Professional Documents
Culture Documents
Amazona Prirucnik
Amazona Prirucnik
1.
2.
3.
4.
5.
Dubina saenja zavisi od biljne vrste. Moramo paziti da biljke sa korenjem posadimo tako da je
vrat [deo gde koren prelazi u stablo] odmah nad peskom [ljunkom]. Preduboko saenje
prouzrokuje opadanje lia, a kod preniskog saenja [plitkog] biljke ispadaju iz podloge pa ih
moramo ponovo saditi, to nije nimalo prijatan posao. Prilikom saenja, a i kasnije pri
odravanju akvarijuma, jedan posebno napravljen tapi moe da bude od velike koristi.
Duina treba da je oko 10 cm vea od visine akvarijuma, irina 0.6 i debljina 0.3 cm. Na
jednom kraju treba mu napraviti "V" zarez. Tim tapiem se sadi bilje tamo gde je otean
pristup rukom. Naroito je koristan kada se, u ve oformljenom akvarijumu, eli posaditi novo
ili razmesti postojee bilje.
Prilikom zasaivanja novog akvarijuma, ne treba krtariti, ve treba nabaviti dovoljnu, veu
koliinu biljaka. Uzrok propadanja biljaka, kada ih je mali broj u velikom akvarijumu, je u tome
to se tada teko uspostavlja bioloka ravnotea. Takav akvarijum se lako zamuti i bilje
propada, jer mali broj biljaka nije u stanju da upije sve koliine tetnih materija.
Prilikom sadenja biljke posluite se jednim malim trikom: napunite malu "saksiju" podlogom tj.
tresetom [slika A] i u nju stavite biljku koju sadite. Sada tu malu "saksiju" sa biljkom zakopajte
u ljunak ili pesak vaeg akvarijuma. Ovakvo saenje daje veu ansu da se biljka primi.
Boidar Spasojevi
www.amazona-akvaristika.com
Filtriranje akvarijuma
Akvarijumski filteri su slini svim drugim filterima; kroz slojeve razliitog
materijala prolazi voda i pri tome se isti. Vazduh pokree sve filtere izuzev
elektrinih protonih modela.
Razlikujemo dve vrste filtera: unutranje i spoljanje.
Spoljanji filteri moraju imati kapacitet makar 10-15% sadraja akvarijuma.
Gornji deo filtera moramo prekriti da se na njegovoj povrini ne bi razvijale
nepoeljne alge. U spoljanji filter moemo privremeno staviti sloj treseta, koji
zakiseli vodu do eljene Ph vrednosti, a zatim ga odstranimo. Isto tako moemo
namestiti uloak jonskog izmenjivaa i poto dobijemo eljenu tvrdou vode,
ponovo ga odstranimo. im opazimo da je gornji sloj filtera, smee prljav,
moramo ga odmah oprati. Filler je sigurno prljav kada iz njega smrdi - u tom sluaju ga
moramo potpuno demontirati, oistiti i obnoviti.
Gore desno: jedna od modernih varijanti gotovih spoljanjih filtera.
ema levo: funkcionisanje spoljanjeg filtera.
Prljava voda dolazi kroz cev A. Prolazi kroz slojeve za preiavanje: 1 sintetika vata, 2
aktivni ugalj, 3 sintetiki suner. Preiena voda, pomou vazdune struje se preliva u
akvarijum B.
Ako pumpu postavimo horizontalno, moramo voditi rauna da ne klizi po podlozi. Nije
dovoljno da izbegnemo kose i glatke povrine, obavezno je da je postavimo na meku podlogu,
u koju e se upiti njene noice. Za tu svrhu najee se koristi podloga od stiropora ili sundera.
Isto tako, treba obratiti panju da se pumpa ne naslanja na ipke stalae, zidove akvarijuma ili
sline predmete. Uz obaveznu manju ili veu buku, doi e do oteenja.
