REFORMA POLICIJE: KAKO JE DODIK UMALO BIO U PRAVU

D 2.80 EUR/A 3.20 EUR/L 3.20 EUR

NL 3.20 EUR/B 3.20/15 Kn
100 Din/4 USD/4.30 CHF/35 SEK/
30 DKK/35 NOK/2.20 GBP/95 CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

HOT!

HOT!
!
T
O
H

HOT!
HOT!

HOT!

Te{ke optu`be na ra~un glavnog dr`avnog poreznika Kemala ^au{evi}a

DO\I DA TI KEMO NE[TO DA

INDIREKTNI SKANDAL
SILAJD@I]EV EKONOMSKI GANG

OHRABRUJU]A INICIJATIVA BIZNISMENA

OD JATE DO
ENVERA
KRESE

HERCEG
BOSNA I
POSAVINA

526
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija

Sadr`aj

IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Senad AVDI]
Asim METILJEVI]
Edin AVDI]
Novinari
Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa ^E^O
Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Ismira TAHIROVI]
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213
140-101-00006860-17
Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003

e-mail: sl.bos@bih.net.ba

ME\UNARODNI SKANDAL:
Austrijanci tu`e Elektroprivredu
BiH potra`uju}i 20 miliona
dolara

6 REFORMA POLICIJE
Federalno spa{avanje
Milorada Dodika

Na pro{lonedjeljnom skupu bosanskohercegova~kih politi~ara u Briselu

~elnici Evropske unije bili su neumoljivi - svaka budu}a komunikacija
BiH i EU ovisit }e o rezultatima na{e
zemlje u procesu reforme (ujedinjenja)
policijskih struktura; Prvi ljudi EU su
glavnog krivca za opstrukcije u policijskoj reformi prepoznali u premijeru RS
MILORADU DODIKU; na{ urednik
istra`io je da li je vladaju}a elita u
Federaciji potpuno privr`ena reformskim procesima

16 RAT ZA TELEKOM
TR@I[TE
Kakva je sudbina BH
Telecoma i Eroneta
Premijer Republike Srpske Milorad
Dodik napravio je odli~an posao - prodajom Mobisa inkasirao je 646 miliona
eura; na{ novinar analizira kako }e se
prodaja Mobisa odraziti na tr`i{nu vrijednost druga dva operatera u BiH

26 BiH NA SUDU
SVJETSKE BANKE
Spor Elektroprivrede
BiH i austrijskih
biznismena iz Lukavca
Vi{emjese~ni spor izme|u Fabrike
cementa Lukavac i Elektroprivrede BiH
dospio je pred Arbitra`ni sud Svjetske
banke; Pored sasvim izvjesne me|unaro-

dne blama`e, BiH prijeti i nov~ana

sankcija od 20 miliona eura zbog jednostranog raskida ugovora o dugoro~noj
poslovnoj suradnji sklopljenog izme|u
EPBiH i Cementare Lukavac

30 BU\ENJE
BOSANSKIH HRVATA
Hrvatski biznismeni
porijeklom iz BiH
uzvra}aju udarac
Udruga bosanskih Hrvata PRSTEN
koja okuplja stotine uspje{nih biznismena, intelektualaca, umjetnika, na
spektakularnoj sve~anosti odr`anoj
ovog vikenda u zagreba~kom hotelu
SHERATON promovirala je svoje
ambiciozne programe ~iji je cilj
ekonomski preporod prostora u BiH,
prije svih Posavine i sredi{nje Bosne,
na kojima su Hrvati ratnim nasiljem i
etni~kim in`enjeringom do`ivjeli
nezapam}en egzodus

36 AUTOPUT PUTUJE
HARISAGA
JATOM od Podlugova do
Visokog
HAMZALIJA IBRI] JATA, postratni
biznismen iz Srebrenika, koji se obogatio
kriminalnim poslovnim vratolomijama
pra}enim sna`nom podr{kom njegovog
intimusa HARISA SILAJD@I]A,
neposredno nakon {to je njegov politi~ki
mecena u{ao u Predsjedni{tvo BiH
zatra`io je milion maraka od{tete kao
kaznu za one koji mu nisu dozvolili
u~e{}e u izgradnji autoputa(!?)

No}as spaljujemo iluzije

Pi{e

Senad Avdi}

Akademik
Hafizovi} otvoreno
tra`i da se
transparentnim u~ine
izvje{taji o novcu
koji je u posljednjih
15-ak godina
Saudijska Arabija (kao
ekskluzivni dr`avni
sponzor vehabijske
doktrine)
implementirala
u BiH; nezvani~no je
rije~ o milijardi dolara;
zvani~no, kroz oficijelne
papire, radi se o
deset puta manjoj
svoti novca
4

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

BOSANSKI DUG PREMA ISLAM

Milijarde maraka koje su tok
sa odgo|enim pla}anjem
Arabija, Kuvajt... napla}uju
Sve {to BiH dobija od islamskih
zemalja mi privrednici tretiramo kao
kredit sa odgo|enim pla}anjem. Rekao
mi je ovo u prolje}e 1994. godine
ministar odbrane Bosne i Hercegovine
Hamdija Had`ihasanovi}, predratni
uspje{an privrednik koji je kao direktor
monumentalnog vojno-industrijskog
kompleksa Famos upu}en u sve tajne predratne namjenske prodaje oru`ja
nesvrstanim prijateljima, odnosno zemljama u razvoju. Budu}i da BiH nema
nikakvih izgleda da, u razumnom roku,
pomo} islamskih zemalja vrati adekvatnim monetarnim ekvivalentom, pla}at }e
je razli~itim oblicima netr`i{nih resursa,
uglavnom onih iz ideolo{ko-obi~ajnog
asortimana.
Nedugo nakon {to se meni izjadao, ministar odbrane Had`ihasanovi} podnio je
ostavku tada{njem premijeru Harisu
Silajd`i}u. Neposredni povod je, mislim da
ne grije{im, taj {to je ministar
Had`ihasanovi} u Teheranu odbio potpisati
protokol o vojnoj suradnji izme|u, tako je
pisalo na pripremljenim memorandumima,
Islamske Republike Iran i Islamske
Republike Bosne i Hercegovine. Silajd`i}
je bio ljut jer je vjerovao da u ratnim uvjetima takve marginalije, poput imena zemlje,
ne trebaju prije~iti realizaciju krupnih poslova kakav je oru`ana odbrana te zemlje,
islamske, neislamske, sekularne, teisti~ke...
Uglavnom, protokol o vojnoj suradnji
BiH sa Iranom je potpisan (u~inio je to ili
alternativni ministar vojni Hasan ^engi}
ili veleposlanik BiH u Teheranu Omer
Behmen), oru`je iz Irana stiglo je na
Tuzlanski aerodrom; o tehni~kim detaljima te operacije je kasnije danima pred
ameri~kim Kongresom referirao tada{nji
veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Peter
Galbraight.
Oru`je koje je tada iz Irana stiglo u
BiH i takti~ki i strate{ki promijenilo je
vojni pejza` u BiH, ali je otvorilo gadno
pitanje: da li je donirano ili je stiglo uz

obavezu odgo|enog pla}anja. Parama

se nikada ta iranska hedija ne}e mo}i
platiti, ali idejnim i ideolo{kim resursima
prema Iranu bo{nja~ka elita mora napraviti
stanovite ozbiljne ustupke. Jedino pitanje
na kojem se vrijedi zadr`ati u recentnoj
pri~i o sukobima zara}enih frakcija u
Stranci demokratske akcije, sva su ostala
dnevnopoliti~ka, jeste ono {to ga je na
posljednjoj sjednici Glavnog odbora ove
stranke Mali Princ Bakir Izetbegovi} postavio
ministru Mirsadu Kebi: [ta si dogovarao na
susretu sa ameri~kim ambasadorom
Douglasom McElhaneyjem?. To se pitanje
izravno konektuje na prethodne optu`be {to ih
je mla|i Izetbegovi} uputio predsjedniku
SDA Sulejmanu Tihi}u zbog upu}ivanja
bosanskih vojnika na rati{ta Iraka.
Bakire, ti zna{ da je tu operaciju sa
Amerikancima dogovarao tvoj rahmetli
babo Alija, pravdao se vrebaju}em prijestolonasljedniku poti{teni predsjednik
SDA Tihi}.
I u uzavreloj raspravi koja se posljednjih mjeseci vodi unutar Islamske zajednice, a koja se nu`no prelila i na druge

PORAVNAVANJE
RA^UNA:
[ta BiH duguje
Saudijskoj
Arabiji

MSKOM SVIJETU
kom rata uzete
Iran, Saudijska
u u naturi
zainteresirane segmente bo{nja~kog
dru{tva, su{tina se rasprave polako ali
sigurno i pravilno reducira na prili~no
prozai~an fenomen: NOVAC! Liberalni
islamski intelektualni kru`ok, predvo|en
profesorima Re{adom Hafizovi}em,
Mustafom Spahi}em i ne{to delikatnijim
Enesom Kari}em, argumentirano dokazuje da je eskalacija vehabizma u BiH neodvojiva od bujice novca kojim je taj
fenomen honoriran i stimuliran posljednjih deceniju i po. Akademik Hafizovi}
otvoreno tra`i da se transparentnim u~ine
izvje{taji o novcu koji je u posljednjih 15ak godina Saudijska Arabija (kao
ekskluzivni dr`avni sponzor vehabijske
doktrine) implementirala u BiH; nezvani~no je rije~ o milijardi dolara;
zvani~no, kroz oficijelne papire, radi se
o deset puta manjoj svoti novca. Kada je
prije pet-{est godina saudijski princ
Selman otvarao u Sarajevu d`amiju
Kralja Fahda, amortiziraju}i emocije,
kazao je da je narod njegove zemlje u
nekoliko dana nakon pada Srebrenice
prikupio i u BiH poslao 200 miliona
dolara. Prvi red (saf) koji ga je slu{ao,
predvo|en Alijom Izetbegovi}em i
Mustafom Ceri}em, bio je skamenjen; sve
do tada njihova, dakle oficijelna istina,
bila je da je Saudijska Arabija narodu BiH
u tim fatalnim danima uputila impresivnih 20 miliona dolara!
Su{tinski, desio se nevjerovatno
zna~ajan otklon od izraubovanih, plo{nih
bo{nja~kih stereotipa: napokon je u
navodnu idejnu, akademsku borbu uvedena
nezaobilazna kategorija - NOVAC. Jer je
o~ito do{lo vrijeme realiziranja onoga
kredita sa odgo|enim pla}anjem. Oni
koji u BiH imaju novac ne pomi{ljaju da
njime kompenziraju ratne dugove svojim
donatorima; neuporedivo je lak{e bra}i
po vjeri ustupati kapitalne vrijednosti
bo{nja~kog i muslimanskog identiteta, {to
je u modernoj Evropi krajnje profitabilna
i unosna roba!

SEDAM DANA & LJUDI

^ETVRTAK, 7. DECEMBAR

FATMIR ALISPAHI], tuzlanski publicista, u nekoj televizijskoj emisiji

tvrdi za MUAMERA TOPALOVI]A, krvnika obitelji An|eli} iz Konjica, da je
LUD. Kada su Topalovi}a, prije nego {to }e mu mostarski sud rebnuti 30
godina zatvora, sudski medicinari vje{ta~ili, nisu ustanovili da je psihi~ki
poreme}en. Za razliku od Alispahi}a kojeg su ljekari u Tuzli jo{ prije 20-ak
godina knji`ili kao te{kog psihopatu - dijagnoza mu je SCH.
PETAK, 8. DECEMBAR

Pet je godina pro{lo od smrti jedinog ovda{njeg sportskog aristokrate MIRZE DELIBA[I]A. Petnaestak dana prije nego {to }e oti}i sa
ovog svijeta sjedili smo Bakir Had`iomerovi} i ja dugo uz Mirzinu
postelju i pri~ali... ko }e se vi{e sjetiti o svemu. Iz Mirzinog stana
zamagljenih o~iju krenuo sam na Jazz festival i na ulici se sudario sa
Edom Zub~evi}em i Vlatkom Stefanovskim. Mirza ne}e dugo,
procijedio sam. I njima su se o~i zarosile.
SUBOTA, 9. DECEMBAR

Jo{ jedan tekst posve}en meni ispisala je ona novinarska nakaza iz

Avaza (opa-rima!) na ~iju nakaznost svako malo upozorim. Te vaki sam, te
naki sam, i uvijek isti zaklju~ak - nikakav sam. Taman kad sam naumio da
se ismijem nad nesrazmjerom izme|u koli~ine teksta i volumena gluposti
u njemu demonstriranog, {trecnu me jedna re~enica iz Marquesove
posljednje knjige Sje}anja na moje tu`ne kurve. Parafrazira i zgra`ava se
istovremeno raskala{ni Kolumbijac anti~kog mislioca koji je napisao da
nema ~ovjeka koji nije postao ono {to su drugi za njega rekli da jeste...
NEDJELJA, 10. DECEMBAR

Cijeli se dan preko svih raspolo`ivih medija predsjednik Hrvatske

STJEPAN MESI] zgra`ava nad onim {to je prije deceniju i po izgovorio pred
nabrijanim usta{ama u Australiji. Da je, dakle, fa{isti~ka NDH bila
simbol pobjede Hrvata. Najva`niji mu je argument taj {to je tu svinjariju
izblebetao kao drugi ~ovjek HDZ-a, samo je propustio dodati da je u to
vrijeme ta stranka, HDZ tako|er, bila dubinski profa{isti~ka. A lijepo (mu)
je to davno objasnio argentinski }oro Borges: Ako si postao ~lan
Inkvizicije, onda mora{ nekoga i spaliti!
PONEDJELJAK, 11. DECEMBAR

U gradu Baselu u [vicarskoj vlasti su odlu~ile da dokinu vidljive socijalne

razlike me|u {kolarcima (koje su se najtraumati~nije manifestirale u sferi odijevanja) i odlu~ile iz bud`eta izdvojiti ogroman novac (800 franaka po u~eniku)
kako bi se sva djeca istovjetno odijevala. U moje vrijeme svi su u~enici morali u
{koli nositi plave kecelje. Naivno sam sve do danas vjerovao da je to bilo tako
da ne bismo prljali ko{ulje i d`empere (koji su nam ve}ini bili i jedini {to smo ih
imali). Sada vidim da je taj koji je to smislio imao u vidu ono ~emu su se tek ovih dana dosjetili bogati
[vicarci - da uniformiranost ponekad ima i elemente (socijalne) jednakosti i ravnopravnosti.
UTORAK, 12. DECEMBAR

RU@ICA \IN\I], JADRANKA [E[ELJ, DANICA DRA[KOVI], MILANKA

KARI], supruge biv{ih i aktuelnih srbijanskih politi~ara, izlaze na
skora{nje izbore u Srbiji kao glavni izborni aduti stranaka koje su ih kandidirale. Zami{ljam, i ne prestajem se cerekati, kako na izbore izlaze tri
dosada{nje supruge HARISA SILAJD@I]A: jedna na listi SBiH, druga u
ime SDA, a tre}a kao favorit SDP-a. Kriza vlasti bi se rije{ila ko od {ale!
SRIJEDA, 13. DECEMBAR

Iz dana u dan jezivo se pove}ava broj `rtava koje se iskopavaju iz masovne

grobnice kod Br~kog: od po~etnih 10-20 do danas je prona|eno blizu tri stotine
masakriranih i tehni~ki krajnje uspje{no zatrpanih i sakrivenih Bo{njaka i
Hrvata. I odjednom tema prestaje biti ko je pobio te ljude (samo su dvojica
monstruma u Haagu, Zoran Jelisi} i Ranko ]e{i}, su|eni za likvidaciju
hiljada ljudi u Br~kom), name}e se nova tema - ko je propjevao i otkrio masovnu grobnicu? Mo`da
odgovor krije lapidarni, morbidni vic koji sam ovih dana ~uo: Ulovio Mujo zlatnog ~etnika a ovaj
ga moli: Ako me pusti{, otkri}u ti tri masovne grobnice!
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

REFORMA POLICIJE

SMJENOM DIREKTORA PO
FEDERALNE VLASTI OH
O
Na pro{lonedjeljnom skupu bosanskohercegova~kih politi~ara u Briselu ~elnici
Evropske unije bili su neumoljivi - svaka budu}a komunikacija BiH i EU ovisit }e o
rezultatima na{e zemlje u procesu reforme (ujedinjenja) policijskih struktura; Prvi
ljudi EU su glavnog krivca za opstrukcije u policijskoj reformi prepoznali u
premijeru RS MILORADU DODIKU; na{ urednik istra`io je da li je vladaju}a
elita u Federaciji potpuno privr`ena reformskim procesima

KAMO DALJE: Upravni odbor

Direkcije za reformu policije ve}
mjesecima trpi udare sa svih
konfrontiranih politi~kih strana

Sve sukobljene bo{nja~ke, hrv

suglasne su samo u jednom: policiju
6

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Federalno spa{avanje Milorada Dodika

OLICIJE ZLATKA MILETI]A

HRABRILE SU DODIKA
Foto: Milutin Stoj~evi}

POSLJEDNJE
UPOZORENJE IZ
BRISELA:
Milorad Dodik

vatske, srpske strana~ke frakcije

treba staviti pod politi~ku kontrolu!
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

REFORMA POLICIJE

Pi{e

Senad Avdi}

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

NACIONALNI DEBALANS
Odlukom Vije}a ministara BiH prije
vi{e od godinu dana Upravni odbor
Direkcije za reformu policije sa~injen je
po regionalnom, funkcionalnom i, naravno, nacionalnom klju~u: u njegov sastav su u{la po trojica predstavnika sva tri
naroda, plus predstavnik Evropske policijske misije u BiH. Zakonski odre|eni
nacionalni balans najprije je poreme}en
nakon {to je Milenka Mili}evi}a, predstavnika Distrikta Br~ko u Upravnom
odboru Direkcije, zamijenio Fahrudin
Selimovi} (Mili}evi} je nedavno iz poli-

cije Br~kog pre{ao na slu`bu u SIPA-u).

Uz to, prije 15-ak dana Vlada Federacije
uskratila je povjerenje Zlatku Mileti}u,
direktoru Uprave policije Federacije,
hrvatskom ~lanu Upravnog odbora; razrije{eni Mileti} se nije pojavio na posljednjoj sjednici Upravnog odbora. Predsjedavaju}i toga tijela, komesar sarajevske
policije Himzo Selimovi} u Mileti}evom
nedolasku nije uo~io ni{ta dramati~no:
Poziv za narednu sjednicu uputit }emo
FMUP-uu pa neka oni odrede ko }e tu
instituciju, umjesto Mileti}a, predstavljati
u radu Direkcije za reformu policije,
kazao je Selimovi}.
Ve} narednoga dana ministar unutarnjih poslova FBiH Mevludin Halilovi}
napisao je rje{enje prema kojem Mileti}evo mjesto u Direkciji treba popuniti
njegov zamjenik Samir D`ebo: rije~ je o

SLOVO ZAKONA

Bez obzira na odluku

Vlade Federacije, Mileti}
}e sredinom januara
ponovo biti direktor
Uprave policije!
Pro{loga petka Nezavisni odbor za
izbor direktora Uprave policije MUP-a
Federacije BiH ponovo je Vladi Federacije
predlo`io Zlatka Mileti}a za direktora
Uprave policije FMUP-a. Kako nam je re~eno
iz Vlade Federacije, Had`ipa{i}ev kabinet
se o tom prijedlogu trebao o~itovati tokom
ove sedmice, me|utim, iz neobja{njivih
razloga ta je ta~ka dnevnog reda pomjerena za naredno zasjedanje Vlade Federacije.
Prema slovu Zakona o unutra{njim poslovi-

ma FBiH, ukoliko Vlada FBiH u dva navrata

odbije prijedlog Nezavisnog odbora za izbor
direktora, kandidat kojeg je predlo`io
Nezavisni odbor (Zlatko Mileti}, u ovom
slu~aju) {est nedjelja nakon prvog odbijanja
po automatizmu preuzima funkciju direktora Uprave policije! To, prakti~no, zna~i, da
}e Mileti}, kako god se ponijela Vlada
Federacije, od sredine narednoga mjeseca
biti direktor Uprave policije MUP-a Federacije!

@RTVA FEDERALNE
POLITI^KOPOLICIJSKE
MAFIJE: Zlatko
Mileti} godinama je
na udaru
organizirane
kriminogene
politi~ke i
ekonomske elite

Foto: Milutin Stoj~evi}

amo tri dana nakon {to je u

Briselu premijer Republike Srpske Milorad Dodik popio
`estoke kritike vode}ih evropskih diplomata zbog nepopustljivog otpora reformiranju policije u
BiH, njegovi federalni partneri su se
potrudili da sa Dodikom ravnopravno
podijele odgovornost za jalovu trakavicu
poznatu kao reforma policijskih struktura. Na sjednici Upravnog odbora
Direkcije za reformu policije koja je
po~etkom nedjelje nakon du`e pauze
odr`ana u Sarajevu, dakle nekoliko dana
prije isticanja roka do kojeg treba biti
postignut dogovor o kona~nom prijedlogu
modela organizacije policijske strukture u
BiH, cijeli posao je vra}en na po~etak!
Odlukom Vije}a ministara o formiranju Direkcije bilo je planirano da rok za
izradu prijedloga bude kraj septembra,
potom su ~lanovi Upravnog odbora
produ`ili taj rok na 30. novembar, a kako
posao nije ni do tada bio okon~an preciziran je novi datum - 20. decembar. U
me|uvremenu, ne samo da predstavnici
Republike Srpske u UO i Izvr{nom tijelu
Direkcije i dalje ostali pri stavu da ne
u~estvuju u raspravi o prijedlogu (te se na
sjednici pojavljuju u svojstvu posmatra~a) nego je i sastav ostalih ~lanova
promijenjen.
Uro{ Pena, direktor policije RS, koji
sjednicama Direkcije odlukom politi~kog
vrha ovog entiteta prisustvuje samo kao
promatra~, nakon posljednjeg sastanka
dramati~no je upozorio da je do{lo do
nezakonitog nacionalnog debalansa u
sastavu ~lanova Direkcije zbog ~ega
nijedna odluka koja se, eventualno donese, ne}e biti legitimna! Direktor Pena
nije precizirao na {tetu, odnosno u korist
kojeg je naroda napravljen nacionalni
debalans, me|utim ta }e mu ~injenica
biti dragocjena da on i ubudu}e, insistiraju}i na zakonitosti, opstruira reformu
policije koja je na sastanku u Briselu
markirana kao klju~ni preduvjet daljnje
komunikacije BiH i Evropske unije.
A, zapravo, stvar uop}e nije bezazlena, pogotovo zbog toga {to je Uro{ Pena,
napokon, djelomi~no u pravu. Pena je do
sada, uz blagoslov svog {efa Dodika,
mjesecima papagajski ponavljao da ne
mo`e biti reforme policije dok jedna
polovina dr`ave ne u~estvuje u radu
Direkcije za njenu reformu: nakon
posljednjeg sastanka direktor policije RS
je diskretno sugerirao da se policijska
reforma provodi unilateralno, po diktatu

predstavnika samo jednoga naroda bo{nja~kog. Pena je, rekosmo, gotovo u

pravu, a samim tim su osna`eni i argumenti Milorada Dodika prezentirani
~elnicima EU pro{le nedjelje u Briselu.

Federalno spa{avanje Milorada Dodika

STRAH SDA TVRDOLINIJA[A OD POLICIJE

Kampanju protiv Mileti}a

vodi dr`avni poslanik
[emsudin Mehmedovi}
kojem se sudi zbog
ilegalnog dijeljenja oru`ja!
Proteklih nedjelja tvrdolinija{ko-kriminalno jezgro Stranke demokratske akcije,
predvo|eno ministrom FMUP-a Mevludinom
Halilovi}em, te dr`avnim poslanikom i nekada{njim policajcem iz Te{nja [emsudinom
Mehmedovi}em, vr{ilo je permanentan i
`estok pritisak na ~lanove Nezavisnog odbora da promijene prvobitni prijedlog i da za
direktora Uprave policije predlo`e nekog
drugog kandidata umjesto Mileti}a.
Mehmedovi} za takvu operaciju ima vrlo
prakti~ne, li~ne razloge: ovih je dana pred
Vrhovnim sudom Federacije u toku su|enje
Mehmedovi}u zbog optu`be da je tokom
1996. godine, kada je bio ministar policije
Zeni~ko-dobojskog kantona, podijelio gra|anima ogromne koli~ine naoru`anja i
municije. Krivi~nu prijavu protiv Mehmedovi}a je prije 5 godina podnijela Uprava

potpuno nezakonitoj odluci jer ~lanove

Direkcije ne imenuju entitetski ministri
nego Parlament BiH, na prijedlog Vije}a
ministara. D`ebo je, kako saznajemo, iz
tih razloga odbio postupiti po nare|enju
ministra Halilovi}a i na taj na~in kolikotoliko relativizirao argumente Dodikovog
policajca Pene, prema kojima je Direkcija
za reformu policije u rukama samo jednog
naroda; da je D`ebo u{ao u ~lanstvo
Direkcije, tada bi nacionalna struktura
uistinu bila skandalozno protuzakonita:
pet Bo{njaka protiv dvojice Srba i
Hrvata te jednog predstavnika evropske
policije! Bio bi to idealan alibi Miloradu
Dodiku za opstrukciju reforme policije: sa
puno argumenata bi mogao dokazivati
ugro`enost vitalnog interesa dva naroda
a ne kao do sada samo jednog - srpskog!

ULJE NA DODIKOVU
VATRU
Postoji mnogo slu~ajnih koincidencija temeljem kojih je mogu}e zaklju~iti
kako je odluka Vlade Federacije da prije
15 dana otka`e povjerenje Zlatku
Mileti}u perfidan oblik destrukcije policijskih reformi od strane federalnih partnera. Mileti}eva smjena precizno je vremenski koincidirala sa zavr{nom, klju~-

policije Federacije na ~ijem je ~elu tada bio

Mileti}ev prethodnik Dragan Luka~, danas
visokopozicionirani du`nosnik dr`avne
agencije SIPA-e. Doka`u li se optu`be protiv
njega na Vrhovnom sudu Federacije,
Mehmedovi} bi mogao biti osu|en na
vi{egodi{nju zatvorsku kaznu!!
PARLAMENT
ILI ZATVOR:
[emsudin
Mehmedovi}

ovom odboru, poznato je, traje do kraja

reforme policije u BiH), na sjednici Vlade
FBiH je zaklju~eno da se od Parlamenta
FBiH, odnosno njegove Komisije za izbor
i imenovanje zatra`i o~itovanje o tome je
li Nezavisni odbor za izbor i imenovanje
u sada{njem sastavu imao mandat i
zakonsku nadle`nost pokretati postupak,
vr{iti izbor i predlagati kandidata za
direktora policije.
Nezavisni odbor za izbor direktora
policije (sastavljen od sedam ~lanova imenovanih od strane federalnog Parlamenta),
predlo`io je pro{log mjeseca reizbor Zlatka
Mileti}a na mjesto direktora Uprave policije. Na natje~aj koji je prethodno raspisan
prijavilo se devet kandidata (od kojih neki
nisu imali urednu dokumentaciju), pa se na
koncu sve svelo na tri kandidata: pored
Mileti}a, u u`i izbor su u{li Dragan Brki},
na~elnik Uniformirane policije MUP-a
HN@-a, i @eljko ]ori} iz ~apljinskog DGS-a;
Nezavisni odbor se opredijelio za direktora
Uprave policije Zlatka Mileti}a. Kako je u
medijima potom objasnio Mensud
Had`imusi}, predsjedavaju}i Nezavisnog
odbora, odluka je donesena na osnovu
dosada{njeg Mileti}eva kvalitetnog rada,
na koji niko nije imao primjedbe,
uklju~uju}i i EUPM koji redovno sudjeluju
na sastancima Odbora.

POLICIJA BEZ
DIREKTORA

IZBJEGNUTA
ZAMKA
D`ebo je, kako
saznajemo, iz tih
razloga odbio
postupiti po
nare|enju ministra Halilovi}a i na
taj na~in kolikotoliko relativizirao
argumente
Dodikovog
policajca Pene
nom fazom pregovora o reformi policije
te je unijela dodatnu konfuziju u ionako
maglovitu perspektivu tih pregovora.
Podsjetimo, Vlada FBiH krajem
pro{log mjeseca nije podr`ala prijedlog
Nezavisnog odbora da se za direktora
Uprave policije ponovo imenuje Zlatko
Mileti}. Nakon {to se ministar unutra{njih
poslova Mevludin Halilovi} tome usprotivio tvrde}i da je Odboru koji je predlo`io Mileti}a istekao mandat (a mandat

Prema Zakonu o unutra{njim poslovima Federacije, ministar je obavezan u roku

od sedam dana po primitku prijedloga
predlo`iti kandidata za direktora policije,
kojeg je izabrao Nezavisni odbor, Vladi
Federacije zbog imenovanja. U slu~aju da
on to ne uradi, Nezavisni odbor predla`e
izabranog kandidata izravno federalnoj
Vladi. U slu~aju da se Vlada ne slo`i s
izborom predlo`enog kandidata, u roku od
{est sedmica }e podnijeti pismeno
obja{njenje ministru, u kojem je obavezna
objasniti razloge odbijanja i zahtijevati od
Nezavisnog odbora ponovno razmatranje
prijedloga. Nezavisni odbor mo`e odbiti
obja{njenje Vlade i ponovno podnijeti svoj
prijedlog ili predlo`iti drugog kandidata, u
kojem slu~aju je odluka Nezavisnog odbora kona~na i obavezuju}a.
Sve u svemu, zahvaljuju}i trapavoj,
netakti~noj politici federalnih vlasti,
Milorad Dodik bi mogao enormno profitirati: njegovo strate{ko neprihvatanje
ujedinjenja policije, zbog ~ega je pro{le
nedjelje deklasiran u Briselu, sada bi
moglo dobiti prizvuk nacionalne ugro`enosti i majorizacije. Ko biva, nije on
protiv reforme policije, nego je protiv
onakve reforme koju diktira samo jedan
narod - bo{nja~ki. Taj mu je narod sve
argumente ve} stavio u ruke!
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET

Ja sam mlad da bih se sje}ao odlu~ivanja u

komunizmu, ali podr{ka Tihi}u je bila iznu|ena
MIRSAD ZAIMOVI], predsjednik KO SDA Zenica

BAD BLUE ROJS

Umirovljeni general Ljubo ]esi}

Rojs na predstoje}im izborima u
Hrvatskoj ra~una na podr{ku
pristalica HDZ-a BiH
Umirovljeni hrvatski general Ljubo ]esi} Rojs, jedan od organizatora okupljanja ~elnika desetak hrvatskih izvanparlamentarnih
stranaka koje je pro{log vikenda odr`ano u Zagrebu, izjavio je u razgovoru za SB kako hrvatski desni~ari u BiH imaju samo jednog
partnera: HDZ pod vodstvom Dragana ^ovi}a! Tako je Rojs
neizravno potvrdio da pregrupirana hrvatska desnica na narednim
parlamentarnim izborima u Hrvatskoj (u jesen 2007.) ra~una na
glasove HDZ-ovih bira~a u BiH koji bi im mogli osigurati nekoliko

Prvi radni dan ove sedmice glavni

grad BiH i institucije smje{tene u
njemu blokirale su hiljade nezadovoljnih gra|ana. U okru`enju su se
na{li Sud BiH, Parlament BiH, Vlada
Kantona, dr`avno Predsjedni{tvo...
[trajkovali su policajci, Zlatni
ljiljani, logora{i, radnici. Ozbiljnijih
incidenata, sad-zasad, nije bilo.

Ljubo
]esi} Rojs

zastupni~kih mjesta u Saboru, dakako, s liste za dijasporu. Ranije

smo pisali da je ovo savezni{tvo dogovoreno jo{ prije Op}ih izbora u
BiH, na sastanku lidera HDZ-a s predsjednikom Hrvatskog bloka
Ivi}em Pa{ali}em i Rojsom koji su proteklih mjeseci podupirali
^ovi}evu politi~ku opciju.
I mada jo{ nije poznato pod kojim }e nazivom zdru`eni hrvatski
desni~ari sljede}e godine iza}i na parlamentarne izbore u Hrvatskoj,
sasvim je izvjesno da }e njihova kampanja, itekako, biti usmjerena
i prema Hrvatima u BiH. Glavna politi~ka ambicija je izvesti
Hrvatsku iz sada{nje krize, nama trebaju politi~ari koji }e s
predstavnicima Europske unije razgovarati na bazi partnerstva, a ne biti slugani kojekakvih diplomatskih ~inovnika. [to se
ti~e Hrvata u BiH, na{a je politika jasna, mi }emo uvijek voditi brigu i jednim okom paziti na njihov polo`aj. Ne}emo ih
ostaviti, kao {to ih nismo ostavili od 1990. do 2000. Na`alost,
u proteklih {est godina hrvatski narod u BiH je prepu{ten sam
sebi, ali ja vjerujem da }e i Hrvatima u BiH ponovno zasjati

10

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

SARAJEVO PO
Ponedjeljak, 11.

LOGORA[I
BiH PROTIV
ZABORAVA

DECERTI
RANI POL
PROTIV U

Do{lo je do ~udnog zbli`avanja SDA sa SDP-om {to

zbunjuje na{e glasa~e i okre}e Islamsku zajednicu protiv nas
BAKIR IZETBEGOVI], potpredsjednik SDA

sunce. Onima koji su razbili HDZ u BiH, kao {to je Ivo Sanader,
predla`emo da osnuju Europsku demokratsku zajednicu i tako
slu`e me|unarodnoj zajednici a ne hrvatskom narodu, ka`e
Rojs, napominju}i kako jo{ nije siguran ho}e li se nova stranka zvati
HDZ dr. Franje Tu|mana ili Hrvatska bratska zajednica. Jedini
bh. politi~ar me|u hrvatskim politi~kim jastrebovima bio je Mario
Vasilj, predsjednik Hrvatskog bloka BiH, koji se nije odvajao od
svoje strana~ke kolegice Venere Kordi}, supruge ha{kog
optu`enika Darija Kordi}a.
(S.M.)
SVANA ALKALAJLI, UNUTRA BELAJLI

Ambasador BiH Sven Alkalaj

skupo pla}ao falsifikovane
slike kojima je ukrasio svoju
rezidenciju u Briselu
ZLATNI
LJILJANI
ZENICE
PROTIV
PROTJERIVANJA
ILEGALNIH
DR@AVLJANA
BiH

Sven Alkalaj, ambasador BiH u Belgiji i {ef bh. misije pri NATO
savezu, najozbiljniji je kandidat Stranke za BiH za mjesto ministra
vanjskih poslova, uprkos ~injenici da je svojevremeno bio pod
istragom interne kontrole Ministarstva vanjskih poslova BiH. Naime,
Alkalaj je svojevremeno preuredio rezidencijalni objekat u kojem je
boravio. Izme|u ostalog, parama poreznih obveznika kupovao je
umjetni~ka djela kojima je ukrasio zidove rezidencije. Me|utim,
uspostavilo se da slike nisu originali, a ra~uni koje je Alkalaj
dostavio na pravdanje ministarstvu bili su tako skromni da je
morala biti provedena interna kontrola ~iji su nalazi, umjesto u
tu`ila{tvu, zavr{ili u ladici ministra Mladena Ivani}a. Kada i ako
Alkalaj sjedne u fotelju koju jo{ uvijek grije Ivani}, nema nikakve
sumnje gdje }e zavr{iti nalazi inspektora interne kontrole. (M.F.)

OD OPSADOM
decembar 2006.

IFICILICAJCI
UN-a

RADNICI SARABONA
PROTIV
NOVOKOMPONOVANIH
BIZNISMENA
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET

Apeliram da se ljudi ne prebrajaju po naciji

MUSTAFA ef. CERI], reisu-l-ulema IZ

MODNA LISTA

Omer Behmen
premijera Terzi}a
nazvao modnim
{minkerom

U BOJ U

Klju~ni okr{aj zara}

desi}e se u Doboju n

Vreme{ni penzioner Omer Behmen, jedan od najbli`ih saradnika osniva~a SDA Alije Izetbegovi}a, ne prestaje uveseljavati
~lanove strana~kog Predsjedni{tva. Iako nije ~lan, Behmen uredno
dolazi na sve sjednice Predsjedni{tva SDA i neizostavno se javlja za
rije~, naj~e{}e da bi naru`io neke od strana~kih ~elnika koji mu iz
nekog razloga nisu po volji. Tako se na posljednjoj sjednici
strana~kog Predsjedni{tva Behmen okomio na Adnana Terzi}a

POVRATAK ILI DEFINITIVNI

PORAZ: Dragan ^avi}

Srpska demokratska stranka prolazi kroz jedno od najdramati~nijih razdoblja u svojoj povijesti. Za 16. decembar u
Doboju zakazana je Skup{tina stranke kako bi se izabralo novo
rukovodstvo jer je prije mjesec dana Glavni odbor izglasao
nepovjerenje Predsjedni{tvu i predsjedniku stranke Draganu
^avi}u. Kako saznajemo, frakcijski obra~uni u ovoj stranci
dosti`u vrhunac i ve} danima se vodi verbalni rat na terenu,
me|u osnovnim odborima i delegatima Skup{tine.

POVRATAK OTPISANIH

kojeg je nazvao - modnim {minkerom! Po Behmenu, Terzi} je

sasvim zaslu`eno izostavljen s izborne liste jer ga ionako vi{e
zanimaju modne piste!
Tvoja kravata ko{ta pesto maraka, ko{ulja hiljadu, a odijelo pet hiljada maraka, rekao je Behmen Terzi}u. I kako onda
ima{ pravo udarati sirotinji PDV na hljeb i lijekove? A vi jo{
predla`ete da obnovi mandat! Ma kakav premijer, tebi,
Adnane, treba dati onaj `uti buldo`er u kojem si se sliko s
Paddyjem. Toliko si se s njim vozo, valjda si ga dosad nau~io
voziti.
(M.A.)

12

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Po svemu sude}i, prevladala je frakcija nekada{njeg predsjednika SDS-a tvrdolinija{a Dragana Kalini}a koji od 2004.
godine, kada je smijenjen odlukom OHR-a, `ivi u Beogradu i
~eka povoljnu priliku da ponovo zagospodari strankom. Naime,
Kalini} vjeruje da bi se mogao vratiti u politi~ki `ivot u ljeto
naredne godine kada OHR prestane sa radom u BiH ra~unaju}i
da }e tada i odluke OHR-a postati ni{tavne. Do tada, priprema
teren i namjerava instalirati na ~elo stranke svoje marionete koje
}e kontrolisati iz Beograda. Kalini} na mjestu prvog ~ovjeka
SDS-a `eli vidjeti sada{njeg v.d. predsjednika Mladena Bosi}a
koji je jedan od ~etiri kandidata za budu}eg predsjednika
stranke. Naime, na strana~koj skup{tini 16. decembra, na prijedlog osnovnih odbora za predsjednika }e uz Bosi}a biti
predlo`eni: Obren Petrovi} iz Doboja, Ognjen Tadi} iz Banje
Luke i Radomir Kezunovi} iz Isto~nog Sarajeva. Najve}e {anse

Da je bilo lako napraviti novi ustav BiH, u ovoj

zemlji ne bi ni do{lo do proteklog rata
MILORAD DODIK, premijer RS

ZA[TITA ZA[TITARA

U DOBOJ

}enih frakcija SDS-a

na Skup{tini stranke

Za{titarska agencija Stars iz

Biha}a bez raspisanog tendera
anga`irana na obezbje|enju
Kantonalne bolnice Biha}

SVJESNO KR[ENJE ZAKONA: Direktor

bolnice Samir Muminovi} u dru{tvu
biha}kog na~elnika Hamdije Lipova~e

ima Bosi} koji je kandidat ~ak i ^avi}eve izborne baze,

banjalu~kog gradskog odbora, dok su ostala trojica kandidata
ve} okvalifikovani kao ^avi}evi kadrovi.

