se ne mogu sloiti sa strunjacima koji tvrde da plodite
A konice zadovoljava potrebe najplodnije matice! Razumljivo je,
da se ba zbog veeg prostora u LR konicama pele mnogo manje
roje, premda rojenje ni u tim konicama nije iskljueno, osobito ako
u pravi as ne izmijenimo nastavke.
Kako sam ve spomenuo, svi su radovi u LR konici vrlo pojednostavljeni. Osobito spajanje bezmatka i slabia, pa i umjetno izro1

Adresa pisca: Anton Nared, Dobec 9, Rakek.

Prireeno prema koreferatima na savjetovanjima o pelarenju nastavljaama dana 13. II 1971, i 24. XI 1973. te prema lanku u Slov. ebelaru 1970, br. 10, str. 107108. Vidi i Slov. eb. 1974, br. 10, str. 336341.
2

82

Normalno uzimljujem u jednom nastavku, a zimu 1973/74. sve

su zajednice uspjeno preivjele u dva nastavka. Koliko mi je poznato, veina pelara ne utopljava nastavljae, a sam to radim gotovo
redovno, ne toliko radi pela koliko radi konica. Doao sam do
uvjerenja da se konice najvie oteuju upravo preko zime. Istini
za volju pak moram priznati da mi se na temperaturi od 30 C,
ili i vie, pele saale. Zato konice prije utopljavanja stisnem
u skupine od 5 ili 6, pokrijem ih limom, ljepenkom (kartonom) ili
im slinim, a razmake izmeu konica ispunim steljom i tako bez
brige ekam prve proljetne dane.
Kad u proljee ve toliko otopli da materijal za utopljavanje
mogu ukloniti, latim se prvih proljetnih radova.
Kao prvo, spomenut u izmjenu podnica koje zamijenim oienima. Tako uklonim mrvice i preostale mrtve pele. Ako se pelari
spremaju na rane proljetne pae, poet e ve podrano prihranjivati. Budui da ranih paa u mojoj okolini nema, vrlo rijetko podrano prihranjujem, a kad osjetim potrebu, upotrijebim okvirne
83

(Doolittelove hranilice u koje priredim medeno-eerno tijesto, a

hranilice dodajem za vrijeme prvog proljetnog pregleda. Nakon toga
pregleda ostavim zajednice na miru sve dotle dok plodini nastavci
nisu potpuno zauzeti. Kad to ustanovim, nastavim drugi nastavak,
a ako su pele zimovale u dva nastavka, u tom sluaju izmijenim
nastavke, jer se pele u pravilu zadravaju u gornjem nastavku.
Ako se u nekih izrazito jakih pelinjih zajednica uprkos izmjeni
ipak pojavi raspoloenje za rojenjem, ini mi se da je najuspenije
umetanje nastavka (izmeu donjeg i gornjeg). Time zajednicu zapravo prereemo i zaposlimo je u tolikoj mjeri da je uskoro sigurno
proe raspoloenje za rojenjem, premda time ne tvrdim da u nastavljaarna neeemo imati rojeva.
Kako pripremamo pelinju zajednicu u LR konici za glavnu
pau?
Budui da je na kraj raznolik, ne moemo govoriti o jedinstvenim kriterijima koji vrijede za sve krajeve Slovenije. Zato moraju
pelari u svakoj uoj okolici sami ustanoviti kad treba poeti pripremama pelinjih zajednica za glavnu pau i pri tome treba voditi
rauna o lokalnim vremenskim i panim prilikama. Savjetujem
oprez, prije svega radi preranog podranog prihranjivanja jer to
ak rnoe imati, zbog eventualnog kasnijeg zahlaenja, neugodne posljedice, prije svega propadanje legla. Istom kad je vrijeme koliko
toliko pouzdano da vie nee biti gorih zahlaenja, moi emo poeti
podrano prihranjivanje. A unaprijed se moramo uvjeriti ima li
zajednica jo dovoljno hrane, odnosno, zimskih zaliha. Prema mojim
iskustvima, svaka zajednica mora imati bar 810 kg hrane na poetku aprila, jer inae neoemo postii eljenog uspjeha. Za podrano prihranjivanje upotrebljavam medeno-eerno tijesto, koje
dajem u okvirnim (Dollittleovim) hranilicama, a njih dodajem prilikom prvog proljetnog pregleda.
Pored prihranjivanja, posebnu brigu pak zasluuje i irenje prostora, odnosno, izmjena nastavka. Navest u samo one postupke
koja sam sam upotrebljavao.
Zajednicu uzimam obino u jednom nastavku. Kad u proljee
pele ve konicu gusto zauzimaju, nastavim drugi nastavak. A kad
matica prijee u njega i zalee bar est okvira, zamijenim nastavke.
To ponavljam zatim svakih 8 do 14 dana, to prije svega zavisi od
plodnosti matice i od snage pelinje zajednice.
Pri kasnijoj zamjeni nastavka ustanovljujem takoder da li se
javlja raspoloenje za rojenjem, koje se pokazuje izvlaenjem matinjaka na donjim rubovima okvira u gornjem nastavku.
84

Rojenje sam najuspenije spreavao ako sam na vrijeme dao

nastavak u sredinu, izmeu donjeg i gornjeg nastavka. Ako pele
jo nisu imale zaelenih matinjaka, uvijek sam tim korakom uspio.
Umetanjem treeg nastavka, razdijelim zapravo zajednicu u dva
dijela, a maticu i sve mlade radilice zaposlim toliko da ih, pouzdano,
mine raspoloenje za rojenjem. Potrebno je pak spomenuti i to da
donji nastavak, nakon umetanja treeg nastavka (meunastavka),
ostane najee bez legla. Zbog toga ga poslije, kad izie leglo,
uklonim s donjeg mjesta i upotrijebim kao medini nastavak. Na
opisani nain uspije mi da pelinje zajednice u normalnim vremenskim prilikama gusto zauzimaju tri nastavka do polovice maja ili
do poetka juna, kad kod nas pone glavna, livadna paa.
Na poetku obilnije pae dodam trei, tj. medini nastavak, samo
ne smijemo dopustiti da ga pele pokriju do kraja, nego ga odmah,
im pele ponu poklapati prve stanice, podignemo i na njegovo
mjesto stavimo prazan, a prijanji postavimo navrh, da med u njemu
jo zori. Dodani trei prazan nastavak stimulativno pak utjee na
pelinju zajednicu, pa time i na vei unos.
I jo jedna uporedba izmeu unosa meda u A2 i u LR konici,
u godini 197.1. Tada smo imali kod nas jo donekle zadovoljavajuu
pau na jeli. Na vagi sam imao prosjenu pelinju zajednicu u A
konici, a kako je kad ima 40 zajednica teko svaku posebno vagati, odluio sam da emo vagati prinos od samo dviju najboljih
zajednica. Rezultat je bio slijedei:
Pelinja zajednica u A2 konici dala mi je od dva vrcanja
39,20 kg meda, a u isto vrijeme najbolja zajednica u LR konici,
isto tako od dva vrcanja, 72 kg, to je gotovo za 100 % vie. Napominjam da smo razliku utvrivali komisijski, prije svega od strane
zagovornika A konice.
Spomenut u jo godinu 1973, za pelarstvo, bar u naem kraju,
prilino nepovoljnu to se tie pae. Prinos je bio, uostalom, openito uzevi, vrlo skroman, pa ipak mogu tvrditi da su i tada u moju
korist odigrale pozitivnu ulogu prije svega nastavljae.
Kad bi me netko postavio pred odluku: konica AZ ili LR, u
ovim prilikama odluio bih se za posljednju, prije svega radi vremena koje mi uvijek nedostaje; jer LR konica, u usporedbi sa
konicom A, zahtijeva njege znatno manje.
Na koncu bih se jo dotakao lanaka koje je Slovenski ebelar
objavio proteklih godina. Imam dojam da neki, dodue rijetki, osobito zagrijani zagovornici A konice nisu LR konicu jo ni vidjeli
(osim na slici), ili su ih o njoj pouili kakvi promaeni pelari.
85

Nije mi namjera da umanjujem ugled naoj AZ konici, ali ipak

treba osluhnuti pelare kojih je u posljednje vrijeme sve vie i koji
nisu vie zadovoljni AZ konicom takvom kakva je, prije svega
zbog njezine ograniene zapremnine.
I. Brglez1
8. NACIN PCELARENJA NA PCELARSTVU MIROSAN2
Nain pelarenja koji je prihvatilo nae pelarstvo kopiran je
prema uputama veih pelara. Obuhvaa izmjenu matica, obnovu
saa i zamjenu nastavka, tako da svaki nastavak doe svake druge
godine u skladite ge ga nanovo obojimo.
U lanku P. Korenjevskog (u prijevodu T. Jevtia) navedeno je
da su najbolji uspjesi bili postignuti ako je zajednica prije pae
izmijenila maticu, jer je u tom sluaju zajednica bila na vrhuncu
razvoja, imala je najvie mladih pela i legla u svim razvojnim
stupnjevima. I u lanku, objavljenom u Pelaru pod naslovom
Trgovako pelarstvo u Vermontu, prikazan je slian nain pelarenja koji upotrebljava autor lanka K. Mraz. On navodi da veinu rada oko izmjene matica preputa samim pelama.
Budui da se u nas u Sloveniji i klimatske i pane prilike prilino razlikuju od krajeva u kojima pelare ta dva autora, bilo je
potrebno njihove upute prilagoditi naim klimatskim i panim prilikama.
Dok P. Korenjevski pelari u Ukrajini nekakvim polokama
s mjerom okvira slinom mjeri okvira u LR konicama, samo u jednom odjeljku, upute K. Mraza za nas su prihvatljivije, jer pelari
kao i mi LR konicama.
Pelinje zajednice uzimljujemo u dva nastavka. Kod nas je
vrijeme u proljee veinom vrlo nepogodno. S prvom zamjenom
nastavka u prvoj polovici aprila nismo imali uspjeha jer su zajednice zaostale u razvoju za onima koje su se neometano razvijale do poetka maja. Svaka zajednica dobije u jesen, poslije
uzimljenja, iznad gnijezda u prostor koji tvori naa hranilica
eernu pogau teku 2 do 3 kg, a zajednicama dajemo i drugi nastavak, pun meda odnosno hrane od eerne otopine. Pri tome smo
1

Adresa pisca: Ivan Brglez, Kasaze 17, Petrove u Savinskoj dolini.

