Professional Documents
Culture Documents
Jednom nauene, ove vjebe AT-a formiraju doivotnu vjetinu koja moe postati
dio zdravog naina ivljenja. One ne zahtijevaju posebnu odjeu ili neugodne
stavove tijela.
Koje su glavne koristi AT-a?
Autogeni trening, kao samostalan tretman moe:
- pomoi ljudima prebaciti se iz stanja stresa u oputeno stanje po elji
- smanjiti ili eliminirati tjeskobu i napade panike
- poveati samopouzdanje i samopotovanje
- znaajno poboljati kvalitetu sna
- smanjiti uestalost napada blage do umjerene depresije
- ponuditi tehniku za samo-osnaivanje i osjeaj vee kontrole svog ivota
- poveati koncentraciju i panju.
AT je vae osobno prijenosno terapijsko sredstvo. Vi moete vjebati AT skoro bilo
gdje sjedei na obinoj stolici ili leei na podu. Vi ne trebate posebnu odjeu ili
opremu i moete vjebati u vaem domu, u uredu, ili vlaku.
Mnogima e osnovni teaj AT-a zadovoljiti njihove potrebe za snanom tehnikom
samopomoi koju mogu upotrijebiti za ublaavanje stresa, za pronalaenje dublje
emocionalne ravnotee i unutarnje dobrobiti, kao i za poboljanje njihovog opeg
zdravlja.
Veina pacijenata koji dolaze u bolnicu imaju kronine zdravstvene probleme, koji
esto loe reagiraju na konvencionalne lijekove. Tim pacijentima je stres vaan
sastavni dio njihove bolesti. Oni su uhvaeni u 'spiralu simptoma stresa': Stres
pogorava moje simptome. - Moji simptomi pogoravaju moj stres. I tako, u
nedogled.
Najnovija saznanja kau da je prekomjerni stres jedan od najeih uzronika
problema na radnom mjestu, u sportu i u obitelji. Sve vie se govori kako je stres
uzronik i mnogih bolesti, od onih najlakih pa do najteih. Ako stres zaista potie
aktiviranje bolesti, onda treba otkloniti uzrok, pa e posljedice nestati ili biti
ublaene. U jednom izvjetaju Ujedinjenih naroda navodi se da je "stres postao
jedan od najozbiljnijih problema prolog stoljea", a nastavlja se i u ovom
sadanjem.
Najtee u cijeloj prii, kad se ovjek nae u problemima, je sjetiti se uvijek iznova
ovih pitanja, i iskreno na njih sam(a) sebi odgovoriti, a nakon toga kontrolirati
svoje disanje, i time vratiti kontrolu nad sobom.
ovjek u problemima vrti misli oko tih problema i zbog toga je uznemiren, te ne
moe realno sagledati svoje stanje, kako osobno, to jest svoje misli, osjeaje i
slino, tako i stanje oko sebe, to jest odnose s drugim osobama.
Odgovorima na tih nekoliko kratkih pitanja, ovdje i sada, ovjek se vraa
trenutnim dogaajima, zbivanjima, osjeajima, strahovima, i rjeava ih onako
brzo, kako mu se pojavljuju, te ne gomila u sebi i oko sebe nerijeena pitanja i
probleme. Preklop na ovdje i sada potreban je, da bi se ovjek smirio, i realno
sagledao svoje trenutno stanje, koje je jedino vano u reagiranju na dogaaje u
sebi i oko sebe.
Odredite si nekoliko aktivnosti prilikom kojih ete se redovito zapitati gornja
pitanja, npr. prije poetka svakog obroka ili prije pijenja pia, prije svakog
razgovora s bitnom osobom u tvojem ivotu, pri prolasku kroz vrata i sl. Naroito
je vano da se zapitate ova pitanja kad se nalazite u stanju akutnog stresa,
tjelesnog i duevnog, i ne nalazite izlaz iz 'spirale simptoma stresa'. To moe biti
bilo koja emocionalna uznemirenost zbog nesuglasica ili sukoba s drugim
osobama, kao i zbog vlastitih strahova, nedoumice ili pojaane tjeskobe. Kad god
vam ubrzano lupa srce, imate knedlu u grlu, oteano diete, znojite se u
mirovanju, osjeate napetost u tijelu i u duhu, vrijeme je da uinite neto
pozitivno za sebe, a to je da se im prije opustite, kako tjelesno, tako i duevno.
I zato se pitajte, kad god je to mogue, ovih nekoliko vanih pitanja:
to se DOGAA upravo sada? to RADIM upravo sada? to MISLIM upravo sada?
to OSJEAM upravo sada? Kako DIEM upravo sada? Jesam li OPUTEN(a)
upravo sada? i to ja ELIM upravo SADA?
2. Drugi vaan preklopnik moe biti brojanje daha tj. deset udaha i izdaha:
Udah (udah) - jedan (izdah), udah (udah) - dva (izdah), udah (udah) - tri (izdah),
udah (udah) - etiri (izdah), udah (udah) - pet (izdah), udah (udah) - est (izdah),
udah (udah) - sedam (izdah), udah (udah) - osam (izdah), udah (udah) - devet
(izdah), udah (udah) - deset (izdah).
Duboko, mirno i ravnomjerno disanje u kratkom vremenu dovodi ne samo do
tjelesnog, ve i do duevnog oputanja, koje onda produbljujemo vjebama
autogenog treninga.
izdah udah
izdah
osnovna vjeba:
udah
izdah
Mir
Potpuni mir
udah
jedan
Mir
teina
Mir
toplina
udah
dva
Mir
disanje
Mir
srce
udah
tri
udah
etiri
udah
pet
udah
est
udah
sedam
udah
osam
udah
devet
udah
deset
Mir
Mir
trbuh
Mir
Potpuni mir
Mir
elo
Potpuni mir