Professional Documents
Culture Documents
Razredno-Predmetno - Časovni Sistem
Razredno-Predmetno - Časovni Sistem
koncept ve oko 350 godina. Unutranju strukturu toga sistema doradili su u 19.
veku Herbart i Ziller.
U vreme tih 350 godina istorije razredno- predmetno-asovnog sistema mnogi
su pedagozi ponudili svoje pedagoke koncepte za poboljanje obrazovnog
procesa, odnosno za utemeljenje takvog obrazovanja koji je blii prirodi i
potrebama deteta.
jednakih sposobnosti;
2. nastava se organizuje na osnovu nastavnog plana i programa za svaki razred,
a nastavne sadraje treba usvojiti u predvienom vremenu, a to je kolska
godina;
3. kolska godina poinje i zavrava se istog dana kalendarske godine. Uenik
koji nije savladao odreeni program, ne moe prei u stariji razred;
4. gradivo je podeljeno na nastavne predmete, a za svaki predmet postoji
odreeni fond asova;
5. nastavni as, koji traje 45 min., je osnovna jedinica vaspitno-obrazovnog
procesa, a izmeu njih su predvieni krai ili dui odmori.
Ideje Komenskog nisu bile odmah prihvaene te su u obrazovni sistem Evrope
ule tek pred kraj 18. veka. Uvoenje ovakvog obrazovnog sistema potpomogli
su vladari prosveenog apsolutizma donoenjem kolskog ustava. Meu prvima
je to uradio Fridrih Veliki koji je kolskom uredbom od 1763. god. pretvorio
kole u dravne ustanove, a uitelje u dravne slubenike. Dve godine kasnije
slina uredba doneta je i u leziji, a to je uinio Johan Felbiger, koji je kasnije,
po pozivu Marije Terezije, izvrio reformuu austrijskim kolama. Godine 1776.
izdat je Ustav i za pravoslavne kole u Temivarskom Banatu, a uskoro je
proiren i na sve srpske kole u Austriji. Reformu ovih kola i uvoenje
razredno-as. sistema sproveli su Felbiger i Todor Jankovi Mirijevski,
nadzornik banatskih kola.
Po ugledu na Austriju , izvrena je reforma u Rusiji i Francuskoj, a krajem 18.
veka , u svim zemljama koje su bile pod uticajem evropske kulture, uveden je
predmetno-razredno-asovni sistem, koji je postao vladajui u svetu jer se
proirio i na Severnu Ameriku, Englesku, itd.
Pored spoljanje organiz. nastave, Komenski je uredio i organizaciju rada na
asu, pa tako nastavnik treba gradivo da izloi celom razredu tako da ga svi
razumeju, zatim da pre asa pobudi interesovanje uenika, da im u toku rada
postavlja pitanja kako bi uvideo da li deca razumeju ono to im izlae, a zatim
da mu ponove gradivo izloeno na asu i sl.
Pored Komenskog, unapreivanjem organiz. nastavnog rada bavili su se i
Hajnrih Pestaloci, Johan Fridrih Herbart, Vilhelm August Laj i dr.
Pored brojnih prednosti ovaj sistem je imao i svoje mane te je iz tog razloga bio
podvrgnut raznim kritikama i preispitivanjima.
odnosno znanje ima svrhu samo ako se pomou njega ostvaruje praktina korist.
Polazei od ove postavke, protagonisti radne kole traili su da nastava slui
praktinoj koristi. Smatrali su da kola ne sme da bude priaonica za
nastavnike, ni sluaonica za uenike, jer verbalno uenje nije dovoljno kao
faktor razvoja. Jedinka svoj razvoj poinje manuelnim aktivnostima
(intelektualne se javljaju kasnije) pa zato i kolsko uenje treba zapoeti takvim
aktivnostima. Traili su da se znanje i vetine stiu ne samo verbalno, ve i
manuelno jer ono deluje na misaoni razvoj uenika. Oni su kao dodatni
argument za takvu kolu naveli da se uenik kroz takav rad socializuje, tj.
privikava na drutvene odnose. Radna kola se zaela u Minhenu, gde je kolski
savetnik uveo u kole runi rad, a predhodno je organizovao radionice za
obradu drva i metala i postavio strune uitelje za taj predmet, jer je smatrao da
runi rad ima etiku vrednost jer uenici razvijaju svest o ulozi radnog poziva
za opstanak i napredak drave. Cilj mu je bio formiranje dobrog i vrednog
radnika. Pobornici ove kole su otili u drugu krajnost pa su znatno zapostavili
intelektualni rad i opte obrazovanje. Dve struje su doprinele obogaivanju ove
kole: manuelna i duhovna. Ako je uenik pasivan i pri intelektualnom i pri
manuelnom radu, to je zato to ne radi iz interesovanja, ve mu je to nametnuto.
Radna kola je otvorila novu dimenziju rada, a to je radno obrazovanje koje
sepovezuje sa sredinom. Vrednost radne kole je u isticanju slabosti dotadanje
kole koju su pritiskali verbalizam i knjiki pristup, koja je bila zatvorena u sebe
i u toj zatvorenosti nije sagledavala drutvene potrebe u potpunosti.