Predavanje sa savjetovanja o pelarenju nastavljaama na Biotehnikom fakultetu u Ljubljani dana 13. II. 1971.
2

86

Sl. 40. Pored konica sa 4 nastavka vidimo konice sa po jednim i dva

nastavka (s mladim maticama), koje su bile prije na vrhu matine konice
sigurni da so zajednice takvom zalihom opskrbljene do mjeseca
aprila. Nakon toga dodamo zajednici u gornji nastavak pokraj
gnijezda po dva okvira sa satnim osnovama poto smo zajednici oduzeli po dva krajnja okvira obino puna meda. Zatim dodamo novu eernu pogau. Budui da zajednica ima jo dovoljno
zalihe, a nad gnijezdom novu eernu pogau s dodatkom surogata
cvjetnog praka (sojino brano, mlijeko u prahu), ona e brzo izgraditi satne osnove i dalje se razvijati.
U prvoj polovici maja, kad se zajednica razvije i zauzme obadva nastavka, dodamo na novu podnicu gornji nastavak koji je pun
pelinjeg legla i ima jo dovoljno medene zalihe. Na nj stavimo
drugi nastavak s izgraenim saem, zatim jo jedan prazan s izgraenim
saem,1 na nj stavimo matinu reetku,2 a na nju poloimo
1
Slabijim
zajednicama nastavimo samo po jedan prazan nastavak.
2
Mjesto matine reetke moe se upotrijebiti i poklopac. Rupu na
poklopcu pokrijemo ljepenkom. Ali se pokazalo da je bolja reetka jer
u torn sluaju pele u oba odjeljka sasvim ne luimo. Ako pele, naime,
gore ne uzgoje maticu, pripoje se donjima.
87

nastavak koji je preko zime bio na podnici kao donji a sad je obino
pun pela i pelinjeg legla.
Time zajednicu sredimo ujedamput, tako rei za cijelu sezonu.
Nastavak koji smo stavili na podnicu pun je pela, legla i meda,
a u njemu je i matica. A iz etvrtog nastavka, koji je nad matinom
reetkom, vrate se sve pele sakupljaice, tako da se zajednica moe
neometano razvijati u drugom nastavku. Budui da nad sobom ima
jo i trei nastavak s izgraenim saem, nema smetnje unosu ni za
najbolje pae. U etvrtom nastavku obino ostane toliko mladih
pela i legla u svim razvojnim stadijama da izvuku matinjake
i uzgoje mladu maticu.
Do rojenja doe rijetko jer se pele sakupljaice, koje su teke,
obino pripoje donjoj zajednici i staroj matici.
Kad doe vrijeme oduzimanja meda, pogledamo ima li u gornjem nastavku mala zajednica.1 Stavimo je na novu podnicu i obino je odnesemo na drugi pelinjak. Ispod matine reetke trei je
nastavak obino pun meda, a u drugom nastavku ima nekoliko
okvira zaleenih, a ostali su takoer puni meda, tako da iz konice
izvrcamo 1520 kg, unato tome to i zajednici ostane jo dovoljna
zaliha.
A u sluaju da pele u etvrtom nastavku iznad matine reetke
nisu uzgojile mladu maticu, odnosno da se pri svadbenom izletu izgubila, pele se kroz matinu reetku spoje s donjom zajednicom
i sudjeluju u unosu meda u sva etiri nastavka. Ako paa i dalje
traje, zajednice su dovoljno jake za iskoritenje jesenskih paa (npr.
na vrijesku u Lici).
Kad doe vrijeme uzimljenja, skinemo zajednici trei nastavak
koji je pun meda ako je jesenska paa bila dobra. Drugi nastavak
ostavimo netaknut, jer u njemu ima 1520 kg meda, sakupljenog
npr. na pai u Lici. A zajednicama koje nisu bile preseljene na vrijesak ispunimo drugi nastavak eernom otopinom, na nju pak
dodamo ponovo pogau teku 23 kg.
Rojii, koji su bili u etvrtom nastavku i koje smo odnijeli na
drugi pelinjak i odmah im dodali eerno-medenu pogau, do jeseni su se razvili u normalne zajednice jer imaju mlade matice.
U svem tom pelarenju doli smo do saznanja da je godinji gubitak zajednica (misli se na cijelu godinu) vrlo malen, uprkos tome
1
Pokazalo se da su konice bile medovitije ako je donji dio bio bez
matice pa su je pele morale istom uzgojiti. Za vrijeme pae mnotvo
pele, naime, nije bilo zaposleno njegom legla, nego se preorijentiralo
na sakupljanje. Zato pelari sada trae maticu i premjetaju u gornji,
u pravilu, etvrti nastavak, koji je od donjih odvojen matinom reetkom.

88

to ne mijenjamo matice ni u jednoj zajednici, osim kad prilikom

vrcanja ustanovimo da je zajednica bezmatak, odnosno slabi. U
tom joj sluaju jednostavno dodamo roji iz etvrtog nastavka a da
pritom ne traimo i ne uklanjamo staru maticu.

Dipl. ing. Uro Vidmar1

9. ZA VEE PRINOSE
Godine 1973. izala je ispod pera pelara Josipa Belia u Pelarskom savezu Hrvatske knjiica Moj nain pelarenja. U njoj
autor, izmeu ostalog, opisuje na originalan nain kako dolazi do
jakih zajednica prije poetka bagremove pae, odnosno, kako odri
jake zajednice i na njoj i za kasnije pae.
Problem rojenja nije jo ni do danas uspjeno rijeen. Svi poznati naini spreavanja zahtijevaju mnogo vremena. U praksi svaki
pelar pomae sebi kako zna i moe. Metoda spreavanja rojenja
koja me kako slabi pelinju zajednicu nije zadovoljavajua. Odgovara samo nain koji uva cjelovitu snagu zajednice s nesmanjenim
poletom za rad i sakupljanje. Samo od takve konice moemo oekivati i najvee prinose. Preesto se jo dogaa da najsnanije zajednice izgube svoju snagu beskorisnim izrojevanjem tik pred samu
pau, ime su, dakako, vrhunski unosi onemogueni.
U spomenutoj knjiici opisani nain uinio mi se vrlo zanimljiv.
Zanimalo me je kakvim bih uspjehom mogao upotrijebiti tu metodu
u kraju gdje sam pelarim. Kod nas u Bohinju nema ranih paa
osim razvojnih, i jedina i glavna paa pone na omorici i malini
nekako u polovini juna i traje priblino do polovice jula. Zato
sam u godini 1974. za pokus pelario sa dvije prosjene zajednice po metodi koju opisuje drug Beli u svojoj knjizi. Rezultatom sam bio vie nego zadovoljan, jer sam od pokusnih zajednica
dobio oko 40 % meda vie nego je bio prosjean prinos u ostalim
konicama kojima sam radio po dosad poznatim i priznatim principima.
Kratak prikaz opisane metode je ovaj:
Konice obino uzimljujemo u dva normalna nastavka. Zamjenom nastavaka postignemo da se zajednice u konicama razviju do
vrhunca. Tada su oba nastavka puna pela i legla. Moramo nastojati
da vrhunac razvoja postignemo priblino 14 dana pred glavnu pau
1

Adresa autora: Ing. Uro Vidmar, Bohinjska Bistrica, Zoisova 22.

89

koja kod nas nastupa, kao to sam ve spomenuo, u polovici juna.

Pelari koji imaju raniju pau moraju postignuti taj vrhunac ranije.
A u toj fazi razvoja obino se pojavi i raspoloenje za rojenjem.
Tada je pravo vreme za prvi veliki zahvat i preureenje konice.
Za tu svrhu uzmemo iz rezerve i trei normalan nastavak, u njega
premjestimo maticu i 5 do 6 okvira otklopljenog legla, a prazan
prostor sa strana ispunimo izgraenim saem i satnim osnovama.
Preostalo leglo razmjestimo u sredinu u oba ostala nastavka. Ako
imamo na raspolaganju i leglo iz rezervnih zajednica, moemo tom
prilikom dodati zajednici nekoliko okvira legla, ime joj jo poveamo snagu. Tako preuredenu konicu ponovo sastavimo, i to tako
da nastavak s maticom doe navrh, ispod njega matina reetka,
a nato preostali nastavci. Otvor za izlet pela na nastavku s maticom
mora biti zatvoren i pele izletaju i vraaju se samo kroz glavno
leto na dnu i kroz otvore na nastavcima koji su ispod reetke. Tako
preuredena konica normalno se dalje razvija, jer u odjelku s maticom ima na raspolaganju dovoljno praznih stanica za nesenje.
Nakon priblino 14 dana, tik prije poetka glavne pae, mora
se matina reetka zamijeniti sa ianom mreom, a u isto vrijeme
otvorimo i leto na nastavku u kojem je matica. Tako pele kroz
mreu osjeaju prisutnost matice, a ne mogu k njoj i rade s nesmanjenim poletom. Dok je u konici bila matina reetka, sakupilo se
kroz nju u nastavku mnogo starih i mladih pela. Otvoreno leto
u gornjem nastavku omoguuje da sve letaice ostave odjeljak
s maticom i da se vrate kroz donja leta u konicu gdje su prije ulijetale i koja ima u preureenoj konici stvarnu ulogu medita. Na
taj se nain povea sabirna snaga medita koje je sada dolje, a pelama ne treba prolaziti kroz reetku. A snaga plodita smanji i time
posredno i sklonost pripremanju na rojenje.
To je u biti postupak kakav je opisao drug Beli za bagremovu
pau koja traje oko 10 dana. U to vrijeme, koje je prekratko, u nastavku s maticom ne moe se razviti raspoloenje za rojenjem, jer
ima dovoljno prostora na raspolaganju. A drugaije je u prilikama
u kojima sam sam isprobao tu metodu. Kod nas traje paa oko
mjesec dana, i postoji mogunost da se odjeljak s maticom tako razvije da ponovo nastaju uvjeti za spremanje na rojenje. Zato sam
nakon tri tjedna, dakle jo za vrijeme pae, gornji nastavak s maticom okrenuo za 180. Ako je leto bilo prije okrenuto na jug, sad
je na sjever, i letaice koje se vraaju ne nau leto na starom mjestu, zato udu u doljnje nastavke. Tako ponovo ojaaju sakupljaku
snagu medita. Snaga odjeljka s maticom ponovo oslabi, a time se
posredno smanji i opasnost od rojenja.
90

Na prvi se pogled ini da ta metoda zahtijeva mnogo posla. Zapravo potroimo neto vie vremena samo za zahvat kad preureujemo konicu, a svi su ostali poslovi rutinski i zahtijevaju samo
nekoliko minuta. Rojenje je onemogueno i u sluaju da spojimo
dvije zajednice radi poveanja snage ili ako konici dodajemo leglo
iz veoma jakih zajednica. Konica je u snazi neokrnjena, jo je
ojaana. A za cijelo vrijeme pae, to je jo najvanije, ne smanjuje
se elan u sakupljanju, jer nema uvjeta za rojenje.
Kad se paa zavri i k.ad med izvrcamo, konicu dovedemo u
normalno stanje. U to vrijeme ima jo dovoljno legla i pela, da
se moe regenerirati i postii dovoljna snaga do uzimljenja.
Za izvedbu toga naina nije potrebna nikakva posebna oprema
osim pregrade od iane mree, a koju svatko moe sam izraditi.
Privrena je na lesonitni okvir jednako kao i matina reetka.
Upotrebljavao sam inu mreu sa oicama od 3 milimetra.
Opisana metoda pogodna je za pelare koji pelare na stalnom
mjestu, jer navedeni zahvati moraju biti izvreni u pravo vrijeme,
pa ih ne smijemo odlagati.
Ivan Rak1
10. NASTAVLJACA I MATICNA RESETKA
U slovenskim panim prilikama i u nastavljai je upotreba matine reetke dosta puta korisna i potrebna, a katkad i nuna.
To u objasniti praktinim primjerom. Recimo da smo uzimali
dvije pelinje zajednice (ili dvije skupine zajednica), jednu u konici A2 sa devet okvira, a drugu u jednom nastavku LR konice,
to je po povrini saa i obujmu priblino jednako. Kad se te dvije
zajednice u proljee razviju toliko da A2 konici otvorimo medite,
tada LR zajednici nastavimo drugi nastavak na prvi. Poloaj je
obih zajednica jednak, razlika je samo u tome da je zajednici u A2
konici gornja polovica odijeljena matinom reetkom, a zajednici
u LR konici nije. Od obje zajednice oekujemo na livadnoj pai,
koja se blii, to vei doprinos, a neto vie na podruju gdje pelarimo ne moemo oekivati, jer nakon zavrene livadne pae na1