VANO:
Pumpu postaviti iznad nivoa vode u akvarijumu. U sluaju nestanka struje, voda moe da
krene kroz crevo za dovod vazduha nazad u pumpu i tako oteti pumpu.
Prava teina akvarijuma
Postoji jedan izuzetno vaan problem, o kome se mora voditi rauna prilikom izbora mesta za
akvarijum, koji akvaristi esto previde a to je TEINA akvarijuma.
Uzmimo za primer akvarijum zapremine 98 litara i dimenzija 70x35x40 cm. Kada se potpuno
formira on moe da lei i svih 120 kg. Saberimo teine staklenih zidova, haube za svetlo,
ljunka [peska] na dnu koji je debeo oko 5 cm i oko 86 litara vode, i uveri'emo se da je to tako.
Za takav akvarijum mora se predvideti vrsta i stabilna osnova, jer nije teko zamisliti kolika bi
bila teta kada bi jedan takav akvarijum pao.
Staklo od koga je napravljen akvarijum nije idealno ravno, a i polica na kojoj e stajati
akvarijum takoe nije ravna. Kada punimo akvarijum vodom moe doi do pucanja dna
akvarijuma. Da bi to izbegli, na policu prvo stavjamo stiropor [nije vana debljina, ali ne manja
od 3 mm], pa tek onda akvarijum. Akvarijum e ulei u stiropor i tako dobijamo ravnu
povrinu. Tek sada moemo bez bojazni akvarijum i da formiramo.
Ako imale pumpu sa dva izlaza onda je montirajte kao to je prikazano na slici levo. Jedan izlaz
se spoji sa filterom, a drugi sa rasprivaem vazduha. Izmeu filtera, rasprivaa i pumpe, treba
postaviti regulator protoka vazduha. Ako je pumpa sa jednim izlazom, onda se montira kao to
je prikazano na slici desno. Vazduh se T razvodnikom podeli na filter i na raspriva vazduha.
Izmeu T razvodnika i filtera i izmeu T razvodnika i rasprivaa, treba postaviti regulatore za
protok vazduha.
Grejanje akvarijuma
Tropski toplovodni akvarijum moramo obavezno grejati. Prosena temperatura za dranje
toplovodnih ukrasnih riba je izmeu 24-25C. Temperatura u akvarijumu mora bili konstatna.
Variranja koja su vea od 3-4C tete ribama. Grejai mogu biti izraeni od metala ili stakla,
prednost imaju stakleni grejai. Stakleni grejai mogu biti potopljeni ili visei, ali moraju bili
dobro zaptiveni da u unutranjost grejaa ne dospe vlaga ili voda. Grajai mogu biti sa
termostatom [automatski se ukljuuje i iskljuuje u zavisnosti od temperature vode] i bez
termoslata, tj. oni koji stalno greje vodu kada su ukljueni u elektrinu mreu.
Boidar Spasojevi
www.amazona-akvaristika.com
Svetlo u akvarijumu
akvarijuma, listovima biljaka, ukrasnom kamenju i drugim predmetima u vodi bujaju zelene
alge.
Tano odreeni intenzitet i trajanje svetlost bitno utiu na razvoj riba i biljaka. Tako na primer
pri jaem veto ukomponovanom svetlu odozdo buja povrinsko bilje. Ono je vano kao hrana
zlatnim ribicama pa zbog toga ostavljaju na miru one dekorativne primerke urasle u dno. Pri
takvom svetlu dobro napreduje mekolisno i veina drugo dekorativnog bilja, a ribe, posebno
one koje se dre gornjih slojeva vode dobijaju prekrasne boje. Ribe iz porodice Characinidae
dobijaju intenzivnije boje u akvariijumu sa priguenim svetlom i u vodi zatamnjenoj tresetom.
Biljke iz porodice Cryptocoryne kamenih Echinodorusa i Nafare upravo u takvoj sredini
doseu punu dekorativnost. Biljkama vie odgovara svetlost obinih sijalica, nego fluorescentih
cevi. One imaju isti uinak kada je u pitanju mrest veine ribica kao prvi zraci jutarnjeg sunca
na mrestilini akvarijum.