Aktivna kola
Ova kola polazi od stanovita an ak Rusoa da decu treba vaspitavati to
prirodnije. Aktivna kola se javila u vajcarskoj 20-ih godina XX veka. Tri
osnovne karakteristike ove kole, koje se svode na to da se odredi kolski rad
su: spontan, individualan i produktivan rad. Sve se svodi na uroenim
interesovanjima dece koja mogu biti: senzorna, prikrivena, neposredna,
specijalna, jednostavna, slobodna interesovanja. Interesovanje se javlja u svakoj
etapi kome treba prilagoavati kolski rad. Rad treba sadrajno i metodiki
prilagoavati uroenim deijim interesovanjima i njihovim potrebama. Postoje i
tri vrste aktivnosti, a to su: manuelne (crtanje, konstruisanje i jednostavnije
zanatske operacije), socijalne (briga starijih uenika o mlaim, pomo
siromanijima, meusobna pomo u uenju, itd.) i intelektualna (sve to se u
koli radi doprinosi mentalnom razvoju) . Glavna slabost aktivne kole kao
pedagokog pravca je u njenoj pogrenoj teorijskoj osnovi koja zahteva da se
nastavni rad podeava preteno prema stepenu biolokog razvoja.
Montesori-sistem
Marija Montesori je estoko kritikovala organizaciju kolskog rada i vaspitanja
dece i isticala je da je sve to okruuje decu podeeno prema odraslima. Marija
Montesori je bila deiji psihijatar i bavila se rehabilitacijom mentalno zaostale
dece. Smatrala jeda je nastava muenje za decu jer su primorana da po nekoliko
sati sede nepomino u klupama. Ona trai da se deci omogui da spontano
Nastavni listii
Rober Dotran razvio je sistem nastavnih listia. Cilj mu je bio da
individualizuje nastavu u kojoj vlada frontalni nain rada. Na listiima se daju
zadaci iz raznih predmeta i najee se praktikuje da najbolji dobiju tee
zadatke, a slabiji lake. Uenici sami biraju listie. Dotran je svrstao nastavne
listie u 4 grupe: a) za nadoknaivanje kojima treba da se popune praznine u
znanju, b) za razvoj koji su namenjeni najboljima da bi proirivali znanje, v) za
vebanje, pripremljeni radi uvebavanja pojedinih delova gradiva i g)za
samostalno uenje. Listii slue kao dopuna kolektivnoj nastavi i omoguuju da
se nastavni plan individualizuje i ublae slabosti frontalne nastave.
Novi pokuaji reformisanja razredno-asovnogsistema
Prevazilaenje njegove ogranienosti
Zagovornici promena razredno asovnog sistema smatraju da razrednoasovni
sistem svojom rigidnom organizacijom, zatvorenou, krutim rasporedom
asova ne moe u veoj meri odgovoriti zahtevima savremene obrazovne
tehnologije i interesovanjima mladih. Milan Bakovljev istie zamerke na raun
raz.-asovnog sistema,a to je usmerenost ka prosenom ueniku, zanemarivanje
potreba natprosenih i potprosenih uenika. Prednosti sistema su to
omoguava masovno kolovanje i obezbeenje visokog stepena
organizovanosti. Didaktiari istiu sl. slabosti sistema-rigidna i relativno
zatvorena organiz. nastave, neusklaenost rada sa potrebama i interesovanjima
uenika ime se slabi motivacija i kreativnost, ogranienost znanja na uenje i
ponavljanje, zanemaruju se mentalne sposobnosti pojedinca, insistiranje na
pasivnom posmatranju i podraavanju operacija koje prikazuje nastavnik,
usporeno napredovanje ambicioznih uenika, itd. Danas se konstituiu sistemi
koji tee da prevaziu slabosti raz.-as. sistema. Nastali su poznati sistemi kao
to su: kola bez razreda, dvojni plan progresa, primena fleksibilnih rasporeda
asova, razliiti modeli timske nastave i mikro nastava.
kola bez razreda
Nastala je kao rezultat da se prevlada rigidnost raz.-as. sistema. Najnoviji
koncept ove kole jeste teorijski i empirijski. Ovde se gradivo planira prema
individualnim sposobnostima pojedinca i grupe uenika. Gradivo se planira po
sekvencama. Svaki uenik nai e se u onom razredu koji njemu odgovara. Iz
jednog razreda savladae gradivo na nivou nekog razredaosnovne, a iz drugih
predmeta na nivou srednje kole. Ovakav rad zahteva modelovanje i izradu
odgovarajuih programiranih i drugih materijala. Didaktiari predlau da se u
mlaim razredima za vreme jednog kolskog asa izmeni rad iz 2-3 nastavne
oblasti, da se nastava organizuje po blokovima (dvoas, troas, i tome slino).
ore Leki istie da nije najbolje reenje raz.-as. sistem, ali je i dalje
oficijalni sistem kod nas i u veem delu sveta. Moe se usavriti raznim
inovacijama (individualizacija nastave, programirana nastava, problemska
nastava, itd.).