Prema lanku u reviji Moj mali svet, 1970, str. 273274. Reetke za LR nastavljae dobavljaju: plastine Miro Rukavina, 61117
Ljubljana, M. Hvalieve 38; reetke iz 2,5 mm debele ice Joe Rihar,
61366 Dobrova, Gaberje 42.
91

stupa suno razdoblje. pa e pele imati prvu pau istom kad ih

preselimo na veu ili manju udaljenost.
I to se dogaalo tog asa u zajednicama? U A konici zajednica je unosila med uglavnom u medita, leglo je uzgajala u donjem
dijelu (ploditu) u koji smo je prisilili. U LR konici matica je nesla
posvuda, openito, dakako, mnogo vie nego ona u A konici. To
se dogaalo za vrijeme livadne pae, i ve je nastala prva razlika.
Iako su zajednice imale priblino jednak broj pela sakupljaica,
koliina sakupljenog meda u LR zajednici bila je manja, jer se
u njoj vie pela sakupljaica moralo brinuti za vodu, cvjetni praak
i njegu legla. Da o potekoama prilikom vrcanja (okviri s izmijeanim medom i leglom!) ne govorimo. Ali najvea slabost naeg
nepravilnog postupka tek e doi! Zajednica u LR konici imat e
nakon zavrene pae mnogo vie pela koje e potroiti vie meda,
moda ak sve zalihe. Moramo nuno oekivati da e u takvim prilikama A konica jae lei od one druge u LR konici i da e se
bolje pripremiti za pau koju imamo u programu.
Mislim da je to nesumnjivo. Ako, dakle, elimo dobro iskoristiti
pau koja se pribliava, nakon koje due vremena nema druge,
moramo maticama ograniiti opseg nesenja matinom reetkom.
A budui da u mnogim mjestima u svijetu imaju bolje, neprekidne,
pae nego to ih ima kod nas, ili pak pele neprestano sele, takvo
ograniavanje nesenja nije potrebno i zbog toga ne treba ni matine
reetke.
Vratimo se sad gore opisanom pokusu! Kad smo A konici
iznad matine reetke dodali okvire sa saem u medite, da smo
u isto vrijeme umetnuli izmeu dva nastavka LR konice okvir
s matinom reetkom, bila bi koliina dobivenog meda iz obadviju
konica priblino jednaka. Pri takvom nainu pelarenja LR konica
ne bi pokazala izrazite prednosti. A budui da je rad njome jednostavniji (za vrcanje moemo skinuti itav nastavak; rad je uope
odozgo mogue lake obaviti itd.) i budui da je i konica jeftinija,
ipak smo postigli neto to bi ubudue i u pelarstvu moralo biti
uvaavano: smanjili smo proizvodnu cijenu meda.
Matina reetka esto je bila nazvana zlo ili pak muilo za pele
i slino. Bez sumnje je za pele doista neugodno kad se nakon zamornog rada vraaju natovorene u konicu pa se moraju provlaiti
kroz matinu reetku. Ali u suvremenom pelarenju to vie nije potrebno. Svaki nastavak ima, naime, svoje leto i za dobrih paa u gornjoj polovici nastavka pele izlijetaju bar toliko snano kao i u donjim, pa tako otpada svako prelaenje pela kroz matinu reetku.
92

Stanko auperl 1
11. ZNIDERICEVA KONICA, KIRAROVA ILI NASTAVLJACA?
Kad sam prije etvrt stoljea poeo samostalno pelariti, imao
sam konice A. Pod utjecajem poznatog pelara F. Kirara, koji je od
moje kue udaljen dobrih est kilometara, prihvatio sam njegovu
konicu. Najprije sam uveo veliku Kirarovu konicu, ali sam je imao
samo etiri godine. Zatim sam sve do ove godine pelario malim
Kirarovim konicama. Godine 1970. naselio sam prve zajednice u LR
nastavljae. U jesen godine 1973. uzimio sam u njima ve 50 zajednica.
U godini 1974, pored svojih pela, vodio sam brigu i o konicama
Srednje tehnike kole u Mariboru, koja je imala 30 niderievih
konica sa deset okvira.
Te godine imao sam na pai na Kozjaku i svoje pele i kolske.
Na pau sam ih odselio pred poetak pae, u drugoj dekadi maja.
U zgornjem Bou bile su Kirarove konice i nastavljae, a u Kaplji,
nekih 200 metara u stranu, konice A. Na svakom pelinjaku imao
sam po jednu vagu.
Pri pelarenju gledam dosta na to da uvijek izluim zajednice
koje zaostaju u razvoju, bile u jednom ili u drugom sistemu konica.
Ne elim, naime, seljakati napol prazne sanduke, sve zajednice moraju biti razvijene. U jesen godine 1973, sve sam tri navedene vrste
konice uzimio i opskrbio ih kao obino. Svakih osam dana pregledam za vrijeme rojenja pelinje zajednice u svim konicama, da
mi se koja ne izroji.
Ve godine 1973. odluio sam se da u idue godine poeti usporedivati tri navedena sistema, uzevi za poskus od svakog po 30 konica. U proljee godine 1974. bile su zajednice u svim konicama priblino jednake, sve su imale mlade matice, uzgojene na poetku
maja godine 1974. O svakoj zajednici vodim i biljeke.
Te godine vadio sam med pet puta. Toliko puta vrcao sam radi
toga, to se je med u sau naglo kristalizirao. Medio je hrast, omorika, a moda je bilo neto i ariove medljike.
Med se stvrdnjavao nakon tri dana. Prvi put sam vrcao 5. juna,
a posljednji 27. jula. Pet puta vadio sam med kako iz Kirarovih
konica tako i iz nastavljaa i A.
U nastavljaama, gdje su se razvile najjae zajednice, bili su
dnevni unosi najvei i s kristalizacijom sam imao najmanje pote1

Adresa pisca: Stanko auperl, Maribor, Dupleka c. 133.

93

koa. Kirarove konice imaju 12 okvira velike mjere i uvijek je

opasno da e pele zatrpati medom plodino sae i tako blokirati
matice u nesenju. U julu imao sam u Kirarovim konicama jo samo
male kruie legla, a ostalo je bilo sve zaliveno medom. Takve
okvire ne moe vrcati zbog legla i sae se zacementira da ga nije
mogue izvrcati. I u A konicama bili su u ploditu krajnji okviri
zatrpani medom, pa ni njih nije bilo mogue izvrcati, slino kao
Kirarovi, premda u neto manjoj mjeri.
Uvid u prinos meda, vrijeme potrebno za opskrbo jedne konice
i prinos meda na uloeni sat rada daje slijedea tabela.

Podaci kau, da je iz LR konica bilo izvrcano 91,72 % (okruglo

20 kg) vie kao iz A konice. Kad bi uzeli u obzir trokove amortizacije, kamate i rad, izkazuje se kod A2 konice viak 2,25 meda
na konicu, a kod LR nastavljae 26,95 kg.
Sad i sam znam da bih lani bio veliki gospodin da sam imao
samo nastavljae.
Da spomenem jo da sam imao zajednice u LR konicama u poetku u tri nastavka. A kad sam vidio da se med u sau naglo stvrdnjava, uklonio sam trei nastavak i zadrao samo dva. U LR konicama imao sam i u meditima i u ploditima po 10 okvira. U svim
konicima imao sam nad ploditem matinu reetku, jednake veliine kao u A kcnicama, uokvirenu lesonitom.
U nastavljaama imao sam otvoreno gornje leto i po jednu rupu
na svakom nastavku. Vlasniku zemljita na kojem sam imao pele
bilo je to neto sasvim novo. Svakog jutra i na veer iao je i gledao
kako iz jedne konice sipaju pele na tri rupe.
Napominjem jo da lake naem pomonike za prijevoz LR konica jer mi pele nigdje ne izlaze i jer svaku konicu, koja na prijevozu
ima po tri nastavka, nose dvojica, dok je, meutim, uobiajeno da
niderievu ili Kirarovu konicu nosi samo jedan.
Primjetio sam i to da iz konica A i Kirarovih, nakon doseljenja
na mjesto, pele navale iz leta i bodu, dok iz nastavljae pele izlaze
94

istom kasnije. Meutim, dok za otvaranje A i Kirarovih konica ne

dobijem nikoga pa ih moram otvarati sam, nastavljae su poeli
mlai pomonici otvarati sami, bez ikakvog prigovora.
Primjetio sam takoder da je u nastavljaama u proljee za 14 dana
raniji razvoj nego u konicama A i u Kirarovim. To tumaim tako
to konice u sklopu hladan zrak straga hladi, dok nastavljae, koje
pojedinano stoje, topao zrak prije zagrije. U zimi 1972/73. uzimio
sam kod kue pelinjak Kirarovih konica i nastavljaa. Primjetio
sam da su se nastavljae ve isistile i smirile, dok su se Kirarove
konice istom poele istiti, a nisu u cjelini ni izlijetale. To je vano
osobito onda, to je dosta esto, kad proisni izlet traje samo jedan
sat ili dva, a potom vie tjedana nema izletnog dana.
Neki kau da im nastavljae u proljee zaostaju u razvoju. Tako
je bilo i meni. Ustanovio sam da su tome bila dva uzroka. Tie se
starosti matica. Do tada sam imao dvogodinje matice. Drugi je uzrok
u tome to mnogi pelari ne znaju potraiti dobar zimovnik. U tome
su udni, komotni i ne da im se otii na nepristupanija ali bolja
mjesta nego bi htjeli da imaju konice takorei pokraj vrata.
Iz raznih krajeva Slovenije i iz drugih republika dolaze k meni
pelari i pitaju me zato sam se odluio za nastavljae. Obino im
kaem, radi toga to je s njima manje posla. esto mi takav sugovornik na kraju kae: Ah, ipak je najbolja A konica. Neznam
to da takvom odgovorim.
Ing. Joe Breko

12. UMJETNI ROJEVI IZ A KONICA ZA LR NASTAVLJAE2

Za umjetne rojeve pripravimo potreban broj nastavka s uienim okvirima i umetnutim satnim osnovama, raunajui na jednu
zajednicu dva ili, jo bolje, tri nastavka.
Ujedno se pobrinemo i za dobar razvoj odreenog broja A zajednica, i kad su konice dovoljno jake, a sae zaleeno poklopljenim
leglom, prevjesimo u medite 35 okvira poklopljenog legla, a na
njihovo mjesto dodamo jednak broj LR okvira. Pod okvire podloimo letvice debele 23 mm, da okviri dosegnu do matine reetke,
ime sprijeimo gradnju zaperaka iznad satonoa.
1

Adresa pisca: Ing. Joe Breko, Poljane 118.