Zato oprezno sa svetlom. Ono moe bili dragoceni pomonik u raznim akvaristikim finesama,
ali time i da zagora bavljenje akvaristikom, posebno u prvim poetnikim koracima.
Svetlostno telo postavljeno u visokom reflektoru zrai skoro paralelne zrake. Ako je reflektor
isuvise mali lampa e osvetljavati samo deo akvarijuma odmah ispod nje. Sa dobrim
reflektorom svi delovi akvarijuma bie podjednako dobro osvetljeni.
Nita naglo
Koliko kod ste paljivi sa svojim ribicama, uvek postoji mogunost da se neto [ne] uradi to
moe direktno da im kodi.
Svetlo
Ribe nemaju one kapke kojima bi mogle da se zatite od iznenadne jake svetlosti. Zbog toga
svetlo u akvarijumu treba ukljuivati postepeno. Pre ukljuivanja svetla dobro je da se prvo
ukljui ono u sobi.
Iznenadne vibracije
Ribe imaju dobro razvijen nervni sistem. Takoe imaju izvanredno razvijen ulni organ, bonu
liniju, kojom primaju vibracije iz okoline. Ako se izazove iznenadan potres u prostoriji gde je
akvarijum, bie prenet na akkvarijum preko vode i do riba. One e instinktivno da reaguju
brzim pokretom plivanja ili skokom. Ako pri tome udare u zidove ili poklopac akvarijuma
mogu da se povrede. Pored toga, esti potresi ine ribe nervoznim.
Promena temperature
Ribe mogu da podnesu velike temepraturne razlike ali samo ako su postepene, kao u prirodi.
Svaka nagla promena temperature ih ubija.
Agresivnost
Normalno je da vee ribe jedu manje. Da bi se to spreilo, treba voditi rauna da se u
akvarijumu ne nalaze ribe izrazito razliitih veliina. Meutim, i kada se u akvarijumu dre ribe
priblino iste veliine moe se priometiti da neke ispoljavaju agresivno ponaaavnje prema
drugim vrstama. Zbog toga se mora voditi rauna o prirodi svake kako se svaka vrsta dri
zajedno. Ne smeju se meati agresivne i miroljubive vrste. Ako je neka riba koja spada u
miroljubive izrazito gruba prema drugima, mora se izvaditi iza akvarijuma da ne bi ozledila ili
ubila druge.
Boidar Spasojevi
www.amazona-akvaristika.com
Hemijski sastav akvarijumske vode
Parametri koji se moraju uzeti u obzir da bi ribe mogle normalno da ive u akvarijumu prema
tome veoma vani za akvariste koji ele da ih mreste su meka ili tvrda, neutralna ili alkalna
voda. Veina riba ivi u vodama umerene tvrdoe i reakcije blie neutralnoj. Neke ribe, kao to
su neonke, diskusi itd. ive u mekim i kiselim. Nasuprot njima neke afrike ribice u jezerima sa
tvrdom i alkalnom vodom. Zbog toga svako ko eli da se uspeno bavi akvaristikom mora da
zna ta to vodu ini ovakvom ili onakvom i kako se na te njene osobine moe uticati.
Tvrdoa
Ovaj pojam je vezan za postojanje raznih rastvorenih soli kalcijuma i magnezijumau vdi.
Karbonati, soli ugljene kiseline odreuju karbonatnu ili povremenu tvrdou. Sulfati, soli
sumporne kiseline odreuju stalnu tvrdou. Zajedno ine totalnu tvrdou koja se iskazuje
stepenima. Gradacije tvrdoe vode izraena u nemakim stepenima izgleda ovako:
Veoma meka 0 - 5 dH
Meka
6 - 8 dH
Srednje tvrda 9 - 12 dH
Tvrda
13 - 18 dH
Tvrda
19 - 30 dH
Veoma tvrda
preko 30 dH
napomena:
1 dH = 10 mg CaO/L [kalcijum oksida po litru]
Voda iz vodovodne mree Beograda sadri izmeu 11 i 17 dH
Totalna tvrdoa vode moe se sniziti. Najbolje je omekavati meanjem sa destilovanom
vodom ili omekivaem [jonomat]. Kada je potrebno da se tvrdoa povea, dovoljno je dodati
u vodu malo rastvora istog kalcijum sulfata. Ukoliko u podlozi akvarijuma ima dosta
kalcijuma [obino u vidu krenjaka], tvrdoa e se poveavati, odnosno ako ga nema, voda e
vremenom postajati meka.