KOJI ]E DRAGAN VAN

No, ^avi} ipak ne namjerava prepustiti stranku drugima pa
vodi gr~evitu borbu kako bi onemogu}io odr`avanje Skup{tine.
Uspio je prikupiti dovoljan broj potpisa ~lanova Glavnog odbora kako bi prije skup{tine odr`ali jo{ jednu sjednicu gdje bi se
ponovo raspravljalo o ^avi}evoj ostavci. Namjera je da Glavni
odbor ne prihvati njegovu ostavku uz obrazlo`enje da on ostane
predsjednik stranke do maja naredne godine kada bi trebali biti
zavr{eni unutarstrana~ki izbori. Do tada, ra~una ^avi}, mogao bi
konsolidovati stranku i ponovo preobratiti one koji su se poveli
za Kalini}evim obe}anjima. Kako saznajemo, male su {anse za
to jer je u ovom momentu ^avi} u nemilosti ve}ine ~lanova GO,
ali i skup{tinskih delegata. O~ito svjesni toga, u lobiranje za
^avi}a uklju~ili su se ~ak i predstavnici EUFOR-a u BiH.
Da je ovaj put posrijedi zaista ozbiljan raskol u SDS-u, svjedo~i i to {to je Dragan ^avi} optu`io pojedine ~lanove stranke da
mu rade o glavi. Nakon {to je podnio ostavku obznanio je da je
primio ozbiljne prijetnje i ~ak prozvao Dragana Kalini}a da stoji
iza njih. Kako saznajemo, ^avi} vjeruje da su Kalini} i
strana~ke kolege u koje ubraja i Mirka [arovi}a u te svrhe
anga`ovali zemunski klan!
(S.[.)

Po~etkom decembra, biha}ku Kantonalnu bolnicu Irfan

Ljubijanki} po~eli su osiguravati za{titari agencije Stars iz Biha}a.
Posao osiguranja dodijeljen je bez raspisanog tendera. Zbog ovoga je
za{titarska agencija Asmira Bakra~a Bakra~ Security Biha} pro{le
sedmice podnijela krivi~nu prijavu Sektoru kriminalisti~ke policije
KMUP USK-a zbog kr{enja Zakona o javnim nabavkama.
Kako je mogu}e da privatna firma sa javnom ustanovom zaklju~i
ugovor vrijedan 60 hiljada KM bez tendera, postaje jasnije kada se
otkrije da je vlasnik agencije Stars Almir Tuti}, predsjednik
Savez demobilisanih boraca USK i predsjednik Op}inske komisije za
kadrovsku politiku SDA Biha}. U agenciji Stars Tuti}ev partner je
decertificirani policajac Meho Reki}, koji je istovremeno i predsjednik Upravnog odbora Kantonalne bolnice Biha}!
Vlasnik najve}e za{titarska agencija na podru~ju USK-a
Bodyguard (zapo{ljava preko 170 za{titara) Suad Filekovi} ka`e
da je ovo prvi put da neka od agencija dobije tako vrijedan posao
bez tendera.
Me|utim, direktor biha}ke Kantonalne bolnice Samir
Muminovi} nakon predo~enih informacija tvrdi da je sve ura|eno
po zakonu?!
U augustu ove godine morali smo u skladu sa zakonom
otpustiti naoru`ane ~uvare bolnice i uposliti za{titarsku
firmu. Ta~no je da tender nije raspisan, kao {to je ta~no da je
predsjednik Upravnog odbora bolnice Meho Reki} svojom
odlukom privremeno anga`irao agenciju Stars. Prema
Zakonu o javnim nabavkama to je sasvim legalno do raspisivanja tendera, a tender smo upravo raspisali, tvrdi Muminovi}.
(A.B.)

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

13

MINI MARKET
CARSKA VINA PODRUMA VUKOJE

Na salonu Eureka 2006 u

Briselu vinar iz Trebinja Zoran
Vukoje osvojio Zlatnu medalju
Na ovogodi{njem 55. svjetskom salonu Eureka 2006 u Briselu
Podrum Vukoje iz Trebinja dobio je Zlatnu medalju za prezentaciju i
kvalitet proizvoda. Podrum Vukoje, dobitnik niza doma}ih i internacionalnih priznanja za svoje proizvode (Hercegova~ki vranac,
Hercegova~ka `ilavka, Vukoje chadonnay, Hercegova~ka zlatna loza,
Vukoje bitter: eliksir `ivota), kako smo i pisali u jednom od pro{lih
brojeva Slobodne Bosne, najavio je svoje u~e{}e na pomenutom
sajmu u Briselu kao jedini vinar iz BiH, a prethodno je svoja vrhunska
vina i rakije poslao na ekspertnu analizu i ocjenjivanje u Italiju. Pored
zlatne medalje za prezentaciju i kvalitet proizvoda, vlasniku vinskog
podruma dodijeljen je i Orden za inovacije i stvarala{tvo koji mu je u
briselskoj kraljevskoj pala~i uru~io gradona~enik Freddy Thielemans.

Mislim da svi ljudi trebaju lijepo da

i{}eraju |ubre koje im smeta

PRO ET MISLITE LI DA VLA

OMER BEHMEN, ~lan GO SDA

CONTRA PROBLEM DECERT

MIRSAD KEBO
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH
Apsolutno mislim da vlasti u BiH
imaju snage i hrabrosti da rije{e problem decertificiranih policajaca. Bh.
vlasti su strpljivo ~ekale odgovore
nadle`nih institucija koje su u svijetu
zadu`ene da donesu ovu odluku.
Mogu re}i da }e Vije}e ministara,
prema mojim saznanjima, u nekoliko
narednih dana donijeti odluku o
formiranju komisije koja }e pokrenuti
proces revizije. Doma}e vlasti su tako preuzele odgovornost za
ovaj problem, iako na taj na~in dolaze u koliziju sa odredbama
me|unarodnog prava, ali na{e je moralno pravo da u skladu sa
vlastitim zakonima, koji predvi|aju pravo svakog gra|anina da se
`ali na bilo koju odluku, omogu}imo to i decertificiranim policajcima. Mislim da su na{e vlasti sposobne da polo`e ovaj te`ak ispit
iz ljudskih prava.

DA

@ELJKO KOM[I]
Hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH
Zoran
Vukoje

Nositelji ovog presti`nog priznanja su ljudi koji svojim radom doprinose

razvoju regije u kojoj `ive i oblasti poslovanja u kojoj rade.
Prije Brisela, na salonu vina Winelove u Milanu, u srednjovjekovnoj palati Sorbeloni, Podrum Vukoje na{ao se me|u 30
najboljih selektiranih vinarija iz Evrope. Ocjenu kvaliteta prezentiranih vina vr{io je poznati svjetski degustator, predsjednik ASI
Internacionalnog Udru`enja Sommeliera g. \uzepe Vakarini i jedina
vinarija koja je u{la me|u najbolje, a da nije iz Italije i Francuske,
upravo je Vinarija Vukoje iz Trebinja, ~ija su sva tri vina (Vranac,
@ilavka i Chardonnay) ocijenjena veoma visoko, bodovno u rangu
zlatnih medalja. Na ovoj manifestaciji Vukoje vina su bila bolje
ocijenjena od svih francuskih vina, ka`e Zoran Vukoje.
Podrumi Vukoje Trebinje ve} 25 godina se bave ograni~enom
proizvodnjom vrhunskih vina i alkoholnih pi}a. Bijelo vino @ilavka
Vukoje pobjednik je salona vina posljednje dvije godine u
Beogradu, osvaja~ presti`nih medalja na Beogradskom,
Zagreba~kom, Splitskom sajmu, te 2004. godine progla{ena za
najbolji kvalitet vina u BiH. Podsjetimo, osim u Zagrebu, podrumu
Vukoje iz Trebinja ove godine pripale su medalje za kvalitet i na sajmovima u Beogradu, Novom Sadu, Vr{cu i Splitu, a Podrum Vukoje
je pro{le godine bio najbolje ocijenjen na podru~ju biv{e Jugoslavije.
Posebno priznanje kvalitetu vina Podruma Vukoje odali su francuski enolozi koji su @ilavku Vukoje uvrstili na svjetsku kartu vina u

14

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Vlasti u BiH mogu rije{iti ono {to

tra`e decertificirani policajci. Doma}e
vlasti mogu ispuniti njihove zahtjeve,
a to je da se ispo{tuje zaklju~ak
Parlamenta BiH prema kojem Vije}e
ministara treba formirati komisiju
koja }e izvr{iti reviziju certifikacijskog procesa. Iskreno, ne znam za{to
Vije}e ministara ranije nije to uradilo,
jer su u ovom slu~aju prekr{ena
osnovna ljudska prava, najprije kada je rije~ o zaposlenju, i to je
sramota. Njihovo pitanje se mo`e rije{iti i vlasti mogu uraditi ono
{to oni tra`e, a to je da se provede postupak recertifikacije.

DA

JERKO IVANKOVI]LIJANOVI]
Zastupnik u Parlamentu BiH

DA

Nisam detaljno upoznat sa na~inom

rje{avanja problema decertificiranih
policajaca, ali vjerujem da bi doma}e
vlasti trebale ishoditi rje{enje od institucija koje su za to nadle`ne. Mislim da
se vlasti u ovoj dr`avi trebaju maksimalno potruditi, jer decertificirani policajci imaju osnovno ljudsko pravo na
`ivot i rad.

SDU je potvrdio da je jedina opcija

socijaldemokratije u BiH
SEJFUDIN TOKI], predsjednik SDU

STI U BiH MOGU RIJE[ITI

IFICIRANIH POLICAJACA?

Bordou, kao jedino vino iz BiH. Prije tri godine Podrum Vukoje je
obnovio poznate Carske vinograde, smje{tene na u{}u dvije rijeke Su{ice i Trebi{njice, a koje je krajem 19. vijeka Austrougarska
monarhija proglasila najboljim za `ilavku. Svaka boca vina proizvedena na ovom imanju neizostavno je odlazila na Be~ki dvor. (D.S)
HAENZE VEZE

BRANKO TODOROVI]
Predsjednik Helsin{kog komiteta RS
Da li se demokratsko dru{tvo mo`e
graditi ponekad i sredstvima koja nisu
demokratska, pitanje je koje se postavlja
u BiH ve} deset godina. Drugo pitanje je
da li me|unarodna zajednica, u ovom
slu~aju UN, mo`e priznati neke od svojih gre{aka u BiH i prihvatiti ih upravo u
interesu demokratije, a ne politi~ke
mo}i. Dakle, da li, u ovom primjeru,
neka politika treba da bude izvor ljudskih prava? Ovaj slu~aj pokazuje da bh.
politi~ari moraju preuzeti punu odgovornost i za reforme i za ljudska prava i za budu}nost ove zemlje i jednostavno se prestati oslanjati
na jednu vrstu protektorata. Mislim da bi doma}e vlasti trebale
rije{iti problem decertificiranih policajaca, ali one to ne mogu uraditi pored UN-a, jer me|unarodna zajednica poku{ava graditi
demokratsko dru{tvo sredstvima koja nisu demokratska.

NE/DA

MIRZA KU[LJUGI]
^lan Predsjedni{tva SDP-a
Vlasti u BiH, mimo odluke Vije}a
sigurnosti, nisu u stanju da rije{e problem
decertificiranih policajaca, jer bi time direktno u{li u ingerenciju me|unarodne zajednice. Ve} 2002. godine tada{nji ministar
vanjskih poslova Zlatko Lagumd`ija i ministar Mirsad Kebo uputili su Vije}u sigurnosti odgovaraju}e dokumente i odgovornost
{to se to do sada nije rije{ilo le`i isklju~ivo
na birokraciji UN-a. Kada bi vlasti u BiH poku{ale rije{iti ovaj
problem, naru{ili bi me|unarodne ugovore. Ovo {to sada radi
Mirsad Kebo i ono {to su radili prije njega kada se tek taj problem
pojavio, konkretno {to je uradio Zlatko Lagumd`ija, ustvari je pravi
put. Me|utim, to {to do sada na Vije}u sigurnosti nije pokrenut proces revizije je isklju~iva krivica, ne Vije}a sigurnosti, nego
birokracije UN-a koji se tome suprotstavlja.

NE

LEJLA RED@OVI]MEDO[EVI]
Novinarka

NE

Mislim da je problem decertificiranih policajaca isklju~ivo problem

UN-a i me|unarodne zajednice. Vlasti u
ovoj dr`avi ne mogu rije{iti njihov
problem, iako bi trebali biti anga`irani
na tom pitanju. Ipak, smatram da to
spada u nadle`nost UN-a i da na{e vlasti
ne mogu puno u~initi da se problem
decertificiranih policajaca definitivno
privede kraju.

Predsjednika HNZ-a Milenka

Brki}a najbli`i suradnici optu`ili
za privatizaciju stranke
Naredne subote u Sarajevu }e se odr`ati Tre}i sabor Hrvatske
narodne zajednice (HNZ), na kojem bi, prema informacijama iz ove
stranke, trebao biti smijenjen skoro do`ivotni predsjednik HNZ-a
Milenko Brki}. Brki}evi oponenti koje predvodi Mate Bandur, svojevremeno direktor lokalne televizije u Mostaru a danas privatni
poduzetnik, tvrde da je predsjednik stranku pretvorio u dioni~ko
dru{tvo u kojemu je on naravno ve}inski vlasnik. Njihovo ogor~enje
izazvala je i ~injenica da je Brki} stranku odveo Draganu ^ovi}u
pod skute, a zauzvrat tra`io da mu ovaj honorira ~lanove obitelji
unosnim poslovima i pozicijama. Tako mu je sin Josip Brki} postao
ambasador BiH u [panjolskoj, drugi sin Mario Antonio Brki} glasnogovornik je OHR-a a k}erka Jelena asistentica na FPN-u Sarajevo. Za
Brki}evu smjenu na subotnjem Saboru glasat }e i Milenkovi nekad
odani kadrovi Ante Jerkovi} i Lucija Koroman.
(A.B.)

KURCIJALNI ARGUMENTI

Problemi s formiranjem vlasti

pokazali da Silajd`i}evi argumenti
protiv paketa ustavnih
promjena ne piju vode
Paket ustavnih promjena predlo`en u aprilu ove godine lider
Stranke za BIH Haris Silajd`i} oborio je
s dva argumenta. Prvi se odnosio
na entitetsko glasanje - ina~e predvi|eno Dejtonskim ustavom a koje
lideri {est politi~kih stranaka, zbog
protivljenja Srba, nisu uspjeli eliminirati, dok se drugi argument odnosio na
navodno stvorenu ustavnu
mogu}nost da se raspusti
Parlament BiH. Silajd`i} je
tada tvrdio da takva
mogu}nost ne postoji u
Dejtonskom ustavu. No,
aktuelni doga|aji
demantiraju Silajd`i}a:
iako njegov Dejtonski
ustav nije promijenjen,
Parlament BiH je ve}
sedmicama
Haris
raspu{ten!
(A.M.)
Silajd`i}

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

15

RAT ZA TELEKOM TR@I[TE

DOLASKOM TELEKOM
TR@I[NA VRIJEDNOST ER
Foto: Milutin Stoj~evi}

Premijer Republike
Srpske Milorad Dodik
napravio je odli~an
posao - prodajom
Mobisa inkasirao je
646 miliona eura; na{
novinar analizira kako
}e se prodaja Mobisa
odraziti na tr`i{nu
vrijednost druga dva
operatera u BiH

SPECIJALNE VEZE: Prodaju Mobisa Dodik i

Ko{tunica dogovorili prije nekoliko mjeseci

Samo kupovinom BH Telecom

jednu GSM mre`u u tri susjedn
16

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Kakva je sudbina BH Telecoma i Eroneta

MA SRBIJE PORASLA
RONETA I BH TELEKOMA
Pi{e

Asim Metiljevi}
redsjedniku Vlade Republike Srpske Miloradu Dodiku ne prestaju
stizati ~estitke za briljantno izvedenu prodaju Mobisa, najprofitabilnije kompanije u RS, za
~ije je preuzimanje Telekom Srbije
ponudio iznena|uju}e
visoku cijenu od 646
miliona eura, odnosno 40 posto vi{e od
drugog natjecatelja na tenderu
Telekoma Austrije.
Me|u brojnim ~estitkama posebno
se izdvajaju dvije
upu}ene iz Vlade

Federacije BiH, premijera Ahmeta

Had`ipa{i}a i ministra saobra}aja i komunikacija Ned`ada Brankovi}a, koji su s
posebnom zebnjom i{~ekivali otvaranje
pristiglih ponuda za preuzimanje Mobisa.
Njihove ~estitke su sasvim iskrene jer su
napokon i Had`ipa{i} i Brankovi} mogli
odahnuti: Mobis nije preuzeo austrijski
telekomunikacijski div nego dr`avna
kompanija iz Srbije s prili~no skromnim
tehnolo{kim i finansijskim potencijalom,
koja ne mo`e ozbiljnije ugroziti tr`i{nu
vrijednost ostala dva telekom operatera u
ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu - BH
Telecom i Eronet.

ARAN@MAN
DODIK - KO[TUNICA
Jo{ prije nekoliko mjeseci kada je
premijer RS Milorad Dodik otkrio da
namjerava u`urbano prodati najve}u
zlatnu koku RS, federalni premijer
Had`ipa{i} i resorni ministar Brankovi}
na{li su se na udaru `estoke kritike
temeljene na pretpostavci da }e
Dodikova prednost prvog poteza biti
kobna za BH Telecom i Eronet.
Kriti~ari su naime polazili od pretpostavke da }e kupac Mobisa biti neka
od kompanija iz evropskog telekomunikacijskog vrha koja bi novim uslugama, ni`im cijenama i agresivnim
marketingom u kratkom roku bez
ve}ih otpora mogla pokoriti tr`i{te
BiH i opasno devalvirati vrijednost
druga dva operatera u ve}inskom
dr`avnom vlasni{tvu - BH Telecoma i
Eroneta. Procjene o slabljenju tr`i{ne
vrijednosti BH Telecoma i Eroneta kretale su se u rasponu od 200 do ~ak 500
miliona eura!

Iako se u visokim diplomatskim krugovima odmah nakon raspisanog tendera

za Mobis pojavila informacija da su dva
premijera, Milorad Dodik i Vojislav
Ko{tunica, dogovorili formiranje jedinstvene prekodrinske telekom kompanije
(s tom je informacijom prva u javnost
iza{la Slobodna Bosna), u takav, za
Federaciju BiH, puno povoljniji ishod
malo je ko povjerovao.
Vjerovalo se naime da Telekom Srbije
s godi{njim neto profitom od stotinjak
miliona eura nema nikakvih izgleda da u
slobodnoj i fer utakmici porazi neku od
mo}nih evropskih kompanija ~iji se
godi{nji neto profit mjeri milijardama
eura. No, upravo se to desilo: Telekom
Srbije istaknuo je cijenu nedosti`nu i za
mo}ni Telekom Austrije!

POLITIKA ISPRED
EKONOMIJE
Nekoliko je ~injenica presudno uticalo na ovakav, za RS ali i cijelu BiH,
izuzetno povoljan ishod tenderskog nadmetanja za preuzimanje Mobisa.
U pozadini senzacionalno visoke
ponude srbijanske kompanije prvenstveno treba tra`iti politi~ke, pa tek onda
ekonomske motive.
Vladaju}a garnitura u Srbiji ve} dulje
vrijeme trpi `estoke kritike patriotski
orijentirane opozicije, od radikala do
socijalista, koji joj spo~itavaju masovnu
rasprodaju Srbije i potpuni gubitak
ekonomskog suvereniteta. Zamjera joj
se na rasprodaji duhanske i pivarske
industrije, cementara i `eljezara, rudnika i
naftne industrije, prehrambenih kombinata i banaka, dviju od tri GSM mre`a...
Rije~ju, sve profitabilne kompanije u

ma Austrijanci mogu izgraditi

ne dr`ave-Hrvatskoj, BiH i Srbiji
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

17

RAT ZA TELEKOM TR@I[TE

Srbiji preuzeli su stranci pa Tomislav

Nikoli}, lider Radikala, najja~e opozicione stranke u Srbiji, svoju predizbornu
kampanju gradi na ubita~noj poruci:
Prodali ste sve, Srbiju ste doveli do prosja~kog {tapa a sad merkate i taj {tap!
Vladaju}oj garnituri u Srbiji, kao
`ednome voda, trebao je suprotan primjer: da neka srbijanska kompanija iza|e iz
nacionalnih okvira i zapo~ne ekspanziju
na regionalno tr`i{te i time makar malo
ubla`i i relativizira ubita~nu retoriku
tamo{nje opozicije. Jo{ prije nekoliko
mjeseci s premijerom RS Miloradom
Dodikom dogovorili su preuzimanje
Mobisa i stvaranje mo}ne telekomunikacione korporacije - najve}e u regiji kako ponosno ponavlja premijer Srbije
Vojislav Ko{tunica. ^ak je tajming prodaje Mobisa pode{avan prema tajmingu
izborne kampanje u Srbiji: kada su izbori
prolongirani za dva mjeseca, i Dodik je za
dva mjeseca prolongirao otvaranje
pristiglih ponuda...
No, zahvalnost za neo~ekivano visoku
cijenu postignutu za Mobis, premijer RS
Milorad Dodik ne duguje samo svom
srbijanskom kolegi Vojislavu Ko{tunici,
nego i konkurentskoj kompaniji Telekomu Austriji. Naime, tendersku
dokumentaciju za Mobis preuzelo je ~ak
osam inostranih kompanija, no s konkretnom ponudom iza{le su samo dvije Telekom Srbije i Telekom Austrije. Da su
kojim slu~ajem od tendera odustali i
Austrijanci, Dodik bi za Mobis dobio
barem 200 miliona eura manje! U
Telekomu Srbije bili su svjesni golemog
interesa Telekoma Austrije za pozicioniranje na tr`i{tu BiH i zbog straha da }e
Austrijanci za preuzimanje Mobisa odrije{iti kesu nisu smjeli rizikovati pa su
ponudili nedosti`nih 646 miliona eura!
Ekonomisti u Srbiji su izra~unali da je
Mobis pla}en 40 posto vi{e od berzanske
vrijednosti dionica, {to rje~ito govori koliko
je vladaju}oj garnituri u Srbiji bilo stalo do
ove transakcije preko koje poku{avaju
izgraditi pobjedni~ku predizbornu pri~u o
svekolikoj snazi srpske privrede i Srbiji kao
ekonomskom lideru Balkana.

IZAZOV ZA TELEKOM
AUSTRIJE
Kako }e se ova transakcija odraziti na
tr`i{nu vrijednost druga dva GSM operatera u BiH?
U BH Telecomu, vode}oj telekom
kompaniji u BiH s tr`i{nim udjelom od 52
posto, prodaju Mobisa do~ekali su s
vidnim olak{anjem. Sasvim su naime
uvjereni da Telekom Srbije ne mo`e
ozbiljnije ugroziti njihovu tr`i{nu dominaciju i da se u skoroj budu}nosti ne}e
nametnuti kao tr`i{ni lider. Procjene

18

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

TRI PORAZA BORISA NEM[I]A

Ho}e li se Sarajlija Nem{i}

iskupiti u rodnom gradu
Sarajlija Boris Nem{i}, iznimno
uspje{ni predsjednik Uprave Telekom
Austrije, pretrpio je tri te{ka uzastopna
poraza na tr`i{tu BiH i Srbije. Prije nekoliko
godina Nem{i} je preko nekada{njeg namjesnika u BiH, Austrijanca Wofganga
Petritscha uspio isposlovati licencu za
tre}u GSM mre`u u BiH, no tada{nja vlast
Alijanse tome se odlu~no suprotstavila i
aran`man je propao.
Nedavno se u Srbiji Nem{i} nadmetao
za preuzimanje mre`e Mobi 63 bra}e Kari},
ali njegova cijena bila je upola lo{ija od
norve{kog Telenora pa se Nem{i}ev
Telekom Austria morao pomiriti s
~injenjenicom da }e u Srbiji krenuti od nule
- izgradnjom potpuno nove GSM mre`e za
~iju su licencu platili 320 miliona eura.
Napokon, Nem{i} je i po drugi put
pora`en u BiH kada je za preuzimanje
Mobisa ponudio 40 posto manje novca od
Telekoma Srbije.
No, uprkos te{kim porazima, Telekom
Austria jo{ uvijek ima najve}e {anse za
lidersku poziciju jer bi eventualnom kupovi-

temelje na realnim ~injenicama: za preuzimanje Mobisa Telekomu Srbije potreban

je kredit od preko 600 miliona eura, a s
tako velikim kreditnim optere}enjem ni
puno sna`nije kompanije ne mogu
ra~unati na brzi tr`i{ni proboj. Tim prije
{to u pogledu tehnolo{ke razvijenosti, BH
Telecom i Eronet ni najmanje ne zaostaju
za svojim novim prekodrinskim
konkurentom. Dapa~e, situacija je upravo
obrnuta! Kao klju~ni tr`i{ni hendikep
Telekoma Srbije isti~u osjetno lo{iju
telekom infrastrukturu u Republici
Srpskoj: naprimjer, samo u Banjoj Luci
postoji preko 100.000 dvojnih pretplatnika (dva broja na istoj telefonskoj parici)
{to onemogu}ava ili pak usporava
uvo|enje ~itavog niza modernih telekom
usluga i servisa. Tako|er, i Mobis i
Telekom Srbije oslanjaju se na sli~nu
tehnolo{ku platformu (Siemens) pa ni tu
ne mo`e biti ve}ih iznena|enja.
Jedina prednost Telekoma Srbije bit
}e ne{to ni`e cijene telefonskih poziva
izme|u BiH i Srbije. Naime, u ukupnom
prihodu BH Telecoma ostvarenom od
me|unarodnih poziva, Srbija u~estvuje sa
10 posto, {to nije zanemarljiv iznos.
No, ta bi se prednost Telekoma Srbije
mogla ~ak pozitivno odraziti na ukupnu

nom BH Telekoma jedini imao jednu mre`u

u tri dr`ave ~ime bi zadobio nenadoknadivu
prednost nad ostalim konkurentima.

POPRAVNI U SARAJEVU:
Nekoliko poraza na tenderima
Nem{i} }e poku{ati nadoknaditi
kupovinom BH Telecoma

vrijednost telekomunikacijskog tr`i{ta

BiH i posebno BH Telecoma i Eroneta.
Treba naime imati u vidu ~injenicu da
u Srbiji, pored dr`avnog Telekoma Srbije,
postoje jo{ dva privatna telekom operatera
- oba u inostranom vlasni{tvu: norve{ki
Telenor je za 1,5 milijardi eura preuzeo
Kari}ev Mobi 63 dok je Telekom Austria
licencu za izgradnju nove, tre}e telekom
mre`e nedavno platio 320 miliona eura.
Kupovinom Mobisa, Telekom Srbije
stekao je zna~ajnu prednost na tr`i{tu
Srbije jer }e pretplatnicima s obje strane
Drine nuditi neuporedivo ni`e cijene telefonskih usluga izme|u Srbije i BiH.
Telekom Austria i Telenor taj hendikep
mogu nadoknaditi samo na jedan na~in:
vlastitim pozicioniranjem na tr`i{tu BiH,
dakle preuzimanjem BH Telecoma ili
Eroneta. Ovo osobito va`i za Telekom
Austrije koji je ve} pozicioniran na
tr`i{tu Hrvatske i Srbije pa bi,
pozicioniranjem i u BiH, jedini imao
jedinstvenu mre`u u tri dr`ave:
Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Ali kako je
Eronet odranije upao u mre`u vlasni~kih
odnosa s Deutsche Telekomom,
Austrijanci svoj cilj - izgradnju jedinstvene mre`e u tri dr`ave - mogu ostvariti
samo preuzimanjem BH Telecoma.

UPAD U PRAVNI SISTEM

PRAVOSUDNI P
Foto: Mario Ili~i}

Formiranjem Specijalnog
tu`ila{tva Republike
Srpske premijer Milorad
Dodik potkopava temelje
tek uspostavljenog
dr`avnog Tu`ila{tva BiH;
analiza na{e
novinarke otkriva da se
nadle`nosti entitetskog
tu`ila{tva u potpunosti
preklapaju s nadle`nostima dr`avnog tu`ila{tva
Pi{e

Suzana [a~i}
inilo se da }e formiranje
Specijalnog tu`ila{tva Republike Srpske biti samo prazno
obe}anje premijera RS Milorada Dodika jer uz postoje}e
dr`avno Tu`ila{tvo nije postojala nikakva
zakonska utemeljenost, niti potreba za
njim. Me|utim, ono je ipak formirano,
prihva}eno od strane Visokog sudskog i
tu`ila~kog vije}a i pro{log mjeseca je
po~elo sa radom bez obzira {to se u
nadle`nostima dijelom poklapa sa
Tu`ila{tvom BiH.
Time je premijer Republike Srpske
uspio u svojoj nakani da od dr`avnog
suda i Tu`ila{tva preuzme dio ingerencija
i formira svojevrsnu parainstituciju iako
po Dejtonskom sporazumu i postoje}im
zakonima nije imao nikakvo upori{te za
to. Dr`avni sud BiH je jedan od
najva`nijih projekata koji je realiziran u
postratnoj Bosni i Hercegovini i mukotrpno su uspostavljane njegove nadle`nosti
procesuiranja ratnih zlo~ina, te organizovanog kriminala, korupcije i privrednog
kriminala. Kona~no je postao nezaobilaz-

SAM SVOJ GAZDA:

Milorad Dodik
neometano gradi
svoj zakonsko-pravni
okvir u RS

Me|unarodna zajednica nijemo posmatra Do

20

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Za{to je Dodiku potrebno Specijalno tu`ila{tvo

PARALELIZAM
na i prihva}ena pravna ~injenica na prostoru cijele dr`ave, a tada premijer
Republike Srpske formira Specijalno
tu`ila{tvo sa prili~no nejasnim nadle`nostima u odnosu na Tu`ila{tvo BiH.

REVAN[ TEGELTIJI
Mada se o~ekivalo da ovu Dodikovu
avanturu zaustavi Visoko sudsko i
tu`ila~ko vije}e, to se nije desilo. Sve {to
je u~inilo ovo vije}e bilo je da se oglasi na
(nelegalan) izbor glavnog tu`ioca Milana
Tegeltije, dotada{njeg banjalu~kog
okru`nog tu`ioca, i to mjesec dana nakon
{to je izglasan zakon u Skup{tini RS i
formirana ova institucija. Naime, predsjednik ovog vije}a Branko Peri} reagirao
je tek kada je to uistinu morao, odnosno,
kada su me|unarodni zvani~nici upozorili
da se radi o nelegalnom imenovanju jer je
Tegeltiju imenovao glavni tu`ilac Republike Srpske Amor Buki}, a ne VSTV u
~ijoj je to nadle`nosti. Vije}e je poni{tilo
Buki}evu odluku da bi, nekoliko mjeseci
kasnije, javnim konkursom oni odabrali
specijalnog tu`ioca RS. Bio je to tu`ilac
Okru`nog tu`ila{tva u Banjoj Luci
Miodrag Baji} koji je, iako bez ve}eg
tu`ila~kog iskustva, pokazao profesionalnost i hrabrost u obra~unu sa banjalu~kom automafijom. Kako saznajemo iz
izvora bliskih VSTV-u, premijer Dodik
nije bio odu{evljen ovim izborom jer je
on na tom mjestu `elio isklju~ivo
Tegeltiju. Upravo je on bio tu`ilac u procesu koji se protiv Dodika vodio pred
banjalu~kim sudom za djela koja je
po~inio u vrijeme kada je prvi put bio
imenovan za predsjednika Vlade RS.
Zbog toga je VSTV bio rezervisan prema
ovom tu`iocu. Naime, u ovom procesu
Dodik je oslobo|en pa su postojale sumnje da je tu`ilac Tegeltija prikrio odre|ene
dokaze koji su govorili protiv Dodika i da
mu se premijer `eli odu`iti za to. Da bi
VSTV prihvatio Specijalno tu`ila{tvo RS
i izabralo tu`ioce, zahtijevali su izmjenu
postoje}eg Zakona o suzbijanju organizovanog kriminala i najte`ih oblika privrednog kriminala {to je i ura|eno i zapre-

ka vi{e nije bilo. Tako je nova tu`ila~ka

institucija stvorena bez ve}eg otpora
VSTV-a i me|unarodne zajednice i
uvr{tena na spisak bud`etskih korisnika
Vlade RS uz stavku da }e poreske
obveznike ko{ati novih 4,12 miliona KM.
Predsjednik VSTV-a Branko Peri} nije
`elio za na{ list komentarisati formiranje
ovog tu`ila{tva no, portparol VSTV-a
Admir Katica iznio je stav ove institucije:
VSTV podr`ava intenciju Republike
Srpske da se ciljano bori protiv organizovanog kriminala i dobro je da se
uspostave zakonski okviri za to. Katica
je ustvrdio da ne postoje preklapanja
nadle`nosti ovog tu`ila{tva sa Tu`ila{tvom BiH. Na{i izvori bliski VSTV-u
navode da je Dodik svoju zamisao o
Specijalnom tu`ila{tvu realizirao zahvaljuju}i prijetnjama da }e skresati bud`et
namijenjen pravosu|u. Mada su plate u
pravosu|u zagarantovane zakonom koji

je nametnuo OHR, premijer RS je mogao

ograni~iti bud`et jer su za isplate nadle`ni
entiteti. Imenovanje tu`ilaca Specijalnog
tu`ila{tva izvr{eno je 2. oktobra ove
godine. Tek postavljeni glavni tu`ilac
Miodrag Baji} tada je najavio da }e
krenuti u istrage koje niko nije smio,
znao ili htio provesti. Smjestili su se u
prostorije nekada{njeg Ministarstva
odbrane RS, preuzeli nekoliko predmeta
iz okru`nih tu`ila{tava u Banjoj Luci,
Bijeljini i Trebinju i zvani~no po~eli sa
radom.

KRIMINAL
NE POZNAJE GRANICE
U razgovoru za na{ list tu`ilac Baji} je
istakao da ne oduzimaju nadle`nosti
Tu`ila{tvu BiH jer je sve zakonski jasno
odre|eno i sa njima imaju partnerski
odnos. O partnerskom odnosu govorio je
za na{ list i glavni tu`ilac Tu`ila{tva BiH

SPORNA IMENOVANJA U SPECIJALNOM TU@ILA[TVU

Geograf imenovan za
specijalnog istra`itelja
Iako specijalni tu`ilac Baji} najavljuje
beskompromisni obra~un sa kriminalom u
RS, za {efa svih istra`ilaca Specijalnog
tu`ila{tva imenovao je Darka Ili}a, dosada{njeg pomo}nika {efa banjalu~kog
odjela OSA-e Trifka Buhe, koji je u
izvje{tajima EUFOR-a ozna~en kao policajac sklon kriminalu i korupciji. Ili} je godinama bio na~elnik op{teg kriminaliteta u
CJB Banja Luka i na toj poziciji je
sara|ivao sa tu`iocem Baji}em koji je u to
vrijeme bio okru`ni tu`ilac. Zajedno su
u~estvovali u dvije akcije na suzbijanju
automafije (Bumerang i Falsifikat) i od
tada su postali bliski prijatelji.
Zahvaljuju}i tome, Ili} se na{ao u
Specijalnom tu`ila{tvu iako je dovo|en u
vezu sa banjalu~kim kriminalnim

podzemljem o ~emu je EUFOR ~ak obavijestio i MUP RS.

Na na{ upit kako je mogao imenovati
policajca koji je optu`en za korupciju, tu`ilac
Baji} nam je odgovorio: To su obi~ne gluposti. Ili} i ja smo zajedno radili na
hap{enju automafije dok sam bio tu`ilac
u Okru`nom tu`ila{tvu u Banjoj Luci, a
on na~elnik banjalu~ke krim policije. To
je zavr{eno pravosna`nim presudama
zahvaljuju}i nama dvojici.
Me|utim, Baji}evo imenovanje upitno je
i sa proceduralnog stanovi{ta jer je konkursom propisano da istra`ilac mora imati godinu dana rada u struci i to sa visokom
stru~nom spremom a Ili} je tek u aprilu ove
godine ekspresno diplomirao geografiju na
Mostarskom sveu~ili{tu?!

odikov bahati upad u pravosudni sistem BiH

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

21

UPAD U PRAVNI SISTEM

MIODRAG BAJI], SPECIJALNI TU@ILAC RS

Mi smo partneri Tu`ila{tvu BiH

Da li su ispunjeni svi uslovi za rad Specijalnog tu`ila{tva RS?
Jo{ uvijek nisu, u fazi smo opremanja prostora i prijema radnika.
Do sada je primljen dio administracije i nekoliko tu`ila~kih istra`ilaca,
a Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e raspisalo je konkurs za prijem jo{
dva tu`ioca tako da }e nas ukupno biti osam. Me|utim, po~eli smo
sa radom prije 20-ak dana preuzev{i nekoliko slu~ajeva iz okru`nih
tu`ila{tava u Banjoj Luci, Trebinju i Bijeljini. Sada radimo na razbijanju lanaca {verca cigareta i droge i mada su istrage u po~etnoj fazi,
ve} imamo 20 osoba u pritvoru.
Koje su nadle`nosti va{eg tu`ila{tva?
Na{a nadle`nost je samo organizovani kriminal, ne bavimo se
slu~ajevima ratnog zlo~ina. Radimo po istom principu kao Tu`ila{tvo
BiH, samo smo uspostavljeni na specijalan na~in.
[ta je to specijalno u va{em slu~aju?

Specifi~ni smo po mjestu nadle`nosti jer pokrivamo samo teritoriju Republike Srpske, ali i po predmetima jer se bavimo isklju~ivo
slu~ajevima organizovanog kriminala i najte`ih oblika privrednog
kriminala. Rade}i na najte`im slu~ajevima, poma`emo okru`na
tu`ila{tva koja su pretrpana brojnim predmetima.
Zar to nisu nadle`nosti Suda BiH? ^ak je i Visoko sudsko
i tu`ila~ko vije}e u po~etku bilo protiv formiranje Specijalnog
tu`ila{tva RS?
Specijalno tu`ila{tvo je prihva}eno od strane VSTV-a i oni su
izabrali mene za glavnog specijalnog tu`ioca jer su procijenili da }u
uspje{no obavljati ovaj posao. Oni su odbili imenovanje prvog tu`ioca
zbog procedure izbora tako da je u me|uvremenu promijenjen zakon
i izbor je druga~ije i{ao, javnim konkursom koji je raspisao VSTV.
Kako se finansira va{e tu`ila{tvo?
Iz bud`eta Vlade RS. Iako imamo mogu}nost da primanja
pove}amo i do 30 posto, do sada tu mogu}nost nismo koristili jer nije
bilo rada na predmetima.
^ini se da ipak preuzimate dio nadle`nosti dr`avnog
Tu`ila{tva. Koja je svrha va{eg postojanja?
Ne ulazimo u nadle`nost Tu`ila{tva BiH jer mi radimo samo
predmete vezane za RS. Tu nema sukoba interesa i imamo izuzetnu
saradnju zasnovanu na partnerskim odnosima. Svako radi svoje
istrage a po potrebi ustupamo predmete jedni drugima o ~emu
odlu~ujemo tu`ilac Marinko Jur~evi} i ja. Sada radimo zajedno na
jednoj istrazi, rije~ je o razbijanju lanca {verca cigareta pa }emo
odlu~iti ko }e preuzeti predmet.
Nije mi ba{ jasno. Ako se i va{e i dr`avno Tu`ila{tvo bave
organizovanim kriminalom, koje slu~ajeve vodite vi a koje
dr`avni tu`ioci?
To je jasno. Mi se ne mije{amo u slu~ajeve ratnog zlo~ina,
me|uentitetski kriminal i krijum~arenje ve} radimo samo organizovani kriminal na prostoru RS.