Predavanje sa savjetovanja o pelarenju nastavljaama na Biotehnikoj fakulteti u Ljubljani dana 13. 2. 1971.
2

95

13. NOVIJA SAZNANJA U UZIMLJENJU PCELA 1

Ako je paa dobra pele ponu graditi sae i puniti ga, a matica
nesti jajaca. Ako nema pae ili ako nastane prekid zbog loeg
vremena, smjesta uskoimo podranim prihranjivanjem.
U pogodno vrijeme, kad su dodane satine djelomino zauzete
leglom i napunjene nektarom i cvjetnim prakom, oduzmemo ih
i od njih odmah napravimo zajednice poeljne snage. Rojeve postavimo na drugi pelinjak, udaljen bar dva kilometra, da im sauvamo letaice. Dodamo im matice ili u njih stavimo zatvorene matinjake. Ako umjetni roj ostavimo da sam izvue matinjake,
obino se izroji.
Zatim zajednicama u A konicama ponovo dodajemo okvire sa
satnim osnovama koje uspjeno izgrade obino do konca kestenove
pae.
Prema mojim dosadanjim iskustvima, na taj nain mogue je
dobiti od tri A zajednice jednu jaku zajednicu u tri nastavka.
Za informaciju jo u rei da su mi u godini 1970. na takav
nain pele u AZ konicama izgradile po 10,5 satina LR mjere, a
prinos meda po konici bio je 18,5 kg.
Valjda ne treba posebno isticati da novi, umjetni rojevi imaju
novo, lijepo sae, to je solidna osnova za daljnji samostalni razvoj.
Na koncu bih dodao jo ukratko miljenje o isprobavanju plastinih masa u pelarstvu. Isprobao sam tzv. stiropor, koji je dobar
izolator, jer ploa debela jedan centimetar izolira tako dobro kao
zid debeo 1015 cm. Za izoliranje LR konica upotrijebio sam pod
krovovima ploe debele 1 cm i uspjeh je bio odlian. Isto tako moemo izolirati i ostale vrste konica, pa time otpada upotreba slamarica i slinih navlaka.
96

Ekonomska vanost problema skopanih s prezimljenjem najoitije

se ogleda u posljedicama prezimljenja. Za godinu 1962. ustanovili smo
negativnu korelaciju izmeu postotka zajednica koje su u zimi 1961/62.
na nekim drutvenim pogonima Zavoda za pelarstvo uginule i izmeu
prinosa meda koji su preostale pelinje zajednice tih pogona sakupile
u sezoni 1962. Grafikon pokazuje da su najvie meda dali pogoni gdje je
zimski mortalitet bio najniji i obrnuto.
Izmeu mnogih inilaca koji odluno utjeu na uspjeh prezimljenja,
F a r r a r (1960) na prvo mjesto stavlja zalihe hrane. ini se da je glad
glavni uzrok zimskih gubitaka. Pele mogu izgladnjeti zbog nedovoljnih
zaliha, zbog njihova nepogodnog razmjetaja ili zbog preslabih zajednica
koje ne mogu ostati u dodiru sa svojim zalihama hrane. Po Komarovu
(1955) u svakoj satini gnijezda mora biti najmanje dva kilograma meda.
Zajednice koje u oktobru zauzimaju 8 ulica moraju, dakle, imati u
prvoj polovici oktobra 1618 kg hrane. A to emo postii tako da prazne
satine zamijenimo punim okvirima iz drugih konica, ili pak tako da
zalihu hrane koja nedostaje dodamo u obliku guste otopine, gdje svaka
litra dodane hrane predstavlja dodatak kilogram hrane u medu.
A u ekstremnim zimskim prilikama 1962/63, bila je odluna kvaliteta
zimske hrane. Mnogo je pelinjaka u Sloveniji ostalo potpuno pusto, i
to u krajevima gdje su zajednice zimovale na hrastovoj medljici, na
medu s jele ili na kestenovem medu (Virmaan, 1963). Mnogo je pela
pomrlo i zbog toga to se zbog silne studeni nisu mogle pomicati za hranom (Vrko, 1963).
Treba voditi rauna o uskoj meusobnoj zavisnosti izmeu vrste hrane
i duljine pelinjeg ivota, koju smo ustanovili naim laboratorijskim pokusima. Najbre su uginule pele koje su bile hranjene medom s jele,
omorike i lipovom medljikom. A najdulje su preivljele na eernom
tijestu, nekoliko dana manje na vrijeskovom medu a jo manje na
heljdinom.
F a r r a r se zadovoljava zahtjevom da pele moraju zimovati na tamnim
satinama. A Komarov kae da zimska hrana mora biti u satinama iz
kojih su izale najmanje etiri generacije pela. Svijetle su satine hladne
za zimovanje i nepogodne za proljetni razvoj zajednice.
Pitanje je i to, zimuju li pele bolje na istom eeru ili na medu
i kako je ako imaju u gnijezdu peluda ili ga pak nemaju.
Poznato je da pele odlino prezime uzimljene na eeru jer je
eer u cjelini probavljiv. A znamo i to da u eeru nema bjelanevinastih tvari, mineralnih soli i kiseline koje ima med. Haydak (1930) je
usporeivao tri skupine neukleusa koje su se hranile, prva eerom, druga
medom i trea medom i primjesom peluda. Utvrdio je da eer nije
punovrijedna hrana. Taranov (1938) tri zime je usporeivao zimovanje
pelinjih zajednica na eeru i medu. Pokazalo se da se pri zimovanju
na eeru ouvalo preko zime vie pela koje su dobile premalo bjelanevina, to je prouzroilo prijevremeno staranje. Pele uzimljene na e1
Skraeno prema lanku u Soc. kmetijstvo in gozdarstvo, 1964, 16:
403404.

Pelarenje

97

eru na proljee su ranije uginule i imale 30 % manje legla. I. Butler

(1946) je ustanovio da eer preko zime i u proljee ne moemo usporeivati s medom. A na proljetni razvoj ne utjee nepovoljno ako polovicu
meda zamijenimo eerom.
Pokusi govore da je neto peluda u zimskom gnijezdu pela prijeko
potrebno ako hoemo da se zajednice na proljee normalno razvijaju.
Osobito pri uzgoju pela u nastavljaama koje stoje same treba paziti
(Farrar, 1960) da su konice izvrgnute to jaoj suncanoj svjetlosti i da
su u zavjetrini, ali gdje mora biti osigurano dovoljno strujanje zraka.
Zatitu od vjetra treba da prua grmlje, ivica, ograde, zidovi zgrada,
drvee ili treba konice posebno osigurati ili ih omotati. U naim pokusima na stanici Dolsko, u zimi 1962/63. najpovoljnije su prezimile zajednice koje su bile postavljene po tri zajedno. Sve po tri su bile stisnute
i pokrivene krovnom ljepenkom, a praznine meu njima zaukane, tako
da su se meusobno grijale. U skupini od 15 konica (5 puta po 3) nije
uginula od zime nijedna.
Izvanredan utjecaj lokacije pelinjaka na broj izimljenih zajednica
pokazao se osobito u ekstremno otroj i dugoj zimi 1962/63.
Zimovanju u dva nastavka dobro slui gornje leto koje omoguava
pelama izlijetanje kad se na krovovima topi snijeg i kad su donja leta
zatrpana. Mihajlov i Taranov (1964) razistili su pitanje zimuju li pele
bolje uz veu ventilaciju kad su otvorena obadva leta, normalno donje
i malo gornje, ili je bolje kad je pristup zraka mnogo smanjen.
Koncentracija ugljinog dioksida u pelinjem gnijezdu varira u zimi
izmeu 0,15 do 4,95 %. Viu koncentraciju oni su naili u zajednicama
koje su dobro zimovale, a u klupku zajednica koje su slabo zimovale bio
je sadraj CO2 umanjen. Koncentracija CO2 se snizuje i u proljee kad
se u klupku podigne temperatura i pojavi leglo.
Smanjena ventilacija konice koju postignemo zatvaranjem donjeg
leta i postavljanjem malog gornjeg leta podie koncentraciju CO2 u sredini gnijezda. U tom je sluaju zimovanje povoljnije: pele potroe
manje hrane, u njihovim probavnim organima nakupi se manje otpadnih tvari, manje pela ugine. U tim uvjetima pele potroe manje energije, u proljee ive dulje i uzgoje vie narataja.
Slabe zajednice ili oplodnjake koji zauzimaju manje od pet ulica spojimo s normalnima ili ih uzimimo nad njima, odvojene pregradnim okvirima s dvostrukom mreom (Farrar, 1963).

14. PROIZVODNJA CVJETNOG PRAKA

Prva sezona za skupljanje cvjetnog praka pada u vrijeme cvjetanja uljane repice, buina, voa, utike, maslaka tj. u aprilu i
maju, a druga za vrijeme cvatanja livada, pitomog kestena, amorfe,
u junu, premda u mnogim krajevima moemo skupljati cvjetni praak cijele aktivne sezone.
1

Prema predavanju sa savjetovanja o pelarenju nastavljaama, odranog na BF u Ljubljani 13. II. 1971.
98

U napravama za skupljanje ostave pele 1020 /o sakupljenog

peluda. U godinama 1961/62. ustanovili smo na Pokusnom pelarstvu
Dolsko koliko su praka unijele pojedine zajednice. Prosjean dnevni
prinos iznosio je 40 g, a za vrijeme cvatanja voa do 300 g. (Godine
1974. nastavljaa J. S. u Bohinju sakupila je na maslaku na dan
ak do 550 g). Dosadanja iskustva govore da zajednice sakupe na
godinu prosjeno oko tri kilograma, a nisu rijetki sluajevi da su
pojedinci npr. u Savinjskoj dolini postigli prosjene godinje prinose
5 pa ak i 8 kilograma po konici.

Za skidanje grudica peluda sa zadnjih nogu sabiraica moemo

upotrijebiti:
a) inu pletenu mreu s oicama irokim 4,7 mm, tako da na
duinu 10 cm mree dolazi 19 oica. Mrea je dvojna, rupice su kvadrataste.
b) limene ili polivinilske ploe s izbuenim okruglim rupicama
od 4,95,0 mm. Polivinilske ploe mogu biti debele i imati konino
issecane rupice.
99

c) polivinilske ploe s esterougaonim rupicama irine 4,8 mm.