Proraun potrebne koliine destilisane ili omekane vode da bi se dobila meka u akvarijumu,
pod uslovom da se zna tvrdoa ona od koje se polazi, moe se izvesti na sledei nain:
16 - 2 = 14
Ako je npr. voda u akvarijumu 16 dH [odnosno 10 ili 11] a elite 2 dH [6
ili 5] onda se
10 - 6 = 4 => na njena dva dela [6 ili 5] dodaje 14 [4 ili 6] delova omekane vode
[destilisane ili
11 - 5 = 6
dobijene korienjem jonomata]
Reakcija
Voda moe biti kisela neutralna ili alkalne reakcije. Ovaj parametar zavisi od odnosa pozitivnih
vodonikovih negativnih hidroksilnih jona. Oznaava se sa pH [lat. pondus hidrogenii, bukvalni
prevod bi bio snaga hidrogena] i predstavlja teinu vodonikovih jona u litru vode. U
destilisanoj vodi su podjednako zastupljeni i zbog toga se kae da je njena reakcija - neutralna.
Jako kisela voda
Kisela
Slabo kisela
Neutralna reakcija
Slabo alkalna
Vie alkalna
Alkalna
Izuzetno alkalna
3 - 5 pH
5 - 6 pH
6 - 7 pH
7 pH
7 -8 pH
8 - 9 pH
9 - 10 pH
10 - 14 pH
Jednom nedeljno
Nakupljene naslage algi oistiti sa stakla. Po potrebi oprati slojeve u filteru. Dopuniti akvarijum
novom vodom iz esme koja je odstojala. Proveriti zalihe hrane za ribice. Povaditi viak tetnih
pueva. Pre stavljanja ruku u akvarijum, oprati ih dobro vodom i sapunom i temeljno ih isprati
da se ne bi pokvario kvalitet vode ostacima neistoe ili sapuna.
Jednom meseno
Menjati 1/3 akvarijumske vode, usisivanjem crevom sa dna akvarijuma [tu se nataloi najvie
neistoe]. Prekopati po povrini podlogu, usisati podignuti mulj i neistou. Dolivana voda
[prethodno odstajala bar 24 sata kako bi ispario hlor] mora biti iste temperature i hemijskog
sastava kao ona u akvarijumu. Oprati slojeve u filteru samo mlazom tekue vode. Po potrebi u
vodu se dodaje so za onu koliinu vode koja je zamenjena [jedna kafena kaiica na 10 litara
vode]. Razrediti i skratiti prerasle biljke koje zauzimaju prostor za plivanje. Iskopane biljke
ponovo zasaditi. Popraviti aranman ukoliko je pokvaren propadanjem ili prebrzim rastom
ribica, namestiti prevrnuto kamenje ili rasturenu kamenu terasu. Oistiti kamenac sa staklenog
pokopca koji se nataloio pri isparavanju vode [ako se redovno cisti, talog ne postaje previe
tvrd za skidanje]. Oistiti lampe i sijalice u reflektoru.
Jednom godinje
Izvaditi i oprati podlogu [ljunak, kamenje, pesak, sve]. Za to vreme premestiti ribice u manji
pomoni akvarijum napunjen vodom iz glavnog akvarijuma. Oprati i oribati ukrasno kamenje i
panjeve od mulja i algi. Po elji promeniti ili osveiti aranman akvarijuma [nov raspored
kamenja, panjeva, drugaiji raspored biljaka i sl.]