[TA JE SPORNO:
Na{ Sud ja~a pravnu
sigurnost gra|ana
u cijeloj BiH

Marinko Jur~evi} koji, me|utim, nije

odu{evljen formiranjem Specijalnog
tu`ila{tva RS. Ja sam za ja~anje kapaciteta u Tu`ila{tvu BiH, posebno u odjelu za
gospodarski kriminal, kriminal i korupciju, rekao je Jur~evi} koji, kao i predsjednica Suda BiH Medd`ida Kreso, smatra da
je to upad u pravosudni sistem BiH.
Me|utim, Dodikovo Specijalno tu`ila{tvo
postalo je realnost i sada sa Tu`ila{tvom
BiH vodi ~ak i zajedni~ke istrage.
Iako tu`ilac Baji} isti~e da su
nadle`nosti precizirane, pravni izvori

22

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Ako je tako, ko je onda trebao voditi, recimo, slu~aj

Du{ani}, vi ili Sud BiH, koji je procesuirao ovaj predmet?
Slu~aj Du{ani} je rije{en prije nego {to je uspostavljeno ovo
tu`ila{tvo. Organizovani kriminal je na{a nadle`nost. Bitno je napraviti selekciju, da mo`emo biti ekspeditivni i efikasni, a ne pretrpani
predmetima kao okru`na tu`ila{tva. Mislim da bi optimalno bilo da
godi{nje radimo na 50-ak predmeta. Sada smo anga`ovani tek na
desetak slu~ajeva.

koje smo konsultovali misle da to nije

tako. Organizirani kriminal nadle`nost
je dr`avnog Tu`ila{tva i kako razgrani~iti onaj koji je isklju~ivo vezan
za Republiku Srpsku? Uzmimo primjer {verca cigareta i istragu koju zajedni~ki vode dr`avno i ovo tu`ila{tvo.
Zar {verc cigareta koje prelaze
dr`avnu granicu BiH mo`e biti slu~aj
entitetskog tu`ila{tva, a ne dr`avnog, i
zar takav {verc nije atak na privredni
sistem cijele BiH a ne samo jednog
entiteta?

Slu~ajevi koje najavljuje ovo

tu`ila{tvo sigurno su mogli biti procesuirani na dr`avnom nivou kao {to su
istrage po revizorskim izvje{tajima o
poslovanju Elektroprivrede RS i {tetni
ugovori sa britanskom firmom Energy
Financing Team, te slu~ajevi Telekoma
Srpske, [uma Srpske, Rafinerije nafte u
Brodu ili @eljeznica RS. Ovako, sti~e se
utisak da je u pitanju privatno (Dodikovo)
tu`ila{tvo koje }e izuzimati predmete
kako bi gonilo njegove politi~ke protivnike ili za{titilo saveznike.

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

23

NOVI SEKSUALNI SKANDAL

Ovih je dana na adresu

Helsin{kog komiteta za
ljudska prava BiH te
Ureda Ombudsmena BiH
upu}eno dramati~no
intonirano pismo biv{e
uposlenice Uprave za
indirektno oporezivanje
koja nedvosmisleno tvrdi
da je ostala bez posla
samo zato {to je odbila
nemoralnu ponudu
svog {efa KEMALA
^AU[EVI]A

Foto: Milutin Stoj~evi}

JE LI [EF DR@AVNIH POREZA

SEKSUALNO UCJENJIVAO RAD

Pi{e

Nedim Hasi}
narednim }e danima, po svemu
sude}i, Upravu za indirektno
oporezivanje
BiH
(UIO)
potresti jo{ jedan skandal vezan
za navodne postupke njezina
direktora Kemala ^au{evi}a. Sarajka
Jasminka Mujki}, nekada{nja pripravnica
u UIO, u augustu ove godine ostala je bez
posla u ovoj slu`bi, kako tvrdi, isklju~ivo
samovoljom direktora ^au{evi}a, i zbog
toga }e podnijeti sudsku tu`bu, a kako
saznajemo, nije nemogu}e da protiv
^au{evi}a u narednim danima bude
podnesena i tu`ba za seksualno
uznemiravanje uposlenica UIO.

TE[KE OPTU@
I NEMU[TA ODBRA
Kemal ^au{evi}, dire
Direkcije za indirek
oporezivanje

LABAVI KRITERIJI
Jasminka Mujki} jedina je, kako tvrdi,
od 164 pripravnika u ovoj slu`bi kojoj
nije produ`en ugovor. Tvrdi kako je za to
zaslu`an isklju~ivo direktor UIO Kemal
^au{evi}, koji samovoljno odlu~uje ko }e
biti primljen na posao a ko ne, te u koje }e
carinske ispostave uposlenici biti premje{teni. Danas u UIO rade ljudi sa
zavr{enom Likovnom akademijom,
biolozi i mnogi drugi koji s tim poslom

24

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

nemaju nikakve veze, dok se ekonomiste

otpu{ta i {ikanira, ka`e Mujki}eva,
dodaju}i kako je UIO postala
^au{evi}eva privatna firma. Jasminka
tvrdi kako je isklju~ivo ^au{evi}evom
odlukom, umjesto u Sarajevu gdje je trebala raditi, preba~ena u Banju Luku, a
nakon toga i u Zenicu. Nakon {to se `alila
na takvu odluku, jer u Banjoj Luci nije
imala gdje ni prespavati, jednostavno joj
je kazano da ako mo`e ostane raditi, a
ako ne, neka ide tra`iti posao koji joj je
bli`i ku}i. Poja{njava da se kandidatima
radno mjesto dodjeljuje na osnovu prebivali{ta, a s obzirom da ona sa suprugom
`ivi u Sarajevu, nije bilo nikakve logike
da je se prebacuje bilo gdje drugo. Kada
sam poslije petnaest dana preba~ena u
Zenicu, kazano mi je da je time respektovana moja `elja, iako ja nikada nisam

tra`ila da tamo radim, ka`e nam

Mujki}eva. Dodaje kako je nakon isteka
pripravni~kog sta`a, kao i svi ostali
suradnici, o~ekivala da potpi{e ugovor o
stalnom zaposlenju no, kako tvrdi, jedina
je od svih ostala bez posla, i to isklju~ivo
^au{evi}evom voljom. Kada se to desilo, svi su bili iznena|eni, i moj {ef u
Sarajevu Edin Cernica i {efica u Zenici
Dika Mahmutovi}. Svi su mi oni napisali
izvrsne preporuke kao i profesori sa
Ekonomskog fakulteta, no to ^au{evi}u
nije ni{ta zna~ilo. On sam odlu~uje ko je
podoban za posao a ko ne i nikome za
svoje postupke ne odgovara.

DR@AVA NEMA
ODGOVOR
Nakon {to je krajem augusta ove
godine ostala bez posla, Mujki}eva je

Indirektna ponuda direktora za indirektno povezivanje

^AU[EVI]
NICE

@BE
NA:
ktor
ktno
BiH

bezuspje{no poku{avala tra`iti poja{njenje

za takav postupak od direktora ^au{evi}a
, no nikada ga nije dobila. Tada se
odlu~ila `aliti Peteru Nichollu, predsjedniku Upravnog odbora UIO, zatim
tada{njem ~lanu Predsjedni{tva BiH
Sulejmanu Tihi}u, te Ombudsmenima
BiH i Jakobu Finciju, direktoru Agencije
za dr`avnu slu`bu. Reagirali su jedino
Ombudsmeni, a Finci mi je kazao kako je
on u ovom slu~aju potpuno bespomo}an
te da nema na~ina da bilo {ta u~ini, ka`e
nam Mujki}eva. To je jasna poruka
svima da bje`e iz ove zemlje, jer kada u
takvoj slu`bi osoba takvih manira kakav
je ^au{evi} mo`e raditi {ta ho}e, onda
nam je svima jasno da nemamo ovdje {ta
raditi. Odlu~ila sam podi}i tu`bu na sudu,
ali moram priznati da sam pesimista kada
je u pitanju njen ishod.
Iz kabineta direktora UIO Kemala
^au{evi}a tvrde kako po prvi put ~uju za
nakanu Jasminke Mujki} da }e podnijeti
tu`bu zbog neprodu`ivanja ugovora i seksualnog nasilja, dodaju}i kako su za njih
te optu`be u potpunosti neutemeljene.
Iako je gospo|a Mujki} aplicirala na
radno mjestu pripravnika u UIO u Banjoj
Luci, odmah na po~etku pripravni~kog
sta`a je zatra`ila premje{taj u mjesto prebivali{ta, u Zenicu. Samo zbog toga {to je

gospo|a Mujki} insistirala na premje{taju

zbog porodi~nih problema, iza{lo joj se u
susret da pripravni~ki sta` odradi u Zenici
iako trajno nije postojala potreba za
takvim radnim mjestom. Logi~no je da je
u toj situaciji, nakon isteka jednogodi{njeg ugovora, gospo|i Mujki} prestao
radni odnos, stoji u saop}enju koje nam
je poslato iz ^au{evi}evog kabineta. U
tom se saop}enju dalje navodi: Gospo|a
Mujki} nije jedina kojoj je po zavr{etku
pripravni~kog sta`a prestao radni odnos u
UIO. Zakonske osnove kad je u pitanju
odra|ivanje pripravni~kog sta`a su posve
jasne i mislimo da se u ovom slu~aju ne
mo`e govoriti ni o kakvoj diskriminaciji
po pitanju spola, niti po bilo kakvoj drugoj osnovi. Ukoliko UIO bude raspisivala
drugi konkurs, gospo|i Mujki} ostaje
otvorena mogu}nost da aplicira za radno
mjesto na lokaciji na kojoj }e radne
du`nosti mo}i uskladiti s porodi~nim
obavezama.
S druge strane, u Ku}i ljudskih
prava, koja djeluje u sklopu Helsin{kog
komiteta za za{titu ljudskih prava,
potvr|eno nam je kako je Jasminka
Mujki} podnijela pritu`bu zbog
otpu{tanja s posla. Pravnica Ku}e ljudskih prava Branka Ini} kazala nam je
kako je proces pretresanja slu~aja u toku
te da se provjeravaju navodi iz pritu`be.
Prijava je podnesena u pro{li ponedjeljak, obavljen je razgovor i sada je u toku
preispitivanje cijeloga slu~aja, ka`e
Branka Ini}, poja{njavaju}i: Pod
preispitivanjem se podrazumijeva provjera svih navoda iz tu`be, tra`enje
dokaza za njih kada je u pitanju diskriminacija na radnom mjestu, ali i navodi
vezani za seksualno uznemiravanje ove

PET NAJLJEP[IH
MISLI I IZJAVA
KEMALA ^AU[EVI]A

Novinarska
|ubrad i
druge
dosjetke
zAko me ne prestanete prozivati, do}i
}u u redakciju Slobodne Bosne i sve
}u vas zguziti. (^au{evi}, telefonska prijetnja uredni{tvu SB)
zKo izbjegava platiti porez dr`avi,
haram mu bilo. (^au{evi} u televizijskoj emisiji)
zPonosan sam {to sam bio u Armiji
BiH; {ta sam drugo trebao?!
(^au{evi} u ispovijesti za medije)
zGospodine, vi ste obi~no |ubre.
(^au{evi} u razgovoru sa novinarom
FTV BiH Sanjinom Be}iragi}em)
zDraga @eljka, Kemo vrijedi za dvojicu
- prije mene su radila dvojica koji su
imali platu od 4 hiljade maraka. Ja
}u raditi za 5 hiljada da bih dr`avi
u{tedio 3 hiljade.
(^au{evi} u razgovoru za Televiziju
Republike Srpske)

BANJA LUKA - SARAJEVO

Foto: Mario Ili~i}

^au{evi} je tra`io
previ{e?!

Odgovaraju}i na pismo direktora UIO

Kemala ^au{evi}a u kojem se osporava njena
profesionalna kompetentnost, gospo|a
Jasminka Mujki}, pored svih profesionalnih
argumenata i preporuka koje je prilo`ila, u
nekoliko navrata koristila je i formulaciju da
su u njenom otkazu presudili Vama dobro
znani razlozi. Premda u razgovoru za na{
list nije `eljela pojasniti su{tinu dobro
znanih razloga, saznajemo da je direktor
^au{evi} tokom zajedni~kog putovanja
Mujki}ki dosta grubo iznio uvredljivu
nemoralnu ponudu, koju je ova
uposlenica sa gnu{anjem i
^EKA ODGOVOR OMBUDSMENA I HELSIH[KOG
prezirom odbila!
KOMITETA: Jasminka Mujki}, biv{a radnica UIP,
optu`uje direktora ^au{evi}a

nekada{nje
uposlenice
Uprave za indirektno
oporezivanje.
Dodaju}i kako prije okon~anja istrage
ne `eli komentirati detalje cijelog
slu~aja, Branka Ini} zaklju~uje kako
ima osnova da se podigne sudska
tu`ba. Mi smo ipak preozbiljna institucija da bismo komentirali slu~aj koji
je u toku, ali moram kazati kako su
dokazi koje smo dobili zaista jaki i ima
osnova za tu`bu, {to }u ja i preporu~iti.
A da li }e tu`ba biti podnijeta sudu, to
Jasminka treba da odlu~i.
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

25

BiH NA SUDU SVJETSKE BANKE

BLAMA@A DR
SILAJD@I]EVE ENE

MO]NI DIV, GUBICI JO[

MO]NIJI: Elektroprivreda BiH
iskazuje godi{nje gubitke
ve}e od 100 miliona maraka

Vi{emjese~ni spor izme|u Fabrike cementa Lukavac i Elektroprivrede BiH dospio

je pred Arbitra`ni sud Svjetske banke; Pored sasvim izvjesne me|unarodne
blama`e, BiH prijeti i nov~ana sankcija od 20 miliona eura zbog jednostranog
raskida ugovora o dugoro~noj poslovnoj suradnji sklopljenog izme|u EPBiH i
Cementare Lukavac

Zbog bahatosti i samovolje nedod

dr`ava BiH }e morati platiti Au
26

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Spor Elektroprivrede BiH i austrijskih biznismena iz Lukavca

R@AVE ZBOG
ERGETSKE MAFIJE
PISMO UPOZORENJA: Ameri~ka
advokatska kancelarija koju je
anga`irao austrijski vlasnik
Cementare u Lukavcu upozorava
dr`avni vrh BiH na mogu}e
katastrofalne posljedice sudskog
spora sa Elektroprivredom

DOGOVORENA ^VRSTA PRAVILA

IGRE: Sporazum vlada BiH i Austrije
o me|usobnom pomaganju u ekonomskoj razmjeni i investicijama

Pi{e

Senad Avdi}
tranka za BiH i njen kadar u
najmo}nojoj stolici u Federaciji, direktor Elektroprivrede BiH Enver Kreso,
priredili su Bosni i Hercegovini jednu
od najve}ih blama`a od njenog
osamostaljenja: arbitra`ni odjel Svjetske banke
(ICSID) iz Washingtona prije nekoliko dana prihvatio je kao osnovanu tu`bu austrijske kompanije Alas International protiv Bosne i
Hercegovine. Austrijski vlasnici odlu~ili su se za
tu`bu zbog bahatosti i samovolje direktora EP

BAHATOST, TVRDOGLAVOST,
ILI NEZNANJE: Enver Kreso,
direktor EP BiH

irljivog direktora ENVERA KRESE

dirljivog
ustrijancima 40 miliona maraka
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

27

BiH NA SUDU SVJETSKE BANKE

Envera Krese i njegovog jednostranog

kr{enja dugoro~nog ugovora o isporuci
pepela i {ljake iz Termoelektrane Tuzla za
Cementaru u Lukavcu. Slobodna Bosna je
pro{log ljeta prva pisala o skandaloznom
poslovnom potezu prvog ~ovjeka EP BiH:
Enver Kreso je jednostrano poni{tio
vlastiti potpis, koji je stavio na 20-godi{nji
ugovor sa lukava~kom Cementarom (u
vlasni{tvu Austrijanaca) kada je 2001.
godine voljom Stranke za BiH zasjeo u
fotelju generalnog direktora EP BiH.

NESPORAZUMNI
RASKID UGOVORA
Poslije ~etiri godine po{tivanja vlastitog potpisa i urednog snabdijevanja sirovinama - otpadom iz TE Tuzla Cementare
u Lukavcu, Kreso je u aprila 2005.
Cementari poslao fakturu sa tri puta vi{im
cijenama od ugovorenih. Nakon {to
Austrijanci nisu pristali na ovu klasi~nu
ucjenu, Kreso je jednostavno obustavio
isporuku sirovina a Cementara Lukavac
bila je primorana nakratko prekinuti
proizvodnju.

ka: Termoelektrana Tuzla godi{nje spali

oko 3 miliona tona uglja nakon ~ega, kao
nus produkt, nastaje brdo {ljake i pepela
od preko 260 hiljada tona godi{nje!
Osim toga, raskidom ugovora s
Austrijancima, Termoelektrana Tuzla je
ostala bez skoro milion KM koliko je ranije prihodovala od prodaje {ljake i pepela otpada koji se jedino u proizvodnji cementa mo`e koristiti kao sirovina.
Na koncu, pravni zastupnici Alas
Internationala odlu~ili su tu`iti dr`avu
Bosnu i Hercegovinu, koja im je garantovala business u sigurnom bh. pravnom
okru`enju. Pravni osnov za tu`bu protiv
BiH i od{tetni zahtjev od ~ak 40 miliona
KM me|unarodnom arbitra`nom sudu je
me|udr`avni Sporazum o unapre|enju i
za{titi stranih investicija koje su 2002.
godine potpisale Vlada Republike Austrije
i Vije}e ministara BiH. Sporazum
obavezuje Austriju i Bosnu i Hercegovinu
da ~ine sve kako bi kompanije koje investiraju novac u ove dvije dr`ave imale
ekonomsku i pravnu sigurnost, dakle,
dr`avnu naklonost i za{titu.

Raskidom ugovora s Austrijancima, Termoelektrana T

U me|uvremenu, Cementara je
prona{la privremeno, alternativno rje{enje
i pepeo nabavlja iz Republike Srpske.
Ipak, ve} godinu i po Austrijanci bezuspje{no poku{avaju na razli~ite na~ine
urazumiti Kresu i ubijediti ga da se vrati u
ugovoreni
poslovni
odnos
sa
Cementarom. Vlasnici austrijske Asamer
grupacije, za~u|eni veli~inom Kresine
mo}i, tvrde da na sli~an primjer bahatosti
i nedodirljivosti nisu nai{li ni u jednoj od
deset zemalja svijeta u kojima imaju svoje
fabrike - od Saudijske Arabije, Libije,
Ukrajine, do Slova~ke i Srbije. Propao je i
poku{aj nadle`nog federalnog ministra
Vahida He}e da Kresu urazumi i privede
za pregovara~ki sto sa vlasnicima Asamer
grupe i Alas Internationala, najve}eg stranog investitora u Tuzlanskom kantonu.
No jednostrani prekid dugoro~nog
ugovora nije na{tetio samo Austrijancima
- vlasnicima Cementare Lukavac - nego i
Termoelektrani Tuzla koja se suo~ava s
nerje{ivim problemom odlaganja ogromnih koli~ina otpada - {ljake i pepela. Istina,
dio se izvozi u Hrvatsku za cementaru
Nexe Grupe, no radi se o neznatnoj
koli~ini od dvadesetak procenata. Ostatak
se odla`e u jezero koje je ve} skoro sasvim
zatrpano, pa }e uskoro Termoelektrana
Tuzla morati izgraditi novu deponiju. Da
bi se makar pribli`no stekla realna slika
problema, treba navesti samo dva podat-

28

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Pored toga {to garantira sigurnost

stranih investicija u dvije zemlje, ovaj
ugovor upu}uje investitore da eventualne
poslovne sporove rje{avaju sporazumno.
Samo u iznimnim slu~ajevima, ukoliko
neka od strana poka`e odsustvo volje za
civiliziranim razrje{avanjem sukobljenih
interesa, spomenuti sporazum nala`e da
se izlaz tra`i pred me|unarodnim arbitra`nim sudom u Washingtonu (odjelom
Svjetske banke - International Centre for
Settlement of Investment Disputes).
Me|usobni dr`avni ugovori o unapre|enju i za{titi investicija su po`eljan i
ra{iren instrument reguliranja odnosa u
me|unarodnom businessu, a sporovi koji
zavr{avaju tu`bom protiv dr`ave-garanta
su prije iznimka nego pravilo.

KOD IMID@A ENVERA

Ure|ene pravne dr`ave i civilizirana
dru{tva maksimalno se trude da izbjegnu
blama`u povla~enja po me|unarodnim
sudskim arbitra`ama: poznato je da takvi
sporovi stvaraju negativni imid` dr`ave i
rastjeruju strane investitore. Nekoliko
zamr{enih i te{kih me|ugrani~nih sporova godinama optere}uju, primjerice,
odnose Hrvatske i Slovenije (granica na
moru u Piranskom zalivu). Iako se za
Hrvatsku, ~ak i Sloveniju, ne mo`e re}i da
su besprijekorno ure|ene demokratske
dr`ave, obje sustavno izbjegavaju da

svoje me|ugrani~ne probleme prijave

nekoj od raspolo`ivih me|unarodnih arbitra`a.
Mu~na i vjerovatno izgubljena arbitra`a pred kojom se na{la BiH Envera
Kresu i njegovu pozadinsku partiju
SBiH ne doti~u: oni vjeruju kako se imid`
dr`ave, poslovni i svaki drugi, stje~e emitiranjem reklamnih skupih spotova na
CNN-u, a ne izgradnjom vjerodostojnog
pravnog i poslovnog ambijenta u zemlji.
Da je inspiratoru sladunjavog CNNovskog projekta Harisu Silajd`i}u istinski
stalo do imid`a BiH, on bi ve} odavno
potjerao Envera Kresu iz Elektroprivrede! Ali njegovoj stranci (~iji je
politi~ki podnaslov Sve je prolazno,
samo je materijalni interes vje~an) ne
pada na pamet da mi~e zlatne koke i
donatore strana~kih i privatnih fondova.
Pod Kresinim {estogodi{njim vo|enjem
EP BiH akumulirala je najve}i gubitak u
svojoj historiji (preko 140 miliona KM),
ispu{tanje kancerogenog ulja u Neretvu
prolazi neka`njeno samo u dr`avnom
provizoriju kakav je BiH danas, trovanje
stanovnika [i}kog Broda `utim prahom
iz TE Tuzla i stotine tu`bi protiv EP vi{e
nikog ne uzbu|uju, poku{aj Kresine kra|e
dva miliona KM za fabriku bicikla u
Mostaru (op{irno je o tome pro{le godine
pisala SB)... samo su dijelovi jo{ jedne
otu`ne ovda{nje kriminalne pri~e. Samo

Spor Elektroprivrede BiH i austrijskih biznismena iz Lukavca

He}o -EP BiH - Posao stolje}a sa termo

i hidroelektranama - austrijski APET.
Glavnina posla stolje}a vrijednog sedam
milijardi KM (tenderi, dodjela koncesija i
poslova) bit }e obavljena u ~etvorogodi{njem mandatu vlasti koja ja izabrana
na posljednjim op}im izborima u zemlji.
Zato je svaki krug u energetskoj halki pod
strogom strana~kom kontrolom - od federalnog ministra energije do Elektroprivrede BiH. Kakav imid` Bosne, kakvi
bakra~i!

SILAJD@I]EV
ENERGETSKI GANG

POSLOVNA I EKOLO[KA KATASTROFA:

Jezero kraj Tuzle u kojem se odla`e
sirovina neophodna Cementari u Lukavcu

U rijetkim medijskim istupima

povodom najave arbitra`e E. Kreso je
teoriji ekonomije podario dva istorijska bisera. Izjavio je da }e, ako
bude trebalo, EP izgraditi u Lukavcu
svoju cementaru. Naravno, nije rekao
dvije sitnice. Otkud mu ~etvrt milijarde KM, koliko danas ko{ta
izgradnja jedne cementare prosje~nog kapaciteta, ni kome }e prodavati
taj cement, te koji }e ekonomski

Tuzla je ostala bez skoro milion KM

manageri iz kova~nice Stranke za BiH
bili su u stanju uni{titi i gurnuti u gubitak
dvije doma}e kompanije koje se bave u
Evropi danas najprofitabilnijim djelatnostima - proizvodnjom struje i distribucijom
nafte. A upravo je to slu~aj sa gubita{em
EP BiH i ve} izgubljenim Energopetrolom! Za{to SBiH bagateli{e posljedice
blama`e koje }e polu~iti tu`ba protiv
Bosne i Hercegovine, za{to bi joj Enver
Kreso bio korisniji od {tete koju }e imati
ovo me|unarodno blamiranje dr`ave? E,
pa zato {to je Kreso va`na karika u energetskoj vertikali: federalni ministar Vahid

stru~njak odobriti isplativost gradnje druge cementare nekoliko kilometara od postoje}e?! Drugi prilog
nauci o ekonomiji Kreso je ponudio
izjavom da je jednostrano razvrgao
dugoro~ni ugovor sa Cementarom
Lukavac jer ova - ostvaruje profit!
Valjda je o~ekivao da austrijski
investitor ovdje ulo`i 150 miliona
KM, zaposli preko 300 radnika,
obezbijedi svakome prosje~nu platu
od 1.000 KM i jo{ posluje sa
gubitkom! Kao njegova Elektroprivreda BiH.

ARBITRA@A PRED SVJETSKOM BANKOM

Ameri~kim advokatskim
vukovima suprotstavit
}e se neiskusni Kresini
pravnici
Austrijski Alas International je za
sudski spor sa BiH anga`irao svjetski
poznatu advokatsku tvrtku DLA piper
Rudnick Gray Cary iz New Yorka, koja je
specijalizirana za me|unarodne sudske
arbitra`e. Na suprotnoj strani }e im se u

bici za 40 miliona KM (gra|ana BiH) na}i

dream team ovakvim slo`enim pravnim poslovima apsolutno nedoraslih
pravnika iz Pravne slu`be Kresine
Elektroprivrede BiH. Ishod se, unaprijed,
mo`e naslutiti...

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

29

BU\ENJE BOSANSKIH HRVATA

Veliki po

bosanskih Hrvata iz reze

Udruga bosanskih Hrvata PRSTEN koja

okuplja stotine uspje{nih biznismena,
intelektualaca, umjetnika, na spektakularnoj
sve~anosti odr`anoj ovog vikenda u
zagreba~kom hotelu SHERATON promovirala je
svoje ambiciozne programe ~iji je cilj ekonomski
preporod prostora u BiH, prije svih Posavine i
sredi{nje Bosne, na kojima su Hrvati ratnim
nasiljem i etni~kimin`enjeringom do`ivjeli
nezapam}en egzodus

Udruga PRSTEN, ~iji ~elnici Zubak, Antunovi}, Biljecki.. ob

30

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Hrvatski biznismeni porijeklom iz BiH uzvra}aju udarac

ovratak

rvne domovine u zavi~aj

ervne

SKUP OD 3 MILIJARDE
EURA: 500 uzvanika u
zagreba~kom hotelu
Sheraton drmaju
gospodarskom scenom
Hrvatske i Balkana

br}u milijarde maraka, najavljuje poslovnu invaziju na BiH

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

31

BU\ENJE BOSANSKIH HRVATA

Pi{e

Suzana Mijatovi}
lasnici 150 uspje{nih hrvatskih
tvrtki, koji su prije godinu dana
osnovali Udrugu bosanskih
Hrvata Prsten, pro{log su vikenda u elitnom zagreba~kom
hotelu Sheraton pokazali kakvu financijsku mo} i utjecaj ta skupina poduzetnika podrijetlom iz Posavine i sredi{nje
Bosne ima na ukupne gospodarske prilike
susjedne dr`ave. Suprotno uvrije`enom
mi{ljenju da vode}i hrvatski biznismeni
nu`no dolaze iz Hercegovine, tvrtke u
vlasni{tvu njihovih sunarodnjaka iz
Bosne, samo u pro{loj godini, imale su
bruto prihod ve}i od tri milijarde eura,
odnosno, oko deset procenata bruto
nacionalnog dohotka Republike Hrvatske! Doda li se tome da poduzetnici iz
bosanske Posavine i sredi{nje Bosne u
Hrvatskoj trenuta~no zapo{ljavaju vi{e od
20.000 ljudi, posve je jasno za{to su njihov anga`man, tijekom pro{lomjese~nih
susreta s izaslanstvom Udruge Prsten,
podr`ali i hrvatski predsjednik Stjepan
Mesi} i premijer Ivo Sanader.
Sanader je za izravnu suradnju u svim
budu}im zajedni~kim projektima s ~lanovima ove udruge zadu`io ministra financija Ivana [ukera koji je zajedno s
ministrom policije Ivicom Kirinom i ministrom znanosti, obrazovanja i sporta u
Vladi Hrvatske Draganom Primorcem, te
zagreba~kim gradona~elnikom Milanom
Bandi}em, do{ao na obilje`avanje prve
godi{njice rada Prstena. Recimo i da je
Bandi}ev zamjenik Ivo Jelu{i} tako|er
Posavljak, podrijetlom iz Od`aka.
Ve} petnaestak godina imam `elju
da se ujedinimo, da pokrenemo Posavinu
i da, na koncu, promijenimo percepciju o
bosanskim Hrvatima u Hrvatskoj. Morate
znati da me|u nama nema nikoga tko je
do{ao u Hrvatsku i odmah kupio neku
tvrtku, svi smo po~eli od nule, sa 20.000
kuna temeljnog kapitala. Smatram da smo
mi skupina ljudi koja ima novac i ideje,
`elimo raditi konkretne stvari, samo se
nadamo da }emo imati i potporu lokalnih
vlasti u sredi{njoj Bosni i Posavini, gdje
ve} posluje tridesetak na{ih ~lanova,
ka`e predsjednik Prstena i jedan od inicijatora udru`ivanja bosanskih poduzetnika u Hrvatskoj Ilija Toli}.

NAJUSPJE[NIJI BOSANACI U HRVATSKOJ

U^LANJENI U PRSTEN

Pavo Zubak, Auto Zubak

Tomislav Antunovi},
Antunovi}.d.o.o

Nik{a Brato{, kompozitor,

muzi~ki producent

Ivo Gregurevi}, glumac

Marko Pipuni}, @ito Osijek

Vedran ]orluka, nogometa{

Zvonko Biljecki, Geofoto

Sandra Bagari},
operna pjeva~ica

Ivica Zovko, Zovko

Hazira i Marko Ljubi~i},

roditelji tenisera Ivana Ljubi~i}a

GOSPODARSTVO,
KULTURA, NAUKA
Toli} obja{njava da Udruga ima tri
temeljna pravca djelovanja; Povjerenstvo
za gospodarstvo, Povjerenstvo za rad,
zdravstvo i socijalnu skrb i Povjerenstvo

32

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Hrvatski biznismeni porijeklom iz BiH uzvra}aju udarac

ZAGRIJAVANJE PRED ODLUNE DOGA\AJE

Mesi} i Sanader su odu{evljeni

ambicijama Prstena

SANADER JE BIO FASCINIRAN:

Hrvatski premijer u razgovoru sa
Pavom Zubakom, vlasnikom
tvrtke Auto Zubak

Voditelj Povjerenstva za rad, zdravstvo i

socijalnu skrb Vjekoslav Jele~, ugledni
neurokirurg u Klini~koj bolnici Dubrava u
Zagrebu, istakao je u razgovoru za SB da
su on i njegove hrvatske kolege ostvarili
odli~nu suradnju s lije~nicima iz Tuzle. Jele~
kao aktivni ~lan udruge Prsten od marta
ove godine jednom mjese~no dolazi u ambulantu u svojoj rodnoj Usori, gdje obavlja preglede lokalnih stanovnika. Kada smo bili
kod predsjednika Stjepana Mesi}a, on je
obe}ao da }e u~initi sve kako bi se
za obrazovanje, znanost, kulturu i sport,
te da su u proteklih godinu dana u svakoj
od ove tri oblasti, pokrenuli konkretne
projekte. Uskoro kre}emo sa studijom
ispitivanja, specifikacije, kvalitete i kategorizacije tla u Posavini, da vidimo koji
bi urodi bili kvalitetni. Na{ ~lan Marko
Pipuni}, direktor i suvlasnik poduze}a
@ito Osijek, bit }e na ~elu tima koji }e
razmatrati mogu}nosti za ulaganje u
proizvodnju zdrave, ali i ostale hrane u
Posavini. Prema na{oj ra~unici, preko
milijun dunuma zemlje u Posavini je
danas potpuno pusto, otkriva Toli}, uz
napomenu kako, u tom smislu, ra~unaju
na pomo} njihovih ~lanova, uglednih
znanstvenika, me|u kojima su dekan
Poljoprivrednog fakulteta i prodekan za
studentska
pitanja
Prehrambenobiotehnolo{kog fakulteta u Osijeku,
doskora{nji dekan Ekonomskog fakulteta
u Zagrebu... Ilija Toli} je, ina~e, ro|en u
Derventi, ali je nakon zavr{etka
Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu jo{
1981. godine odselio u Zagreb i osnovao

SASTANAK NA PANTOV^AKU: Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan

Mesi} obe}ao je izaslanstvu Udruge Prsten na ~elu sa Ivanom Toli}em i
dogradona~elnikom Zagreba Ivom Jelu{i}em zna~ajnu pomo} i odredio
kontakt osobu za budu}u suradnju

pobolj{ala suradnja u zdravstvenom

segmentu izme|u dvije dr`ave. Ja sam
optimista da }e, kada je medicina posrijedi, me|usobna suradnja biti sve
bolja, napominje dr. Vjekoslav Jele~, ina~e
tuzlanski student. Doktor znanosti
Tomislav Dubravac, koji vodi Povjerenstvo
za obrazovanje, znanost i kulturu, ka`e da
je u rad Prstena uklju~eno sedam doktora
znanosti koji su u Hrvatsku doselili iz BiH
(Dubravac je iz sela Tramo{nica kod
Grada~ca).
poduze}e za in`enjering i organizaciju
gra|enja.
Kada smo imali prijem kod premijera Ive Sanadera, on se doslovice zapanjio potencijalima ~lanova na{e Udruge.
Na{a je misija jednostavna: investiranje i
otvaranje novih radnih mjesta u
podru~jima odakle dolazimo. Pored toga,
smatramo da je vrlo bitno, a mislim da
smo u tome i uspjeli, da vlasti u Hrvatskoj
podr`e na{ projekat. Jednako tako `elimo
i da u BiH razgovaramo, da stvorimo
uvjete za povoljno investiranje i onda
zaposlimo djecu ~ije }e {kolovanje
pomo}i na{a Zaklada, poja{njava prvi
~ovjek Povjerenstva za gospodarstvo
Bruno Iljki} iz Ora{ja, vlasnik poznate
tvrtke Megakop koja u Hrvatskoj posluje
od 1989., a od prije pet godina i u BiH.
Upravitelj Zaklade za pomo} pri obrazovanju djece poginulih branitelja kao i svih
drugih nadarenih studenata Zvonko
Biljecki ka`e kako se nada da }e sve
birokratske procedure oko registracije biti
okon~ane po~etkom januara sljede}e

Za godinu dana smo uspjeli pokrenuti na{ ~asopis, sponzorirali smo

Napretkove Dane Hrvata BiH u Zagrebu,
organizirali Posavsko sijelo u Grada~cu,
pomogli smo izgradnju spomenika za
poginule u Tramo{nici. Tako|er smo
nedavno u dvorani Vatroslav Lisinski u
Zagrebu imali koncert za stipendiranje
|aka i studenata, dodaje Dubravac i priznaje kako je i sam bio iznena|en kada je
otkrio koliko je uglednih i priznatih hrvatskih
stru~njaka podrijetlom iz Bosne.
godine. Tada planiramo objaviti natje~aje za studente dodiplomskog studija i postdiplomante, ali i za nagra|ivanje najboljih znanstvenih i stru~nih radova iz raznih podru~ja. Na{a su o~ekivanja da }e se studenti koje Zaklada
bude financirala vratiti u BiH. Prema
tvrdnjama Biljeckog, za svega dva tjedna Zaklada je osigurala 600.000 kuna, s
tim da on o~ekuje kako }e kona~ni
iznos, zasigurno, biti uve}an za jo{
jednu nulu.

RAZBIJANJE
STEREOTIPA O
BOSANCIMA
Zvonko Biljecki je vlasnik tvrtke
Geofoto koja se bavi fotogrametrijskogeoinformati~kim i kartografsko-katastarskim poslovima i najve}e je poduze}e
te djelatnosti u Jugoisto~noj Europi.
Geofoto ima 80 uposlenika (uglavnom
visokoobrazovani kadar, magistri i doktori znanosti), sjedi{te tvrtke je u
Zagrebu, ali imaju i podru`nicu u Dubaiju
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

33

BU\ENJE BOSANSKIH HRVATA

NE DIRAJTE MI HANKU PALDUM

Kraljica sevdaha raznje`ila

i Tihomira Bla{ki}a
Vi{e od 400 uzvanika koji su u subotu (9. decembra) bili u zagreba~kom hotelu Sheraton, na proslavi prve godi{njice rada Udruge
bosanskih Hrvata Prsten, najvi{e je dojmio nastup Hanke Paldum
koja je najavljena kao specijalno iznena|enje ve~eri. I mada je sarajevska pjeva~ica izvedbom nekoliko svojih starijih hitova odmah

nagra|ena burnim pljeskom, ~ini se kako su bosanski poduzetnici

posebno u`ivali u sevdalinkama. Me|u onima koji su zajedno s
Hankom otpjevali svaku bosansku sevdalinku na{ao se i ha{ki
optu`enik Tihomir Bla{ki} koji je u Sheratonu bio u dru{tvu sa
suprugom Ratkom i nekolicinom prijatelja.