Kod okruglih, esterougaonih ili produbljenih rupica hvatalna
mrea je jednovrstna.
Za slobodniji izlaz pela iz konice u poslednje vrijeme upotrebljavaju se posebni tulci (kanalii) iz plastike. Time se spreava
gomilanje pela na mrei, a time postie se i vei prinos peluda.
Grudice koje otpadnu od sakupljaica peluda padaju na ianu
mreu, s oicama velikim 3,5 mm. Kroz mreu grudice padaju u koritace sa dnom od guste plastine mreiee.
Hvataa je vie vrsta.
1. Prednji hvata, koji se natie pred leto ili pred rupu nastavka,
upotrebljiv je za sve vrste konica. Ima vertikalnu mreu za prolaz
pela.
2. Sakupljai za pelud, koje postavimo ispod okvira. Mrea za
skidanje peluda lei horizontalno. Mogu se metnuti u nastavljae
i u A2 konice.
Nastavljaama namjestimo hvatae na podnicu ili odozgo mjesto
poklopca na medite.
Ako imamo hvatae ispod plodita, praznimo ga svaka 23 dana,
jer je opasno da bi se inae cvjetni praak poeo kvariti.
Ako je hvata postavljen gore, moemo ga prazniti samo jedanput na tjedan, ako je vrijeme suho i ako pele ne unose mnogo
peluda.
Na pelinjaku namjestimo hvatae svim konicama u isto vrijeme. Dan-dva neka hvata bude bez mreice ili ablone, da se pele
priviknu ulijetati. Nakon dva dana poto smo namjestili ablone
pogledamo da li hvata pravilno funkcionira.
Svakog tjedna jedan dan drimo otvoren izlaz za trutove. Dobro
je takoer da imamo na nastavljaama na hvataima straga po jedan
otvor stalno otvoren.
Pogodniji su hvatai namjeteni gore ako su nam konice na
udaljenom pelinjaku. U tom sluaju nema opasnosti da e cvjetni
praak poeti pljesniviti ako koritaca rjee praznimo. Dobiveni
praak je djelomino osuen, pa je prema tome trajniji i pogodniji
za slanje.
Radit emo ovako: Na konicu gore namjestimo hvata (bez
ablone), zatvorimo joj sva leta i okrenemo je za 180. Pele e
pronai novi ulaz. Nakon 13 dana umetnemo ablone.
Na sakupljanje cvjetnog praka povoljno utjeu slijedei faktori:
zajednice hranjene eernom otopinom sakupe 23 puta vie
cvjetnog praka;
100

vie cvjetnog praka donose konice ako im ga oduzimamo;

prisutnost mladog legla i matice pospjeuje sakupljanje cvjetnog praka;
konice koje imaju vie legla nakupe vie cvjetnog praka;
konice odreene za sakupljanje cvjetnog praka treba da imaju
bar 50 dm 2 legla;
hvatai na nastavljaama, koji imaju 3 reda rupica, nakupe
vie praka nego hvatai s vie reda rupica;
vei prinos cvjetnog praka postignemo ako konicama za vrijeme najjaeg cvjetanja otvorimo straga normalno leto.
Cvjetni praak koji smo istresli iz ladica oistimo od veih primjesa (mrtvih pela, ahurica) na grubom situ. Neosueni cvjetni
praak razgrnemo natanko, do debljine od 1 cm, na poklopce, na
okvire s mreom, na unutarnju stranu krovova i slino, u suhoj
toploj prostoriji koju moemo po noi hermetiki zatvoriti. Cvjetni
praak neemo suiti na suncu.
Svjei cvjetni praak otpremamo u papirnim li platnenim vreicama, a osueni u vreicama od plastike.

Maks Krmelj 1
15. PCELARENJE TZV. FARRAROVIM KONICAMA
U svom vie nego pedesetgodinjem pelarenju isprobao sam
itav niz sistema konica. Poeo sam obinim kranjiima, preao
na Ambroievu izvedbu kranjia koji ima gore letvice, zatim sam
izradio beke na tri etae, potom sam pelario konicama po Kuntzschu na sankama, a godine 1934. imao sam, pored toga, ve 120 A
konica. Prije dobra dva decenija poeo sam uvoditi najprije Dadant-Blattovu konicu, pa zatim LR. Od tada sam preao na pelarenje po Farraru. Tim sam nainom zadovoljan i ne osjeam nikakve
potrebe da ga mijenjam.
Karakteristinost je tog naina pelarenja upotreba Dadantovih
polunastavaka. Sve mjere Dadantove konice kao i mjere okvira
nai ete u pelarskim prirunicima, pa ih ovdje ne bih ponavljao.
Upozorio bih samo da se radi o originalnoj mjeri, sa 17 cm visokim
nastavcima. Za taj sistem pelarenja naroito sam se oduevio godine 1958, kad sam pohodio Farrarovo pelarstvo v Madisonu. Budui da sam ve otprije poznavao njegove lanke i rasprave, tada
1

Adresa pisca: Maks Krmelj, Ljubljana, Pot na Ronik 4.

8 Pelarenje

101

me je konano uvjerio. Na osnovi njegovih razlaganja doao sam

do saznanja da jedino taj nain ima znanstvenu osnovu i da se
samo na taj nain mogu razviti najjae zajednice i postii najvei
prinosi. To je potvrdilo i moje etrnaestogodinje pelarenje po njegovoj metodi.
Za zimovanje upotrebljavam za male zajednice jedan polunastavak, koji je po zapremnini slian jednoj jedinici Janine konice.
(Ima 34,81 cml) Obino uzimljujem u dva ili tri polunastavka, a
jae zajednice u kojima su preko godine bile dvije matice uzimljujem u etiri polunastavka. 2

Jake zajednice razdijelim reetkom, a nad nju stavim nastavak

s poklopljenim leglom koji sam uzeo odozdo. Toj jedinici dodam
zreo matinjak, kojih u to vrijeme ima dovoljno.
Dogodilo mi se ve da je takva zajednica trebala kasnije do 12
polunastavaka.
Dvomatinim zajednicama uklonim u jesen, usred posljednje
pae, reetku. Kad paa prestaje, pele sebi od dviju matica izaberu
bolju.

U februaru 1972 npr. bilo je 72 pelinjih zajednica u 14 nastavaka:

Broj nastavaka
Broj zajednica

jedan
14

dva
17

tri
36

etiri
5

U proljee upotrebljavam male zajednice veinom za formiranje

dvomatinih zajednica. Sa zimovalita u Hrvatskom primorju odvezem koncem maja pele na ljetnu pau u umu, i to svaku zajednicu za se. Istom ondje ih sastavim. Prva, tj. donja zajednica mora
biti jaa zajednica koja je prezimila u 2 ili 3 polunastavka, na nju
stavim matinu reetku, a na reetku malu zajednicu.
Od polovine aprila do polovine maja ocenjujem koje zajednice
treba dijeliti. To su obino one koje su prezimile u 4 polunastavka.
2
Preko zime imam otvorenu rupu u gornjem polunastavku, a donje
leto i eventualne rupe zaepim.

102

Samo, uzdravanje tako razvijenih zajednica mnogo trai. Ako

nema pae, treba im davati eerne pogae. Zato pelarenje dvjema
maticama u tim konicama nije za svakoga.
Slaba strana pelarenja konicama s niskim nastavcima sa dvije
matice pokae se i tada kad treba seliti takve normalno razvijene
zajednice. Budui da narastu u cijele kule nastavaka, prijevoz je
vrlo teko izvediv jer nemamo na raspolaganju ameriku tehniku
za utovar. Moram imati etiri jaka pomonika da mi takvu zajednicu
natovare na kamion.
Za taj nain pelarenja bio bi idealan kamion ili prikolica koja
bi imala na svakoj strani po jedan red konica, a u sredini jo 12
reda na tranicama koje bi se mogle poslije izvui.
103

To je, dakle, nain pelarenja koji mnogo trai, ali mnogo i da.
Najjaa zajednica sakupila mi je npr. godine 1970. punu veliku bavu
meda, tj. 318 kg. Te godine postigao sam prosjeno 150 kg po konici.
To su doista bile orijake zajednice koje su zauzimale od 7 do 13
polunastavaka. Paa je bila od 10. jula pa dalje. Vrcao sam tri
puta, posljedni put 9. septembra. Konice su davale od jednog
vrcanja od 20 do 100 kg.
Za primjer u navesti jo vrijeskovu pau u Lici godine 1974.
Vrijesak je prvi put medio tri dana na koncu augusta a drugi
put etiri dana u septembru. Na pai, ope poznatoj kao vrlo slaboj,
konice su mi nakupile pune dvije velike bave meda (636 kg),
usprkos tome to zajednice nisu bile najrazvijenije.
I vrcanje je meda jednostavno. Pokupimo pune polunastavke,
naslaemo ih na prijevozno sredstvo i odvezemo u skladite. Na
pelinjaku ne vrcamo.
Nakon poslednjeg vrcanja uklonim suvine polunastavke i uvam
ih vani, sloene jedan na drugi i hermetiki zatvorene, bez sumporenja, do proljetne upotrebe.
Sastavni je dio mog pelarenja i uzgoj matica po Rauchfussovoj
metodi. Polunastavak ispregraujem u etiri odjeljka, svaki sa tri
okvira. Kad dobijem od dobrih zajednica dovoljno zrelih matinjaka, svakom odjeljku dodam po jedan okvir poklopljenog legla i
zreo matinjak, jedan okvir s medom i peludom i jedan sa satnom
osnovom. Takvih odjeljka napravim 10 pa ak i 20 od jedne jake
zajednice. Takvoj zajednici moram dodati navrh najmanje jedno
a jo bolje dva polumedita s praznim saem.
Takvim nainom uzgoja matica mlade su pele zaposlene njegom
legla, a stare sakupljanjem meda. Besposlenih pela nema, dok,
meutim, u Zanderovim oplodnjacima sa jednim okvirom kakve
sam prije upotrebljavao, moraju pele ljenariti. Uzgoj matica po
Rauchfussovoj metodi, uz istodobnu proizvodnju meda u istom meditu, pravi je uitak.

III. IZ ZNANOSTI I TEHNIKE

s posebnim osvrtoin na uzgoj pela u LR konicama
Koliko hrane potroi pelinja zajednica na godinu? Prijeko je potrebno znati koliko zajednica moemo drati u odreenom kraju. Pri tome
nam za orijentaciju slui hrana potrebna zajednici za odravanje na ivotu odraslih pela, uzgoj narataja, izluivanje voska i za izlijetanje.
Hahlov (1926) je izraunao da pelinja zajednica potroi za se na
godinu 110 kg hrane. To je utvrdio dnevnim vaganjem konica. Rozov
(1946) je vagao konice u steklenicima, gdje pele nisu imale mogunosti
da unose hranu iz prirode. Zajednice koje su u proljee imale 1,5 kg
pela i koje su sakupile na godinu 35 kg, potroe na sebe 7580 kg hrane.
Jo preciznijim opaanjima suradnik Instituta za pelarstvo Gareev (1969)
utvrdio je da zajednice za svoje potrebe sakupe na godinu 70 kg hrane,
od ega na med otpada 50 kg a 20 kg na cvjetni praak.
Gareev, A. N., Pelovodstvo, 1969, 2: 22.
Reim temperature u pelinjem gnijezdu. Usporedna istraivanja reima temperature u pelinjem gnijezdu F. Tjunina pokazala su godine
1947. da su u proljee toplotne prilike u svim ulicama gnijezda povoljnije
u LR konicama nego u Dadantovima sa 12 okvira. Sline podatke dobili su godine 1948. V. G. Bulavcev, godine 1949. A. K. Tereenko i godine 1959. F. S. Battalov. Usporedba izmeu nastavljaa tipa LR i poloki pokazala je godine 1967. da su u LR nastavljai, u pelinjem
gnijezdu, bolji toplotni uvjeti nego u polokama. U LR nastavljaama
toplina se koncentrira gore, na manjem broju ulica, pa je tu i toplije
leglu nego u poloci, s viim okvirima. A u toplini stavljeni nastavci
snizuju temperaturu u nastavcima s leglom, to smanjuje pregrijavanje
gnijezda i za leglo stvara povoljan reim temperature.
Delianidi, L. K., Pelovodstvo, 1969, 10: 67.
Uinak pae u konicama razliitih sistema. Neki misle da je pelarenje LR nastavljaama pogodno samo za krajeve s obilnom paom. Ali
usporedbe izvrene u Bjelorusiji govore drugaije. Trogodinji pokusi
s konicama sa 14 okvira, sa 20 okvira i s LR konicama pokazali su da
je u junu bilo u LR konicama 11,5 do 13,5 % vie legla. U prinosu
meda bila je razlika u korist LR konicama znatno vea u godinama
sa slabom paom nego u godinama s obilnom paom. Pele u LR ko-

