Professional Documents
Culture Documents
SOMBOR
TEMA:
MIT O SIZIFU
UENIK:
SRAN STIPANKOV IV-2
cara smrti Tanata, a ovaj jo jednom odvodi Sizifa gospodaru podzemlja i neprijatelju
svega to ivi.
Ipak, Sizif e jo jednom pokazati svoje veliko lukavstvo. Naime, kad ga je
Tanat vratio u carstvo smrti, on smerno pristupi Hadu, i obrati mu se reima: O,
gospodaru dua umrlih, veliki Hade. Ti si po moi ravan Zevsu. Pusti me da se vratim na
svetu Zemlju, a ja u narediti svojoj eni da ti prinese bogate rtve, pa u se zatim vratiti
u tvoje carstvo senki. Had mu poveruje te se Sizif opet nae na Zemlji. Naravno, nije se
vratio u carstvo smrti, ve je ostao u svom raskonom dvorcu i nastavio da uiva u ivotu.
Kad je shvatio da se Sizif nee vratiti, Zevs jo jednom poalje Tanata po
Sizifovu duu. Tanat zatekne Sizifa na gozbi. Saeka priliku da Sizifova panja zbog
pijanstva popusti, pa ugrabi njegovu duu i jo jednom je vrati u carstvo smrti da tamo
veno ostane.
Vrhovni bog Zevs, meutim, nije bio zaboravio na Sizifove obmane pa je
razmiljao kako da ga kazni. Odluio se na najsvirepiju kaznu: jedan ogroman kamen
Sizif je morao da gura uz visoko brdo, ali kad bi stigao do vrha kamen bi se uz veliku
buku stropotavao u podnoje. Ovaj teak posao je bio ne samo bez cilja i smisla, ve i
krajnje poniavajui. ta vie taj muni posao je u Sizifu ubio svaku elju za promenom i
traenjem izlaska iz postojeeg stanja.
Sizifov posao postao je poslovian pa je i danas taj izraz metafora za
oznaavanje besmislenog i uzaludnog ovekovog napora u elji da ostvari neki ivotni
cilj.
Treba jo rei da je prema legendi Sizif bio otac Odiseja, kralja Itake, junaka
Homerovog epa Ilijada i Odiseja. Naime, kad je Autolik, sin boga pastira i stada
Hermesa, ukrao Sizifu goveda, ovaj je lako i brzo pronaao kradljivca jer je svoja goveda
bio obeleio na papcima. Autolik je shvatio da je Sizif izuzetno mudar i lukav ovek, pa
je poeleo da dobije isto tako lukavog unuka. Zato je svoju ker Antikleju podmetnuo
Sizifu da je obljubi, a zatim je, ve bremenitu, udao za Laertu. Antikleja je Laertu rodila
sina Odiseja, iji je pravi otac, u stvari, bio Sizif.
Na kraju moe se zakljuiti da mit o Sizifu, poput drugih mitova bogate grke
mitologije, iako plod narodne mate, na neki nain predstavlja sponu meu generacijama
i epohama. Problemi svojstveni oveku, a koji se javljaju u razliitim oblicima i
varijantama, spajaju nas kao most sa sudbinama mitolokih bia i dokazuju o sloenosti
ljudskog ivota i u svim vremenima u kojima dominira veita borba izmeu dobra i zla.
Mit o Sizifu je nedvosmislena potvrda ove istine.
LITERATURA:
1. N. A. Kun Legende i mitovi stare Grke, Sarajevo, 1963 god.
2. Sabina Osvalt Grka i rimska mitologija, izd. 1980 god.
3. D. Sretenovi, A. Cermonovi Renik grke i rimske mitologije izd. 1979 god.