PADANJE U SEVDAH: Bra~ni par Ratka i Tihomir Bla{ki} u`ivali su u pjesmama zvijezde ve~eri Hanke Paldum

(Ujedinjeni Arapski Emirati). Kada je

BiH posrijedi, vlasnik Biljecki ka`e da
Geofoto u Biha}u realizira veliki projekat
geoinformacijskog sustava, te da uskoro
namjerava registrirati urede u Sarajevu i
Ora{ju. Ja sam iz Dervente po~etkom

1989. oti{ao u [vicarsku, ali sam na poziv

Vlade Hrvatske u Zagreb do{ao 94. i
osnovao prvu slu`bu snimanja iz zraka,
{to je ranije radio jedino Vojno-ggeografski institut u Beogradu. Geofoto je
izvozno orijentirana tvrtka i osim u BiH,

radimo u Ma|arskoj, Italiji, [vicarskoj,

Obali Bjelokosti, a upravo smo potpisali i
jedan veliki ugovor u Saudijskoj Arabiji.
Trenuta~no smo u svojoj djelatnosti jedna
od deset vode}ih tvrtki u Europi i na{a je
vizija da do kraja 2010. budemo najbolja

Poduzetnici iz bosanske Posavine i sredi{nje Bosne u H

HRVATSKA POLITI^KA ELITA NA OKUPU: Gradona~elnik Zagreba Milan Bandi}, ministri u Sanaderovoj Vladi Dragan Primorac,
Ivan [uker i Ivica Kirin svojim su prisustvom potvrdili respekt koje hrvatske vlasti iskazuju prema pripadnicima Udruge Prsten

34

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Hrvatski biznismeni porijeklom iz BiH uzvra}aju udarac

OZBILJNI I OSMI[LJENI PROJEKTI

Ekonomsku strategiju
Prstena kreira
Travni~anin Ivan
Lovrinovi}, vode}i
ekonomski ekspert u
Hrvatskoj
Profesor na Katedri za financije i, doskora, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ivan Lovrinovi}, koji u Hrvatskoj slovi za
vode}eg stru~njaka iz oblasti me|unarodnih
financija i monetarno-kreditne politike,
predlo`io je osnivanje poslovne {kole za
poduzetnike iz Posavine i sredi{nje Bosne.
Prema zamisli ovog uglednog ekonomiste
ro|enog prije 45 godina u Travniku, Udruga
Prsten bi u Bosni uskoro mogla organizirati
programe edukacije u trajanju od tri do {est
mjeseci o pokretanju i vo|enju malog i srednjeg poduzetni{tva. Pored Ivana Lovrinovi}a,
spremnost da sudjeluju u organizaciji
poslovne {kole izrazili su i brojni drugi
sveu~ili{ni profesori iz ekonomije, agronomije
i srodnih podru~ja koji su u Hrvatskoj
izgradili znanstvene karijere, a podrijetlom
su iz BiH.
europska tvrtka u domeni geodezije i
geoinformatike. Biljecki napominje
kako se on i njegove kolege iz Udruge ne

Jednako uspje{an Bosanac u

Hrvatskoj je i Marko Pipuni} koji je
1992., kao prognanik iz Modri~e, do{ao u
Osijek (gdje je svojedobno studirao) i
osnovao tvrtku @ito Osijek, tada sa svega
dva uposlenika. U proteklih je 14 godina
tvrtka @ito Osijek s oko 800 stalnih i jo{
stotinjak sezonskih radnika postala
regionalni gigant u proizvodnji hrane i
uzgoju stoke, a godi{nji prihod ovog
poduze}a u 2005. bio je 130 milijuna
eura! Recimo i kako tvrtka u suvlasni{tvu
ovog prognanog Modri~anina, a danas
jednog od vode}ih poslovnih ljudi u
Slavoniji, obra|uje oko 16.000 hektara
zemlje, te da posjeduje farme svinja,
junadi, krava, silose, mlinove, tvornice
sto~ne hrane i da su najve}i proizvo|a~i
svinjskog mesa u Hrvatskoj. I ja, kao i
svi moji sunarodnjaci, nismo iz Bosne
oti{li svojom voljom i stoga smatram da
treba pomo}i onima koji nisu uspjeli, koji
su u lo{ijoj financijskoj situaciji. To,
dakako, ne zna~i da smo spremni podupirati lo{e projekte, ve} isklju~ivo talentirane i kreativne ljude koji razmi{ljaju
pozitivno, smatra Marko Pipuni} i dodaje kako }e, zasigurno, u Modri~i gdje `ive
njegovi roditelji, uskoro pokrenuti neki
posao.

PAVO ZUBAK:
U AKCIJU KRE]EMO
IZ MOJE DERVENTE
stide svog novca, jer su ga po{teno
zaradili, te da se nada da }e izna}i na~ina
da u BiH budu gospodarstveno prisutni.

Premda priznaje da je s po~etka bio

skepti~an, vlasnik poduze}a Auto Zubak,
nedvojbeno najve}e hrvatske tvrtke u prodaji automobila Pavo Zubak danas je
me|u najagilnijim ~lanovima Prstena.

Hrvatskoj trenuta~no zapo{ljavaju vi{e od 20.000 ljudi

OBITELJSKO-ZAVI^AJNA SPREGA: Kre{imir i Zvonko Zubak

Potencijalni problem bi mogao biti

{to je ovo skup Bosanaca koji su po svojoj prirodi vrlo ponositi ljudi, s jakim
osobnostima, a takve je ljude te{ko
udru`ivati i usmjeravati. Ja se, ipak,
nadam da }emo mi tu snagu usmjeriti na
pravi na~in, kazao nam je Zubak u
~ijim kompanijama u Hrvatskoj radi
vi{e od 600 ljudi, s pro{logodi{njim
bruto prometom od 600 milijuna eura.
Pavo Zubak je ro|en u selu Bunar na
Plehanu kod Dervente, njegova se
obitelj u Zagreb preselila 1977., a godinu dana kasnije zapo~eo je privatni
biznis i ubrzo potpisao prvi ugovor s
Volkswagenom. Sljede}a konferencija
Prstena bit }e u selu Kulina kod
Dervente. @elimo na terenu pokazati da
su na{e namjere ozbiljne, poruka je
vlasnika tvrtke Auto Zubak i jednog od
najbogatijih bosanskih Hrvata u Republici Hrvatskoj.
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

35

AUTOPUT PUTUJE HARISAGA

POVRATAK IZ MRTV
POSRNULOG [TI]EN

JATA U SJENI VELIKOG

BRATA: Haris Silajd`i}

SUZE RADOSNICE ZBOG SILAJD@I]A: Hamzalija

Ibri} Jata poslovno je carstvo ste~eno nakon rata
izgradio uz pomo} lidera Stranke za BiH Harisa Silajd`i}a

KRUG ZA SARAJEVO: Stranka za BiH omogu}ila

je firmi JATA renoviranje glavnih sarajevskih ulica

Hamzalija Ibri} tra`i milion maraka za posao n

36

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

JATOM od Podlugova do Visokog

VIH SILAJD@I]EVOG
NIKA
ZLOUPOTREBA D@ENTLIMENTSKOG
UGOVORA: Ibri} nije bio uklju~en u
izgradnju dionice auto puta Podlugovi Visoko

HAMZALIJA IBRI] JATA,

postratni biznismen iz
Srebrenika, koji se
obogatio kriminalnim
poslovnim vratolomijama
pra}enim sna`nom
podr{kom njegovog
intimusa HARISA
SILAJD@I]A, neposredno
nakon {to je njegov
politi~ki mecena u{ao
u Predsjedni{tvo BiH
zatra`io je milion maraka
od{tete kao kaznu za one
koji mu nisu dozvolili
u~e{}e u izgradnji
autoputa(!?)
Pi{e

Adnan Buturovi}
io je to trenutak istine, snimljen
kamerama desetak televizijskih
ekipa: Hamzalija Ibri} Jata,
biznismen iz Srebrenika, suzama radosnicama proslavljao je
u Centrali Stranke za BiH pobjedu Harisa
Silajd`i}a: Ibri} je stajao tik uz Silajd`i}a
dok je ovaj trijumfalno komentirao rezultate op}ih izbora 2006. godine.
Jatini poslovni partneri, kojima je
uglavnom ili bio du`an, ili su bili ljubomorni na politi~ki povla{ten status njegove firme Jata koja je godinama dobijala
najunosnije poslove finansirane iz

dr`avnog bud`eta, Hamzalijine suze su

komentirali na dva na~ina: plakao je jer je
u Harisu Silajd`i}u ponovno dobio za{titnika i garanta da ne}e zavr{iti u zatvoru
zbog desetine miliona maraka te{kih prevara i kriminala u gra|evinarstvu, ili je
plakao jer mu poslije Silajd`i}eva izbora,
ne gine dobijanje kapitalnih investicija
vezanih za autoput Sarajevo-Zenica?!

JATE NIGDJE I SVUGDJE

Koliko su ovi komentari vjerodostojni, uvjerio se prije nekoliko dana Odjel
za privredni kriminal Kantonalnog MUP-a
Sarajevo. Naime, [ahzudin Jahjaefendi},
direktor GP @eljezni~ko-gra|evinskog
preduze}a d.d. Sarajevo (@GP), podnio je
krivi~nu prijavu protiv firme za niskogradnju, transport i trgovinu CGP d.o.o.
Sarajevo koji je navodni pravni sljednik
firme Jata d.o.o. Srebrenik. Prema
krivi~noj prijavi, firma CGP d.o.o. je na
osnovu Konzorcijskog ugovora od 13.
oktobra 2003. godine pustila na naplatu
mjenicu vrijednu milion konvertibilnih
maraka. Konzorcijski ugovor (joint ven-

ture), na koji se poziva Ibri}eva firma

nasljednica CGP d.o.o., stvarno je potpisan u oktobru 2003. i odnosi se na gradnju autoceste Sarajevo-Zenica na dionici
Visoko-Podlugovi u du`ini 8,5 kilometara. Jedino {to nedostaje kod
pu{tanja milion maraka vrijedne mjenice jeste da u realizaciji ovog posla firme
Hamzalije Ibri}a, ni Jata d.o.o. Srebrenik, ni CGP d.o.o. Sarajevo, uop}e
nisu sudjelovale!!!
Prema potpisanom ugovoru iz 2003.,
8,5 kilometara autoputa zajedni~ki su
dogovorili @GP d.d. Sarajevo, koji je
zastupao direktor Jahjaefendi}, Hidrogradnja d.j.l. Sarajevo zastupan po direktoru Mehmedu Drini, Jata d.o.o. Srebrenik, koju je zastupao Hamzalija Ibri},
i Asfaltgradnja d.d. Visoko u ~ije ime je
potpisan Fuad Softi}.
Konzorcij se prijavio na tender za
izgradnju ceste Podlugovi-Visoko, koji je
raspisala Direkcija za ceste Vlade
Federacije BiH. Prema me|usobnom
ugovoru ~etiri firme, na tenderu su se prijavili tako da svako odgovora za izgradnju ta~no odre|enih dijelova autoceste,
pa su @GP i Hidrogradnja preuzeli

na autoputu koji njegova firma nije ni uradila!?

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

37

AUTOPUT PUTUJE HARISAGA

odgovornost za izgradnju mostova, dok su

Jata i Asfaltgradnja preuzele obavezu
izgradnje trase i petlje autoceste. Vrijednost ponude Konzorcija iznosila je
preko 18,7 miliona KM.
Na{e ~etiri firme su prilikom potpisivanja Konzorcijskog ugovora vrlo jasno
definisale svoja prava i obaveze. Dakle,
uz ugovor je svako od nas dao mjenicu
kao garanciju ako neko od nas ne ispuni
svoje obaveze u izgradnji autoputa. To
zna~i da je svaka od firmi obavezna sama
platiti dio ili cijelu vrijednost posla drugoj
firmi ako ona ne ispuni svoje obaveze.
Recimo, da Hidrogradnja izgradi trasu
puta za koju je prema ugovoru bila
obavezna Asfaltgradnja Visoko, imala
je pravo Hidrogradnja da od njih
naplati mjenicu u vrijednosti cijelog
posla, ka`e za Slobodnu Bosnu jedan od
direktora firmi koje su sklopile Konzorcijski ugovor.
No, kada je zaklju~en tender, iz
pristiglih ponuda je postalo jasno da srebreni~ka firma Jata i viso~ka firma
Asfaltgradnja ne ispunjavaju veliki dio
tra`enih zahtjeva, ponajprije zbog enormno
visoke cijene u izvo|enju radova.
Federalna Vlada je na kraju objavila
rezultate ponuda za izgradnju autoceste
Podlugovi-Visoko prema kojima su posao
izgradnje mostova dobili @GP i Hidrogradnja, a najbolju ponudu za izgradnju
trase je imala sarajevska firma GP Put.
Time su Jata i Asfaltgradnja ispali iz
bilo kakvih poslova.

PRITISAK SBiH
NA SDA
Kako je Jata ispao iz posla, do{lo je
do blokade gradnje dijela autoceste
Podlugovi-Visoko. Predvi|enih 8,5 kilometara autoceste gra|eno je sve do augusta ove godine, dakle nevjerovatne tri
godine?! U bh. javnosti i medijima pravljene su usporedbe sa susjednom Hrvatskom koja je za tri godine uspjela izgraditi 170 kilometara autocesta. Razloge
ka{njenja direktor jedne od firmi koje su
potpisale konzorcijski ugovor obja{njava
na svoj na~in:
[ef Konzorcija ~etiri firme je bio
@GP i to je regulirano ugovorom. Me|utim, vrh Stranke za BiH, ta~nije Haris
Silajd`i} koji je imao svoje predstavnike
u dr`avnoj i federalnoj vladi, od Safeta
Halilovi}a do Gavrila Grahovca, vr{io je
kontinuiran pritisak na ministra prometa
i komunikacija Ned`ada Brankovi}a da
se Jati povjeri dio posla na ovoj dionici autoceste. Vrh SDA je, opet, izvr{io
pritisak na Brankovi}a iako im je on
donio kompletnu dokumentaciju i tra`io
od njih da mu ka`u gdje je zakonski
pogrije{io. Kako zakonskim putem to

38

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

TAKO JE GOVORIO HARIS

Hamzalija je veliki
humanista i poma`e ljudima!
Hamzalija Ibri} je poduzetnik iz Srebrenika, i ma {ta o tome neko pisao, ja uistinu
sumnjam da je on najve}i donator Stranke za BiH. Mi ina~e imamo malo donatora i to
nam je problem. No, znam da je Hamzalija veliki humanista i da
poma`e ljudima, kupuje stanove paraplegi~arima, i radi svoj posao.
On obnavlja stanove na Dobrinji i pravi puteve. Stranka za BiH nije
imala nikakvog uticaja na ~injenicu da je on dobio posao na trasi
autoputa Podlugovi - Visoko: tender je bio otvoren za svakog i to
se mo`e lako provjeriti. Naravno, i treba sve da se provjeri i treba sve da bude krajnje transparentno do kraja i
trebaju svi ti podaci da se tra`e od resornog
ministarstva, a ja sam uvjeren da }e svi i dobiti odgovore na pitanja koja ih zanimaju, rekao je Haris
Silajd`i} pred izbore 2002. godine o Hamzaliji Ibri}u Jati.
^UVAR JATINOG CARSTVA: Haris Silajd`i}, ~lan Predsjedni{tva BiH

nije bilo mogu}e, navodno je na direktora @GP-aa tako|er izvr{en pritisak i

upu}ene su mu najgore vrste prijetnji
ako ne izna|e neko rje{enje za
Hamzaliju Ibri}a Jatu i njegovu firmu,
tvrdi na{ sugovornik.
Navodni politi~ki kompromis SDA i
SBiH (Brankovi}-Grahovac) zakonski je
prebijen devetog juna 2004. godine
izjavom @GP-a prema kojoj @GP d.d.
Sarajevo garantira potpisivanjem bjanko
mjenice br: AF 0490570 za provedbu
odredbi Konzorcijskog ugovora, s ovla{tenjem za popunu mjenice.
U daljem tekstu izjave se navodi da,
ukoliko @GP eventualno povrijedi odredbe ugovora, Hidrogradnja, Asfaltgradnja i Jata imaju pravo realizacije njihove
bjanko mjenice.
To zna~i da Jata, koji nije ulo`io ni
marke, ima pravo da naplati koliko ho}e
od @GP-aa iako ne u~estvuje u poslu koji
je predvi|en ugovorom. To je potpuno
protuzakonito, kategori~an je direktor
jedne od ~etiri firme Konzorcija.

MILION MARAKA,
BABO
Iako je Hamzalija Ibri} jo{ u junu
2004. dobio priliku da naplati mjenicu
@GP-a kod UniCredit Zagreba~ke banke
d.d. Mostar, Ibri} to o~ito nije smio uraditi sve dok Haris Silajd`i} nije postao
bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH. Ibri}
je morao biti na oprezu jer je firma Jata
d.o.o. Srebrenik u posljednje dvije
godine bila u sredi{tu pa`nje medija zbog
desetina miliona maraka vrijednih poslova koji su se dovodili u vezu sa krivi~nim
djelima protuzakonite privatizacije
dr`avnih firmi i banaka, prevare,
pronevjere i utaje poreza.

Sasvim slu~ajno(?), Ibri} je aktivirao

mjenicu @GP-a iz 2004. tek 29. novembra
2006. godine.
Prema dokumentu 01-201/2006. od
29. novembra, naplatu mjenice @GP-a od
UniCredit Zagreba~ka banka u vrijednosti od preko 980 hiljada KM zatra`ila je
firma CGP d.o.o. Sarajevo koja se do
spomenutog datuma nikada nije pojavljivala u poslu oko izgradnje dionice
autoputa Podlugovi-Visoko.
U dokumentu direktorica CGP-a
Senada Ibri}, navodno supruga Hamzalije
Ibri}a Jate, pi{e banci:
Mjenica je izdata na osnovu potpisanog Konzorcijskog ugovora od
13.10.2003. godine, u korist firme Jata
d.o.o. Srebrenik koji je sudskim rje{enjem
promijenila naziv i sjedi{te u CGP d.o.o.
Sarajevo. Prila`emo ovjerenu kopiju
rje{enja suda u Sarajevu br: UF/11009/05 od 20.01.2006. godine. Molimo
vas da dostavljenu mjenicu isplatite u
korist CGP d.o.o. Sarajevo na transakcijski ra~un kod UPI banke, napisala je
banci gospo|a Ibri}.
Iako je milionski iznos sa ra~una
UniCredit Banke trebao biti upla}en na
ra~un CGP d.o.o. Sarajevo krajem pro{le
sedmice, ovog ponedjeljka je Agencija za
za{tite i istragu (SIPA) na osnovu Zakona
o spre~avanju pranja novca blokirala
isplatu ovog iznosa temeljem krivi~ne
prijave @GP-a dostavljene KMUP-u
Sarajevo. Prema prvim rezultatima
istrage SIPA-e, postoje dokumenti o
bankovnim transakcijama Ibri}eve firme,
nekada{nje Jata i njene nasljednice
CGP, na ~ije su ra~une u posljednjih
pet godina po sli~nom metodu ve}
napla}ene ogromne sume novca za nikada neura|ene poslove.

Evropa, odmah

DJELIMI^NI PREKID
PREGOVORA SA
TURSKOM
Nakon vi{esatne rasprave odr`ane
po~etkom sedmice, ministri vanjskih poslova
EU-a na~elno su prihvatili prijedlog Evropske
komisije da se zamrzne otvaranje pregovora s
Turskom u osam od ukupno 35 poglavlja koja se
odnose na trgovinu, financijske usluge i promet.
Zamrzavanje pregovora u osam poglavlja }e
trajati dok Turska ne otvori svoje pomorske luke
i zra~ne luke za ciparske brodove i zrakoplove. U
ostalim poglavljima pregovore }e mo}i otvoriti,
ali ih ne}e mo}i zatvoriti dok ne ispuni tra`eni
uvjet.

FRANCUSKA
KONKURENCIJA
CNN-u I BBC-u
France 24, naziv je nove, dvadeset~etverosatne francuske tv stanice, pokrenute sa
namjerom da na francuskom jeziku (ali i na
engleskom, a potom i arapskom) ponudi francuski pogled koji se u vi{e navrata razlikovao od
ameri~kog i britanskog kada je u pitanju
me|unarodna scena. Tako su, recimo, i vladaju}a stranka i opozicija u Francuskoj, protive}i
se ameri~koj vojnoj intervenciji, imale potpuno
suprotno vi|enje problema i rje{enja od
ameri~kog i britanskog, a razlike u stajali{tima
postoje i u odnosu na krizu u Libanu, kao i
odnose sa Teheranom. Osim toga, France 24 }e,
uz TV5 koja ima kompletan televizijski program,
uticati na razvoj frankofonije u svijetu.
Francuska, ina~e, zauzima tre}e mjesto u svijetu u izdvajanju za audiovizuelna sredstva
informisanja za cijeli svijet, iza SAD-a i Velike
Britanije.

40

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Krajem ovog mjeseca bit }e odr`ana prva tehni~ka

olak{icama, koje se za odre|ene kategorije stanovni{

Vizne olak{ice za Balkan

Pi{e

Danka Savi}
redinom naredne sedmice
bit }e odr`ana prva tehni~ka
runda pregovora BiH i
Evropske komisije o viznim
olak{icama. Pregovori Evropske komisije sa BiH, Srbijom,
Albanijom, Makedonijom i Crnom
Gorom o olak{avanju viznog re`ima,
podsjetimo, zvani~no su otvoreni krajem novembra i nakon {to je Vije}e
ministara Evropske unije Evropskoj
komisiji odobrilo mandat za ove pregovore.
Pregovori, ~iji rezultati za pojedine kategorije trebaju biti vidljivi
sredinom naredne godine, trebali bi
dovesti do toga da tokom 2007. diplomatsko-konzularna predstavni{tva
zemalja EU dobiju upute o tome da,
za po~etak, pojedinim kategorijama
gra|ana u BiH (biznismenima,
nau~nicima itd.) pojednostave dobijanje viza. Me|u olak{icama su
vi{estruke i besplatne vize na du`i rok
za studente, u~enike i nau~no osoblje.
Bosna i Hercegovina se jo{ uvijek
nalazi na tzv. crnoj schengenskoj listi,
tako da su joj vize potrebne za ve}inu
evropskih zemalja. Samo sa 18
zemalja u Evropi (u koje ulaze Turska
i Rusija), BiH ima bezvizni re`im. U
cijelom svijetu dr`avljanima BiH
potrebne su vize za ulazak u ~ak
preko 170 zemalja svijeta, a samo
tokom pro{le godine gra|ani BiH su
na tro{kove dobijanja viza potro{ili
oko 25 miliona eura.
Vizne olak{ice podrazumijevaju
da }e odre|ene kategorije gra|ana
(pored biznismena, nau~nika, studenata, BiH }e tra`iti da njima budu
obuhva}eni kulturni, vjerski djelatnici, novinari, sportisti) dobijati
vi{egodi{nje vize, s mogu}no{}u ulaska u zemlje EU vi{e puta. Za ostale
gra|ane, koji nisu obuhva}eni ovim
kategorijama, Evropska komisija
potvrdila je da ne}e pove}avati cijene
izdavanja viza, te da }e zna~ajno
smanjiti broj dokumenata koje
gra|ani moraju prilo`iti uz zahtjev za
dobijanje vize. Zapadni Balkan je,

podsjetimo, izuzet iz nedavne odluke

EU da za sve tre}e zemlje od januara
2007. povisi cijenu vize na 65 eura
jer }e, kako je obrazlo`ila, nove,
biometrijske vize biti tehnolo{ki
mnogo komplikovanije i skuplje. Za
nositelje diplomatskih i slu`benih
paso{a bh. vlasti zatra`ile su potpuno
ukidanje viza za zemlje Evropske
unije, po{to s nekim od tih zemalja
(Austrija i Gr~ka) takav bezvizni
re`im ve} postoji.

Evropa, odmah

runda pregovora BiH i Evropske komisije o viznim

{tva mogu o~ekivati u drugoj polovini naredne godine

n do kraja 2007. godine

INTERPOL I
SLU^AJ LITVINENKO
Me|unarodne policijske snage, Interpol,
uklju~ile su se u istragu trovanja biv{eg ruskog
{pijuna Aleksandra Litvinenka i pomo}i }e u
njezinoj koordinaciji, javile su svjetske novinske
agencije. ^elnik ruskog ureda Interpola Timur
Lahonin rekao je da je od Interpola zatra`eno
da pobolj{a protok informacija izme|u Britanije,
Rusije i Njema~ke koje su pokrenule svoje
vlastite istrage o Litvinenkovoj smrti.
Aleksandar
Litvineko

DOGOVOR O
[IRENJU
SCHENGENA
PREGOVORI O VIZNIM
OLAK[ICAMA: Prvi korak ka
ukidanju viznog re`ima

Vizne olak{ice samo su prvi korak

u procesu potpunog ukidanja viza
koje zemlje Zapadnog Balkana ne
mogu o~ekivati u naredne dvije
godine. Pored politi~kih uvjeta, jedan
od zahtjeva EU kada je rije~ o
uvo|enju bezviznog re`ima za BiH }e
sigurno biti uvo|enje biometrijskih
putovnica.
U me|uvremenu, zajedno sa
pregovorima o olak{avanju viznog
re`ima po~eli su i razgovori o spo-

razumu o readmisji, koji podrazumijeva da svi gra|ani koji nezakonito borave u EU, bilo da su
dr`avljani BiH, ili su iz na{e
zemlje stigli u EU, moraju biti
vra}eni u BiH.
Do 2003. godine BiH nije imala
sporazum o readmisiji niti sa jednom
~lanicom EU, ali sada imamo ove
sporazume sa svim zemljama, izuzev
Finske, s kojom bi uskoro, tako|er,
trebao biti potpisan.

Evropska unija ukinut }e grani~ne kontrole

na kopnu i moru sa svojim novim ~lanicama 31.
decembra 2007., a provjere u zra~nim lukama u
martu 2008., pod uvjetom da one budu ispunjavale sigurnosne i tehni~ke kriterije, dogovorili
su pro{le sedmice evropski ministri unutarnjih
poslova u Briselu.
Tzv. schengenska zona tako bi prekrivala
podru~je 23 dr`ave, uklju~uju}i Norve{ku i
Island. Zbog ka{njenja u uspostavi baze podataka SIS II govorilo se da bi pro{irenje Schengena
na 10 novih dr`ava moglo biti pomaknuto s ranije predvi|enog oktobra 2007. ~ak mo`da na
po~etak 2009. Ipak, pod pritiskom novih dr`ava
~lanica, ministri su se dogovorili oko ranijeg
datuma. Nove ~lanice morat }e dokazati da su
njihove granice sa dr`avama koje nisu ~lanice
EU sigurne i tehni~ki spremne na uklju~ivanje u
postoje}u bazu podataka, a kona~na odluka o
pro{irenju Schengena bit }e donijeta u septembru sljede}e godine.

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

Natron Hayat spreman za integralnu proizvodnju

GODI[NJI UGOVOR NATRONA I CEMENTARE LUKAVAC

Fabrika cementa Lukavac i Tvornica celuloze
i papirne ambala`e Natron Hayat Maglaj potpisali
su godi{nji ugovor o isporuci papirnih vre}a, {to
je zapravo prvi veliki ugovor Natron Hayata pred
predstoje}e aktiviranje integralne proizvodnje
najavljene za prvi kvartal naredne godine. Prije
ravno godinu dana turska kompanija Hayat,
ve}inski vlasnik Natrona, kupoprodajnim ugovorom se obvezala na pokretanje integralne
proizvodnje papirne ambala`e za {ta je obe}ala
investirati minimalno 21 milion eura. No, dosada{nja investicija je utrostru~ena i trenutno iznosi
66 miliona eura! Naime, upravo je prije nekoliko
dana EBRD kompaniji Natron Hayat odobrio
novi kredit od 11 miliona eura a ova sredstva
najve}im dijelom }e se iskoristiti za modernizaciju proizvodne linije papirnih vre}a. Turski investitor je izvr{io i sve preuzete obaveze prema prekobrojnim radnicima s neodgovaraju}om stru~nom
spremom kojima je ispla}ena otpremnina, a u
kompaniju je primljeno novih
236 radnika - skoro 100
posto vi{e od obe}anog!
Sve je dakle spremno za
ponovno pokretanje integralne proizvodnje koja
podrazumijeva cijeli lanac od sje~e drveta do finalne
proizvodnje papirne ambala`e
po narud`bi kupaca.

42

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Do pred rat Natron je bio najve}a tvornica papirne ambala`e na prostoru biv{e
Jugoslavije a njegovi glavni kupci bile su
upravo tvornice cementa s godi{njom
potro{njom od preko 100 miliona vi{eslojnih papirnih vre}a.
Pored papirnih vre}a, Natron je bio
jedini proizvo|a~ valovitog kartona na
prostoru biv{e Jugoslavije i to je bio drugi
najva`niji proizvodni favorit kompanije.
Kako se stanje na tr`i{tu biv{e Jugoslavije
ni do danas nije izmijenilo, u Natron
Hayatu procjenjuju da }e s kartonskom
ambala`om ponovo osvojiti nekada{nje
tr`i{ne pozicije i pri tom se probiti i na
neka sasvim nova tr`i{ta, poput Turske
koja najve}im dijelom uvozi kartonsku
ambala`u.
Integralna proizvodnja u Natron
Hayatu podrazumijeva preradu preko 400
hiljada kubnih metara ~etinara (bor, jela,
smr~a) {to je dovoljno za planiranu
proizvodnju od 95.000 tona celuloze. No,
kako toliku koli~inu ~etinara nije mogu}e
obezbijediti s prostora Federacije BiH,
nedostaju}i dio Natron Hayat namjerava
otkupiti s prostora Republike Srpske,
~ime }e osjetno biti smanjen, a mogu}e i
sasvim zaustavljen izvoz neprera|enog
drveta iz BiH.

 Hercegovina - aluminijska dolina Ho}e li samo BiH ostati izvan CEFTA-e Analiza ekonomskih trendova u regiji

FE-AL UDVOSTRU^IO
PROIZVODNE
KAPACITETE
Krajem sedmice u Mostaru je po~eo s
radom novi proizvodni pogon {irokobrije{ke
kompanije FE-Al izgra|en neposredno uz
Aluminijski kombinat Mostar. Rije~ je o do
sada najve}oj investiciji usmjerenoj na preradu sirovog aluminija i proizvodnju aluminijskih profila te{ku preko 10 miliona
KM. Tvornica FE-Al raspola`e s ograni~enim kapacitetima u [irokom Brijegu
koji ni izdaleka nisu mogli zadovoljiti
rastu}e tr`i{ne potrebe za aluminijskim profilima pa je novi proizvodni pogon izgra|en
u Mostaru zapravo moderna kopija {irokobrije{kog pogona. Najkrupnija investicija
svakako je moderna presa - najsuvremenija
u Evropi - impresivnog kapaciteta od 12.000
tona aluminijskih profila godi{nje {to je
dovoljno za skoro 10-postotnu preradu
ukupne proizvodnje sirovog aluminija u
mostarskom kombinatu.
S izgradnjom novog prera|iva~kog
kapaciteta u Mostaru zapo~inje realizacija
ambicioznog projekta Hercegovina - aluminijska dolina, koji obuhvata proizvodnju
aluminija, ali i njegovu preradu kako se na
inostrano tr`i{te aluminij ne bi izvozio u
sirovom, najjeftinijem obliku nego makar kao
polufabrikat kao {to su aluminijski profili.
Ideja je zapravo da se oko Aluminijskog kombinata oformi cijeli grozd manjih ili ve}ih
prera|iva~kih tvornica specijaliziranih za preradu proizvoda od sirovog aluminija. Ina~e,
sama proizvodnja sirovog aluminija, bez
razvijenih prate}ih prera|iva~kih kapaciteta,
ekonomski je neisplativa, jednako kao {to je
ekonomski neisplativ izvoz bilo koje druge
sirovine. Tim prije {to }e nakon skore privatizacije Aluminijski kombinat pla}ati
ekonomsku a ne, kao do sada, regresiranu
cijenu elektri~ne energije.
Ina~e, Upravni odbor Agencije za privatizaciju FBiH nedavno je usuglasio po~etnu
bilansu kapitala Aluminijskog kombinata.
Prema usvojenoj odluci, ukupni kapital
(knjigovodstveno) vrijedi ne{to iznad 150
miliona KM, od ~ega 12 posto pripada
Tvornici lakih metala iz [ibenika dok se
preostalih 88 posto dijeli na radnikedioni~are (44 posto) i Vladu Federacije BiH
(44 posto). Svih 88 posto kapitala bit }e
prodato u paketu s tim da }e se iz dr`avnog
dijela izmiriti ranije obaveze prema
otpu{tenim radnicima.

HRVATSKA NE POPU[TA
PRED ZAHTJEVIMA BiH
Ni nekoliko sati pred isticanje roka do kojeg su balkanske dr`ave trebale dati ili
uskratiti suglasnost za pristupanje CEFTA-i niko pouzdano nije znao kakav }e
odgovor dati BiH, jedina dr`ava regije koja je pristupanje ovoj asocijaciji uvjetovala izvjesnim povlasticama u oblasti trgovine poljoprivrednim proizvodima.
Dr`avni premijer Adnan Terzi} samo nam je potvrdio ranije postavljeni uvjet: bez
popu{tanja u poljoprivredi BiH ne}e u}i u CEFTA-u. O tome je, veli, nekoliko puta
razgovarao s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, no ti su razgovori ostali bez
opipljivih rezultata. Sanader se pravdao da Hrvatska ne mo`e popustiti iako je
debalans u razmjeni poljoprivrednih proizvoda upravo katastrofalan. Naravno, na
{tetu BiH.
No, bilo bi jo{ katastrofalnije da BiH ostane izvan CEFTA-e jer bi time
ugrozila izvoz svojih industrijskih proizvoda na susjedna tr`i{ta.
Naime, glavni vanjskotrgovinski partneri BiH upravo su susjedne dr`ave na
~ijim tr`i{tima zavr{i preko 70 posto ukupnog robnog izvoza BiH. Ako bi se na
robu iz BiH ponovo uvele carine, izvoz bi bio prepolovljen.
Gre{ka je napravljena puno ranije i sada ju je o~ito nemogu}e ispraviti.
Sporazum s Hrvatskom, koji je 2000. godine potpisao Martin Ragu`, predvi|a
potpuno liberalan uvoz i izvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, iako je
ve}ina drugih dr`ava sli~an aran`man dogovorila samo za industrijske proizvode.
I sporazum sa Srbijom i Crnom Gorom, koji je 2002. godine potpisala Azra
Had`iahmetovi}, predvi|a liberalni re`im za sve proizvode, uklju~uju}i i
poljoprivredne, iako je ve} tada bilo jasno da slaba{na poljoprivredna proizvodnja
BiH ne mo`e izdr`ati konkurenciju subvencijama
potpomognute proizvodnje u Srbiji.
Ima li onda uop}e izlaza iz ove zamke u koju
je BiH pala vlastitom gre{kom i neznanjem?
Izlaz je koliko jednostavan toliko i te`ak:
ja~anje konkurentske sposobnosti doma}e
poljoprivredne proizvodnje. Uvoz }e se smanjiti samo onda kada doma}a ponuda bude
jeftinija, a jeftina mo`e biti samo uz
obilate dr`avne subvencije. To je
recept koji primjenjuju sve dr`ave
svijeta, uklju~uju}i i na{e susjede
Srbiju i Hrvatsku.
BiH U REGIONALNOM PROSJEKU

Prema procjenama Evropske banke za obnovu i razvoj, ~etiri glavna ekonomska

trenda u BiH (rast GDP-a, bilans teku}eg ra~una, inflacija i bilans bud`eta) ne razlikuju
se mnogo od trendova u regiji. Dapa~e, u tri oblasti - inflacija, rast GDP-a i bilans
bud`era - BiH je ispred ve}ine tranzicijskih dr`ava, no po negativnom bilansu teku}eg
ra~una neslavni je {ampion u regiji. Tabela koja ilustrira realna ~etiri trenda preuzeta
je iz Biltena Centralne banke BiH.

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

43

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320

e-mail: lutrija@bih.net.ba
www.lutrijabih.ba

LOTO 6 od 42
JACK POT OKO
150.000 KM
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e se
u utorak, 19. decembra,
na FTV u 20 sati

44

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

Na{ suradnik, jedan od vode}ih

bh. filologa koji `ivi na potezu
SAD-Turska-BiH, pi{e o impresivnoj
ulozi Sholma Dov Goitena u
svjetskoj kulturi, historijskim
fenomenima koji su proteklih
stolje}a obilje`ili Istok i Zapad,
te odnosima Jevreja i Arapa

NADIMCI, PR
OFRA HAZA: Veliko ime u Izraelu
dugo sputavane
isto~nojevrejske kulture

Pi{e

Nenad Filipovi}
Ammielu Alcalayu i Harisu Silajd`i}u, jer znaju ko je bio
Shlomo Dov Goitein.
ta vam zna~i ime Shlomo Dov Goitein? Vjerovatno
ni{ta. Ni meni ni{ta nije zna~ilo dok nisam, 1979.
godine i iz ruku Harisa Silajd`i}a, pored Saidovog
Orijentalizma, jo{ vru}eg ispod {tamparske prese,
dobio Goiteinovu knjigu o jevrejsko-arapskim odnosima kroz historiju. (Vid. S. D. Goitein, Jews and Arabs: their contacts through the ages, /New York: Schocken Books/, 1974).
Goiteinov u~enik A. L. Udovitch dao je jednu od najboljih
definicija Goiteinovog mjesta u svjetskoj kulturi kada ga je
uporedio sa Braudelom po dometu, ali je istakao da je Goitein
gledao na historijske fenomene na sasvim druga~iji na~in. Veli
Udovitch da je Braudel bio u stanju na jednoj i po stranici
provesti ~itaoca od Baltika i Francuske preko Mediterana i
[panije do Hispanoamerike i Okeanije; i to je velika historija. A
Goitein, njemu je trebala jedna i po stranica da opi{e izgled vrata
i kvake na njima na sirotinjskoj jevrejskoj ku}i u fatimidskom
Starom Kairu; ali je i to velika historija. Arnaldo Momigliano je
u, kao i obi~no croceanski sjajno pisanom i umnom, ogledu o
autobiografiji Gershoma Scholema zapravo ukazao da je
Scholemova historija ideja veli~anstveni proma{aj jer Scholemov
radikalni evropocentrizam i cionizam nikada nisu dopustili
najve}em histori~aru Kabbale te biografu Mesije i vjerootpadnika Sabbetaja Cevija, umrlom 1676. kao Aziz Mehemmed-eefendi
i sahranjenom u progonstvu u Ulcinju, da sagleda jevrejski `ivot
unutar dru{tava i dr`ava u kojima su Jevreji `ivjeli, dok je tradicionalizam Goiteinov omogu}io tom u~enjaku da tuma~i historiju mediteranskih, levantskih i orijentalnih Jevreja uvijek u kontekstu njihovog `ivota sa i unutar arapskog te islamskog svijeta.
(Vid. A. Momigliano, Gershom Scholems autobiography, On
Pagans, Jews, and Christians, /Hanover: Wesleyan University
Press/, 1987, pp. 254-63, esp. pp. 254-55, 262-63).

JEVREJSKA BA[TINA
Momiglianov ogled po~inje sa divnom slikom kako se, 1923.
godine, na brod u tr{}anskoj luci ukrcavaju dva mlada Herr Doktora
i cionisti~ka zanesenjaka, Scholem (ro|. 1897) i Goitein (ro|.