104

105

nicama sabrale su naime za 1521 % vie meda i izgradile za 5061 %

vie saa nego u konicama drugih sistema (npr. Dadantovim).
emetkov, M. F., Konanov, M. M., Pelovodstvo, 1968, 8: 45.
LR nastavljaca temelj rentabilnog pelarstva. Na tulskom pokusnoproizvodnom pelarstvu premjestili su u godinama 1965. i 1966. u LR
nastavljae 1200 zajednica. Njega zajednica sastoji se od pet radova.
1. Najprije uklone donji nastavak i oiste podnicu. Proljetni pregled
otpada. U gornjem nastavku mora biti uvijek 1012 kg hrane.
2. U polovici maja, kad u konici ima 89 okvira legla, nastave
nastavak i naprave roj koji stave na zatvoreni poklopac navrh konice.
3. U prvoj polovici juna zamijene plodita, umetnu meunastavak,
a umjetni roj nastave.
4. Prije glavne pae spoje obje zajednice: umjetni roj i mladu maticu
stave na podnicu, na nju nastavak s mladim leglom, nato nastavak s poklopljenim leglom, a poklopac uklone. Konici sa pet nastavaka treba
za vrijeme pae (na lipi i heljdi) dodati jo 12 nastavka.
5. Nakon pae uklone medine nastavke. Zajednice ostanu u dva nastavka, donjem s leglom i gornjem s medom.
Ratnikov, A. L, Pelovodstvo, 1968, 12: 3031.
Visina prinosa pela kranjske rase uz razliitu njegu u nastavljaama. Na slaboj pai godine 1961. sakupile su vie meda zajednice koje su
se slobodno razvijale, u usporedbi sa zajednicama u kojima su legla prevjeavali i upotrebljavali matinu reetku. Zbog toga su iduih godina
reetku izbacili iz upotrebe. U slabim panim prilikama godine 1963.
bili su vei prinosi u jakim konicama nego u srednje razvijenima.
U dobroj godini 1962. bili su rezultati jednaki kao i u slaboj godini.
Konice sa 2025 zaposjednutih okvira donijele su prosjeno 30,6 kg, sa
30 okvira 48,1 kg, a konice sa 40 okvira 62,5 kg meda.
U godinama 19611963 ustanovili su koliko eera u kristalu potroe
slabe konice, srednje razvijene i vrlo razvijene. Pokazalo se da nema
razlike izmeu razvijenosti zajednica i potronje eera, odnosno, da su
vrlo razvijene zajednice uzimale ak manje eera od slabih. Godine
1963. uporeivali su prinos u zajednicama koje su svaki put temeljito
pregledali sa zajednicama kojima su pogledali nastavke samo s vrha
i odozdo. Meu obim skupinama, s obzirom na prinos, nije bilo razlika,
a potroili su u drugom sluaju za njegu znatno manje vremena.
Sachs, H. G., Z. f. Bienenforschung, 1964. 2: 4752.
Upotreba ranih osjemenjenih matica. Rano osjemenjenim maticama
moe se proizvesti znatno vie meda. Maticama koje su dobili s juga
pokusno su udvostruili broj zajednica tako da su ve u maju napravili
rojeve. A kad su zajednice iskoristile pau, ponovo su ih spajali i tako
uzimali jednak broj zajednica koliko je bilo prije umjetnog izrojavanja.
Rojeve su izvadili iz dovoljno razvijenih zajednica koje su imale 22,2 kg
pela i 817012630 stanica poklopljenog legla. Uspjeli su rani umjetni
rojevi.
Najbolje su zimovale zajednice koje su zauzimale 912 ulica. U jaih
(1416 ulica) i slabijih (78 ulica) zajednica, potronja hrane se po ulici
poveala. U zajednica sa 912 zauzetih ulica bilo je u proljee i mrtvih
pela manje, a manje su i oslabile nego drugc.
Jakovljev, A. S., Pelovodstvo, 1972, 8: 1214.

106

Zimovanje pela u nastavljaama u Sloveniji. Poskusi su se vrili u tri

zime 1959/62. na pelinjacima Zavoda za ebelarstvo u Zasavju. Konice
nisu bile niim utopljene. Konice s jednim nastavkom potroile su za
5 mjeseci prosjeno 5,2 kg, a konice sa dva nastavka 6 kg hrane. U usporedbi s A konicama potronja je bila za 47,6 dag vea s obzirom na
etrdeset dvogodinji prosjek u A konica, odnosno, za 52,5 dag vea
od prosjeka u A konicama u istom razdoblju 1959/62. Najpovoljnije
je bilo zimovanje zajednica u dvojacima, tj. konicama kojima smo na
donje plodite s maticom stavili jo drugo plodite, a u sredinu metnuli
okvir s dvostrukom mreom. Na taj se nain snaga zajednica preko zime
najbolje sauvala, a zajednice su potroile takoer malo hrane (4,9 odnosno 5,8 kg). Preko zime je od 497 promatranih konica propalo
prosjeno 10,8 % zajednica. Potronja hrane sudei prema 173 promatrane konice bila je u slabim zajednicama koje zauzimaju manje
ulica (45) razmjerno vea (za do /3) nego u jakim koje zauzimaju
78 ulica.
Rihar, J., Soc. kmet. in gozd., 1962, 18: 558560.
Satne osnove izgraene na limu. Polumedita su kod nas zbog estih
nepovoljnih proljea pogodnija. Na raun debelih satina u meditu
F. Kirar je izbacio iz konice matinu reetku. Pored 12 okvira u ploditu, ima u meditu samo 10 debelih niskih okvira s metalnom hrptenjaom. S klasinim medinim satinama nastanu potekoe kad se umska medljika za nekoliko dana stvrdne. A satne osnove izgraene na
limu i upotrebljene za medino sae rjeavaju taj problem. Poveava
se vrstoa saa, pa kad se med u njemu stvrdne, moe se strugaem
sastrugati do satne osnove.
Resnik, J., Slov. ebelar, 1971, 73: 269272.
Okolina konice u vruem podneblju. Gardner i Sward (1962) ispitivali su sposobnost razliitih boja s obzirom na apsorbiranje topline.
Bije]a boja snizuje temperaturu eljeza izloenog suncu za 11 C, a aluminijeva boja samo za 6,7 C. Aluminijeva boja na drvu ne snizuje temperaturu, a bijela je snizuje za 5,6 C.
Lensky (1958, 1963) je konstatirao da su konice u hladu bile najhladnije, dok su od onih na suncu bile najhladnije bijelo obojene. U
ljetu, na temperaturi do 31 C, najvie je bilo meda i legla u konicama
koje su stajale u hladu. Bijelo obojene konice na suncu imale su, u
usporedbi s njima, samo 88 % meda i 90 % legla, a aluminijem obojene
samo 53,6 % meda i 66 % legla.
Po Smithu (1964) temperaturu u konici u vruim danima snizuje
i mala gornja ventilacija (do 58 cm 2 ), dok je veliko leto na dnu poveava.
Smith, F. G., J. Apic. Research, 1964, (3) 2: 117122.
O razvoju legla u LR konicama. U godini 1955. i 1956. u pokusima
sa pelinjim zajednicama upotrebljavali su nastavke tako da su ih podmetali, nastavljali i stavljali u sredinu.
Kad su zajednice imale 78 zaleenih okvira i kad su bile zauzete sve
ulice, dodali su im drugi nastavak.
Kad se nastavak podmetne pod plodite, matica nee dugo prijei
u nj, pa makar joj se leglo smanjilo. Pri tome pele nii nastavak
zatrpaju peludom, to unekoliko ograniava leglo. Kad se nastavak pod-

107

metne, pele slabo grade, a ako nastavak nastavimo odozgo, grade ljepe
i bre. Kad drugi nastavak podmeemo pod prvi, potrebno je ekati da
se doda trei 2025 dana, a ako ga nastavimo iznad plodita, to se
vrijeme skrauje gotovo za polovicu, na 1013 dana. Postavljanjem nastavka u sredinu uspjeno su spreavali rojenje.
Razmak izmeu legla i satonoa iznosio je u LR konicama 3,2 cm,
u DB 6,7 cm. Manja udaljenost izmeu legla i satonoe olakava matici
prelazak iz jednog nastavka u drugi. Zato su zajednice u LR konicama
imale vie legla nego zajednice u konicama DB.
Battalov, F. S., Bjulleten 34: 1316, Moskva, 1958.
Naini pelarenja u zavisnosti od vrste pae. Stupanj iskoritavanja
pae zavisi, ako se ne obziremo na utjecaj vremena, od snage pelinjih
zajednica i od pae prijanjeg dana. Izbor metoda za pripremu pelinjih
zajednica zavisan je od poetka, trajanja, izdanosti i vrste pae.
U vrijeme rane proljetne pae s podbjela, ive, klena, borovnice, ako
do idue pae imamo razdoblje od 3 tjedna, moe se za lijepog vremena
upotrijebiti metoda naleta u skupinu najboljih zajednica. Za pau uljene
repice i maslaka treba zajednice pripremiti ve u jesen, poticati njihov
razvoj u rano proljee ili upotrebljavati nalete s izmjenom legla: u prvoj
zajednici (medaru) koncentriramo poklopljeno leglo i pele letaice, a u
drugoj otklopljeno leglo i pele hraniteljice.
Za pripremu na iskoritenje rane ljetne pae (bagrem, omorika, malina itd.) moemo preporuiti smanjeni opseg nesenja matice, ako idua
paa dolazi istom za nekoliko tjedana. Leglo ograniimo matinom reetkom, i to 30 dana prije oekivanog konca rane ljetne pae. Dobro
pripremljene pelinje zajednice mogu iskoristiti pau bez osobite pelareve pomoi, a slabije treba poticati u razvoju. Mogua je i upotreba
naleta i spajanje slabih zajednica.
Ostrowska, W. (1974) Pszczelarstwo, 3: 810.
Sravnjavanje jaine pelinjih zajednica. Proverili su tri naina kako
u proljee iskoristiti matice u slabim pelinjim zajednicama. 1. U kontrolnoj grupi slabe i jake zajednice u cijeloj sezoni razvijale su se samostalno. 2. U drugoj grupi slabe zajednice premjestili su na mjesta jakih
(delokacija). 3. U treoj grupi slabe zajednice dvaput su ojaali leglom
iz snanih zajednica. 4. U etvrtoj grupi slabe zajednice su dvaput ojaali leglom zajedno sa mladim pelama.
Kao najbolji nain upotrebe prezimelih matica u slabim zajednicama
pokazalo se jednokratno premjetanje legla zajedno sa pelama. Njihova
snaga do glavne pae poveala se za 33,3 % i prikupile su 34,5 % vie
meda no kontrolne zajednice. Kao najmanje podesan nain se pokazalo
premjetanje stajalita konica. Izmeu 20 pokusnih konica u god. 1974
i 1975 njih 14 izvrilo je tihu izmjenu matica.
Lebedev, V. I. (1976), Pelovodstvo, 12: 810.
Upotreba pomonih zajednica za poticanje produktivnosti u pelarstvu. Na pelarskoj pokusnoj stanici u Sofiji isprobali su na bagremovoj
pai tri naina upotrebe pomonih pelinjih zajednica, i to:
1. Prije pae spojili su pomone zajednice s osnovnim.
2. Sve poklopljeno leglo prenijeli su 10 dana prije pae u osnovne
zajednice.