Boidar Spasojevi
www.amazona-akvaristika.com
ivotni vek ribica, pravilna ishrana...
Tropske ribice, koje uglavnom inleresuju akvaristle, imaju znatno krai ivotni vek nego
"ekonomski zanimljivije" i poznatije ribe. Samo ribe iz porodice Curussiusu, zlatne ribice,
prekorae ivotnu deceniju, a Trihogasteri je dostignu. ivotni vek veine vrsta traje
maksimalno do tri godine, i to pod uslovima da se ne mreste esto. U akvarijumskim
uslovima, kada su oni optimalni, ribice due ive nego u prirodnoj .sredini, mada je u
praksi esto obrnuto. Nedostatak ive hrane ili smrznute hrane (uspena zamena za ivu
hranu), preterano esti mrestovi i pogorani hemijski sastav vode skrauju ivot vaih
ljubimaca na godinu dana. odnosno neki mesec due ili krae.
Prirodna stanita nekih popularnih vrsta
Greke u ishrani
U stalnoj brizi da im ljubimci ne ostanu gladni, akvaristi esto padaju u daleko veu greku.
Preobilno hranjenje. Nije samo re o onom viku hrane koja nekonzumiruna pada na dno i
svojim raspadanjem muti vodu, izaziva prekomerno bujanje mikroorganizama, koji u najblaem
vidu otimaju kiseonik ribama, dok zamuena voda otvara put brojnim infekcijama.
Re je o onom viku hrane koje ribe unose u svoj organizam. Poznato je da dua gladovanja ne
dovode kod odraslih riba do ozbiljnijih posledica. Tek kada je u pitanju podmladak, odnosno
prvi dan u ishrani mladi, obilato prisustvo hrane u akvarijumu ima veliki znaaj.
Kod odraslih riba preterana ishrana dovodi do tromosti, nedovoljne pokretljivosti, koje u
daljem razvoju mogu dovesti do uginua. Stoga treba upranjavati "dan nulte dijete" na svakih
nedelju ili 10 dana ime se bitno poboljava kondicija vaih ljubimaca. Preterana ugojenost
posebno kada su u pitanju unutranji organi ribica, pogoravaju razmenu materija, a kada su u
pitanju semenici i jajovodi takvi primerci po pravilu ostaju neplodni. Nepravilna odnosno
jednolina ishrana moe dovesti i do upale eluca. Ovo je oboljenje je opasnije jer se u poetku
teko primeuje: ribe ne gube apetit i tek u daljem postupku postaju tromije i gube na
intenzitetu boja. A u toj fazi organizam je ve prilino oslabljen i otvara put mnogim
infekcijskim oboljenjima.
Zbog svega navedenog budite posebno paljivi u ishrani!
Spreavanje bolesti
Ukoliko brinemo o higijeni u akvarijumu a pored toga i hranimo ribice na pravilan nain,
mogunost oboljenja je znatno manja nego ako zanemarimo osnovna naela pravilnog gajenja
riba i odravanja akvarijuma. Moramo dobro paziti na ishranu, temperaturu, kvalitet vode i
koliinu kiseonika u njoj.
Pribor za redovno odravanje akvarijuma
Za odravanje akvarijuma potrebno je imati nekoliko pomonih "alatki" bez kojih je bavljenje
akvaristikom nemogue.
U akvarijum koji slui samo za mrest, postavi se mreasta mrestilica [slika desno]. U nju se
stavi enka, koja je spremna da se koti. Mla koja se okoti prolazi kroz mreastu kotilicu u
akvarijum gde je bezbedna od enke. U akvarijum treba postaviti bunastu travu, gde e mlad
moi da se krije.
Kada se enka okoti, treba je jo par dana drali u mrestilici, pa je tek onda vratiti u akvarijum.
Brachydanio rerio
Poecilia reticulata
Plecostomus punctatus
zebrica [5]
gupi [6]
plehoslomus [15]