Goitein je pisao o ba{tini jemenskih Jevreja iz

46

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Jevrejsko-arapski odnosi kroz historiju

REZIMENA I RUGALICE
1900). Cilj im je bila Palestina odnosno Jerusalim gdje ih je ~ekalo
postavljenje na novoosnovanom Hebrejskom Univerzitetu.
Momiglianu nije bila poznata anegdota da je prije odlaska dvojice
drugova za Trst i Palestinu, Goiteinov Profesor, veliki frankfurtski
islamista Josef Horovitz, ujedno ortodoksni rabin, priredio ceremonijalnu ve~eru na kojoj je Goitein bio kantor i izvodio paraliturgijsku jevrejsku muziku. Ni{ta osobito, reklo bi se. Ali, pri~ekajte malo. Goitein nije bio sam u ulozi kantora na toj ve~eri. Pored
njega, te ve~eri slu`io je i Erich Fromm. Kasniji psihoanaliti~ki orijentisani stvarala~ki marksista bio je odani u~enik Talmuda kod
Horovitza. Upravo ta anegdota ilustruje karakter Goiteinovog
intelektualnog anga`mana i njegovo duhovno porijeklo. Goitein je
bio dijete srednjoevropske jevrejske germanofone intelektualne
tradicije i on je - uz ljude kao Lukacs, bra}a Marcuse, Goldziher,
Von Grnebaum itd. - ilustruje, a ne neki intelektualni Felix Krull
kao Arthur Koestler, ~ovjek ~iji kredibilitet nije ni{ta ve}i od kredibiliteta Semira Osmanagi}a. Od svoje disertacije pod Horovitzom
do smrti u Princetonu, 1985. godine, bilo da je predavao u
Jerusalimu ili Philadelphiji ili istra`ivao na Institutu za napredne
studije u Princetonu, Goitein se dr`ao zlatnog temelja koga je
dobio od njema~ke filologije, islamistike, judaistike, etnologije, ali
i od njema~ke kulture uop{te. Sve se to preplelo s njegovim darom
da bude Jedno s Drugim, taj Drugi bio savremeni jemenski Jevrej,
fatimidski kairski Jevrej, ranoabbasidski pisar-musliman, omajjadski Arapin-pravoslavac i dvorjanin, ranomamelu~ki veliki trgovac
Hindus u emporiju stranih trgovaca na Crvenom Moru itd.
Goitein je pisao mnogo o ba{tini jemenskih Jevreja (vid. S.D. F.
Goitein, Jemenica: Sprichwrter und Redensarten aus ZentralJemen, /Leiden: Brill/, 1970), izdvojene zajednice koja je sa~uvala
mnoge starosemitske crte, npr. najizvorniji izgovor hebrejskog i
aramejskog jezika, zajednice iz koje je potekla svojevremeno popularna i rano umrla Ofra Haza; Goitein je pisao o porijeklu i
po~ecima vezirata u islamskom svijetu, o odbrani rada i trgovine
kao Islamom ni u kom slu~aju zabranjenih djelatnosti koju je sastavio, uz Ab Hanfu, najzna~ajniji hanefitski pravnik, Imm-ii
[ejbn, o nastanku srednjovjekovne islamske bur`oazije (Vid. S.
D. Goitein, Studies in Islamic history and institutions, /Leiden: E. J.
Brill/, 1968). No, Goitein }e ostati ~itan na na~in na koji mi danas
~itamo Tukidida, Gibbona ili Burckhardta jer nam jo{ uvijek nisu
postali samo izvori, nego nam se name}u i svojim tuma~enjem
pro{losti, prvenstveno zahvaljuju}i svojim studijama tekstova iz
tzv. kairske Genize.
Kairska Geniza je spremi{te pisanih odlomaka zazidano u
tavanu drevne sinagoge u Starom Kairu, otkriveno slu~ajno krajem
XIX vijeka. Prema drevnom jevrejskom vjerskom propisu i
obi~aju, ni jedan komadi} papira na kome je napisano Bo`je ime ne
smije se oskrnaviti na bilo koji na~in. To se najbolje predupre|uje
pohranjivanjem starog, neupotrebljivog, ispisanog papira u posebne spremnice ili njegovim sve~anim zakopavanjem u zemlju. U
Sarajevu su, jo{ sredinom tridesetih godina XX vijeka, prema svjedo~enju koje je Vedrana Gotovac, jedna izuzetna i posve zaboravljena intelektualka, zapisala od rabina Jakova Maestra, uprili~avani
takvi pogrebi pisane rije~i. Trgovci starinama koji su blago misirsko
razvla~ili od Josifovih vremena razvukli su papire iz kairske Genize

po bijelom svijetu, od Sankt Petersburga pa do Cincinnatija. Ima ih

svugdje, samo ih nema u Kairu. Radi se o dokumentima i fragmentima knjiga pisanim od XI do po~etka XIX vijeka, iako je ve}ina
sa~uvanog materijala nastala u rasponu XI-XIII vijek. Pismo je
hebrejsko kurzivno (ra{), a jezici fragmenata su: hebrejski, aramejski, arapski, gr~ki, srednjovjekovni njema~ki alemanski dijalekat
kao baza jidi{a, starokatalanski, staroprovansalski itd. Ve}ina fragmenata je pisana arapskim jezikom, a hebrejskim pismom, {to
potvr|uje da je govorni jezik Jevreja Egipta i Magriba bio arapski.
U~enjaci su prou~avali fragmente iz Genize jo{ od kraja XIX vijeka. No, oni su u papirima Genize tragali za rukopisnim varijantama
spomenik hebrejske literature. Ostali fragmenti ih nisu zanimali i
odbacivali su ih kao bezvrijedne, trivijalne, stvari.
Goiteinova veli~ina kao histori~ara je bila u tome jer je mogao
da prepozna epohalno u trivijalnom. Ljudski `ivot je manje-vi{e
trivijalna stvar, i pisati historiju takvog `ivota je ne{to najve}e.
Samo takva historija mo`e izvu}i ^ovjeka kao jedinku iz tame i idiotije zaborava. Pregledaju}i fragmente rasute po raznim kolekcijama, Goitein je, od ranih pedesetih godina XX vijeka, sastavljao
pisma trgovaca ~iji su se brodovi izgubili na Indijskom okeanu;
molbe sirotih `ena da im sinagogalni odbor kupi fered`u jer ih je
sramota da nepokrivene iza|u na ulicu, a vlastitih para da je kupe
nemaju; pisma zabrinutih o~eva koji iz Kaira poru~uju sinovima u
Aden da se pro|u upropa{tavanja porodi~nog kapitala pijan~evanjem i bludni~enjem sa lu~kim flundrama; spiskove pla}enih memorijalnih molitvi za umrle; otpusnice nesavjesnim u~iteljima koji
djecu nisu nau~ili niti slovo Tore. Moje omiljeno pismo je izvje{taj
nekog sirotana, poslan iz Bagdada u Kairo, iza 1258. godine odnosno poslije mongolskog osvojenja Bagdada i uni{tenja abbasidskog
Hilafeta, u kome vrli listopisac veli da je utekao na selo od
Mongol, da bi jednoga dana za~uo topot njihovih konja na domak
svoje kolibe. Nije imao vremena da utekne, pa se sklonio na kro{nju
drveta, tu proveo dan i no} slu{aju}i {ta Mongoli koji su sjeli ispod
drveta govore dok su okretali janje na ra`nju, i mole}i Boga da ga
dim ne omami, miris janjetine ne opije ili da se psoglavi Mongoli
ne popnu na drvo, zapale ga, posijeku. (Vid. Letters of medieval
Jewish traders, transl.-ed. S. D. Goitein, /Princeton: Princeton
University Press/ , 1973). Goiteinov magnum opus, napisan na
osnovu kairske Genize, jeste djelo Mediteransko dru{tvo u kome je,
u {est knjiga, prikazao isto~nomediteranski Svijet, jevrejsko-muslimansko-levantskohri{}ansku interakciju u razdoblju od kraja X do
sredine XIII vijeka. (Vid. S. D. Goitein, A Mediterranean society,
1-6, /Berkeley: University of California Press/, 1967-93). Kao i
poslije Braudela, i poslije Goiteina ne samo historija Mediterana,
nego historija preindustrijskog Svijeta uop{te mora se pisati
druga~ije. Goitein je posebne tomove posvetio ekonomskim osnovama svoga mediteranskog dru{tva, zajednici, porodici, svakodnevnom `ivotu, pojedincu. Imao je Shlomo Dov rijedak dar da
udahne `ivot svojim dokumentima slu`e}i se analogijama iz
dana{njih tradicionalnih dru{tava od Sicilije pa do Kerale na
Indijskom potkontinentu. Znao je Goitein da je Bog u detalju, kako
je to rekao Aby Warburg, pa je, da bi sebi rastuma~io jedan odlomak u pismu koje je kairski jevrejski trgovac sastavio negdje na
Malabarskoj obali u Indiji i poslao ga u Kairo sredinom XI vijeka,

z koje je potekla muzi~ka zvijezda Ofra Haza

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

47

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

~itav dan proveo u podrumima pariskog Muse de lHomme gdje je

na{ao lampu izra|enu na Malabarskoj obali u XIX vijeku, ali koja je
potpuno odgovarala opisu iz pisma jevrejskog starokairskog trgovca
iz XI vijeka. Da je bio jedinstven, da takvoga u~enjaka vi{e ne}e niti
mo`e biti, to bi namah spoznali svi koji bi do{li u dodir s njim. Za
najupornijeg istra`iva~a Genize va`i ono {to je Said napisao o
Auerbachu i Adornu: ne}e ga biti ne samo zato {to se takvi ljudi
rijetko ra|aju, nego zato {to vi{e nema kulturne klime koja bi mogla
proizvesti Spitzera, Auerbacha, Horkheimera, Lukacsa, Goldzihera,
oca, majku i sina Tietzeove itd...

visokoj hvali. Muhe su, u preindustrijsko vrijeme, bile gotovo

nepobjediv neprijatelj, te je Sin muhe onaj ko uvijek uspijeva na
bojnom polju i do ludila dovodi svoje neprijatelje, kao zlog Cara
Nimruda koji se okomio na Starozavjetnog Oca Abrahama
(Ibrahima Pejgambera), pa mu se mu{ica uvukla u glavu i mozak i
izludila ga do u smrt. Isto va`i i za ljude koji se zovu Sinovi
bijesnog pseta (heb. klev>eng. morm. Caleb, comp. ar. kalib, kalib
koje se ne smije mije{ati sa ar. Kalb - obi~ni pas).
U izuzetnom odlomku, Goitein opisuje svoj susret, negdje iza
1950, sa starim i u~enim jemenitskim rabinom Mori Amram
Grahom, osamdesetogodi{njim u~enim liderom svoje zajednice.
BABILONSKO SU@ANJSTVO
Goiteina je mu~ilo pitanje kako jemenitsko Grah, varijanta bibliJedan od meni najdra`ih Goiteinovih ogleda jeste njegov
jskog Qora odnosno qurnskog Qrun {to je ime jedne od najomodgovor na pitanje kako i za{to su nadimci, osobito oni podrugljivi,
ra`enijih li~nosti i u Starom Zavjetu i u Quranu, ime srebroljubca
postali prezimenima, kako uglednik, tako i obi~nik. (Vid. S. D.
koji je se bunio protiv Mojsija (Musaa) i Arona (Haruna) pa je
Goitein, Nicknames as family names, JAOS, 90/4, 1970, pp.517Zemlja progutala i njega i porodicu mu i blago mu (Karunovo blago
koje veze nema sa Harunom, Musaovim jezikom odnosno glasno24). Islam odnosno Kuran striktno zabranjuje vjernicima da ~aste
govornikom, jer Harun bija{e rje~it, a onaj koji je sa Allahom na
jedni druge podrugljivim nadimcima ( Q XLIX:11). Jevreji se glede
Gori Sinajskoj zborio nije imao toga dara), postalo prezime velike i
istog pitanja nisu mogli pozvati na izravnu Rije~ Tore nego na
ugledne jemenitske porodice. Rabin se samo nasmijao na Herr
autoritet velikog rabina po imenu Hanina koji je `ivio u III vijeku
Doktorovo unezgo|enje i odgovorio: U nas u Jemenu se tako daju
n.e. Veliki rabin je napomenuo da }e svi oni koji dopadnu Pakla biti
prezimena. Nema sumnje, neki moj predak je bio sva|alica i svima
jednoga dana pu{teni iz njega. Izuzetak su: preljubnik, onaj ko
se popeo na glavu. Zato su ga prozvali Grah i to je ime ostalo s
javno osramoti drugoga, i onaj ko javno izvikuje za nekim
nama. Ovo me podsjetilo na rije~i jedne moje postarije mostarskopodrugljivi nadimak. Ne znam ho}e li na{im rodnicama iz Foruma
ljubu{ko-viso~ke rodice koja je jednu hanumu iz na{eg roda opisala
te ostalim feminizmu sklonim tetama zapasti za o~i da jedan takav
ovako: Ona je bila Dra~ina, pa se udala za Muftiju Ribicu, pa
patrijarhalno-normativni autoritet uop{te ne spominje preljubse pustila, pa oti{la za Prdavca. Radi se o uglednice kao osobe vrijedne Pakla. Je li to izraz
nim mostarskim porodicama. Goitein nalazi
diskriminacije ili naklonosti, ne bih mogao
re}i. Uzalud su bile preporuke Svetih Knjiga
EPOHALNOST isti fenomen u Genizi, prezimena nastala od
podrugljivih nadimaka kori{tena su stotinama
i vjerskih u~enjaka. Semiti, Arapi i Jevreji, pa
TRIVIJALNOG
godina kao takva i o~ito je da su ih pripadnici
zatim Levantinci i Mediteranci, imaju
tako imenovanih porodica s ponosom nosili.
neuta`ivu `e| za izdijevanjem podrugljivih
Goiteinova
Tu su, naravno, igrale neku ulogu i dvije
nadimaka. U tom smislu fatimidski Kairo
veli~ina kao
odlike arapskog jezika: njegova sklonost
potpuno odgovara dvadesetovjekovnom
histori~ara je bila
antonimiji i antifrazi, o ~emu su izuzetno
Mostaru ili Sarajevu. Rana abasidska lijepa
pisali Theodor Nldeke i Teufik Mufti}. Svaki
knji`evnost sadr`i ~itave kataloge pou tome jer je
student prvog semestra arapskog jezika zna da
drugljivih nadimaka i upute kako ih smisliti.
mogao da prepozna
u arapskom mawla zna~i gospodar, Bog, ali
(Vid. Thaalibi, The book of curious and
epohalno u
entertaining information, ed. transl. C. W.
zna~i i rob, osobito opro{teni rob. Antifraza je
Bosworth, /Edinburgh: Edinburgh University
kada Halifa Al-Mutavakkil svoju omiljenu
trivijalnom.
Press/, 1968, pp.56-67).
sulo`nicu prozove al-Qabiha (ru`na). Ta je
Ljudski `ivot je
`ena bila pametnija od mnogih mladograPrezime samo po sebi jeste noviji jezi~ki
manje-vi{e
mati~ara, pa je znala da je to samo Halifin
i sociolingvisti~ki fenomen. Dug je bio put do
na~in da iska`e svoje divljenje robinjinoj
toga da ljudi po~nu sebi izdijevati imena, pa
trivijalna stvar,
bezmjernoj ljepoti, te je isti nadimak dala ureje dug bio put dok se nisu po~ela uz li~na
i pisati historiju
zati na svoj pe~atnjak.
imena dodavati roditeljska ili preda~ka imena
takvog `ivota je
Da sli~na li~na imena, nadimci, prava
- patronimi te nadimci. Dok su ti pridjevci
prezimena nisu bili samo stvar kolokvijalne
postali prava prezimena isto tako je trebalo
ne{to najve}e
razmjene, Goitein je utvrdio tako {to ih je
vremena. Klasne i statusne razlike igrale su i
na{ao u bezbroj zvani~nih dokumenata.
u tome ulogu, kao i sna`enje te uplitanje
Tako se jedna porodica nazivala Sinovi Babe ili Sinovi Dojilje
dr`ave. Dr`ava bolje kontroli{e (globi, unova~uje, na kuluk odvodi,
(Ben Nanu). Prvog nosioca tog prezimena ili je baba razmazila ili
nagra|uje, ka`njava, proganja, preseljava, rekvirira itd.) kada mo`e
ga je odgojila odvojeno od roditelj ili se on preko svake mjere
razlikovati ljude. [ta je mogao osmanski popisiva~ u Bosni i na
hvalio svojom babom, pa ga je zajednica uzela na zub i ismiBalkanu sa stotinama Mehemmeda, Petara, Andrija, nerijetko u
javala. Potomci su prihvatili podrugljivi nadimak kao prezime.
jednom selu? Da ih bolje razlikuje, pridodavao im je roditeljska
@enska imena kao Zumu-l-qasaba (Sirup od {e}erne trske) ili
imena; li~ne osobine (star, mlad, senilan, sifiliti~an, grbav, mutav,
Qataif (Kadaif) ili su asocirala na neku osobito milu osobu ili su
mucavac itd.); znanja i zvanja itd. Tu je, naravno, bilo mnogo toga
imala antifrasti~ku ulogu i ukazivala su da je neko nad`ak-baba.
podrugljivog.
Jedna ugledna porodica nosila je ime Ibn Halila (Sulo`ni~ini
Ali, nisu sva nama podrugljivo zvu~e}a imena i nadimci imali
sinovi). Takvo prezime je moglo biti podrugljivo, ali je moglo
takav prizvuk onima koji su ih nadijevali i/ili nosili. Tako Goitein
biti i izraz osobite bliskosti i dragosti kao {to slavensko kurvin
spominje biblijski poslovi~no plodnu sve{teni~ku porodicu koja se
sin nije uvijek potpuno omalova`avaju}e, nego mo`e ozna~avati
vratila iz babilonskog su`anjstva u Jerusalim sa 2 172 glave. Rije~
milo{tu koju u nekome ne~iji {eretluk pobu|uje. Ali prezime Ibn
je o Sinovima muhe (heb. Ben Paro{, vid. Ezra II:3). U
Jerusalimu je `ivjela ugledna arapska porodica Barguti ~ije prezime
Avkal, ime jedne od najbogatijih i najuglednijih egipatskih
ima isto zna~enje: sin muhe. Me|utim, ne radi se o poruzi, nego o
jevrejskih poslovnih ku}a u XI vijeku, o~ito je imalo isklju~ivo

48

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

podrugljivi karakter. Bukvalno prevedeno ono zna~i: Sinovi patuljastih {krtozija. Zajednica je iznijela to ime, a mo}ni trgovci,
iako svjesni podrugljivosti u tom imenu, prihvatili su ga. Bolje
biti slavan i po lo{em, nego nemati slave, moglo bi se re}i da je
bila filozofija iza takvog stava. O odnosima me|u polovima govori i ~injenica da ukoliko je neko koristio kao priimenak ime
majke ili `enskog predaka, onda je takav priimenak ostajao kao
karakteristi~no prezime. Obi~aj je planetaran, pa su tako drobnja~ki Knezovi Slijep~evi}i po svom doseljenju u Sarajevo, sredinom XVII vijeka, i nakon {to su se nastanili na Nadkova~ima,
Despi te su
uzeli prezime Despi}i po porodi~noj Matroni, Babi-D
postali jedna od dvije najuglednije pravoslavne, a zatim srpske,
porodice u Sarajevu. Ako se ~ovjek prezivao Sin Grkinje, to je
zna~ilo da su mu majka ili `enski predak bili vizantijsko-jevrejskog porijekla, ali ako se neko prezivao Sin Turkinje, Turkinja je
u tom nadimku-prezimenu bio izraz za osobito lijepu `enu, tanku,
visoku, svijetle puti. Jer, centralnoazijske turske robinje su bile
veoma skupe na tada{njim bliskoisto~nim pijacama i rijetko ko ih
je mogao sebi priu{titi; opisane osobine smatrane su njihovim
glavnim odlikama i uzrokom njihove enormne skupo}e.
Ljudi su se mogli prezivati Sin one koja nji{ti kao kobila, Sin
do tl povijene, Sin grbave, Sin ote~ene, Sin o`iljcima izbrazdane, Sin u jeziku nezustavljive svadljivice itd. Goitein isti~e
kako su osobe sa ovakvim nadimcima-prezimenima s ponosom
ispisivali ta podrugljiva imena na najsve~anije zvani~ne dokumente. Kada se do|e do flore i faune kao onomasti~ke riznice, tu
Geniza obznanjuje koliko je onomastika kulturom odre|ena.
Kamila je za Evropljane simbol tuposti i ru`no}e. Semiti znaju
bolje, da parafraziram Goiteina, iako je jo{ Von HammerPurgstall upozoravao da se Evropljani ne bi smjeli, u svom neznanju i aroganciji, tako izrugivati kamilama. Kamila je pametna,
ali i osvetoljubiva. Ona pamti, pa vra}a. Zato jemenski Jevreji
ka`u: Ljudska osvetoljubivost podsje}a na kamilinu. Kako
osvetoljubivost u patrijarhalnom dru{tvu nije mana, nego vrlina,
i kako je jo{ staroarapska poezija odu{evljena anatomijom
kamile kao uzorom ljepote, onda nije ni ~udo da je Kamila jedno
od omiljenih `enskih imena u Genizi. Isto va`i za ovcu, koja za
Semite nije simbol gluposti, nego odanosti i radenosti. Hebrejsko
ime Rahela zna~i ovca.

RENESANSNI MOREPLOVAC
Me|u prezimenima u Genizi nalazimo: kravu, tele,
lje{inara, golubana, vrap~i}a, `ohara, mravuljka, ostrigu
(ovdje je seksualna asocijacija vi{e nego o~ita. Za uporedbu, vulgarno-latinsko pisda >slav. pizda zna~i mu{ula, vrsta
{koljke). Ali, nije to sve. Goitein se pitao za{to su se `ene
zvale: Zrno `ita, Mahuna, Grah, Sezam, Sezam~i}, Kim,
Lje{nik, Orah, Malena arti~oka, Mandragora, Mirisna smola
protiv ka{lja. Mandragora ili mandragola, mnogi to znaju od
Machiavellija, smatrala se kao osnova za najbolji ljubavni
napitak. Da li je ime Mandragora zna~ilo da je `ena opojna
kao ljubavni napitak ili je pak neko kome treba ljubavni
napitak de bi pridobila su|enika, pitao se Goitein. I mi,
skupa s njim. Jer, jeziku nikad kraja. A, kako jeziku nikad
kraja, red bi bilo da zavr{imo s Bogom, kao i Goitein, koji
veli da mnogi sve po~inju s Bogom, ali bi bilo dobro da i
zavr{avaju svoje poslove s pomenom Bo`jim. Goiteinovi
trgovci su plovili morima: Mediteranom, Crvenim Morem,
Indijskim Okeanom. Strah je na moru ogroman, od njega je
patio i veliki portugalski renesansni moreplovac-pjesnik
Camo?s. Musliman-kapetan broda na kome su mnogi kairski
Jevreji putovali zvao se Ibnu-l-basmali, Sin onoga koji stalno
izgovara Bismillu. Mogu da zamislim kapetana kako, usred
monsuna negdje izme|u Sokotre i Lakadiva na Indijskom
Okeanu, ponavlja: U ime Allaha, Milostivog, Sa-

50

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

GOITEIN, ALCALAY, SAID

Poslije Jevreja i
Arapa, Levant
Po~etkom devedesetih godina pro{log vijeka, u Americi se
pojavila jedna i akademski i esejisti~ki odli~na knjiga-analiza
pro`imanja arapsko-islamske i jevrejske kulture na Levantu, ali i
analiza smrtnog udarca koji su tom slo`enom kulturnom obrascu
zadali nacional-kolonijalisti~ki cionizam odnosno stvaranje
ekskluzivisti~ke dr`ave Izrael kao krune kolonijalnog projekta
otima~ine palestinske zemlje. Knjigu je napisao Ammiel Alcalay,
New Yorker sa bosansko-{aba~kobajirsko-dor}olsko-splitskim korijenima i vezama. (Vid. A. Alcalay, After Jews and Arabs: remaking
Levantine culture, /Minneapolis: University of Minnesota Press/,
1993. Posebno su produbljena Alcalayeva poglavlja o cionisti~koj i
evropocentristi~koj prirodi tzv. mirovnog pokreta sa Amosom
Ozom i sli~nima na ~elu te Alcalayevo obrazlo`enje za{to je jedan
zadrti klerodesni~ar kao Menahem Begin u~inio vi{e u Izraelu na
zbli`avanju Arapa i Jevreja te na ljudskijem pristupu nea{kenaskim
Jevrejima nego sve kohorte peacnik-aktivista, laburista, NGO-ista i
ostalih pjeva~a na sli~nu kajdu). Ammiela Alcalaya mnogi u
Sarajevu hvale, on je ime na koje se ljudi pozivaju, posebno kada
treba ukazati na prijatelja Bosne i nekoga ko je mnogo u~inio za
bosansku kulturu. Me|utim, njegova knjiga, knjiga kojoj je predgovor napisao Edward. W. Said, a Said je mrzio pisati predgovore
knjigama te ih je sastavljao samo za knjige koje je smatrao velikim
- zvale se one Moby Dick, Srce tame ili Poslije Jevreja i Arapa - nije
~itana u Sarajevu, nema je na ud`beni~kim listama, ne nalazi se po
knji`arama. Slu{avao sam, ima tome ve} deset godina, kako se
priprema bosanski prevod Alcalayeve knjige. Bibliografske reference nemam; knjigu nisam uspio na}i u sarajevskim knji`arama;
biblioteke su, naravno, od male pomo}i kad su novoobjavljene
knjige u pitanju jer su, znamo svi to, na{e knji`nice na egzistencminimumu (ne mogu se grijati, a kamo li knjige kupovati)... Znam
da je odlomak Alcalayeve knjige zakopan prevodom u jednu svesku
intelektualno ka}iperskog glasila Forum Bosnae. Ako je knjiga
uistinu objavljena u nas, onda trune po magazinima ~ekaju}i da
bude prodata u makulaturu, a ako nije objavljena, o~ito je da
intelektualno Sarajevo samo sebi u usta ska~e i da ni{ta nije kadro
saznati.
milosnog.... Goitein je pomenuo drugo ime srednjovjekovnog austrijskog Vojvode Heinricha von Babenberga.
Ono glasi Ja-so-mir-Gott i poteklo je, prema predaji, od toga
{to je Vojvoda po~esto govorio: Tako mi Bog pomogao! (Ja
so mir Gott helfe!).
Zavr{i}u sa omiljenom uzre~icom travni~kog Muderrisa
Had`i Munib-efendije Korkuta, oca Dervi{-eefendije Korkuta,
~ovjeka koga Marko Velimirov u najskorijim Danima ismijava, a
da pojma nema ko je bio Dervi{-efendija. Dervi{-efendija je bio
u~enjak, spasitelj Haggade, borac protiv antisemitizma, neko
koga su proganjali i usta{i i udba{i, kustos Zemaljskog i
Cetinjskog Muzeja, veliki znalac albanske i crnogorske
pro{losti... Had`i Munib-efendija bi govorio: Sa~uvaj me Bo`e
svake d} i `ene S}. Meni je odmah, kada sam prvi put ~uo
ovu izreku, bilo jasno {ta je to d}a, ali mi nije bilo jasno {ta je
to `ena S}a. Jedna pametna Korkutka, a o korkutskoj pameti i
raznovrsnim darovima moglo bi se naduga~ko i na{iroko, objasnila mi je o ~emu se radi. @ena S}a je `ena koja stalno svome
mu`u govori: Sa}u, }ojk moj, sa}u!, a nikad, ne da ni{ta ne
dovr{i, nego ni ne zapo~ne.

SMRT ^ILEANSKOG DIKTATORA

U nedjelju, 10. decembra,

umro je jedan od najve}ih
zlo~inaca 20. stolje}a,
~ileanski diktator AUGUSTO
PINOCHET, koji je dugi niz
godina ~eli~nom pesnicom
vladao ^ileom i iza kojeg je
ostalo STOTINE HILJADA
@RTAVA; na{ urednik
istra`io je lik i (ne)djelo
ovog ju`noameri~kog
fa{iste, koji je odgovoran za
ubistvo ~ileanskog socijaliste
SALVADORA ALLENDEA i
drugih ~ileanskih patriota,
te koji je 70-ih godina
pro{log stolje}a imao
podr{ku tada{njeg
ameri~kog predsjednika
RICHARDA NIXONA i
dr`avnog sekretara SAD-a
HENRYA KISSINGERA

Augusto

Pinoch

Tito je preko ~ileanskih politi~ara Tomi}a i Vu{kovi

52

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Augusto Pinochet, zlo~in bez kazne

BORBA PROTIV POEZIJE

Smrt ~ileanskog nobelovca

Pabla Nerude

SMRT ZLO^INCA:
Augusto Pinochet
u posmrtnom
kov~egu

Me|u brojnim `rtvama

diktatorskog re`ima
Augusta Pinocheta nalazi
se i ~uveni ~ileanski pjesnik
Pablo Neruda (1904.-1973.),
{panski revolucionar, prijatelj
{panskog pjesnika Federica
Garcije Lorce i dobitnik
Nobelove nagrade za
knji`evnost. Komunista
@RTVA:
Neruda, koji se iz po{tovanja Pablo
prema Salvadoru Allendeu Neruda
odrekao predsjedni~ke kandidature u ^ileu, umro je 12 dana nakon
{to je fa{isti~ka hunta 11. septembra 1973.
izvr{ila vojni udar i likvidirala
demokratskim putem izabranog ~ileanskog

Pi{e

SALVADOR ALLENDE I JOSIP BROZ:

Prijateljstvo komunisti~kih lidera

Edin Avdi}
nedjelju, 10. decembra, u
~ileanskoj prijestolnici Santiagu umro je u 91. godini
~ileanski diktator Augusto
Pinochet, beskrupulozni general i okorjeli zlo~inac, koji je od 1973. do
1990. ~eli~nom pesnicom vladao ovom
16-milionskom ju`noameri~kom dr`avom. U dugom nizu zlo~ina Pinochetu se
argumentovano pripisuje organizovanje
vojnog udara 11. septembra 1973. u
^ileu i likvidacija demokratski izabranog (socijalisti~kog) lidera Salvadora
Allendea, zatim uho|enja, hap{enja,
premla}ivanja, ubistva i protjerivanja
~ileanskih patriota i stranih dr`avljana
koji su bili protivnici njegovog svirepog
re`ima, brutalna zabrana parlamentarne
aktivnosti i cenzura medija, organizovanje atentata na ljevi~are {irom
ameri~kog kontinenta, te plja~ka dr`avne
imovine (desetak milijardi dolara u ke{u
i zlatnim polugama).

het

OPRAVDANJE IZ GROBA
Da se Augusto Pinochet na|e u
centru interesovanja svjetskih medija,

lidera Allendea. Iako je Neruda

u tim dramati~nim danima u
mukama umirao od karcinoma
prostate, to nije zaustavilo
Pinochetovu vojsku i policiju
da izvr{i pretres stana slavnog
pjesnika. Povjesni~ari su
zabilje`ili da je tom prilikom
svojim batina{ima Pablo
Neruda kazao: Imate razloga da se bojite, okru`eni ste
poezijom! Pored poezije Pabla
Nerude, savremena ~ileanska
knji`evnost u svijetu je poznata i po knjigama ameri~ke ^ileanke Isabel Allende,
ne}ake ubijenog ~ileanskog predsjednika
Salvadora Allendea.

pobrinuli su se Washington i London,

koji su dugi niz godina podr`avali njegovu fa{isti~ku diktaturu, te mu u ratu
protiv komunizma davali obilnu nov~anu,
vojnu i logisti~ku pomo}. Zahvaljuju}i
ovom sna`nom politi~kom savezni{tvu,
Pinochet je svoj `ivot okon~ao ne
do~ekav{i kaznu za brojne zlo~ine, iako su
na njegovom su|enju insistirali me|unarodni advokatski timovi, koji su raspolagali
nizom neoborivih dokaza o zlodjelima
~ileanskog monstruma.
Nakon {to je zbog sr~anih tegoba
krajem novembra ove godine preba~en
u bolnicu u Santiagu, bilo je sasvim
izvjesno da }e Pinochet umjesto pred
strelja~kim vodom ili u zatvorskoj }eliji
smrt do~ekati u bolni~kom krevetu
okru`en njegom i pa`njom medicinskog
osoblja. Iako su lije~ni~ke prognoze
bile pesimisti~ne, fa{isti~ki diktator je
kao u zavr{nici horor filmova ustao iz
groba i svjetskoj javnosti poru~io:
Moji dani se bli`e kraju, pa `elim da
ka`em da ni na koga nisam ljut. Volim
svoju domovinu i preuzimam politi~ku
odgovornost za sve {to sam u~inio,
istakao je Augusto Pinochet u licemjernom i iritantnom opro{tajnom pismu,
koje je novinarima pro~itala njegova
supruga Lucia Hiriart Rodriguez s
kojom ima petoro djece.

i}a upozorio Allendea da }e ga Pinochet likvidirati!

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

53

SMRT ^ILEANSKOG DIKTATORA

POKOJNA ZVIJEZDA: Svjetski

mediji u udarnim vijestima objavili
su pri~u o zlo~ina~kom re`imu
~ileanskog diktatora Augusta
Pinocheta, koji je umro 10.
decembra ove godine

Vijest o smrti korumpiranog generala

krvavih ruku milioni ^ileanaca do~ekali
su sa veseljem, dok je policija bila
prinu|ena da desetine hiljada demonstranata vodenim topovima i pendrecima
rastjera sa ulica Santiaga jer su svoju
nekrofilsku radost pretvorili u `estoki
obra~un sa {a~icom uplakanih simpatizera
Augusta Pinocheta. ^ileanski antifa{isti
protestovali su zbog skandalozne
politi~ko-vojne odluke da se general
Pinochet u utorak, 12. decembra, sahrani
uz vojne po~asti, a njegove prista{e zahtijevale su da se proglasi 14 dana `alosti u
^ileu i da se otac nacije pokopa kao
uva`eni oficir i dr`avnik!?
Me|u u svijetu rijetkim narika~ama
na{la se i biv{a britanska premijerka
Margaret Thatcher. Ona je ~ileanskom diktatoru zahvalna zbog njegovog po`rtvovanog
anga`mana u Falklandskom ratu (1982.)
kada je Saintago bio saveznik Londona u
oru`anom sukobu izme|u Velike Britanije i
Argentine. Margaret Thatcher nikada nije
zaboravila ovu uslugu, pa je tako krajem
devedesetih godina pro{log stolje}a uticala

54

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

da se Pinochet iz ku}nog pritvora u Londonu

(gdje je bio uhap{en na osnovu me|unarodne
potjernice) ne isporu~i [paniji, koja je tra`ila
njegovo izru~enje (zbog ubistva {panskih
gra|ana u ^ileu) na osnovu optu`nice {panskog sudije Baltasara Garzona. Iako je
optu`nica bila potkrijepljena brojnim
dokazima, Velika Britanija je iz ku}nog
pritvora ipak oslobodila Pinocheta isti~u}i da
zbog poodmakle `ivotne dobi nije u stanju
da odgovara na pitanja sudija i tu`ilaca.
S druge strane, apsolutna ve}ina politi~ara i novinara u svijetu naglasila je da
samo `ali {to Pinochet nije do~ekao
odlazak na optu`eni~ku klupu.
Glasnogovornik {panskog (ljevi~arskog)
premijera Jose Luisa Rodrigueza
Zapatera ~ileanskog kasapina Pinocheta
nazvao je osobom vrijednom prezira,
~elnici Amnesty Internationala pozvali su
aktuelnu ~ileansku vlast (socijalisti) da
nastavi sa istragama o zlodjelima `ivih
pino~ista, a Sjedinjene Dr`ave navele su
da izra`avaju sau~e{}e `rtvama
Pinochetovog re`ima.

TITOVI SAVJETI
ALLENDEU
Na ovaj simboli~an na~in administracija ameri~kog predsjednika Georgea
W. Busha potvrdila je ameri~ko kajanje

zbog povijesne ~injenice da su CIA,

Bijela ku}a i Pentagon sedamdesetih i
osamdesetih godina pro{log stolje}a
podr`avali Augusta Pinocheta, te da SAD
snosi indirektnu odgovornost za stradanja
stotina hiljada civila tokom 17 godina
~ileanske diktature. Bushovo suosje}anje
sa Pinochetovim `rtvama nastavak je
postpino~eovske politike SAD-e. Naime,
biv{i ameri~ki lider Bill Clinton i dr`avni
sekretar Collin Powel ve} su bili uputili
slu`beno izvinjenje ~ileanskom narodu
zbog kardinalnih strate{kih gre{aka Bijele
ku}e sa Richardom Nixonom i Henryjem
Kissingerom na ~elu sedamdesetih godina
pro{log stolje}a.
No, ko je bio krvolo~ni ~ileanski
general i zbog ~ega je imao vi{egodi{nju
podr{ku Washingtona? Augusto Pinochet
ro|en je 25. novembra 1915. u
Valparaisu. Odlu~an da ispuni maj~inu
`ivotnu `elju, posvetio se vojnoj karijeri:
nakon {to je dva puta odbijen, Nacionalna
vojna akademija odobrila je njegovu
molbu za 4-godi{njim {kolovanjem. Sa
~inom potporu~nika ~ileanske armije,
ambiciozni Augusto Pinochet bezdu{nost
je pokazao 1948. prilikom hap{enja i

Augusto Pinochet, zlo~in bez kazne

ATLAS ^ILEA

Socijalisti
na vlasti
1. Slu`beni jezik: {panski
2. Glavni grad: Santiago
3. Jezici: {panski (slu`beni), indijanski jezici
4. Predsjednik: Michelle Bachelet
(socijalista)
5. Stanovni{tvo: 16 miliona (bijelci,
Indijanci...)
6. Nepismenih: pet posto
7. Nezavisnost: Od [panije 12. februara 1818. godine
8. Valuta: ~ileanski peso
9. Religija: katolici 77 posto, protestanti 13%, ostali 10%
10. Privreda: Najve}i proizvo|a~
bakra na svijetu, prerada mineralnih
sirovina, poljoprivreda, hemijska i drvna
industrija, ribarstvo i turizam
^ILEANSKA
LIDERKA:
Ljevi~arka
Michelle Bachelet

zlostavljanja ~lanova Komunisti~ke partije ^ilea.