108

3. Na poetku pae usmjerili su naletom pele pomonih zajednica

na osnovne.
U pokusnim i kontrolnim zajednicama dobili su slijedee koliine
meda po zajednici: 1) 3,87 i 4,53 (84,4%), 2) 7,40 i 4,11 (146,5%), 3) 7,22
i 4,06 (177,8 % ) . Pokazalo se da je trei nain najbolji. U tom sluaju
moemo pomone zajednice upotrijebiti i za pojaanje osnovnih zajednica za kasniju pau od suncokreta. Najslabije rezultate dao je prvi
nain, koji je prouzroio u pelinjoj zajednici pad radnog raspoloenja.
Neprekladan je i drugi nain jer, prenosei sve leglo iz pomonih zajednica u osnovne, liimo pomone zajednice mladih pela. U tom sluaju
ne moemo pomone zajednice iskoristiti na suncokretovoj pai.
Velikov, V. (1973), Pelarstvo 7: 57.
Pelarenje dvjema maticama. Zajednice zimuju u dva nastavka s
jednom maticom i zalihom hrane od 2025 kg. Kad u maju procvati
kotiavo voe, ponem uzgajati matice. Kad su matinjaci zatvoreni,
uradim slijedee: nastavak sa starom maticom skinem, na donji nastavak stavim nastavak pun izgraenog praznog saa, dodam matinjak,
pokrijem poklopcem sa zatvorenim otvorom, a na to stavim nastavak sa
starom maticom. Taj nastavak obrnem letom u suprotni smjer. Pele
letaice vrate se na staro mjesto i pojaaju odjeljak s matinjakom. Iz
gornjeg nastavka ponu pele za nekoliko dana normalno izlijetati. Kad
bagrem ocvati, izvrcam med iz drugog nastavka, tj. iz odjeljka s mladom maticom. (Kad mlada matica pone nesti, konac je bagremove pae,
nastavak je pun meda.) Gornjoj zajednici nastavim jo jedan nastavak
s lijepim saem. Obje zajednice ostavim na miru do idue pae, naime,
do suncokretove pae. Kad pone suncokretova paa, oduzmem staru
maticu i prenesem je u nukleus. Pregradu uklonim i zajednice se spoje.
Ako je paa izdana, izmeu zdruenih zajednica i medinog nastavka
dodam nastavak s praznim saem. Med vrcam po zavrenoj pai. U jesen
pripojim zajednicu sa starom maticom pelama koje imaju mladu maticu. Tako dobijem vie meda, a ujedno izbjegnem rojenju.
Prudenko, V. D. (1973), Pelovodstvo 1: 39.
Izmjena matica u pelinjim zajednicama bez uklanjanja starih. U sezoni 1970-71, u Novoj Zelandiji isprobali su dva naina izmjene matica.
U oba sluaja zajednice su izimile u dva nastavka.
1. nain: u donji nastavak prenesemo staru maticu s polovicom legla
i treinom pela te s potrebnom zalihom hrane. Gore ostane nastavak
bez matice. Izmeu oba nastavka stavimo poklopac kojemu zatvorimo
rupu. Gornjem dijelu privremeno prekrijemo leto sa dva sloja papira,
kako bismo sprijeili eventualni grabe i prelazak pela odozdo. U gornji, tj. bezmatini dio dodamo zreo matinjak. Kad se mlada matica
spari i pone nesti jajaca. nastavke spojimo. Spojimo ih tako da mjesto
poklopca poloimo dvostruki sloj novinskog papira. U 95 % sluajeva
ostale su nakon spajanja u konici mlade matice.
2. nain: cijelo gnijezdo s maticom i pelama prenesemo u gornji nastavak, a donji odvojimo od gornjeg poklopcem. U donji nastavak dodamo
prazno sae, hranu i jedan okvir legla bez pela, a u nj se vrate i pele
letaice. U taj nastavak dodamo za dva dana zreo matinjak i tako
uzgojimo mladu maticu. Prije spajanja oba plodita meusobno zamijenimo. Mjesto poklopca stavimo novinski papir. Pri izmjeni matica na taj

109

nain ostalo je u spojenoj konici 92 % mladih matica. Prednost je toga

postupka nad prvim za 40 % manje potroenog vremena.
Forster, J. W. (1972), Am. Bee. J., 8: 292293, 296.
Ponaanje matica kod dvomatinog plodita koeksistenca kod dodira kroz reetku. Nastavljaa sa dva plodina nastavka bila je razdijeljena na dva dijela, prema postupku A. i B. Kod obadva postupka
obadva odjeljka bila su odvojena poklopcem sa zatvorenom rupom.
Kod postupka A. donje plodite zadralo je staru maticu, a donje leto
ostalo je okrenuto u dosadanjem pravcu, a gornje leto sa mladom maticom okrenuto je suprotnom pravcu. Kod postupka B. donje plodite
dobilo je novu maticu i bilo okrenuto u suprotnom pravcu. Gornje plodite sa starom maticom dobilo je gore leto u dosadanjem pravcu.
Kao nova matica u 4 sluaja bila je upotrebljena sparena matica, u 1 sluaju nesparena matica, u 4 sluaja zreo matinjak, u 1 sluaju poslije
izrojavanja u oba odjeljka bili su upotrebljeni rojni matinjaci. Nakon
1223 dana obadvije zajednice bile su sjedinjene tako, da je bio oduzet
poklopac, a umetnuta reetka sa novinskom hartijom. U ujedinjenim
zajednicama po dvije matice bile su 2457 dana. Poslije sjedinjavanja
ni jedna zajednica nije se rojila. Pelinje zajednice nisu se rojile ni nakon
otklanjanja matine reetke u jesen.
Kod dvomatinog naina pelarenja snaga pelinje zajednice uvelia
se za 2550 %, udvoji se koliina feromona, kojeg ire dvije matice na
pele iz zajednice, smanji se sklonost rojenju. Pisac razpravlja o prednostima, koje prua A. odn. B. postupak, o uzrocima neuspjeha u tri
sluaja i o prednostima u praksi potvrenog dvomatinog plodita.
Hogg, J. A. (1981), Am. Bee J., 1: 3642.
Poklopd iz plastike kod prezimljavanja nastavljaa. U okviru pelarskog laboratorija poljoprivrednog nauno-istraivakog i pedagokog
odjeljka Sveuilita u Wisconsinu, SAD, u toku 3 zime 19781980 upotrebljavali su prozranu bijelu i utu foliju (plastiku) za zatitu konica
preko zime. etvorougaoni omota od plastike sputao se do dna konica.
Pele imale su izletite preko gornjeg leta kroz naroiti kanal. U toku
tri zime bilo je u pokusu 18 odn. 12 odn. 90 pelinjih zajednica. Konice
su bile pokrivene 18 odn. 20 odn. 21 nedjelju. Kontrolne i pokusne
konice prije i poslije pokusa su vagali.
Pokrivene konice upotrijebile su manje hrane i to za 25 odn. 21 odn.
21 %. Poklopci su bili efikasniji u uobiajenim otrim zimama no u blagoj
zimi jedne sezone. Upotreba poklopca nije imala uticaja na pojavu nosemoze. Zajednice kod pokusne i kontrolne grupe poele su razvijati leglo
istovremeno. U pogledu snienja zimske hrane bio je efikasniji prozrani
poklopac. U nepokrivenim konicama zimsko klupe bilo je zbijeno, u pokrivenim zajednice su bile jednakomjerno proirene. Mada je bio poklopac hermetian oko konica, ni u kom sluaju nije bila problematina
suvina vlanost, jer se vlaga kondenzirala na unutranoj strani poklopca,
a ne u unutranosti konice. Autori zakljuuju, da poklopci od obine
prozrane plastike smanjuju potronju zimske hrane i omoguavaju
prezimljavanje i takvih zajednica koje nisu idealno spremljene za prezimljavanje (mala drutvanca). Poklopci slue kao izolatori i sunani
kolektori. Razvie zajednice u proljee bre je.
Detroy, B. F., Erickson, E. H. & Diehnelt, K. (1982), Am. Bee J., 8:
583587.

110

ABECEDNI
A konica 6574, 8286, 9192,
9596, 107
bagremova
paa,
priprema za
4748, 89, 108, 109
bezmatak 13, 30, 50, 55
oznaivanje 30
spajanje 30, 40, 50
biljeke 2930, 93
biljke, koje izdano mede 22, za
razvoj legla 22, kod pelinjaka
20
bjelanevinasti dodatci 37
bjealica 26
bojenje konica 29, 107
cvjetni praak 20, 105
dobivanje hvataima 98101
dobivanje iz stanica 81
Dadantova konica 55, 63, 101, 105
daska, pregradna 36
delokacija (premjetaj) konica 44,
108
demariranje 5657, 70, 100
dimilica 1719
dlijeto 1718
dobivanje cvijetnog praka 81,
89101
dvomatini sistem (pelarenje sa
dve matice u istoj konici) 29,
8689, 101104, 109, 110
Farrarova tzv. konica 6364,
7576, 101104
fumagilin, lijek protiv nosemoze,
31, 36 gra
graevnjak, graevni okvir 41, 82
graevni poluokvir 40, 41
grabe (tuica) 50
hrana, pelinja 22
zaliha 30