Bez obzira na ~injenicu da je bio oficir sa izra`enim politi~kim ambicijama,
po~etkom sedamdesetih godina pro{log
stolje}a tada{nji (socijalisti~ki) predsjednik ^ilea Salvador Allende povjerio je
desni~aru Augustu Pinochetu zapovjedni{tvo nad ~ileanskim oru`anim snagama.
Naivni Allende smatrao je da }e tako
pomiriti ljevicu i desnicu, te da }e mu to
omogu}iti da nastavi sa ekonomskim
reformama koje su podr`avali studenti,
radnici i seljaci, ali protiv kojih su
ogor~eno protestovali samo`ivi ~ileanski
kapitalisti i ameri~ke multinacionalne
kompanije.
Povjesni~ari kategori~no tvrde da su
Allendeovu revolucionarnu strategiju kritikovali, izme|u ostalih, njegov izborni
protukandidat (demokr{}anin) Radomiro
Tomi} i ministar ekonomije Pedro
Vu{kovi}, istaknuti ~ileanski politi~ari

(NE)DOSTI@NA PRAVDA: Nobelovac Henry Kissinger pre{u}uje da je davao

naredbe ~ileanskom fa{isti Pinochetu, dok biv{i ameri~ki predsjednik Bill
Clinton i aktuelni {panski premijer Jose Zapatero `ale za `rtvama vi{egodi{nje
Pinochetove diktature

jugoslovenskog porijekla. (Tomi} je

ro|en 1914. u Antofagasti, od 1965. do
1968. bio je ~ileanski ambasador u SAD-u,
a umro je 1992. u Santiagu, dok je
Vu{kovi} ro|en 1924. u ^ileu, gdje je
umro 1995. godine.)
Osim {to Allendeovi biografi navode
da je bio sin advokata, doktor medicine i
ljevi~ar, oni tako|er isti~u da mu je va`ne
politi~ke savjete preko Tomi}a i
Vu{kovi}a dao i njegov prijatelj, pokojni
jugoslovenski mar{al Josip Broz Tito.
Me|utim, ubrzo se pokazalo da je
Allende, koji je imao podr{ku SFR
Jugoslavije, SSSR-a, Kube i Kine, na
predsjedni~koj funkciji napravio salto
mortale, odnosno da je ukazano povjerenje Pinochetu platio svojim `ivotom.
Allende je, naime, bio ubije|en da }e
administracija ameri~kog predsjednika
Richarda Nixona i dr`avnog sekretara
Henryja Kissingera podr`ati demokratski
razvoj ^ilea, pa je ostao iznena|en i
nepripremljen kada je shvatio da je
Washington odlu~io izvr{iti monetarnu
agresiju na ^ile i pru`iti logisti~ku pomo}
vojnoj hunti pod komandom Augusta
Pinocheta.
Tada je, me|utim, ve} bilo kasno da
Allende ispravi svoju fatalnu gre{ku.
Fa{isti~ka falanga pod komandom
Augusta Pinocheta izvr{ila je 11. septembra 1973. vojni udar, koji je odobrila i
podr`ala ameri~ka obavje{tajna slu`ba
CIA. To je u~injeno po tajnoj naredbi
Richarda Nixona i Henryja Kissingera,
koji je decenijama potom u svojim penzionerskim danima i ovjen~an slavom
dobitnika Nobelove nagrade za mir
podr`ao ratni stampedo ratnih zlo~inaca
Slobodana Milo{evi}a i Radovana
Karad`i}a. Podsjetimo, kompromitovani

Kissinger bio je de`urni kriti~ar ameri~ke

(Clintonove) vojne intervencije protiv
srpske vojske u BiH i na Kosovu.

KRVOLO^NA HULJA
Elem, 11. septembra 1973. oru`ane
snage Augusta Pinocheta pje{adijom,
avionima i tenkovima napale su predsjedni~ku palatu i krvavo se obra~unale sa
Allendeovim simpatizerima. Santiago i,
op}enito, ^ile pretvoreni su u olovnim
godinama u divovsku kaznionicu u kojoj
je stradalo stotine hiljada ~ileanskih
gra|ana. ^ileanski lider i ljevi~ar
Salvador Allende pogubljen je, iako je
zvani~na verzija bila da je izvr{io
samoubistvo, i to pu{kom koju mu je
poklonio kubanski revolucionar Fidel
Castro!?
Narednih 17 godina Augusto Pinochet
vladao je ^ileom ~eli~nom pesnicom, pri
~emu se uz pomo} Washingtona krvavo
obra~unavao i sa ljevi~arskim pokretima
u Centralnoj i Ju`noj Americi (Operacija
Condor). Godine 1990. zbog insistiranja
me|unarodne zajednice pristao je da
okon~a brutalni re`im u ovoj 16-milionskoj ju`noameri~koj dr`avi, ali isklju~ivo
pod uslovom da ostane na polo`aju
zapovjednika ~ileanske armije i da, zatim,
bude imenovan (1998.) za do`ivotnog
senatora ^ilea.
Tako je beskrupulozni fa{isti~ki
general Augusto Pinochet umjesto pred
strelja~kim vodom ili u zatvorskoj }eliji
svoj `ivot okon~ao u 91. godini, i to
okru`en njegom i pa`njom medicinskog
osoblja u bolnici u Santiagu. Utjeha za
stotine hiljada njegovih `rtava je ~injenica da }e, iako nije do~ekao kaznu za zlo~ine,
u povijesti ~ovje~anstva Augusto Pinochet
ostati upam}en kao krvolo~na hulja.
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

55

SMRTNA KAZNA ZA DJEDA MRAZA

ZA I PROTIV D
Prvoborci u ratu protiv DJEDA MRAZA bili su ALIJA IZETBEGOVI] i D@EMALUDIN
LATI], a danas im se u ovom suludom obra~unu sa Djeda Mrazom priklju~uju
njema~ki katolici, britanski muslimani, ameri~ki Jevreji, Jehovini svjedoci,
socijalisti, antiglobalisti...; na{a novinarka istra`ila je zbog ~ega je Djeda Mraz
postao omra`en {irom svijeta, te za{to je do{ao u centar pa`nje GEORGEA W.
BUSHA, TONYJA BLAIRA i ostalih svjetskih politi~kih i vjerskih lidera
Pi{e

Adisa ^e~o
zraz za Djeda Mraza postoji u
tridesetak svjetskih jezika, a u liku
sli~nom onom kojeg mi poznajemo,
dobrodu{ni debelju{kasti djedica sa
dugom bijelom bradom postoji u
brojnim zemljama: od Irana do ^ilea,
preko Litvanije, Brazila, Irske i
Afganistana, do Rusije i Amerike... U
Djeda Mrazu su prije petnaestak godina
me|u prvima neprijatelja prepoznali rahmetli predsjednik BiH Alija
Izetbegovi} i pjesnik D`emaludin
Lati}, koji su Djeda Mraza
optu`ili za antiislamsku propagandu!?

POLITI^KA
KOREKTNOST
I taman kad se ~inilo da vatra fanatizovane izetbegovi}evsko-lati}evske mr`nje
nije ozbiljnije uhvatila maha u BiH i da je
napad na Djeda Mraza zavr{io kao zaboravljena bo{nja~ka budala{tina, ove
godine Djeda Mrazu je, ~ini se, odzvonilo i u Njema~koj, Austriji, Velikoj
Britaniji, Americi, Australiji...
Ni kriva ni du`na, Djeda Mraza su
naj`ustrije napali mladi njema~ki
katolici okupljeni oko udru`enja Bonifatiuswerk den
Heiligen Nikolaus iz
Frankfurta. Oni ve} pet{est godina rade na kampanji protiv Djeda Mraza,
ali ove zime apsolutni hit

u Njema~koj postale su njihove naljepnice

Weihnachtsmannfreie Zone (Zona zabrane
za Djeda Mraza) prisutne na bo`i}nim
va{arima, neodvojivom dijelu njema~kog
folklora, {irom zemlje. Djeda Mraz je, po
njihovom mi{ljenju, prevelika konkurencija izvornom hri{}anskom darovatelju

Svetom Nikoli, simbolu kr{}anskog

milosr|a, te ga je zato trebalo protjerati.
Kampanja za spas svetog Nikole i
svra}anje pa`nje na kr{}anske figure
umjesto na Djeda Mraza jako je dobra i
crkva u ovome mora ozbiljno u~estvovati, izjavio je njema~ki biskup FranzJosef Bode.
Djeda Mraz se u Njema~koj sve vi{e
smatra simbolom konzumerizma koji
djeci u sredi{te pa`nje stavlja dobivanje
poklona a zasjenjuje Kristovo ro|enje.

Interesantno je i
to da Nijemci
dana{njeg crvenobijelog Djeda Mraza,
koji je nastao kao ilustracija za Coca-Colinu reklamu
tridesetih godina pro{log stolje}a,
smatraju simbolom ameri~kog kulturnog imperijalizma. Djeda Mraza je za
Coca-Colu nacrtao, podsje}amo, [ve|anin
Haddon Sundblom, inspirisan crte`om koji
je djelo Nijemca Thomasa Nasta.
Ankete provedene u Sjedinjenim
Ameri~kim Dr`avama pokazale su da
devedeset i {est posto Amerikanaca slavi
Bo`i}, a da je ovaj obi~aj, kao dio tradicionalne ameri~ke kulture, prihvatilo ~ak osamdeset posto
muslimana koji `ive u SAD-u!
Me|utim, od prije nekoliko
godina u SAD-u se sve ~e{}e
govori da su slavljenje Bo`i}a i

Politi~ki konzervativci i vjerski fanatici {irom

56

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Kome i za{to smeta dobro}udni starac

DJEDA MRAZA
Djeda Mraza (kao dio bo`i}ne ikonografije) provokacija i ugro`avanje sloboda Amerikanaca koji nisu kr{}ani.
Zato se u Americi danas vi{e skoro ne
{tampaju ~estitke na kojima se spominje Bo`i}, a ova rije~ zaobilazi se i u
reklamama, vijestima, novinama i
zamijenjena je eufemizmom sretni
praznici. Djeda Mraza su, upravo zato
{to donekle podsje}a na svetog Nikolu,
~ijim likom je i inspirisan, na ~estitkama zamijenile pahuljice, jeleni, zimzeleno drve}e...

PRED STRELJA^KIM
VODOM
I bo`i}ne ~estitke koje
se {alju iz Bijele ku}e od
pro{le zime su politi~ki korektne, sa
porukom za sretne
praznike. William
A. Donohue,
predsjednik
Katoli~ke lige
za za{titu
vjerskih i
gra|anskih
prava,
izjavio je za
Washington Post da je nova
navala politi~ke korektnosti zapravo kapitulacija ameri~ke administracije pred najgorim elementima u
na{oj kulturi.
Pod pritiskom uglednih ameri~kih
novina Boston Globe vlasnici lanca

BO[NJA^KI VIZIONARI TRAGI^NE SUDBINE DJEDA MRAZA: Alija Izetbegovi} i

D`emaludin Lati} bili su zapjenjeni protivnici simpati~nog Djeda Mraza

NA METI
Galopiraju}a netolerancija u svijetu
rezultirala je da se
na meti fanatizovanih politi~koreligijskih klanova
na|e i dobro}udni
`ivahni star~i}
Djeda Mraz
prodavnica Jordan Marsh
svojedobno su kao Djeda
Mraza zaposlili crnca. Ovaj
presedan razbjesnio je
rasisti~ki orijentisane
ameri~ke
konzervativce, ali je
pokazao da
Djeda Mraz
globalno
postaje relevantna politi~ko-religijska figura!?
U austrijskoj prijestolnici Be~u je, pak, izlaganje i prodavanje figurica,
~estitki ili slika sa likom Djeda Mraza
na glavnom gradskom trgu ove godine
zabranjeno. Ovu akciju be~ki gradski
oci tako|er su sproveli u ime odbrane
lika i djela svetog Nikole. Grad Be~
ima pravo odlu~iti koje }e uslove postaviti prodava~ima i vlasnicima {tandova na
glavnom gradskom trgu. Ove godine
uslov je da ne smiju prodavati Djeda
Mraza ni u kojem obliku ako `ele imati
{tand na gradskom bo`i}nom va{aru,
rekao je glasnogovornik be~ke gradske
uprave.

svijeta pozivaju na obra~un sa Djeda Mrazom

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

57

SMRTNA KAZNA ZA DJEDA MRAZA

NAJPOZNATIJI DJEDA MRAZ U BiH

Mladen Jeli~i} Troko Djeda Mraza glumi ve} 40 godina

I u Teheranu Djeda Mraz

djeci dijeli poklone!
Glumac Mladen Jeli~i} Troko najpoznatiji je bh. Djeda Mraz uz ~ije nastupe su
odrastale generacije dje~aka i djevoj~ica i od
koga su stotine hiljada djece primile novogodi{nji paketi}. Upitali smo ga da prokomentari{e najnovije napade na Djeda Mraza, te
objasni za{to ve} ~etrdeset godina (svake
zime) obla~i poznati crveno-bijeli kostim.
Djeda Mraz je savr{eno benigni lik.
Stvoren je da obraduje djecu i podijeli im
poklone. Svaki poku{aj da mu se pripi{u
nacionalna i vjerska obilje`ja, obi~na je
glupost. On je me|u djecom omiljen
svuda. Prijateljica mi je pri~ala da je u
Teheranu gledala kako Djeda Mraz dijeli
djeci paketi}e.
Ljudima koji se ujutro pogledaju u
ogledalo i pomisle kako je `ivot lijep,
Djeda Mraz nikako ne mo`e smetati.
Onima koji ujutro mrze i sebe i ostatak
svijeta, mrzak je naravno i ovaj dobrodu{ni djelilac radosti. Svako malo, iz
ovih ili onih razloga neko po`eli ubiti
Djeda Mraza. Ve} ~etrdeset godina djeci
dijelim paketi}e, pri~am s njima i pravim
za njih predstave iz kojih mogu nau~iti

ne{to dobro i korisno. Naprimjer, da ne

budu {krti, sebi~ni ili koristoljubivi. Prvi
put kostim Djeda Mraza obukao sam kao
mladi} od sedamnaest godina, i rado se
tom liku vra}am i danas. Nastupao sam

godinama u cijeloj biv{oj Jugoslaviji, ~ini

mi se u svakom gradu i gradi}u, i zaista
nema ljep{e stvari nego kad obraduje{
dijete, ka`e za SB Mladen Jeli~i} Troko,
najpoznatiji Djeda Mraz u BiH.

Ni Australija nije ostala imuna na

besmislenu antidjedamrazovsku histeriju.
Jedan tamo{nji sve{tenik rekao je da je
Djeda Mraz la`ni Bog koji maloj djeci
otima ljubav, vjeru i odanost. Jedan od
rijetkih koji su stali u odbranu bjelobradog djedice je australijski psiholog
Michael Carr Gregg, koji je za Herald
Sun izjavio: Optu`be da je Djeda Mraz

simbol konzumerizma i da negativno

uti~e na djecu su obi~ne gluposti. Da je to
zaista tako, svi mi koji smo odrastali uz
njega bili bismo danas tek pusti pohlepni
potro{a~i.
Britanci su pou~eni primjerom
Amerikanaca od ove godine tako|er
postali naprasno politi~ki korektni
bje`e}i od Bo`i}a i Djeda Mraza. U

Londonu smatraju da slavljenje Bo`i}a i

Djeda Mraz mogu iritirati muslimansko
stanovni{tvo u Velikoj Britaniji i, {to je
jo{ gore, muslimansko stanovni{tvo
sklono teroristi~kim aktivnostima!?
Britanija mora biti spremna da u vrijeme
oko Bo`i}a do|e do teroristi~kih napada,
nediplomatski je izjavio za televiziju
GMTV visoki du`nosnik ministarstva
unutra{njih poslova Velike Britanije John
Reid.
Britanski premijer Tony Blair, pak,
odlu~io se za sasvim druga~iju retoriku i
odbranu britanskih vrijednosti me|u kojima je i pravo na Djeda Mraza. Na{a
otvorenost prema drugima i druga~ijima
ne smije biti zloupotrijebljena i
iskori{tena da nam se nanese {teta. Ko
ne}e da bude tolerantan, nek ne dolazi u
Veliku Britaniju, a zagovornici mr`nje, u
~ije god ime da govore, nama ne trebaju,
bio je kategori~an britanski premijer
Blair. Na`alost, galopiraju}a netolerancija
u svijetu rezultirala je da se na meti fanatizovanih politi~ko-religijskih klanova
na|e i dobro}udni `ivahni star~i} Djeda
Mraz.

MLADEN JELI^I] TROKO: Ve} ~etrdeset godina djeci dijelim paketi}e, pri~am
s njima i pravim za njih predstave iz kojih mogu nau~iti ne{to dobro i korisno

DJEDA MRAZ JE POSTAO POLITI^KI PROBLEM U SVIJETU:

Britanski premijer Tony Blair i ameri~ki predsjednik George W. Bush

58

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

PRI^A IZ NA[E MAHALE

ZOUND - LONDONSKI U
NATIONS U 200 KVAD
SR\AN KURPJEL (35)
vlasnik je kompanije za
postprodukciju zvuka i
originalne muzike
Zound iz Londona; za
na{ list Kurpjel govori o
radu njegovog presti`nog
muzi~kog studija, te o
saradnji sa Goranom
Bregovi}em, Dinom
Merlinom, Emirom
Kusturicom, Iggyjem
Popom, Cesariom
Evorom, Pjerom @alicom,
Sr|anom Vuleti}em...

Sr|an Kurpje

muzi~ki producent u London

Pi{e

Dino Bajramovi}
ompanija za postprodukciju
zvuka i originalne muzike
Zound iz Londona godi{nje
radi desetak filmova i reklama,
u Engleskoj, Turskoj, BiH,
SAD-u, [paniji... Vlasnik tog, sada ve}
presti`nog, studija je Sarajlija Sr|an
Kurpjel: U Zoundu rade Bosanci,
Austrijanci, Japanci, Englezi, Turci,
Amerikanci... Vrlo sli~no United
Nationsu, ali u 200 kvadrata, govori za
SB Sr|an Kurpjel, u ~ijem studiju su
zaposleni i njegovi sugra|ani Dado
D`ihan i Samir Fo~o.

DRU@ENJA S
BREGOVI]EM
Prije rata Kurpjel je sara|ivao sa
Harisom D`inovi}em, Alkom Vuicom,
grupama Merlin, Nervozni po{tar,

KURPJEL NA SLU@BENOM PUTU:

Opredijelio sam se 100% za
umjetnost i nemam ni najmanju
`elju da komentari{em i
razmi{ljam o bilo kome, pa ni o
Emiru Kusturici

Uhuhuu i Sara, te sa Goranom

Bregovi}em. Sa Bregovi}em sam ostvario saradnju u svojim tinejd`erskim
godinama, kada me je moja rodica
Ognjenka Marjanovi} upoznala s njim.
Na{li smo se u njegovom stanu i tada mi
je rekao da bi rado ~uo ne{to od mojih
radova. Nakon kratkog preslu{avanja
izjavio je da je muzika super, i da }e mi se
uskoro javiti. Mislio sam da je to samo
korektna u~tivost, ali poziv je zaista uslijedio i do danas na{a saradnja i dru`enja

traju, govori Kurpjel i dodaje da je njegov prvi posao na TV-u, po Bregovi}evim

uputstvima, bila {pica za Dnevnik i
najavu programa tada{nje Televizije
Sarajevo: A onda je uslijedila i na{a
saradnja na muzici za filmove Kuduz
Ademira Kenovi}a, ^aruga Rajka Grli}a,
Arizona Dream i Underground Emira
Kusturice, gdje me nekad potpi{e, a
nekad i zaboravi, ali nije bitno. Zna dobro
Ademir Kenovi} {ta sam sve radio. E,
najljep{a pjesma na svijetu je @ute

Radim muziku za novi Guinness i to m

60

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Sr|an Kurpjel, velemajstor zvuka

UNITED
DRATA
l

nu

dunje ! Za film Praznik u Sarajevu

napisao je muziku, a u na{em razgovoru
prisje}a se dru`enja sa rediteljem tog
filma, ove godine preminulim
Benjaminom Benjom Filipovi}em:
Sje}am se da smo se super zezali, a
Benja je ~ak otpjevao i narodnjak ^etiri
suze, ~etiri duge godine... , koji smo
napisali Sa{a Petkovi}, Vlado D`ihan i ja.
To je zbilja prijateljstvo koje ni smrt ne
mo`e prekinuti. E, Benja mi ba{ fali!
Prije po~etka rata Sr|an Kurpjel
odlazi kod sestre u Be~ i upisuje {kolu za
audio in`injering. Istu {kolu sam nastavio poslije u Londonu, gdje sam po~eo
sam da se probijam, rade}i na reklamama,
aran`manima pjesama, i kasnije filmskoj
muzici. Poznatog londonskog dizajnera
zvuka Nicka Adamsa upoznao sam rade}i
na filmu Serpents Kiss sa Ewanom
McGregorom i njemu zahvaljujem {to
sam u{ao u svijet ~arobne i fasciniraju}e
umjetnosti zvuka.

U@IVAO SAM
U AMID@I
Godine 1998. Kurpjel je osnovao svoj
prvi muzi~ki studio u Londonu, a zatim i
ovaj drugi - Zound, u kojem je okupio
grupu talentovanih saradnika. U Los
Angelesu je otvorio ured Zound Inc, a
postoji mogu}nost da otvori studio i u
Sarajevu.

NEOSTVARENA @ELJA

Moja majka je htjela da

budem dirigent
Sr|an Kurpjel ro|en je u Sarajevu 5.
juna 1971., u porodici u kojoj se, kako
ka`e, uvijek pjevalo i muziciralo. Majka
mi je bila profesor na Muzi~koj
akademiji u Sarajevu, pa sam jo{ kao
dje~ak sa zanimanjem pratio njen rad
sa studentima. Majka je bila uvjerena
Emira Kusturicu upoznao je tokom
snimanja njegovog filma Dom za
vje{anje, kada je sara|ivao sa potpisnikom muzike za taj film Goranom
Bregovi}em, kao njegov aran`er i programer: Sve je to bilo za mene super
zanimljivo, i vrlo izazovno, a nisam imao
jo{ ni 18 godina. Ta {kola se zbilja ne
mo`e platiti, to je iskustvo koje se jednom
sti~e. Zar je bilo {ta bolje u to doba?
Kusta - Brega, dva mega lika. A pitanja
vezana za Kusturi~in ratni anga`man me
apsolutno ne interesuju. Opredijelio sam
se 100% za umjetnost i nemam ni najmanju `elju da komentari{em i
razmi{ljam o bilo kome, niti me zbilja
interesuje ko, {ta i gdje. Svako ima pravo
da radi i ~ini ono {to misli da je najbolje.
Sa hrvatskim rediteljem Rajkom Grli}em
radio je prije rata na njegovom filmu
^aruga, a pro{le godine potpisao je i neke
segmente produkcije Grli}evog posljednjeg filma Karaula.
Sa Dinom Merlinom Kurpjel je
sara|ivao jo{ prije rata, ali nisu uspjeli
snimiti nijednu pjesmu sve do 1999. i njihovog prvog zajedni~kog snimka, pjesme
Putnici, kojom su Dino i Beatrice predstavljali BiH na Eurosongu odr`anom te
NAKON ^ARUGE - KARAULA: Sr|an
Kurpjel u dru{tvu hrvatskog
reditelja Rajka Grli}a

da }u po}i njenim stopama, i da }u se

posvetiti dirigentskom zvanju. Zavr{io
sam Ni`u muzi~ku {kolu, a zatim 1989.
klavirski odsjek na Srednjoj muzi~koj
{koli u Sarajevu, kod stroge i odli~ne
profesorice Nede Stankovi}, ka`e
Kurpjel.
godine u Izraelu. Producirao sam i
album Burek, koji je postao hit, a u kojoj
je, na neki na~in, u~estvovala cijela moja
porodica. Supruga Andreja dala je ime
albumu, i dosta se dugo pekao. Uvijek
sam spreman raditi sa Dinom, taj ~ovjek
vrvi od ideja, ali obojica smo vrlo zauzeti,
tako da ne znam {ta }e se desiti.
Sr|an Kurpjel ka`e da je Zound ekipa
bila odgovorna za postprodukciju filmova
Gori vatra i Kod amid`e Idriza reditelja
Pjera @alice, i dodaje: Mislim da je Pjer
bio sretan, a i mi svi, rezultatom
cjelokupnog zvuka filma. U Amid`i sam
zbilja u`ivao, to mi je super drag film.
Trenutno sam jako zauzet novim filmom
Sr|ana Vuleti}a Te{ko je biti fin, u kojem
radim na zvu~nim efektima, dijalozima,
itd... Imamo vrlo kratak rok, ali u isto vrijeme malo eksperimenti{emo i sa
muzikom.
Sara|ivao je Kurpjel i sa velikim
muzi~kim autoritetima, kao {to su Cesaria
Evora i Iggy Pop, a potpisnik je i originalne muzike i sound designa za
reklamne kampanje Mercedesa, Audija,
United Airlinesa... Na`alost, nisam ba{
imao puno vremena da se bli`e upoznam
sa Iggyjem i nevjerovatnom pjeva~icom
Cesarijom, jer svaki projekat ima svoj
rok, tako da smo i Brega i ja bili in and
out iz studija. Mo`da nekad u
budu}nosti. Trenutno radim muziku za
novi Guinness. Mislim da mi je to najve}a
reklama do sada, a oni zbilja imaju
luda~ke reklame. Nadam se da }e do}i i
do Sarajeva.
Pored poslova vezanih za novi film
Sr|ana Vuleti}a, firma Zound radi i na,
kako ka`e Kurpjel, jednom ameri~kom
horror filmu za Spyglass, dva velika
turska filma, te irskom filmu Road to
Dublin, na kojem je anga`ovan Samir
Fo~o, kao i na jo{ nekoliko velikih
projekata.

mi je najve}i reklamni projekat do sada

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

61

Balkanska rapsodija

NAJTRAGI^NIJI LJUDSKI SOJ

Kad prostitutke utihnu
storija se prvi put ponavlja kao tragedija,
drugi put kao farsa - svi smo ~uli za tu izreku.
Koja je, kao i svaki mudri i ta~ni iskaz, tek
djelimi~no ta~na. U Britaniji se pojavio serijski
ubica koji, ba{ kao i D`ek Trbosjek, ubija prostitutke. Iako se kroz njegov lik Jack The Ripper
pojavljuje po drugi put (prije novog ubice prostitutke je kasapio Jork{irski Trbosjek, Peter
Sutcliffe, koji je u periodu izme|u 1975. i 1980.
ubio 13 `ena), u ponavljanju ovog krvavog
komadi}a istorije nema ni~eg farsi~nog.
Brojanje mrtvih tijela u Ipswichu, mjestu
gdje za sada djeluje serijski ubica, po~elo je prije
dvije nedjelje, kada je prona|eno tijelo 25ogodi{nje prostitutke Gemme Adams. Pro{log
petaka, britanska policija je prona{la tijelo Tanie
Nicol. Ubrzo je saop{teno da se radi o devetnaestogodi{njoj prostitutki. Tri dana kasnije, jo{
jedno prona|eno tijelo. Policija saop{tava da se
jo{ dvije prostitutke vode kao nestale. Ne
zadugo: u utorak popodne, mediji su izvijestili o
jo{ dva prona|ena le{a. Ubica `rtve ostavlja u
potoku, nage. Nema tragova seksualnog
napastvovanja, {tavi{e - ispostavilo se da ubica
sa `rtvama nije imao(la) nikakav seksualni kontakt. Tre}a (prona|ena) `rtva bila je izuzetak od
pravila - ona je zadavljena, {to upu}uje na to da
je ubica morao djelovati brzo i mimo svog plana.
U pozadini vijesti otkrivamo istinsku socijalnu dramu. Iako su njihovi `ivoti najdirektnije ugro`eni, prostitutke nastavljaju sa poslom.
Jer nemaju izbora. Dolazi Bo`i} i novogodi{nji
praznici, i njihova djeca o~ekuju poklone, ka`u
prostitutke. @ena koja pod vjerodostojnom prijetnjom smr}u izlazi na ulicu da bi je tamo
pokupio i u glibavi motel odveo kakav pijani
krmak koji ima problema sa svojom mu{ko{}u,
svakako to ~ini zato {to mora. Prostitutke su
najtragi~niji ljudski soj, jer na njih, kao no}nu
posudu kroz prozor, svako izlijeva svoju ljudsku bijedu, pritom se osje}aju}i superiorno i
u`ivaju}i u za{titi dru{tva obnevidjelog od
hipokrizije u kojoj predmetom dru{tvene osude
postaje prostitutka, a ne mu{terija.
Na TV ekranima ubrzo su se pojavili eksperti koji vele da bi ubistva mogla biti djelo religioznog fanatika, najvjerovatnije hri{}anskog
fundamentaliste. Oni polaze od pretpostavke da
ubica ka`njava za moralni prestup. Me|utim,
za{to bi hri{}anin ka`njavao prostitutke, kada je
Hrist jednoj od njih dozvolio da kora~a kraj
njega? Pro~itati novozavjetnu epizodu sa
Marijom Magdalenom kao poziv na odmazdu
nad prostitutkama - to bi zna~ilo da ubica nije

62

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Ka`u da najve}i
broj serijskih
ubica ostane
neotkriven i
neka`njen. U
Americi svake
godine nestaju
desetine hiljada
ljudi - koliko njih
strada kao `rtva
serijskih ubica,
niko ne zna.
Uprkos onome
{to nam
prikazuju
holivudski
filmovi, rijetki
su slu~ajevi u
kojima policija
nadmudri ubicu

Pi{e

Andrej Nikolaidis

samo zao nego i gluperda. [to je opet malo

vjerovatno, jer je o~ito pametniji od britanske
policije, od koje, i nakon pet ubistava, uspijeva
skriti svoj identitet. Kona~no: ako je kome do
moralizovanja, nije li uputnije ka`njavati
mu{ke svinje koje usluge prostitutki koriste,
nego `ene koje se prodaju da bi prehranile
djecu? Jer, podaci govore da su oko 70 posto
prostitutki majke. Pa ipak, policija gaji prezir
prema prostitutkama. Taj prezir ponekad dovodi do sljepila koje ima tragi~ne posljedice:
prostitutka po imenu Marcella Claxon je vlastima ponudila informacije o identitetu
Jork{irskog Trbosjeka, ali je policija odbila da
je saslu{a, prosto zato {to je bila kurva. Niz
ubistava se, zahvaljuju}i tome, nastavio.
pswichka ubistva samo su najnoviji primjer
sociolo{kog fenomena koji nepogre{ivo
privla~i ljudsku ma{tu, a koji je pop-kultura
u~inila jednim od najznakovitijih fenomena
XX vijeka. Za njega je postojalo mnogo imena
i opisa: ubistva bez motiva, nasumi~na
ubistva, vi{estruka ubistva, masovna ubistva, ~udna ubistva, rekreaciona ubistva,
itd., ali se sada ustalio termin serijska ubistva
koji je skovao Robert Ressler, 1974. godine.
Kada se ubistvo kvalifikuje za serijsko? Jasno,
ne mo`ete u}i u kafi}, pucati na ljude i o~ekivati da vam podare titulu serijskog ubice. Da bi
neko bio progla{en za serijskog ubicu, on (ili
oni) mora po~initi niz ubistava tokom du`eg
vremenskog perioda. Serijske ubice su, dakle,
dugopruga{i. Motivi ubica su ~esto toliko
idiosinkrati~ni da su, po pravilu, nerazumljivi
za posmatra~a sa strane. Nasilna fantazija, koja
se ponavlja u poku{aju da se upi{e u tekst realnosti - to je ono {to karakteri{e serijskog ubicu.
Serijske ubice pomogle su da se kreira popkulturalni stereotip serial killera. I obratno:
filmske serijske ubice uticale su na stil onih
stvarnih. Po film najuticajniji serijski ubica bio
je Ed Gein. Njegov bolesni odnos sa majkom
Hitchkock je iskoristio kao osnovu za Psiho.
Ginov metod kasapljenja ljudskih tijela i
kori{}enje istih za dekorisanje namje{taja
Tobe Hooper je iskoristio da bi stvorio jedinstveno mu~nu atmosferu u svom Teksa{kom
masakru motornom testerom. U Demmeijevom Kad jaganjci utihnu, obojica serijskih
ubica citiraju Gina: Gamb {ije odje}u od
ljudske ko`e, a Hanibal Lektor bje`i iz zatvora
tako {to na svoje, kao masku, stavlja lice ubijenog ~ovjeka.

Ilustracija: BRANCAGLIONI

Balkanska rapsodija

Sa druge strane, Jeffrey Dahmer je

kao svoj omiljeni film isticao Istjeriva~
|avola III - taj film je pu{tao `rtvama
prije nego {to bi ih ubio. Isti film bio je,
i doslovce, inspiracija Danny Rollingu,
koji je u avgustu 1990. ubio pet osoba u
kampusu Univerziteta Florida. Prije
nego je ubio prvu `rtvu, Rolling je u
bioskupu odgledao Istjeriva~ |avola III,
i shvatio ga kao poruku upu}enu samo
njemu - poruku da je kucnuo ~as da
ubije. Rolling je ~ak otkinuo glavu jednoj od `rtava, samo zato {to je to vidio
u re~enom filmu.

Autisti~ni Sky News, za koji svijet

zavr{ava na obalama Velike Britanije, u
nedogled razvla~i pri~u o novom serijskom ubici. Ljude u Bosni i
Hercegovini te{ko je, pak, impresionirati pri~ama o serijskim ubicama. Jer
dok je Sky News javljao o dva novoprona|ena le{a u Ipswichu, kod Br~kog
je otkopavana masovna grobnica u
kojoj je prona|eno 114 tijela ubijenih
ne-Srba.
Ka`u da najve}i broj serijskih ubica
ostane neotkriven i neka`njen. U
Americi svake godine nestaju desetine

MONSTRUOZNA SLIKA

Djelo Radovana
Karad`i}a i dalje `ivi
Radovan Karad`i} je imao umjetni~ke ambicije - dodu{e pjesni~ke, ne
per formerske. Ali vremenom, on je
postao per former, koji je kroz bombardovanja gradova, masovne egzekucije
i etni~ko ~i{}enje svijetu saop{tio
svoju poruku, koju nije uspio izre}i
stihovima.

Govore}i o ljudima koje nad`ivi njihovo

djelo, pjesnik koji je govorio iz glave cijelog
naroda (sama monstruozna slika glave
cijelog naroda, koja jo{ govori, kao da
dopire ravno iz ma{te Ed Geina) je propovijedao: blago onom ko dovijeka `ivi, imao se
ra{ta i roditi. Djelo Radovana Karad`i}a i
dalje `ivi.

hiljada ljudi - koliko njih strada kao

`rtva serijskih ubica, niko ne zna.
Uprkos onome {to nam prikazuju
holivudski filmovi, rijetki su slu~ajevi u
kojima policija nadmudri ubicu.
Zlo~inci uglavnom bivaju uhap{eni
usljed vlastite bizarne gre{ke. Neki od
njih, pretpostavlja se da se to desilo sa
Zodijakom, budu uhap{eni pod nekom
drugom optu`bom, na primjer zbog
plja~ke banke.
eka`njen }e ostati i najve}i broj
serijskih ubica iz rata u Bosni, iz
rata u kojem su sadisti~ke ubice
pod {titom ljubavi prema naciji i Bogu
do mile volje prolivali krv. Radovan
Karad`i}, na{ Charles Manson, mo`e
biti uhap{en samo ako ode pravo u
Haag i tamo pred zgradom Tribunala
kolima nekoga pregazi - na primjer
Carlu del Ponte li~no, na pje{a~kom
prelazu, na crveno.
Ka`u da serijske ubice svojim
zlo~inima svijetu {alju poruku. Ta poruka, ~ak, nije li{ena umjetni~kih ambicija. Koliko znam, Thomas de Quincey je
bio prvi koji je serijska i masovna
ubistva uporedio sa umjetno{}u, 1827.
godine. Mediji o zlo~inima serijskih
ubica ~esto izvje{tavaju kao o jezivoj
performativnoj umjetnosti.

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

63

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
ORHAN PAMUK
Snijeg

Pjesnik Ka glavni je lik romana Snijeg

(Vukovi} & Runji}, Zagreb, 2006.), turskog
nobelovca Orhana Pamuka. Nakon dugogodi{njeg izbjegli{tva u Njema~koj Ka se vra}a
u domovinu. Sticajem okolnosti nekoliko
dana provodi u gradi}u Karsu, odsje~en
snijegom od ostatka svijeta. U istom gradu
`ivi i njegova ljubav iz mladosti Svila. Cijena je 52 KM.
PETER HOEG
U istoj no}i

Najpopularniji savremeni danski pisac

Peter Hoeg me|unarodnu slavu stekao je
romanom Smilla osje}a snijeg po kojem je
snimljen i istoimeni film. Tri godine prije
Smille, Hoeg je napisao zbirku od osam
me|usobno povezanih pri~a, kod nas
nedavno prevedenih pod naslovom U istoj
no}i (Vrijeme, Zenica, 2006.). Osam pri~a
vodi nas na razli~ite krajeve svijeta, a sve one, kako ka`e autor,
imaju zajedni~ki datum i motiv i sve govore o ljubavi. O
ljubavi i uvjetima za nju u no}i 19. marta 1929. godine.
Cijena je 12 KM.
NERZUK ]URAK
Obnova bosanskih utopija

Docent na Fakultetu politi~kih nauka

Nerzuk ]urak u svojoj novoj studiji Obnova
bosanskih utopija (Synopsis, Sarajevo,
2006.) u slu`bu akademskog promi{ljanja
stvarnosti stavio je svoje zavidno novinarsko
iskustvo i spisateljsko umije}e. Rezultat je
knjiga u kojoj analizira aktuelni (geo)politi~ki
polo`aj Bosne i Hercegovine, ali bez balasta ideolo{kog naslije|a
(bilo komunizma, bilo nacionalizma), i na kriti~kom ~itanju bliske
pro{losti zasniva viziju budu}nosti u kojoj bi politika bila utemeljena na etici. Cijena je 15 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

z 1. Mitch Albom: For One More Day
z 2. Michael Crichton: Next
z 3. Jimmy Carter: Palestine: Peace Not Apartheid
z 4. Nathaniel Philbrick: Mayflower
z 5. Bob Woodward: Sate of Denial: Bush at War

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Sejtarija):

z 1. Orhan Pamuk: Snijeg
z 2. Halil D`ubran: Prorok
z 3. G. G. Marquez: Dvanaest hodo~asnika
z 4. Velimir Sri}a: Inventivni menad`er u 100 lekcija
z 5. Kovey Stephen: Sedam navika uspje{nih obitelji

64

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Zanimljivo je da sam jedina plavu{a na izboru Best

Models u Istanbulu, a to mi mo`e biti prednost
ADISA KAVGI], predstavnica BiH na
svjetskom izboru Best Models

KNJI@EVNA KRITIKA: Roman Sadika

Ibrahimovi}a Molitva u Reyu
(Buybook, Sarajevo, 2006.)

BOSANAC U
TEHERANU
Pi{e:

Adisa ^e~o

Molitva u Reyu autobiografski je roman Sadika Ibrahimovi}a,

Tuzlaka koji je dvije godine `ivota proveo u Iranu i radio tamo
kao novinar u redakciji za program na bosanskom jeziku.
Ibrahimovi} je svoja iskustva sa iranskom kulturom, u~enjem
perzijskog jezika i upoznavanjem iranskog mentaliteta preto~io u
kratak ali vrlo upe~atljiv roman.
Pripovijedanje je u prvom licu a od dvogodi{njeg boravka
Ibrahimovi} fokus stavlja na posljednje mjesece u Iranu. On
upoznaje iranskog
disidenta Parviza
Sirhindija i kroz dru`enje
s njim razumijeva
mra~nu, totalitarnu stranu
iranskog dru{tva. Parviza
su iranske vlasti prvo
godinama mu~ile u
zatvorima a kasnije su
ga zaposlili na dr`avnoj
televiziji, izmislili neku
nepostoje}u uredni~ku
funkciju, dali mu kancelariju, labavo radno vrijeme, veliku pla}u, stan u
elitnoj ulici Valiasr. Tako
Iranci discipliniraju
nepo}udne intelektualce.
A tako Ibrahimovi} u
malo rije~i sa`ima sazIRAN VI\EN IBRAHIMOVI]EVIM
nanja do kojih je do{ao
O^IMA: Pun kontroverzi i
upoznaju}i intenzivno Iran
beskrajno privla~an
i razmi{ljaju}i godinama o
njemu.
Ibrahimovi} kao dobar i po{ten gost u`iva u lijepim stvarima
zemlje u koju je stigao, i hvali ih bez oklijevanja (ljepota teheranskih ulica, produhovljenost i privla~nost `ena, opojnost drve}a i
cvije}a u parkovima, mudrost dervi{a sakrivenih u selima daleko
od svakodnevne gradske vreve...). Ali on je u isto vrijeme pronicljiv ~ovjek i ne da se zavarati ljubazno{}u iranskih slu`benih
lica jer zna da ga trenutak nepa`nje, kao i bilo kojeg drugog
gra|anina Irana mo`e odvesti u propast.
Ibrahimovi} je putnik {irokih pogleda, otvoren za nova
iskustva i ni u jednom trenutku se ne pona{a arogantno ni prema
ljudima s kojima razgovara, ni prema ~itaocu. On pristaje da
prepri~a i one situacije u kojima su se doma}ini pokazali superiornijim od njega, kao i one u kojima su se raspr{ivale njegove
predrasude.
Ibrahimovi} u svom zgusnutom ali lako ~itljivom tekstu
pored politi~ke situacije u Iranu, i polo`aja pisca u totalitarnom
dru{tvu, govori i o intimnijim temama kao {to su porodi~ni
odnosi (kroz duhovite epizode sa kom{ijom Italijanom Paolom i
njegovom ~angrizavom `enom Flores) ili upla{enost
sredovje~nog ~ovjeka pred novom ljubavlju (kukavi~ko
povla~enje iz koketiranja sa profesoricom Nid`ar). Roman
Molitva u Reyu putovanje je u Iran vi|en Ibrahimovi}evim
o~ima: pun kontroverzi i beskrajno privla~an.

Sagni se, Kubura! Pa {ta ako te gleda `ena?!

I mene gleda mu`
GOCA TR@AN, estradna zvijezda

KINO KRITIKA: Film Parfem

(Parfume: The Story of a Murderer;
Njema~ka/Francuska 2006.) reditelja
Toma Tykwera; uloge: Ben Whishaw,
Dustin Hoffman, Rachel Hurd-Wood, John
Hurt, Alan Rickman, Richard Felix

DOBAR FILMSKI
MIRIS
Pi{e:

Mirsad Kli~i}

Patrick Sskind je autor romana Parfem, jednog od najuspje{nijih evropskih bestselera svih vremena, koji je prodan u
~etrdesetak miliona
primjeraka. Bio je
to osnovni razlog
da se ovaj knji`evni
hit ekranizuje u
njema~ko-francuskoj produkciji.
Za scenario je bio
zadu`en Bernd
Eichinger (Ime
ru`e, Hitler:
kona~ni pad), dok
je re`ija povjerena
Tomu Tykweru
(Tr~i Lola, tr~i;
Raj).
Filmska pri~a
Baptistu
prati Jean-B
Grenouilla, koji je
ro|en bez vlastitog
mirisa pa je zbog
tog neobi~nog
prirodnog fenomena u stanju razviti
KINO HIT: Novi uspjeh
pse}i njuh za
glasovitog reditelja Toma Tykwera
ostale mirise. U
Francuskoj 18. stolje}a, Grenouille svoj bo`iji dar koristi za
pravljenje najboljih parfema, ali ga njegova potraga za savr{enim
mirisom vodi u opsesiju i ludilo jer po svaku cijenu `eli stvoriti
miris kakav je osjetio jedino kod prekrasnih mladih `ena.
Njegove metode dobijanja parfema postaju sve bizarnije i okrutnije, pa tako policija pronalazi be`ivotna tijela 12 djevojaka {to
me|u lokalnim `ivljem izaziva paniku i strah. I dok traje
rje{avanje misterioznih ubistava, Jean-Baptist Grenouille je pri
kraju pronalaska idealnog parfema.
Iako su reditelj Tykwer i scenarista Eichinger skoro doslovno
prenijeli na filmsko platno de{avanja iz glasovitog Suskindovog
romana, ~injenica je da je njihova odluka uticala na, po mi{ljenju
pojedinih evropskih kriti~ara, razvu~enost radnje. Tako|er,
glavni filmski lik Jean-Baptiste Grenouill prikazan je
simpati~nijim nego {to bi jedan suludi krvolok mogao biti,
odnosno nego {to je to u svom romanu u~inio Patrick Suskind.
S obzirom na odli~nu re`iju i gluma~ku postavu te dobar scenario i scenografiju, to ipak nije uticalo na filmsku magiju, to
jeste rije~ je o filmu koji je u svijetu nai{ao na topao prijem
ve}ine kriti~ara i publike. Dakle, proslavljeni reditelj Tom
Tykwer ima razloga da bude zadovoljan svojim novim dugometra`nim igranim filmom u kojem se gluma~kom kvalitetom
Wood, Alan
posebno izdvajaju Ben Whishaw, Rachel Hurd-W
Rickman i Dustin Hoffman.

KU]NO KINO
SRETAN KRAJ
Don Roos

U filmu Sretan kraj Dona Rosa

prepli}e se desetak pri~a koje stvaraju
dojmljivu sliku o porodi~nim odnosima i
ljubavi. Dobre uloge ostvarili su Lise
Kudrow i Steve Coogan, pri ~emu je
reditelj Don Roos vje{to iskoristio radni
elan i talenat gluma~ke ekipe, te
komplikovanu i interesantnu
scenaristi~ku gra|u.
BRZI I @ESTOKI:
TOKIO DRIFT
Justin Lin

Tre}i nastavak serijala Brzi i

`estoki, koji je proslavio akcionu zvijezdu novog stolje}a Vina Diesela,
donosi nam manje kvaliteta od prvog
dijela, te pribli`no jednaku dosadu
drugog dijela serijala. ^ak i ako ste
ljubitelji jurnjave brzim automobilima
na filmskom platnu, vi{e mo`ete
u`ivati uz verziju kompjuterskih igrica Need for Speed nego uz Tokio Drift Justina Lina.
NEVERWAS
Joshua Michael Stern

Psihijatar dolazi
raditi u psihijatrijsku
kliniku gdje je njegov
otac, slavni dje~iji
pisac, proveo posljednje
dane svoga `ivota. Za
usporenost filmske
pri~e krivac je reditelj
Joshua Michael Stern,
dok se u gluma~koj ekipi izdvajaju Aaron Eckhart, Ian McKellen
i Nick Nolte. I pored niza mana, Neverwas Joshua Michaela
Sterna ipak mo`e dobiti prolaznu ocjenu.

AMERI^KI BOX OFFICE

z 1. Apocalypto (Mel Gibson)
z 2. The Holiday (Nancy Meyers)
z 3. Happy Feet (George Miller)
z 4. Casino Royale (Martin Campbell)
z 5. Blood Diamond (Edward Zwick)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

z 1. Lov na duhove (Kyle Dean Jackson; Tropik)
z 2. Grimizne rijeke 2 (Olivier Dahan; Tropik)
z 3. Opaki igra~i (Paul McGuigan; Tropik)
z 4. Koliko me voli{ (Bertrand Blier; Tropik)
z 5. Pani~na potjera (Wayne Kramer; Tropik)

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

65

KULT MARKET
MUZI^KI IZLOG
NAGRADA
GRAMMY
Nominacije

U ~etvrtak, 7. decembra, objavljene

su nominacije za nagradu Grammy, a
sve~ana dodjela ovih presti`nih priznanja
bi}e odr`ana 11. februara u Los
Angelesu. Najvi{e nominacija, osam,
osvojila je Mary J. Blige, a slijede Red
Hot Chili Peppersi sa {est, te sa pet James Blunt, Dixie Chicks, Danger Mouse i Prince.
MEGADETH
That One Night: Live
In Buenos Aires (DVD)

Metal bend Megadeth u

martu sljede}e godine promovisa}e DVD pod nazivom
That One Night: Live In
Buenos Aires. Album je u
glavnom argentinskom gradu
snimljen 9. oktobra 2005., a
koncertu je prisustovalo
25.000 gledalaca. Megadeth
priprema i novi studijski album - Roadrunner, koji je nasljednik
albuma The System Has Failed.
DAVID
COVERDALE
I WHITESNAKE
Good To Be Bad

David Coverdale i grupa

Whitesnake tokom ljeta naredne
godine objavi}e studijski album
Good To Be Bad, prvi nakon deset
godina, kada je objavljen Restless
Heart. Po~etkom ove godine
Whitesnake je promovisao DVD
Live - In The Still Of The Night, a
nakon toga i dvostruki CD Live In The Shadow Of The Blues.

TOP LISTA (iz Top 40 BH Radija 1)

z 1. Jamiroquai: Runaway
z 2. Datarock: Computer Camp Love
z 3. She wants revenge: Tear you apart
z 4. Ursula 1000: Urgent/Anxious
z 5. CSS: Lets make love and listen to Death From Above
z 6. Stanton Warriors: Get Em High (ft. Sway)
z 7. Beck: Cell phones Dead
z 8. Optical, Ed Rush, Matrix: Perfect Drug
z 9. Reverend and the makers: Bandits
z 10. Koop: Koop Islands Blues

66

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

Na sto se mogu popeti i bez kapi alkohola, da

ne govorimo o ne~emu ja~em
SANJA POPOVI], novinarka RTRS-a

MUZIKA: Volk, novi studijski

album grupe Laibach

NAPI[ITE NAM HIMNU!

Pi{e:

Dino Bajramovi}

Ako niste ljubitelji i po{tovaoci slovena~ke grupe Laibach,

sigurno ih ne}ete zavoljeti ni nakon {to preslu{ate njihov posljednji
studijski album Volk. Skloni eksperimentisanju, ovaj put odlu~ili su
se na obrade trinaest nacionalnih himni, te na himnu dr`ave NSK ili
Neue Slowenische Kunst, koju su, prvo kao umjetni~ku organizaciju,
osnovali 1984. godine.
Obrada pjesme i nije najsretniji termin u ovom slu~aju. Nije to ni
prerada, kako pi{e u jednom hrvatskom mediju. Mo`da je najbolje
napisati da su u pitanju varijacije na temu, mada se u nekim pjesmama, kao {to je Germania, ne po{tuje ni osnovna melodijska linija.
Uglavnom, na prepoznatljiv lajbahovski
na~in, pred nama su himne u novom
ruhu, sa potpuno novim tekstovima. Pa
stoga u startu i jedna velika zamjerka na
ovaj album: zbog ~ega nisu odabrali i
bosansku himnu, pa da nam kona~no
neko napi{e i tekst, a ne da blejimo ko
budale na taktove lijepe
melodije koju je napisao
Du{an [esti}!
Volk otvara Germania.
Me|utim, nije to ona
melodija zbog koje se
naje`i ko`a na tijelu
svakom kome slonovski
vjetar bubnji} u uhu nije
stavio van konteksta. Tek
negdje u offu ~ujete rije~i:
Deutschland,
Deutschland, ber alles...,
pa znate da je rije~ o
njema~koj himni u verziji
Laibacha, ali nije to ono
~ime bi se Slovenci mogli
NEUE SLOWENISCHE KUNST:
pohvaliti na ovoj plo~i.
[esnaesti album slovena~ke
Ipak, pjesmama koje sligrupe Laibach objavljen je pod
jede, a to su tri naredne,
nazivom Volk
uboli su u sridu.
Thompson pjeva uvod u Americu, ba{ kao da je na
Yolanda Grant-T
Super Bowlu ili na nekom drugom va`nom doga|aju u SAD-u, kada
solisti, bez muzi~ke podloge, pjevaju The Star Spangled Banner. No,
aktuelnom ameri~kom predsjedniku tekst pjesme ne bi se svidio, jer,
izme|u ostalog, govori i o dvoli~nosti njegove politike. God Save
The Queen, britanska himna, mo`da najbolje zvu~i kada je pjevaju
navija~i engleske fudbalske reprezentacije, ali kvalitetan je i
Laibachov aran`man, sa guda~ima koji sviraju prve taktove. Ipak,
~etvrta pjesma po redu, Rossyja, apsolutni je hit na ovom album.
Kada djevoj~ice pjevaju fragment iz ruske himne, onima ne{to starijima koji su iole pratili sport pred o~ima }e se ukazati ~etiri slova:
SSSR, i brojna takmi~enja, pogotovo evropska i svjetska prvenstva, te
olimpijade, kada su sportisti te dr`ave osvajali zlatne medalje, a oni
bili prinu|eni slu{ati tu himnu. Od ~lanica G8 na Volku su zastupljeni
Francuska, Italija i Japan, te male, ali uticajne dr`ave Vatikan i Izrael.
Himna Izraela u aran`manu Laibacha, jedna je od najuspje{nijih na
ovom albumu. Ostatak albuma posve}en je [paniji, Turskoj, Kini,
Sloveniji i, ve} spomenutoj, NSK.
Koncertna promocija Volka u BiH dogodi}e se 3. februara, u
Me|unarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo.

Toliko volim djecu, da bih voljela

imati jedan cijeli razred
ERNA D@EBA, folk pjeva~ica

PREKO GRANICE: Najpoznatiji bijegovi

pjeva~a sa scene

TENOR NAPUSTIO
PREDSTAVU
Pi{e:

Adisa ^e~o

U Verdijevu Aidu premijerno prikazanu 7. decembra

ansambl milanske Scale ulo`ilo je puno truda i novca, a od
ove predstave se o~ekivalo da vrati nekada{nji sjaj italijanskoj operi. Predstavu su iz sve~ane lo`e prvu no} pratili i
premijer Italije Romano Prodi i njema~ka kancelarka
Angela Merkel, ulaznice su ko{tale i po 2.000 eura, a u
prvih 24 sata bile su rasprodate za svih deset repriza.

LI^NA KARTA
BONNIE AND CLYDE
Otkaz i za suprugu

Nekoliko dana nakon {to je Roberto

Alagna u Milanu napustio scenu usred
opere, njegova supruga, rumunska
sopranistica Angela Gheorghiu izgubila
je u Londonu ulogu u Verdijevom Don
Carlosu. Neprijatelji ovog pjeva~kog para
poznatog po grubom pona{anju, zbog
kojeg su dobili nadimak Bonnie i Clyde,
obradovani su jer je Robertu i Angeli
krenulo nizbrdo. A do prije nekoliko dana
njih dvoje su bili me|u najtra`enijim zvijezdama opere i za jedan
nastup dobivali po trideset hiljada funti (oko 90.000 KM).
AIDA ZA NOVU SEZONU
Holivudska rasko{

Nakon vi{egodi{nje krize

u italijanskoj operi, direktor
milanske Scale Stephane
Lissner odlu~io je na scenu
vratiti popularnu Verdijevu
operu Aida i to u
najglamuroznijem mogu}em
izdanju. Nalik vi{e na rasko{ne brodvejske spektakle nego na
predstave uobi~ajene u Italiji, Aida je privukla veliku pa`nju
gledalaca, ali i izazvala serije protesta radni~kih sindikata zbog
rasipanja novca poreskih obveznika.
NA SCENI MILANSKE SCALE: Roberto Alagna prije nego
{to }e napustiti scenu usred opere za koju su karte
ko{tale i po 2.000 eura

Me|utim, nakon premijere pojavile su se prili~no

ravnodu{ne kritike, a posebno je negativno ocijenjen nastup
tenora Roberta Alagne, koji glumi Radamesa, egipatskog
vojskovo|u prisiljenog da bira izme|u svoje ljubavi prema
robinji Aidi i odanosti faraonu. Sljede}e no}i Alagna je
iza{ao na scenu poljuljanog samopouzdanja, a publika mu
se ~inila kao gomila neprijatelja. Kad su mu jo{ nakon
otpjevane arije po~eli zvi`dati, on je razo~aran oti{ao sa
scene usred predstave, a na njegovo mjesto usko~io je
Antoneello Palombi, koji nije imao vremena ~ak ni da obu~e
kostim, nego je iza{ao na scenu u farmerkama i majici. Ne
pamtim da se ovako ne{to ikad desilo, rekao je dirigent
Riccardo Chailly.
Iako se u svijetu opere ovakve stvari de{avaju rijetko,
nije prvi put da pjeva~i pobjegnu sa scene. Italijanski tenor
Francoo Bonisolli svojedobno je u Be~u pobjegao usred
Verdijevog Trubadura, i to za vrijeme predstave koju je snimala austrijska televizija.
Od nastupa ipak mnogo ~e{}e odustaju razma`ene rock i
pop zvijezde. U proteklih nekoliko godina sa scene su
bje`ali Britney Spears (smetali su joj prejaki reflektori u
Meksiku), Elton John (dobio je napad povra}anja u
Australiji), Axl Rose (neko ga je pogodio kovanicom u
Engleskoj), Liam Gallagher (bez obja{njenja), Jessica
Simpson (spao joj je gornji dio haljine), a na po~etku karijere od publike je pobjegao i legendarni Bob Dylan.

CARMEN U LONDONU
[ezdeseta godi{njica
Covent Gardena

Londonska kraljevska Opera

odlu~ila je {ezdesetu godi{njicu rada
obilje`iti postavljanjem na scenu
Bizetove Carmen. Glavne uloge tuma~e Anna Caterina
Antonacci i Jonas Kaufmann. Re`iser Francesca Zambello
odlu~io se za veliku rasko{nu produkciju, bogate kostime i
scenografiju, a na sceni se pojavljuju i konji, magarci i koko{ke.
Cijena ulaznica su od 7 do 160 funti.
U NEW YORKU
Rijetko izvo|ena Wagnerova opera

Deset opera koje je

Wagner napisao u
zrelom stvarala~kom
periodu ~esto se
izvode, ali prve tri,
malo poznate, me|u
kojima je i Das
Libesverbot, rijetko se
postavljaju na scenu.
Njujor{ka opera Glimmerglass odlu~ila je na scenu postaviti upravo
ovu operu, napisanu 1836. i inspirisanu Shakespeareovom
dramom Mjerom za mjeru. Premijera se o~ekuje u ljeto 2008.
godine.

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET

Ima jedan fudbaler Crvene zvezde koji mi ka`e da

mu se javim kada mi bude zatrebao neko fin i pa`ljiv;
za sada mu se nijesam javljala
JADRANKA BAJRAKTAROVI], folk pjeva~ica iz Berana

OK BiH: Lobiranje pred Skup{tinu

PETA BRZINA

GU@VA U
[ESNAESTERCU

AUTOMOBILI
[koda Fabia

[koda je kona~no
objavila prve slu`bene
informacije vezane uz
drugu generaciju Fabije,
svog najpopularnijeg
modela koji je do danas
prodan u vi{e od milion
i po primjeraka.
Svjetska premijera nove
generacije Fabije odr`at }e se u @enevi u martu, nakon koje }e
uslijediti njezino lansiranje na evropsko tr`i{te.

Pi{e:

Nedim Hasi}

Po~etkom ove nedjelje trebala je biti odr`ana redovna

Skup{tina Olimpijskog komiteta BiH, no odgo|ena je na
neodre|eno vrijeme. Zvani~nog poja{njenja tro~lanog
Predsjedni{tva o razlozima odgode nije bilo, no kako saznajemo, glavni je razlog odgode borba i lobiranje aktuelnog
generalnog sekretara OK BiH Sejdalije Mustafi}a za jo{
jedan unosni ~etverogodi{nji mandat na toj poziciji. Naime,

MOTOCIKLI
Gamax Spillo

Spillo SC-2 ime je nove, simpati~ne mini jurilice, koja u

posljednje vrijeme `ari i pali ulicama. Za taj dopadljivi proizvod
presti`ne firme Gamax Moto
Corporation, u vlasni{tvu japanskog Suzukija, prometna vreva i
zastoji naprosto ne postoje.
Zahvaljuju}i du`ini od 1,5 metara i
masi od 46 kg, Spillo se nenadma{no vje{to i lako probija kroz prometom zakr~ene ulice. Po
potrebi, mo`e se komotno smjestiti u prtlja`nik svakog karavana,
kamp ku}icu ili na palubu jahte.
DESIGN
BMW M3

Novi BMW M3 ne}e biti

ponu|en tek u kupe izvedbi,
ve} po prvi put u kupekabriolet izdanju s tvrdim
umjesto platnenog krova.
M3 bi mogao debitirati ve} na autosalonu u Detroitu, dok bi se u
prodaji mogao na}i sredinom idu}e godine. O~ekuje se da }e
motor razvijati vi{e od 400 KS te nuditi ubrzanje do 100 km/h
kra}e od pet sekundi i maksimalnu brzinu standardno elektronski
ograni~enu na 250 km/h.
FAN SHOP
Peugeot 207 CC

Novi, dugoo~ekivani
kabrio dolazi s tri motora,
svi sa ~etiri cilindra obujma
1.6 l. Dva benzinca razvijena su u saradnji s BMW-om
i tako|er se ugra|uju u
Mini. Razvijaju 120 KS u
atmosferskoj, odnosno 150 KS u verziji s turbopunja~em.
Common-rail dizela{ istiskuje 110 KS i 240 Nm pri 1750/min, uz
najni`u potro{nju od 6.6 l/100 km. Prodaja po~inje u martu, a
o~ekuje se ne{to vi{a cijena od 206 CC.

68

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

OLIMPIJSKI KOMITET BiH: Predstoje}a Skup{tina krovne

sportske asocijacije u na{oj zemlji donijet }e odgovor na
pitanje o sudbini Sejdalije Mustafi}a, vje~nika na mjestu
generalnog sekretara

na Skup{tini se treba izabrati novo rukovodstvo najvi{eg

tijela OK BiH, koje ima 24 ~lana i koje predla`u strukovni
savezi. Pored njih, u Skup{tinu se bira i dvanaest istaknutih
sportista i sportskih radnika te dva ~lana koje nominira
komisija OK BiH. S obzirom kako sada stvari stoje, novi
~lanovi Skup{tine izglasat }e nepovjerenje Mustafi}u i zbog
toga on na sve na~ine poku{ava lobirati da se Skup{tina
odr`i krajem januara naredne godine. Razlozi za takvo
pona{anje su jasni ako se zna da Mustafi}u ~etverogodi{nji
ugovor isti~e 22. januara naredne godine i da vjerovatno
ne}e biti produ`en. Mustafi} je, s druge strane, imao
naklonost aktuelnog sastava Skup{tine, no izborom novih
ljudi Mustafi} gubi podr{ku, ali i mjese~nu pla}u od oko,
kako tvrde upu}eni, 3500 maraka. S druge strane, tvrdi se i
kako }e i u tro~lanom Predsjedni{tvu OK BiH, koje ~ine
Vukadinovi}, Marijan Kvesi} te Milanko
Na|a Avdiba{i}-V
Mu~ibabi}, do}i do promjena. Najvi{e je zainteresiranih za
poziciju bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva, a trenuta~no
najvi{e izgleda za fotelju u kojoj sjedi predsjednica
Avdiba{i}-Vukadinovi} ima Ramiz Mehmedagi}, biv{i
federalni ministar prostornog ure|enja.

Bila sam u kontaktu sa ljudima koje povezuju sa

drogom, a sve ostalo mi je napakovano
AMELA [EHOVI], folk pjeva~ica

NAUKA I EKOLOGIJA: Pomo}

siroma{nima

KUBANSKI LIJE^NICI
Pi{e:

NOVA OTKRI]A
U^INKOVITOST PIVA
Karcinom prostate

Edin Avdi}

Desetak ~lanova Svjetske zdravstvene organizacije pokrenulo

je inicijativu da kubanski lije~nici dobiju po~asnu plaketu i da
2007. budu nominovani za Nobelovu nagradu za medicinu (ili)
mir. U obrazlo`enju ove odluke isti~e se da je kubansko medicinsko osoblje uz nov~anu pomo} Castrovog re`ima spasilo milione
ljudskih `ivota {irom svijeta, te da je ostvarilo iznimno zna~ajne
rezultate za razvoj humanizma i medicinske nauke.
Po`rtvovana Kubanska lije~ni~ka ekipa za hitne intervencije
u posljednjih petnaestak godina bila je anga`ovana na svim kontinentima, a rezultati njihovog djelovanja su impresivni, tvrdi
Svjetska zdravstvena organizacija. U jesen 2005., recimo, kubanski lije~nici spasili su desetine hiljada Pakistanaca i zvani~nom
Islamabadu
besplatno obezbijedili tone medicinske opreme
nakon razornog
zemljotresa u
Ka{miru. Iste
godine bili su
voljni i spremni
pomo}i `rtvama
prirodne apokalipse u
New Orleansu (1.800
mrtvih), ali je ameri~ka
administracija sa George
W. Bushom na ~elu odbila da prihvati nesebi~nu
ponudu kubanskih
lije~nika.
Prva
Kubanska
lije~ni~ka ekipa
za hitne intervencije osnovana je
1963., a njena
prva misija bila je
u Al`iru. Tokom
43 godine rada,
kubanski lije~nici
bili su
anga`ovani u ~ak
98 dr`ava
KUBANSKI LIJE^NICI: Anga`ovani su u
98 dr`ava diljem svijeta, prvenstveno u
diljem svijeta
Latinskoj Americi i Africi
(prvenstveno u
Latinskoj Americi
i Africi), izvr{ili su stotine hiljada medicinskih intervencija,
poslali hiljade tona medicinske opreme i spasili milione ljudskih
`ivota. U dugom nizu uspjeha kubanskih lije~nika Svjetska
zdravstvena organizacija tako|er navodi njihov anga`man prilikom pomo}i oboljelima nakon nuklearne katastrofe u ^ernobilu
(20.000), zatim lije~enje pacijenata oboljelih od side (100.000),
te vra}anje vida za 80.000 latinoameri~kih gra|ana!
Dodatan zna~aj Kubanske lije~ni~ke ekipe za hitne intervencije je i ~injenica da ona prvenstveno pru`a neophodnu medicinsku pomo} siroma{nim zemljama, ~ije je stanovni{tvo suo~eno sa
hroni~nim nedostatkom adekvatne lije~ni~ke njege zbog ~ega je
prepu{teno samrtnim mukama.

Konzumacija piva je u~inkovit

lijek protiv karcinoma prostate,
kategori~no tvrdi me|unarodni tim
nau~nika. Na osnovu rezultata
medicinskih pokusa, oni su utvrdili
da tvar ksantohumol koja se nalazi
u hmelju inhibira proteine sa
povr{ine prostate koji imaju zna~ajan uticaj za nastanak i zaustavljanje
raka prostate, obja{njavaju nau~nici. U izvje{taju je tako|er
navedeno da }e 2007. biti nastavljeno ovo pivsko istra`ivanje.
PO[AST ANOREKSIJE
Zdravstveni problemi

Na osnovu rezultata dugogodi{njih medicinskih istra`ivanja,

~elnici Njema~ke ginekolo{ke organizacije isti~u da 10 procenata
anoreksi~ara umire od posljedica
ove moderne manekenske bolesti.
Rije~ je o te{kom poreme}aju u procesu ishrane, koji naj~e{}e poga|a
djevoj~ice u dobi od 14 do 18 godina. Anoreksija uzrokuje razor probavnog trakta, poreme}aj menstrualnog ciklusa, sr~ane mane i psihi~ke tegobe.
HIV VIRUS
Imunolo{ki sistem

Genitalni herpes, tuberkuloza i malarija

pove}avaju razorni uticaj opakog HIV virusa
na ljudski organizam, argumentovano su
dokazali eksperti Svjetske zdravstvene organizacije. Ova nau~na studija objavljena je u
novom broju medicinskog ~asopisa Science,
a u njoj je tako|er navedeno da su HIV pacijenti zbog oslabljenog imunolo{kog sistema
izlo`eni i drugim bolestima. U svijetu je
zabilje`eno 40 miliona HIV pacijenata.
KONZUMACIJA
KANABISA
Psihi~ki poreme}aji

Britanski lije~nici su na
osnovu rezultata ankete do{li
do frapantnog podatka da je
~ak 80 procenata britanskih
maloljetnika jednom, vi{e
puta ili redovno u`iva(lo) u
opojnim sastojcima kanabisa,
a {to za posljedicu ima
pove}an broj oboljelih adolescenata u Velikoj Britaniji.
Zbog ~injenice da se mozak maloljetnika jo{ uvijek razvija, mladi
kanabisti prvenstveno su izlo`eni psihi~kim tegobama kao {to su
blackout i paranoja.

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
EROTSKI GLOBUS
UJEDINJENE NACIJE
Monstruozna mafija

U godi{njem izvje{taju
State Departmenta i UNICEF-a
navedeno je da je 2006. zabilje`en porast seks-turizma u
svijetu, odnosno da je sve ve}i
broj maloljetnih osoba koje
slu`e kao seksualno roblje.
Stotine miliona dje~aka i
djevoj~ica u dobi od 5 do 15
godina izlo`eni su seksualnom nasilju, a monstruozna mafija na
seks-turizmu i dje~ijoj pornografiji godi{nje ostvari profit u iznosu
pedesetak milijardi dolara.
POLJSKA VLADA
Seksualne perverzije

Potpredsjednik poljske vlade Andrzej

Lepper optu`io je opoziciju da izmi{ljaju}i
seksualne skandale `eli ugroziti njegov
lik, dok je dr`avno tu`ila{tvo pokrenulo
opse`nu istragu o seksualnim perverzijama
vode}ih poljskih politi~ara. Me|u svjedocima
nalazi se i biv{a Lepperova strana~ka kolegica Aneta Krawczyk,
koja tvrdi da je bila `rtva seksualne nasilnosti bliskog Lepperovog
saradnika Stanislawa Lizwinskog.
INDONEZIJSKI PARLAMENT
Politi~ki potres

Yahya Zaini, ~elnik

Parlamentarnog odbora za vjerska pitanja u Indoneziji, podnio
je ostavku nakon {to je na internetu objavljen amaterski porno
film u kojem su prikazane
scene seksualnog odnosa
izme|u njega i indonezijske
muzi~ke zvijezde Marije Eve. Ona je novinarima priznala da je
autorica skandaloznog filma no da ga nije plasirala u javnost, te
da ju je Zaini prije raskida njihove romanse primorao da izvr{i
abortus.
KRITIKE VATIKANA
Ameri~ki katolici

Ekskomunicirani zambijski
nadbiskup Emmanuel Milingo
zaredio je jo{ dva o`enjena
mu{karca u New Yorku. To je izazvalo bijes Vatikana i kritike pape
Benedikta XVI, ali je Milingo
dobio podr{ku katoli~ke zajednice
u Sjedinjenim Dr`avama. Prema
rezultatima nove Gallupove ankete, ~ak 63 posto ameri~kih katolika podr`ava ukidanje celibata, a ta ~injenica navela je Vatikan da
otvori serioznu debatu o ovoj tabu temi.

70

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

U su{tini, dobro se nosim s

popularno{}u
ENES [UNJE, maneken i TV voditelj

CRVENI FENJER: Crna Afrika

STRADANJE DJECE
Pi{e:

Edin Avdi}

Glasnogovornici gospodara rata u Ugandi Josepha Konyja,

koji je lider fanatizovane Bo`je vojske otpora, potvrdili su
ta~nost vijesti da je Kony spreman odustati od oru`ane borbe pod
uslovom da me|unarodni pravni eksperti i ugandska vlada odustanu od potjernice za njim u kojoj je optu`en za ratne zlo~ine i
seksualno nasilni{tvo nad maloljetnim osobama.
Osim {to je Joseph Kony odgovoran za masovna ubistva svojih protivnika, prije svega ugandskih civila, on je tako|er
optu`en da je pedesetak hiljada ugandskih dje~aka i djevoj~ica
iskoristio kao topovsko meso i seksualno roblje. I pored argumentovanih dokaza, ugandska vlast proglasila je zakon o
amnestiji s ciljem da kona~no zaustavi brutalni gra|anski rat i
nasilni{tvo nad djecom u Ugandi. Ovu skandaloznu odluku oficijelno nisu podr`ale demokratske vlade u svijetu, ali su tajno
pristale, navode se u svjetskim medijima, da slu~aj Kony prepuste zvani~noj Kampali.
Politi~ki analiti~ari
prognoziraju da }e se
Bo`ja vojska otpora na
kraju spasiti od te{kih
optu`bi za brojne zlo~ine
u Ugandi, i to bez obzira
na svjedo~enja desetina
hiljada `rtava o monstruoznoj prirodi Jospeha
Konyja. Ovaj suprug
sedamdesetak mladih
zato~enica koje se nalaze
u njegovom ratnom brlogu
zajedno sa svojim vojnicima odgovoran je za likvidaciju hiljada ugandskih
civila, te sistematsko organizovanje ubistava i silovanja ugandskih dje~aka i
djevoj~ica.
Ova gra|anskim ratom
opusto{ena 20-milionska
afri~ka dr`ava, koja je
nakon despotske kraljevine Buganda 1893.
postala britanski protektorat, nezavisnost je stekla
1962. godine. Ugandski
revolucionar Milton Obote
je 1967. ukinuo monarhiju, proglasio republiku i
uveo jednopartijski re`im.
Nakon toga slijedi vojni
ZLO^INI
udar pod vodstvom Idija
NAD
Amina Dade, ~ija je repreDJECOM:
sivna
vlast trajala od
Joseph Kony
1971.
do 1980. godine.
odgovoran je
Iako
su
sredinom osamdeza ubistva i
silovanja setih uvedene
djevoj~ica i demokratske institucije,
dje~aka privredni kolaps i etni~ki
sukobi u Ugandi nastavljeni su i u 21. stolje}u.

Pokorila sam Srbiju!

DONNA ARES, pjeva~ica

MADE IN BIH: Sedmi ro|endan

FM Jama iz Tuzle

BH. INFO

HIP-HOP KULTURA
Pi{e:

Dino Bajramovi}

Prije sedam godina na tuzlanskom Radiju Kameleon emitovana je prva emisija pod nazivom FM Jam, kojoj je osnovni cilj
bio promocija hip-hop kulture u Bosni i Hercegovini. U petak,
15. decembra, FM Jam slavi, dakle, sedmi ro|endan, a za mjesto
proslave rezervisan je klub Palma u Tuzli.
Emisiju FM Jam pokrenuli su Emir Alagi} DJ Soul i Erol
Tahirovi}, govori za SB Adnan Hamidovi} Frenkie, tuzlanski
hip-hoper: Ovu emisiju, koja se emituje ponedjeljkom od 22
sata, danas ure|uje uglavnom Emir, a ponekad mu poma`emo
Jasmin Dervi{evi} i ja. U po~etku smo pu{tali najvi{e ameri~ki,
njema~ki i francuski hip-hhop, ali kako se razvijala doma}a hiphop scena, sve vi{e prostora bilo
je posve}eno nama, odnosno
bosanskohercegova~koj, ali i
hrvatskoj i srbijanskoj hip-hhop
sceni. FM Jam Radija
Kameleon sada emituje
isklju~ivo pjesme balkanskih
hip-hhop izvo|a~a.
FM Jam je prvi promovisao pjesme nekih od danas
najva`nijih hip-hop izvo|a~a
na Balkanu, kao {to su Edo
Maajka i Frenkie, ali i pjesme
bendova Disciplinska komisija, Defence i Infuzija. Ekipa
okupljena oko FM Jama
pokrenula je i diskografsku
ku}u FM Jam Records.

^uveni glumac Izet Hajdarhod`i} preminuo je u Zagrebu, 12. decembra, nakon

kratke i te{ke bolesti. Ro|en je u Trebinju
1929., a diplomirao je dvadeset i osam
godina kasnije na zagreba~koj Akademiji
dramske umjetnosti. Glumio je u teatru,
kao i u filmovima i TV dramama, a radio je
i u Sarajevu, od 1961. do 1963. godine.
TKD [ahinpa{i} i ove godine
organizuje prodajnu izlo`bu pod nazivom
Zimski salon knjige. Izlo`ba }e se kao i
pro{le godine odr`ati u prostoru gradske
galerije Collegium Artisticum, u periodu od
13. do 24. decembra. Na Salonu }e
u~estvovati 58 izlaga~a, od kojih su 33 iz
Bosne i Hercegovine.
Kulturno-informativni magazin Eho
pokrenuli su studenti sa Odsjeka za `urnalistiku Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu,
kao Udru`enje za podr{ku i edukaciju
mladih Bunt perom. Glavni urednik je Dino
Jahi}, njegova zamjenica je Merima
Husejnovi}, a ~lanovi uredni~kog kolegija
su i Mirza Softi} i Selma Bora~hi}.
Nakon koncerata u zagreba~kom klubu
Pauk, potom na Kongresnom trgu u
Ljubljani, te u Slovenskoj Bistrici, grupa
Dubioza kolektiv }e u petak, 15. decembra,
svirati u klubu Kocka u Splitu, a dan kasnije i u Providurovoj pala~i u Zadru. Do kraja
mjeseca ovaj bend }e nastupiti i u Be~u,
Aflenzu i Berg/Drau u Austriji.
AKCIJA Sarajevo - agencija za kulturni
razvoj organizova}e, 18. decembra u sarajevskom Mediacentru, javnu debatu pod
nazivom: Kultura i tranzicija - Repozicioniranje
novih kulturnih aktera i reforma sistema kulture u BiH. Planirano je u~e{}e Jasmile
@bani}, Safeta Halilovi}a, Harisa Pa{ovi}a,
Huseina Oru~evi}a, Jasmine Husanovi}...

TUZLA, PRIJESTOLNICA BH. HIP-HOPA: Edo Maajka i

Frenkie najpopularniji su izvo|a~i iz FM Jam porodice

Tu no} }e, dakle 15. decembra, na dva floora - hip-hop i reggaeu, nastupiti General Woo iz Vukovara, Dje~aci i DJ Bronson
iz Splita, DJ Oli Dobolli iz Zagreba, te FM Jam DJs i FM Jam
Bagga Sound DJs. Svi ste nam dobrodo{li i nadamo se da }emo
se, kao i prethodnih godina, super provesti, a FM Jam vam je ove
godine pripremio bday party, najavljuju organizatori. Cijena
ulaznice je 5 KM.

Do|ite 22. decembra 2006. u 9

sati, pred zgradu Parlamenta FBiH da
zajedno poka`emo na{ gnjev i na{
ponos. Do|ite da zajedno lopovima-politi~arima poka`emo zube. Ne}emo
{tediti nikoga pa ni sebe, saop{tenje je
pokreta Dosta!, u kojem napominju da su
pro{la 73 dana od posljednjih izbora i da je
potpuno jasno da novoizabrani poslanici ne osje}aju ni trunke
odgovornosti prema bira~ima.
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

71

NERMIN TULI], glumac, direktor

Pozori{ta mladih iz Sarajeva

U ^ETIR

VE]INU PRI^A DARIJA DACE D@A

NERMIN TULI]: ^etrdeset i {est godina se

bavim radiodramom, ali emotivno vrlo te{ko
podnosim interpretaciju pri~a Darija D`amonje

Sarajevski glumac i direktor Pozori{ta mladih Nermin Tuli} progla{en

je za Glumca godine u izboru Dramskog programa BH Radija 1, za izuzetan anga`man i stvarala~ki doprinos u realizaciji radiodrame. Istu nagradu
dodijelio mu je i Dramski program Radio Sarajeva 1990., tako da je
Nermin Tuli} jedini glumac koji je dva puta dobio ovo priznanje.
^etrdeset i {est godina prisutan sam na talasima Radio
Sarajeva, a kasnije BH Radija 1, gdje sam se i po~eo baviti glumom u nekada{njoj dje~ijoj radiodramskoj grupi koju su vodili
nepravedno zaboravljeni Guna Mileti}, Sonja Mili}, Tonko Mar~i},
Ljubica Aleksi}... a iz koje su iza{li Zijah Sokolovi}, Vanja
Albahari, Etela Pardo, Miki Trifunov i jo{ mnogi drugi sjajni sarajevski glumci, tako da je radijska gluma moja prva ljubav kojoj
}u se uvijek vra}ati bez obzira na ljubomoru pozori{ta, filma,
televizije, govori Nermin Tuli}.
U ovoj godini Nermin Tuli} je igrao likove iz djela Darija D`amonje,
Almira Ba{ovi}a, Nenada Veli~kovi}a, Darka Luki}a... Posebno
emotivno Tuli} do`ivljava uloge iz pri~a velikog Darija D`amonje:
Daco je bio moj prijatelj, s njim sam proveo veliki dio `ivota i
popio hektolitre piva. Ve}inu njegovih pri~a pro`ivio sam zajedno
s njim, tako da emotivno vrlo te{ko podnosim interpretaciju tih
pri~a i nakon snimanja uvijek zavr{im sa pivom i sje}anjem na
Dacu. Uskoro je planirano snimanje novih pri~a Darija D`amonje.