INDEKS
potreba preko zime u nastavljaama 33, 76, 83, 107
hranilica, okvirna (Doolittleova) 18,
84
Boardmanova
hvatai cvijetnog praka 48, 98101
krov 27
krov iz plastike
izrojavanje, umjetno 26, 50, 88
iz A konica 9596
rano 106
izmjena matica 50, 109110
izmjena (zamjena) plodita 1617,
37, 38, 76, 80, 84, 86, 89, 110
izoliranje konica 32, 83, 96
kapa 17
kavez (za matice) 11
kobaltov klorid 36
konica, vrste u Sloveniji 6264
Dadantova 55, 67, 101104
Farrarova 63, 101104
Janina 5462, 66, 102
Langstroth-Rootova (LR konica), opis 2328, tehnika pelarenja sa 2951,prednosti 7476,
105110
niderika (A konica) 6574,
7782, 9192, 9596, 107
konini listovi 30
istjerivanje pela iz medita, pomou bjealice 26, propionske kiseline 49
izdvajanje nepodesnih okvira 3738
leglo 1315, reguliranje 1517, povrina 6670
LR konica, opis 2329, tehnika
pelarenja sa 2951, prednosti
7476, 105110
111

leto, pomino 23, posebno malo

(rupa) 25, 90, 92, 95
gornje (posebno malo) 25, 30, 32,
98
donje 30, 98
ljetno (normalno) 23, 32, 95
zimsko 22, 32, posebno malo
(rupa) kao 25, 30, 102
medljika, omorikova i jelova 22, 43,
89, i arieva 93, umska 107
kristalizacija 93, 107
matica 1115
nesenje 16, 6670
biljeka o 30
starost 11, 95
sistem svobodne 7780
obnova 5051, 88, 109110
uzgoj 51, 104
rano osjemenjena 106
matina reetka 28
pelarenje sa 46, 7882, '8689,
8995, 101104
pelarenje bez 7780, 8286,
106
ploe od plastike kao 78
poklopac kao 87
matinjak 1414, 30, 50
matini mlije 48
med, u sau 26, zrenje 7072
meunastavci
17,
5462,
94,
107108
mrea, iana 91
nalijetanje 44, 108, 109
naseljavanje nastavljaa 9596
nastavak, normalni 24, polumedini
25, podmetnuti 16, 81, 108
nastavljanje, dva naina 42
nektar, zgunjavanje 7072
nesenje matica 1112, 6669
reguliranje 1517
sa ograniavanjem 4548,8082
bez ograniavanja 4345, 7780
u podmetku 4243, 108
nosemoza pela, sprijeavanje 31, 36
ocenjivanje zajednica 18, 29, 4950
okvir sa dvostrukom mreom 32,
33, 98, 107
okvir, izrada 28
okviri, potrebna povrina, za leglo
6669, za vrijeme medenja
7074
oprema, pelareva 1718
otopina, eerna 3133, 36, 39, 97

112

otpremanje cvijetnog praka 101

otresanje pela 49
oznaivanje konica 30
pelarenje, nain 43, 7782
Janin, Glavarev, Golinikov
5462, 66, 102
Dadantov 55, 101104
Beli Vidmarev 8991
Farrarov 6364, 7576, 101104
na stalnom mijestu 49, 8285,
8991, 9192
selenjem 49, 8689, 9395, 103
sa upotrebom matine reetke
46, 7889, 8689, 101104
bez upotrebe matine reetke
4345, 7780, 8286, 106
dvomatino 29, 8689, 101104,
109, 110
pele 1213, trotue 1213, 50
pelinjak 1922
pelinja zajednica 1117, bezmatak
13, 30
pomona 109
slaba 29, 32, 33, 50
sa tihom izmijenom 50
i potronja eera 106
pelinje gnijezdo 1117, 105
podmetak 16, 42, 107109
podnica, s pominim letom 2324,
bojenje 29, izmjena 34
podrano prihranjivanje 38, 49, 83
pogae, eerno-medne, prireivanje 36, upotreba 36, 49
poklopac 26
kao hranilica 26, 38
kao matina reetka 87, 110
za vrijeme rojenja 26
kod umjetnog izrojavanja 26, 87,
110
kod obnove matica 26, 109, 110
kod prezimljanja 26
poklopac iz plastike 111
polunastavci 25, 5862, 101104
pregled konica 1819, naini 106
premjetaj konica 44
prihranjivanje, na poklopac 26, 38
podrano 49, 83, 96
suhim eerom 26, 38, 49
tijestom 26, 3839, 49, 84
eerno-mednim pogaama 36,
49, 86
eernom otopinom 26, 31, 36,
39, 49, 97

prihvatai (udubine) 25
za oznaavanje 30
proizvodnja meda u Sloveniji u 18
stoljeu 5862
prinosi, u razliitim sistemima konica 73, 76, 77, 79, 85, 89, 92,
9395, 105
uz razliitu njegu u nastavljaama 91, 106, 109
proljev 35
propionska kiselina 49
priprema zajednica za pau 4348
radovi, proljetni, prvi 3437, drugi 3740, trei 4048
sa pelama 1719
rojenje 12, 82, 89
kako izbjegnemo pojavu rojevnog nagona 37, 44, 83, 85, 109
znaci rojevnog razpoloenja 44,
85
izmjena sklonosti rojenju 65
sprijeavanje 70
rojevi, umjetni 25, 5051
rupa (posebno malo leto) 25, 90, 92,
95
skraenice, za oznaavanje ocjena
2730
slabe zajednice, uzimljenje 32, upotreba u proljeu 108
smjetaj konica 1922
snaga konice 29
sprijeavanje rojenja 37, 44, 70, 83,
85, 109
sravnjavanje jaine 108
eer, suhi, na poklopac 38, u okvirne hranilice 37, u koritaca
39

potronja kod slabih i vrlo razvijenih zajednica 106

eerna otopina, gusta 26, 31, 36, 49,
97
eerno medne pogae, prireivanje
36
tijesto 26, 36, 39, 49, 84
sa fumagilinom 31, 36
trutovi 13
tuica (grabe) 50
ubodi, kako im izbjegnuti 19
uzgoj matica 5051
po Rauchfussu 104
uzimljenje 3033
slabih zajednica 3233, 98
novija saznanja o 9798
Varroa jacobsoni, graevni okvir
40, 41
ventilacija (zraenje), gornja 107
vrcanje 4950
satine debele, prednosti 78, 107
u Kirarevoj konici 107
satne osnove 28
dodavanje 4041
na limu 107
stimuliranje unosa 85
suncokret 22, 109
zamjena plodita, nain, koristi
37_38, 76, 80, 84, 86, 89, 110
zatita, konica od vjetra 21, 98
ljudi i ivotinja 22
zraenje konica 26, 107
ienje okvira 28
ina mrea, sa obe strane otvora
na poklopcu 26, 110

113

Shaw, F. R., Bee Keeping, L. No 148, Amherst 1950.

Slovenski ebelar, Ljubljana.
erbina, P. S., Azbuka pelovodstva, Perm 1968.
Taranov, G. F., Biologija pelinoi semi, Moskva 1961.
Tjunin, F. A., Perepelova, L. L, Rabota na paseke, Moskva 1957.
Todorovi, V., Pelarstvo, Beograd 1973.
Townsend, G. F., Burke, P. W., Beekeeping in Ontario, Publ. 490,
Guelph.
Zander-Btcher, Haltung und Zucht der Biene, Stuttgart 1971.

LITERATURA
Antonioli, I., Privredno pelarenje, Zagreb 1954.
Avetisjan, G. A., Razvedenie i soderanie pel, Moskva 1971.
Belangeon, A., Le mtier d'apiculteur, Paris 1949.
Beli, J., Moj nain pelarenja, Zagreb 1973.
Bretschko, J., Der Magazinimker, Graz 1973.
Buharev, G. F. in dr., Albom pelovoda, Moskva 1971.
Bukovec, A. in dr., Sodobno ebelarstvo, I. in II. del, Ljubljana 1956
i 1958.
erimagi, H., Rihar, J., Sulimanovi, D., Bolesti tetnici trovanja
pela, Ljubljana 1981.
Grout, R. A., The Hive and the Honey Bee, Hamilton 1949, 1954.
Jana, A., Razprava o rojenju ebel, Ljubljana 1906.
Jana, A., Popolni nauk o ebelarstvu, Ljubljana 1922.
Jean-Prost, P., L'apiculture mridionale, Hyeres 1960.
Jevti, T., ivot i gajenje pela, Beograd 1955.
Jordan, R., Kleine Bienenkunde, Wien 1954.
Jugoslovensko pelarstvo, Beograd.
Katalini, J. i dr., Pelarstvo, Zagreb 1968 i 1973.
Komarov, P. M. i dr., Pelovodstvo, Moskva 1955.
Kotova, G. N., Burenin, N. L., Praktieskie soveti pelovodu, Moskva
1971.
Kovalev, A. M. i dr., Uebnik pelovoda, Moskva 1958, 1965, 1970.
Pela, Zagreb.
Pelar, Beograd.
Peradin, L., Nove metode pelarenja, Zagreb 1956.
Pelovodstvo, Moskva.
Rihar, J., Praktino ebelarjenje, Ljubljana 1956.
Rihar, J., Periodinost pojave mane zelene jeline vai (Buchneria pectinatae Nrdl.) u SR Sloveniji i njen uticaj na razvoj pelinjih drutava.
Doktorska disertacija, LjubljanaBeograd 1964.
Rihar, J., Vzrejajmo bolje ebele, Ljubljana 1972.
Root, A. I., The ABC and XYZ of Bee Culture, Medina 1950.
Rodionov, V., abarov, Mnogokorpusni ulej i metodi pelovodenia,
Vorone 1968.

114

115

KMETIJSTVO INDUSTRIJA T R GOVINA GOSTINSTVO

SOZD

Hmezad ALEC

sa radnim organizacijama:

KMETIJSTVO ALEC, alec

KMETIJSKI KOMBINAT MARJE, marje pri Jelah
KMETIJSTVO ILIRSKA BISTRICA, Ilirska Bistrica
KMETIJSKA ZADRUGA DRAVA, Radlje ob Dravi
SADJARSTVO MIROSAN, Kasaze Petrove
VRTNARSTVO CELJE, Celje
CELJSKA MESNA INDUSTRIJA, Celje
CELJSKE MLEKARNE, Celje
JATA, Ljubljana
EXPORT-IMPORT, alec
STROJNA ALEC, alec
MINERVA ALEC, alec
GOSTINSTVOTURIZEM, alec
NOTRANJA TRGOVINA, alec
KMETIJSKA ZADRUGA SAVINJSKA DOLINA, Zalec
KMETIJSKA ZADRUGA SLOVENSKA BISTRICA, Slovenska Bistrica
CEBELARSKA ZADRUGA ALEC, Kasaze
HMEZAD INTERNA BANKA, alec
HRANILNO-KREDITNA SLUBA
KMETIJSTVA IN GOZDARSTVA, alec
DELOVNA SKUPNOST SKUPNE SLUBE, alec
Hmezad ebelarska zadruga pokriva opskrbu i otkup udruenim pelarima u:
PE Ljubljana, Polhov Gradec 72, tel.: (061) 645-052.
PE alec, Kasaze 17, tel.: (063) 737-176,
Pelarima nudi:

konice
vetako sae,
preradu saa,
eer,
kredit za proirivanje proizvodnje,
otkup sviju pelinjih proizvoda,
struno savjetovanje za razvie i lijeenje pela,
lijekove.
Prerada u PE Ljubljana nudi potroau pelinje proizvode na osnovi
meda, cvijetnog praha, matinog mlijea i propolisa u smjesama prilagoenim svima razdobljima starosti.
U prodaji ima knjige:
Pelarenje nastavljaama (na hrvatskosrpskome jeziku),
Bolezni, kodljivci in zastrupitve ebel (na slovenskome jeziku),
Bolesti, tetnici i trovanja pela (na hrvatskosrpskome jeziku),
kao i letke na slovenskome jeziku: Zakaj cenim kostanjev med, ebelji proizvodi med, cvetni prah, mleek hranilo in zdravilo.
116