LANA BARI], glumica

LJUDI NE VOLE GR^KE TRAGEDIJE

Za ulogu Klitemnestre u predstavi Ifigenija, a u
produkciji Kazali{ta Mala scena iz Zagreba, nedavno
ste dobili Nagradu za najbolju mladu glumicu, koju
dodjeljuje Hrvatsko dru{tvo dramskih umjetnika. Pored
ove nagrade, u maju ste, na Me|unarodnom festivalu
za mladu publiku Rainbow u St. Petersburgu, osvojili
dvije nagrade: Nagradu `irija i Specijalnu nagradu
sponzora. Koliko je, zapravo, Ifigenija gledana u
Zagrebu?
Nije gledana. Ta iskustva imala sam i u Sarajevu, kada
sam igrala u predstavi Elektra. Ljudi, ne znam zbog ~ega,
ne idu u pozori{te gledati gr~ke tragedije. Anti~ka drama,
naprosto, nije atraktivna. Da li je do izvedbe, do re`ije ili do
tematike, nemam pojma.
U kojim predstavama, pored Ifigenije, igrate u
Hrvatskoj?
U Kazali{tu Mala scena igram i u predstavama Kako `ivi
Antun Tun i Humble Boy, na Splitskom ljetu sam ove godine
igrala u Decameronu, a reprize }e biti i naredne godine.
Trenutno radim na dvije predstave: Bum Tomica u Kazali{tu
Mala scena i kabare Agram By Night, u kojem igram
Marlene Dietrich i jo{ uvijek ne znam gdje }e premijerno
biti izvedena ta predstava.
Planirate li se vratiti u Sarajevo, gdje ste na
ovda{njoj ASU diplomirali 2004., i u tom gradu nastaviti karijeru?
Ne, osta}u `ivjeti i raditi u Zagrebu.

72

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

RI OKA
Razgovarao: Dino

Bajramovi}

NEKAD I SAD
@ELIMIR ALTARAC ^I^AK
novinar i promotor

Godina 1989. i sedamnaest godina poslije

AMONJE PRO@IVIO SAM S NJIM

Nermin Tuli}
najavljuje i nove projekte svoje mati~ne
teatarske ku}e:
Pozori{te mladih
je pozori{te svih
generacija, tako
da su novi projekti
planirani i za
djecu, i za omladinu, i za odrasle.
Tu su Aladinova
~arobna lampa,
Izgubljeni u BiH,
Nakaze, SUR
Sajgon, Princeza
na zrnu gra{ka.
Nagrada za
Glumca godine
Nerminu Tuli}u }e
biti uru~ena 20.
decembra.

Dario D`amonja

DAMIR URBAN, muzi~ar

PI[EM MUZIKU ZA
OPERU MASKE
Va{ novi sarajevski koncert, koji }e
biti odr`an u SA Clubu u petak, 15. decembra, zapravo je jo{ jedno koncertno predstavljanje Va{eg posljednjeg studijskog albuma Retro. Da li,
uz standardni repertoar, mo`ete najaviti i izvo|enje neke
nove pjesme?
Na na{em pro{lom koncertu u SA Clubu ove godine, prvi put
smo nastupili sa novim gitaristom. S njim smo od tada imali puno
koncerata i dovoljno vremena da se bolje upoznamo, pa smo tako
uvje`bali i pjesme koje do sada nismo imali na repertoaru, a
objavljene su na moja tri samostalna albuma. Potrudi}emo se
odsvirati i neke nove pjesme. Jednostavno, napravi}emo jedan
malo druga~iji koncertni presjek.

@elimir Altarac ^i~ak jedan je od najzna~ajnijih kreatora sarajevske muzi~ke scene, pionir disk d`okejstva, urednik i voditelj
mnogih popularnih radio i TV emisija, promotor, publicista...
Organizovao je koncerte u Domu mladih, rock spektakle u KSC
Skenderija, na Zetri, stadionu Ko{evo, Slozi. Krajem {ezdesetih u
podrumu studentskog doma Mladen Stojanovi} vodi prvi underground klub u Sarajevu - Barutana. Od 1977. do 1982. godine ^i~ak
subotom i nedjeljom u sarajevskoj Slozi predstavlja nove rock sastave, a iz tih gara`nih bendova kasnije su nastali Zabranjeno
pu{enje, Elvis J. Kurtovich, Plavi orkestar, Crvena jabuka, Bombaj
{tampa, Valentino...
Utemeljio je BH pop-rock festival - Nove nade nove snage, YU
heavy metal fest, pokrenuo je i klupsku scenu s Muzi~kim video art
klubom, a na radiju je ure|ivao emisije Pop Orion, Pa`nja, na plo~i
dinamit, Razigrane elektronke i [arada akustika. Pisao je u Na{im
danima, Venu, Oslobo|enju, Svijetu, Ve~ernjim novinama, a svojedobno je sara|ivao i u muzi~kim magazinima D`uboks i Rock.
Tokom rata ^i~ak je organizovao koncerte u Slozi, a poseban
doga|aj bio je koncert Joan Baez, odr`an u Sarajevu u martu 1993.
godine. Kao promotor sudjeluje i u organizaciji koncerta grupe U2
1997. godine. Nakon rata radi kao koncertni promotor i novinar u
agenciji FENA, a pro{le godine na radiju Kameleon pokrenuo je
emisiju Izvan vremena.

Pauza izme|u albuma @ena, dijete i Retro trajala je

{est godina. Ne}ete valjda ~ekati 2010. da objavite novi
album?
Odmah nakon Sarajeva, u rije~kom klubu Stereo snimi}emo
live album. To mi se ~ini nekako najvi{e fer prema mojoj publici. Taj
CD }e biti moj jedini koncertni album u karijeri, uklju~uju}i i rad u
grupi Laufer. Na drugi, bonus CD, uvrsti}emo do sada neobjavljene
pjesme. Na novi studijski album ljudi }e pri~ekati jo{ nekoliko
mjeseci. Usput, radim glazbu za operu Maske, koju }e u rije~kom
HNK re`irati Kre{imir Dolen~i}. Tako da }e soundtrack te opere
biti jedan novi autorski materijal, koji }emo objaviti na CD-u.

14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

73

Zapisi iz mrtvog doma

[TRAJK GLA\U
Pi{e

Sead Fetahagi}

Ja sam krenuo
suprotnim smjerom,
po~eo sam {to vi{e
da jedem i pijem iz
protesta {to je novi
kantonalni premijer
Samir Silajd`i}.
Ni{ta nije pomoglo,
jer kad se
mediokritet do~epa
vlasti, kad mu se
guzica prilijepi za
fotelju, ne mogu je
rastaviti ni bu{ilicom. I tako d`abe
moj {trajk jedenja i
pijenja, samo sam
nabacio trbuh, kao
da sam, gluho bilo, u
drugom stanju. Kao
da me je, da prosti{,
neko nategao.
Mo`da i jeste, samo
je bilo u neznanju, u
`aru borbe za
slobodu
76

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

~estvovao sam u razgovoru ugodnome

naroda slovinskoga, bili smo nas dvojica,
Marin i ja, a ostali su bili predmet na{eg
divana. Pa onaj ministar hapa lovu, te onom se
direktoru `ena dala u promet, a onaj predsjednik stranke na kocki izgubio hipten para.
Uglavnom smo se slagali, ali kad do|osmo do
Ahmeta Had`ipa{i}a, nismo bili saglasni. Ja
sam tvrdio da je on politi~ar koji se bavi trgovinom, a Marin je zastupao tezu da je on trgovac
koji se ubacio u politiku. Taman se zahuktala
diskusija, kad moj prijatelj re~e: Odlu~io sam
da stupim u {trajk gla|u!
Gledam ga, pa nisam na~isto, je li moj
pajta{ vi{e okrugao ili debeo, mo`da je
napuhan, a mogu}e da je i podbuho. Mislim se,
dobro }e mu do}i jedan takav {trajk, te ga
sokolim da ustraje u toj nakani, dobro bi bilo da
postane {lang. Ma jok, Marin se buni, nisam
debeo, nego ho}u da protestujem zato {to mi
`ena u posljednje vrijeme ne da da joj pri|em u
krevet, ka`e. A {ta bi tamo radio?, pitam ga. To
je za one koji nemaju drugog posla, a vidi{
koliko smo mi zauzeti, koliko smo anga`ovani.
A {to sam gori od Mirsada Kebe?, pita me
Marin. Kad njemu dobrom i po{tenom, a
bolesnom, ne}e nauditi {trajk, onda ne}e ni
meni koji sam du{u dao za na{u policiju, skoro
svakog dana otkucavam im kom{ije {to se bune
protiv vlasti u kojoj je i Kebo. A kad bude{ u
{trajku, izgubi}e{ na kuvetu, pa iako `ena propusti ti }e{ biti hadum, tako ja njemu govorim.
A on meni odgovara: nije meni namjera da mi
`ena popusti, nego da vidi kako se borim za
svoja ljudska, odnosno mu{ka prava.

amo pripadnici nacionalisti~kih stranaka

diljem na{e biv{e domovine {trajkuju, kao
primjerice Vojislav [e{elj i Branimir
Glava{. A ti, moj Marine, ne spada{ u tu felu
koliko znam, jer se ne mo`e{ odlu~iti kome
carstvu da se prikloni{, kojem HDZ-u, pa }e{ biti
jedan obi~ni nestrana~ki {trajka{. Ako krene u
{trajk gla|u Bo`o Ljubi}, jer je to jedini na~in
da postane ministar inozemnih poslova, ti se u
tom slu~aju njemu priklju~i, mo`da ti pripadne
koje mjesto ambasadora ili konzula. Nemoj se
na mene ljutiti, Marine, danas samo {trajkuju
gla|u politi~ari i lopovi u zatvorima, tra`e svoja
oduzeta gra|anska prava, da ih puste na slobodu, da mogu opet operisati.
Do sada nije uspio Haris Silajd`i} da ukine
Republiku Srpsku, jedino mu jo{ ostaje da stupi
u {trajk gla|u, a mo`da se Milorad Dodik

smiluje, pa sam sebi dokusuri. Nije mi jasno

kada je Hariju toliko stalo da ukine entitete,
za{to prvo ne krene od Federacije BiH? Sto
posto nepotrebna. Ne treba nikakav {trajk, Haris
Silajd`i} je najpopularniji u Federaciji, najvi{e je
glasova dobio, pa }e mu biti lako da dokraj~i s
ovim na{im entitetom. Mada bih ja, po{teno
govore}i, prije dokusurio kantone. To su potpuno suvi{ne izmi{ljotine.
Joj, uzeo si mi misao iz glave, ka`e Marin,
pa {ta misli{ da po~nem {trajk gla|u za ukidanje kantona? [to bi to bilo plaho kad ne bi bilo
kantonalne vlade u Sarajevu, pa tako bi nestao i
onaj kapacitet od Emira Turku{i}a, koji vlada
svim nau~nicima i svim univerzitetskim profesorima, a o u~iteljima da ne govorimo. Da pristupim obustavi hrane i pi}a, {ta misli{, mo`da bi
to Turku{i}a ganulo, pa bi oti{ao odakle je i
do{ao?
i{ta ti, Marine, ne poma`e takav
anga`man. Ja sam krenuo suprotnim
smjerom, po~eo sam {to vi{e da jedem i
pijem iz protesta {to je novi kantonalni premijer
Samir Silajd`i}. Ni{ta nije pomoglo, jer kad se
mediokritet do~epa vlasti, kad mu se guzica
prilijepi za fotelju, ne mogu je rastaviti ni bu{ilicom. I tako d`abe moj {trajk jedenja i pijenja,
samo sam nabacio trbuh, kao da sam, gluho
bilo, u drugom stanju. Kao da me je, da prosti{,
neko nategao. Mo`da i jeste, samo je bilo u
neznanju, u `aru borbe za slobodnu i zavisnu od
me|unarodnih snaga Bosnu i Hercegovinu.
Po{to je Marin veliki @eljin navija~, pita me
ispotiha da po~ne odbijati hranu za prosperitet
njegovog omiljenog kluba. Ne treba ti to, ka`em
mu, samo novine okreni naopa~ke, tako i tablicu
prvoliga{a, pa }e @eljo namah biti ~elni. [to ne
navija{ da se ukine vojska, govorim Marinu,
samo nam pojede bud`et. Od nje nikakve
koristi, tu se skupili oni {to ne znaju ni{ta raditi, nego im drago da drugi komanduje, da misle
tu|om glavom. Kad ih {utnu iz vojske,
Had`ipa{i} im odmah daje penziju, a kad
radni~ka klasa dobije otkaz - ni{ta. A ti biv{i
vojnici pojedo{e penzionerima mirovine.
Najvi{e bih volio kada bi novinari sa televizije Kantona Sarajevo po~eli bilo kakav
{trajk. Da se malo odmorim od tog sjevernokorejskog koncepta novinarstva, po kojem samo
slikaju i hvale kantonalne mo}nike. Svi ostali
{trajkovi su medijska propaganda, a obustava
jela, pi}a i rada kantonalnih televizi~ara bio bi
pun pogodak.

Reagiranja

Fahrudin [ebi} Uredni{tvu

Mala ispravka
navoda SB o
nobelovcu
(Isku{enja sekularizma;
SB br. 525)

Po{tovani,
U va{oj uglednoj reviji (br. 525 od
07.12.2006. str. 44. u nadnaslovu, kompetentno pripremljenog i za aktualni
trenutak na{e stvarnosti vrlo relevantnog
teksta ISKU[ENJA SEKULARIZMA),
navodi se da je indijski ekonomista i
moralni filozof AMARTYA SEN, ovogodi{nji laureat Nobelove nagrade za
ekonomiju. Tim povodom, a u interesu
potpunijeg informisanja respektabilnog
~itala~kog auditorija SB, jedna ispravka i
dvije dopunske informacije.
Ovogodi{nji (2006.) dobitnik
Nobelove nagrade za ekonomiju je
Amerikanac EDMUND S. PHELPS
(1933., Illinois), profesor njujor{kog
Univerziteta Columbia i direktor
tamo{njeg Centra za kapitalizam i
dru{tvo. Kraljevska [vedska akademija
nauka, koja dodjeljuje nagrade, ocijenila
je da je prof. PHELPS produbio na{e
razumijevanje odnosa izme|u
kratkoro~nih i dugoro~nih efekata
ekonomske politike. Veliki dio svoga
intelektualnog `ivota i anga`mana prof.
PHELPS posvetio je studiju ekonomskih
kriza razli~itih vrsta i uzroka, a u tom
okviru posebno obja{njavanju

me|upovezanosti nezaposlenosti i
inflacije. Jedno od njegovih najpoznatijih
novijih djela je STRUKTURNI
PADOVI: MODERNA RAVNOTE@NA
TEORIJA ZAPOSLENOSTI, KAMATE
I IMOVINE.
AMARTYA SEN (1933., Bengal,
Indija), profesor ameri~kog Univerziteta
u Harvardu, Nobelovu nagradu za
ekonomiju dobio je 1998. za istra`ivanje
uzroka siroma{tva i gladi, teorije
humanog razvoja, ekonomije blagostanja
i politike liberalizma. Vrijednost
istra`ivanja i rezultata prof. Sena posebno je izra`ena u jednoj od klju~nih teza
cjelokupnog njegovog rada prema kojoj
je uspje{na dru{tveno-ekonomska politika razvoja nezamisliva bez dobro
osmi{ljenih programa socijalnog razvoja
koji kao njen neodvojiv, organski dio,
garantuju i obezbje|uju odre|ene slobode kao {to su sloboda od gladi,
nezaposlenosti, nepismenosti, nedovoljne
zdravstvene za{tite i tiranije u
nedemokratskim dru{tvima.
Istorija Nobelove nagrade za
ekonomiju ne{to je druga~ija od ostalih
iz ovog opusa jer je jedina koja nije
utemeljena na osnovu oporuke {vedskog
industrijalca Alfreda Nobela. Naime, u
oporuci su fizika, kemija, psihologija medicina, knji`evnost i mir navedene
kao oblasti u kojima doprinosi pojedinaca donose najve}u korist za
~ovje~anstvo, a nagrade su u tim oblastima prvi put uru~ene 1901. U vrijeme
proslave 300 godi{njice Nacionalne
banke [vedske 1969. institucionalizovano je novo priznanje Nagrada
Centralne banke [vedske za ekonomske
nauke u sje}anju na A. Nobela. Nagrada
se od tada dodjeljuje svake godine od
strane Kraljevske [vedske akademije

nauka po istim principima i proceduri

kao i za druge oblasti. Od 1969.
zaklju~no sa 2006., 59 nau~nika je
zaslu`ilo laureat, u novije vrijeme sve
~e{}e dijele}i ga sa kolegama za zajedni~ki doprinos pojedinim oblastima
ekonomije. Dobitnici su dosada naj~e{}e
bili Amerikanci, a od ukupnog broja univerziteta na kojima su nagra|eni radili
me|u prvih 10 je 8 ameri~kih i samo 2
evropska (Cambridge i Oslo).
Ovogodi{nje nagrade (10 miliona {ved.
kruna - oko 8 miliona USA dolara) dodijeljene su na sve~anoj ceremoniji u nedjelju 10.12.2006. godine.
S po{tovanjem,
Fahrudin [ebi},
Sarajevo
***
Uredni{tvo - Fahrudinu
[ebi}u

Izvinjavamo se
U redakcijskoj opremi teksta
Isku{enje sekularizma (kolumna
BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A, Slobodna Bosna, br. 525),
tehni~kom gre{kom je navedeno da je
Amartya Sen ovogodi{nji dobitnik
Nobelove nagrade za ekonomiju.
Nobelovu nagradu Amartya Sen nije
dobio ove godine {to se jasno moglo vidjeti u tekstu na{eg kolumniste Nenada
Filipovi}a. Izvinjavamo se gospodinu
[ebi}u i ostalim ~itateljima SB zbog ove
(nenamjerne) tehni~ke pogre{ke.
Redakcija SB
***

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

Na{ suradnik, jedan od vode}ih bh.

filologa koji `ivi na potezu SAD Turska - BiH, osvr}e se na briljantnu
analizu odnosa sekularizma i
indijskog dru{tva indijskog
ekonomiste i moralnog filozofa
Amartye Sena, ovogodi{njeg laureata
Nobelove nagrade za ekonomiju, i
pokazuje za{to je ovaj ogled
va`an i za BiH
Pi{e

Nenad Filipovi}
Omalova`avanje drugoga ne prevladava samo me|u nama i
Hindusima, nego je zajedni~ko svim narodima u njihovim
me|usobnim odnosima.
Al-Brn (973-1048), arapsko-islamski polihistor
Bosanski intelektualni i kulturni `ivot je bal pod maskama.
Nije to ketman Miloszev gdje ljudi prikrivaju prirodu svojih
misli, jer znaju {ta bi im se moglo desiti i jer jo{ uvijek vidaju
rane ukoliko su se usudili da izravno iska`u neku svoju misao.
Ne, ovo u nas to je cirkus u kome je mogu}e da se gra|anski orijentisani ateisti i samoprogla{eni heroji otad`binskog rata bore
za civilno dru{tvo te protiv fa{izma tako {to {ire mr`nju. (U nas
je rije~ fa{izam nekontrolisanom upotrebom izraubovana toliko
da je izgubila svaki smisao. Sli~no se desilo u Svijetu sa znamenitom figurom Hanne Arendt o banalnosti zla koja je postala po{tapalica svakog nedou~enog novinara). Tako Mirza
Ibrahimpa{i} isti~e, bore}i se protiv fa{izma D`emaludina
Lati}a, kako su mu svi prijatelji ateisti! Onako antifa{isti~ki,
Mirza nas obavje{tava da u `ivotu nije imao, nema niti }e imati
prijatelj me|u agnosticima, tradicionalnim vjernicima, integristi~kim vjernicima itd. Uz to, sebi i ateistima pripisuje
odlu~uju}u ulogu u odbrani napa}ene nam domovine, iako bi
svaka ozbiljna analiza potvrdila da ve}ina boraca oslobodila~kog
i odbrambenog rata 1992-95. godine ne pripada ni fedajinima
la Ibrahimpa{i}, ni mud`ahidinima la Lati}, nego tradicionalnim, obi~ajnim, vjernicima: onima koji klanjaju dva Bajrama, ne
piju jedino uz Ramazan, eventualno klanjaju d`umu; onima koji
kite Bo`i}no drvo, pale Badnjak, ali ne vise po crkvama svake
nedjelje niti se ispovijedaju svako malo. (Vid. M. Ibrahimpa{i},
Odgovor \emi-ulemi (sic!!!-N.F.), Dani, br. 494. O religiji
kao, uz jezik, jednoj od najstarijih pratilja Ljudstva, odnosno o
tome kakvo mjesto religiji daje ameri~ka agnosti~ka antropologija vid. W. Burkert, Creation of sacred: tracks of biology in early
religions, /Cambridge, Mass.: Harvard University Press/, 1996;
M. Ri|anovi}, Jezik na{ nasu{ni, Dani, br. 493.).

[TA DA SE RADI SA SEKULARIZMOM

Arogantno primitivni vulgarno-ateisti~ki nazor, kakav je
Ibrahimpa{i}ev, otvara pitanje sekularizma i nelagode okolo
njega. Nedavno je do mene doprla kratka, ali briljantna, analiza

Prijedlog za razmi{ljanje

Zilhad Puce - Uredni{tvu

ISKU[EN
NJA SEKULARIZMA
tog problema na primjeru odnosa sekularizma i indijskog
dru{tva koju je napisao indijski ekonomista i moralni filozof
Amartya Sen, ina~e laureat Nobelove nagrade za ekonomiju i
Profesor na Harvardu. (Vid. A. Sen, Secularism and its discontents, The Argumentative Indian, /New York: Farrar,
Strauss & Giroux, 2005, pp. 294-316). Naslov ogleda je,
naravno, varijacija na prekrasni i duboki, i dan-danji aktuelni,
Freudov ogled-knjigu o nelagodi u kulturi. (Vid. S. Freud, Das
Unbehagen in der Kultur , /Wien: Internationaler
Psychoanalytischer Verlag/, 1930).
Ni prije desetak godina, onomad pomodno gra|anstvuju{~e-otvorenodru{tveno NGO-irano poigravanje sa imenima
kao {to su Rawls, Gellner, Rorty itd., nije u~inilo Amartyu
Sena osobito popularnim u nas. Koliko je meni poznato, Sena
bi, ponekad i usput, spomenuo jedino Senad Pe}anin. (U
me|uvremenu je ve}ina na{ih gra|anstvuju{~ih preplivala na
konsocijalnu obalu nacionalizma s ljudskim likom i etno-kkulturne pravde gdje ni Rawls ni Gellner nisu vi{e uzor za
podra`avanje, nego su to sada Arend Lijphart i Will Kymlicka,
ispreparirani do neprepoznatljivosti ru~icama i duhom de`urne
Kasandre, Mirjane Kasapovi}, svojevremene savjetnice
Tu|manove prilikom \eneral-Francekovog humanog preseljenja
srednjobosanskih Hrvata u Donju Hercegovinu). Amartya Sen
zna dobro {ta su podjele, humana preseljenja; zna dobro {ta nas
to ~eka sa i iza etni~ke teritorijalizacije bilo koje multikonfesionalne i multikulturne zemlje. Budu}i Nobelom ovjen~ani
ekonomista i moralni filozof, ro|en je u Dhaki, danas glavnom
gradu Banglade{a, u porodici u~enih brahmana koji su, pored
klasi~nog indijskog obrazovanja, sasvim rano prihvatili i
zapadnu, anglo-saksonsku, kulturu. Oni pred sebe nisu
postavljali dilemu ili Hinduizam ili Zapadnja{tvo. Njihov izbor
je bio i Hinduizam i Zapadnja{tvo. Otac Senov je bio profesor
hemije na Univerzitetu u Dhaki, dok mu je djed bio profesor
sanskrita te drevne indijske kulture u poznatoj privatnoj {koli i
koled`u Visva-Bharati u Santiniketanu, blizu Dhake, ina~e
zadu`bini Tagoreovoj. Jo{ kao dijete, Sen ne samo da je bio
blizak Tagoreu, nego je bio i svjedok duhovnih i umjetni~kih
po~etaka velikog filmskog re`isera Satyajita Raya u istom tom
Santiniketanu. Sen nosi sa sobom jednu posebnu odliku
najboljih indijskih intelektualaca koju ima zahvaliti blagodarnom uticaju klasi~ne indijske tradicije. Moglo bi se re}i da
tom ~ovjeku podjednako dobro rade i jedna i druga strana
mozga. On je ujedno i izuzetan matemati~ar i sjajan dru{tveni
analiti~ar te pisac ~ija je engleska re~enica zanosna na na~in na
koji je to stil Adama Smitha: malo rije~, mnogo misl. Sen to
ne mora zahvaliti svome {kolovanju ni u Presidency Collegeu
u Calcutti niti studijama u Trinity Collegeu u Cambridgeu,
onom pravom; britanskom, a ne massachusettskom. U tim je
hramovima elitnog i elitisti~kog gordo-albionskog obrazovanja samo ispolirano ono {to se za~elo na krilu djedova brahmana. Jer, klasi~na indijska tradicija koja u obrazovanju daje
podjednaku te`inu i matematici i jezikoslovlju i muzi~koj

Glumac Toni Pehar

bezo~no la`e
o svom anga`manu
u ratu!

NOBELOVAC
AMARTYA SEN

(Plakao sam kad je umro

Tito i sru{en Stari most; SB
br. 524)
IZAZOV
INDIJSKOG
NOBELOVCA:
[ta je
sekularizam
danas

Sekularizam nije idealno rje{enje, ali je jo{ uvvijek boljiod svake alternative koja mu se nudi
44

SLOBODNA BOSNA 7. 12. 2006.

7. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

45

Po{tovani,
Ne ulaze}i u ocjene va{eg cijenjenog
novinara Edina Avdi}a o gluma~kom
14. 12. 2006. SLOBODNA BOSNA

77

Reagiranja

umije}u Tonija Pehara, obra}am vam se

zbog neizmjerne koli~ine la`i i bacanja
pra{ine ~itateljima u o~i u Peharovom
intervjuu za SB.
Toni Pehar, u ratu je isticao samo
svoje ime Ante - sada je opet samo Toni,
je nevjerovatna pojava.
Kao prvo, Pehar la`e o svom obrazovanju jer nije zavr{io gimnaziju nego
zanat. Naime, izgubio je pravo {kolovanja
u {koli u~enika u privredi i od tri razreda
dva je polagao i jedva polo`io vanredno.
Da su ga srpski ekstremisti osudili na
smrt tako|er je notorna neistina. Nije
jasno zbog ~ega bi jedna polivalentna
osoba njegova kova bila zanimljiva srpskim ekstremistima. Toni nigdje ne
spominje {ta je radio u ratu. Sve je uvio
u ru`i~asti celofan, tj. u pri~u za naivne.
Toni je u ratu bio u centru zbivanja (od
maja 1993.), odnosno bio je ~lan
Politi~ke uprave HVO-a sve vrijeme rata
izme|u Armije BiH i HVO-a. U`ivalac
je visoke mirovine koju prima iz
Hrvatske kao visokopozicionirani ~asnik
HVO-a. Neki ka`u da mu je revizijom
mirovina prije par godina ukinuta - ali
sumnjam.
U najgora ratna vremena ta mostarska gluma~ka zvijezda igrao je Cinca i
Marinka sa kolegom Njiri}em V.
bojovnicima HVO-a, da se zabave
izme|u ubijanja civila i progona ljudi sa
zapadne na isto~nu stranu grada. I sada
se pamti njihov nastup na Fortici na brdu
Hum (objavio Hrvatski radio HercegBosne) sa Cincom i Marinkom za
bojovnike odakle su sijali smrt po
isto~noj strani Mostara. Sada je na mjestu te Fortice veliki kri` golgota - zaista
~udna simbolika. Godine 1994. u

Mostaru je iza{lo osam brojeva novina

HUM, opskurne sadr`ine iz broja u broj
bavile su se prljavim muslimanima.
Urednik HUM-a bio je tako|er opskurna
mostarska slikarska zvijezda Marin
Topi}. Toni je bio ~lan redakcije tog
morbidnog lista. Navedenog urednika
HUM-a ~ak je Mate Boban po~astio titulom herceg. Sve se to mo`e vidjeti u
HUM-u.
Toni nije sigurno zaplakao za
sru{enim Starim mostom, niti su ga
Mostarci mogli vidjeti kako pla~e. Ono
{to nije bilo protjerano bilo je u podrumima i u i{~ekivanju da ih protjeraju. I
da mu se plakalo, sigurno nije smio.
Slavilo se do zore po kr~mama i kafeima
na zapadnoj strani Mostara zbog tog
juna~kog ~ina. Posebice je sretan bio
navedeni Marin Topi}, mostarska
slikarska zvijezda.
Toni je u svojoj moralnoj ni{tavnosti
oti{ao predaleko. Toni misli da se niko ne
sje}a {ta je stvarno bio u ratu. O nekim
njegovim izjavama o muslimanima
tokom rata bolje je i ne govoriti. Sada je
on kosmopolita, a bio je sudionik i oba
Sabora o hrvatskoj samoupravi itd, itd.
Taj kosmopolita sa njemu sli~nima
i sa biznismenom Dinkom Dikom
Slezakom, koji je naravno po{teno zaradio u ratu enormno bogatstvo, glume
ujedinitelje Mostara i do krajnjeg
neukusa prave se naivni i dobrohotni.
Mo`da }e iz te polivalentne ljudske kreature sutra biti neka nova zvijezda.
S po{tovanjem,
Zilhad Puce,
biv{i logora{ na Heliodromu

MOSTARSKA GLUMA^KA ZVIJEZDA

Toni Pehar, Mostarac i kosmopolita

PLAKAO SAM KAD JEE UMRO

TITO I SRU[EN STAR
RIMOST

dostignu}a dobio
hvalospjeve kriti~ara isamo jednom vidio na manifestaciji Slova
gor~ina gdje sam ~itao stihove Maka
gledalaca, u razgovoruDizdara,
sa ali Grahovac je smatrao da nema
potrebe ~ak ni da me upozna. Na`alost,
na{im urednikom govorio
BiH jo{ uvijek nije ure|ena dr`ava, pa se
je o teatarskoj sceni isvako jutro zahvalim Bogu {to mi je
politi~koj situaciji uuop}e podario novi dan.
MOSTARU, ratnim
Bez obzira na rat i podijeljenost
Mostara, stanovnici i isto~nog i zapadnog
strahotama kada su ga dijela
grada za Vas ka`u na{ Toni.
srpski ekstremisti osudili
Kako ste uspjeli da ne budete dio
vjerskog i politi~kog kuplena smrt, (ne)suivotu nacionalnog,
raja u Mostaru, to jeste da budete umjetizme|u Bo{njaka i
ni~ki simbol svih Mostaraca?
To je moja `ivotna orijentacija i moj
Hrvata, ~lanu
ku}ni odgoj jer me otac nau~io da postoje
samo ljudi i neljudi. Na`alost, cijeli svijet
Predsjedni{tva BiH
ide ka propasti zbog patolo{kog egoizma i
@ELJKU KOM[I]U, te
neshvatanja drugog. Ja sam 1992. do~ekao
mostarskim sportskim neprilago|en, nisam od onih koji su znali
da }e biti rata u BiH. Kada su po~ela
legendama SULI,
svrstavanja u nacionalne torove, a potom
MARI]U, BAJEVI]U... kada su po~ele tre{tati granate i padati

Foto: Mario Ili~i}

Razgovarao

Da li se mo`e napraviti paralela

izme|u pozori{ta u BiH prije i poslije
rata, odnosno kakvo je Va{e mi{ljenje o
nekada{njoj i aktuelnoj teatarskoj sceni u
na{oj dr`avi?
Sedamdesetih godina pro{log stolje}a
mislio sam da se bli`i kraj teatra jer se ve}
tada po~ela osje}ati umjetni~ko-eti~ka
erozija, ali danas mi je jasno da je
posljednjih petnaest godina najgori period

58

78

Gluma~ki ponos Mostara

GlumacToni Pehar ro|en

je 1952.u Mostaru,gdje je
zavr{io osnovnu {kolu,gimnaziju idramskistudio.Do 1991.bio
je ~lan Narodnog pozori{ta u
Mostaru.Zadnju predstavu
(Dervi{ i smrt po romanu Me{e
Selimovi}a)za NP odigrao je 6.
TONI PEHAR (54), jedan aprila 1992.godine.Potom je
bio ~lan Ratnog kazali{ta
od najboljih pozori{nihHrvatskog vije}a obrane,od
glumaca u BiH, koji je 1993.do 1996.bio je zaposlen
u HNK-u,a sada ima statussloza svoja umjetni~ka
bodnog umjetnika {to mi

TONI PEHAR: Danas

je Mostar grad iz dva
dijela, ne samo politi~ki
nego i emocionalno.
Takvu situaciju
potenciraju doma}i
politi~ari i me|unarodna
zajednica

Edin Avdi}

L I ^NA KARTA T ONI J A PEHARA

u povijesti teatra u BiH. Naime, u

pro{losti smo, bez obzira na brojne probleme, bilje`ili relevantne umjetni~ke
~inove. BiH se nalazila u teatarskom vrhu
u biv{oj Jugoslaviji, a to se isto odnosi i
na Mostar. Kod nas su gostovali istaknuti
reditelji, a u ansamblu su bili veliki glumci, izme|u ostalih, Dragan [akovi},
Bogdan Devi}, Jozo Lepeti}, Ante Vican,
Milena Seleni}, Vera Pregarc... Danas ne
znam ko bi se mogao svrstati me|u ove
velikane, kao {to ne znam ni kako je
mogu}e da u teatarskom repertoaru u BiH
gotovo da vi{e nema gluma~kih velikana

kao {to su Vesna Ma{i}, Josip Pejakovi},

Miralem Zup~evi}, Zijah Sokolovi} ili
Dragan Jovi~i}.

ZBOG KU]NOG ODGOJA

SAM MOSTARAC
Kriti~ari su slo`ni da pripadate vrhu
bh. glumi{ta, ali i pored ove ~injenice ne
igrate predstave u Sarajevu. Koji su
razlozi {to ne gostujete u prijestolnici i
kakav je pozori{ni odnos izme|u Sarajeva
i Mostara?
Sarajevo ima problem {to je odve}
teatarski centralizovano i sebi~no, iako

sam imao pozive za gostovanja. Zvali su

me J osip Pejakovi},Zlatko Top~i} i Safet
Plakalo, ali zbog svojih poslovnih obaveza u Mostaru nisam bio u mogu}nosti
da to u~inim. Na`alost, izme|u teatarskog
Sarajeva i Mostara postoji animozitet, ~ak
mi se ~ini da Sarajevo `ivi egoisti~no.
Recimo, mi u Mostaru ne vidimo nikakve
koristi od MESS-a, iako direktor Dino
Mustafi} ka`e da je to festival od regionalnog zna~aja. To je ta~no, ali onda je
va`no imati sluha i za Mostar, ^apljinu,
^itluk, Me|ugorje... Isto se odnosi i na
rad Federalnog ministarstva kulture; recimo, ja sam ministra Gavrila Grahovca

glave, nisam se mogao sna}i. Na po~etku

agresije srpska vojska je spr`ila moj stan,
koji sam napustio u farmerkama, majici i
{e{iru. Moja supruga, mla|i sin i ja tada
smo u na{em poluizgorenom stojadinu sa
lijeve izbjegli na desnu obalu grada.
Ako imam pouzdane informacije,
Vas su tada srpski ekstremisti osudili na
smrt?
Da, oni su me iz nekih samo njima
znanih razloga osudili na smrt, a to su mi
dojavili moji prijatelji. U to vrijeme bio
sam predsjednik Liberalne stranke
Mostara, nisam se svrstavao u nacionalne

najvi{e odgovara,kae.
Danasje Pehartako|erpredava~ na mostarskoj
Akademijiipredsjednik
regionalnog foruma Bosna.
Odigrao je oko 150 uloga,a
me|u nagradama najdraa
mu je ona koju je dobio 1976.
od lista Na{i dani,~ijiga je
iriproglasio najboljim
mladim glumcem u BiH.
Teatarskikriti~ariza Tonija
Pehara autoritativno tvrde da
pripada vrhu bh.glumi{ta.
torove, niti sam pristajao na podjelu BiH.
Svemu tome `estoko sam se protivio,
javno sam isticao brojne politi~ke la`i,
posebno kada je srpsko rukovodstvo
po~elo govoriti da jugoslovenski rezervisti i srpska paravojska u Mostaru
imaju za cilj sprije~iti me|unacionalne
sukobe kojih tada uop}e nije bilo.
Tokom rata nastavili ste se baviti
glumom, pa me zanima kakva su Va{a
sje}anja na ratni period kada ste se
nalazili i na prvim linijama fronta?
Godine 1992. formirano je Ratno kazali{te Hrvatskog vije}a obrane u koje sam se
zajedno sa svojim brojnim kolegama
uklju~io. Pripremali smo, da tako ka`em,
prigodne predstave jer smo komedijama
htjeli ljudima olak{ati ratne strahote.
Predstave smo ~esto igrali na prvim linijama fronta, a nekada smo morali prekidati
rad zbog minobaca~kih napada. Znam da
su nas tada politi~ari ~udno gledali jer smo
odudarali od militantnog stava. Iako su
tada glumci bili goli i bosi, za nas je bila
umjetni~ka satisfakcija kada izmamimo
smijeh na{e publike, posebno boraca, ratnih invalida, izbjeglica i djece.

@IVIMO ME\U HULJAMA

Da li ste tada mogli pretpostaviti da
}e nakon po~etka srpske agresije uskoro
do}i do rata izme|u Hrvata i Bo{njaka?
U zraku se osje}ala zategnutost
izme|u Hrvata i Bo{njaka, koji su tada
imali zasebne vojske, razli~ite politi~ke
opcije i medije. Me|utim, javno sam
pozivao Mostarce da prepoznaju intencije
razli~itih obavje{tajnih slu`bi koje su za

Ponosan sam {to `ivim u d`ematu, rradim u upiiodmaram se u parohiji

SLOBODNA BOSNA 30. 11. 2006.

SLOBODNA BOSNA 14. 12. 2006.

3 0. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA 59