Predgovor drugom izdanju

Tehniki crtei pripadaju meu najvanije medije i sredstva komuniciranja pa ih je potrebno

znati itati i crtati. Osnove za izradu i itanje tehnikih crtea objanjene su u ovom udbeniku. Na osnovi steenih znanja uenici e moi potpuno samostalno itati crtee i izraivati
ih pomou pribora za tehniko crtanje i na raunalu u programu Auto-CAD.
Udbenik je oblikovan prema kurikulumu za nastavni predmet tehniko crtanje i tehniko
crtanje i dokumentiranje kako za trogodinje strukovne kole tako i za etverogodinje tehnike kole, a sadri objanjenja i primjere za stjecanje svih potrebnih znanja koja e uenicima omoguiti potpuno samostalnu izradu i itanje tehnikih crtea i dokumentacije.
Nastavni predmet tehniko crtanje ili tehniko crtanje i dokumentiranje predaje se u prvim ili
prvim i drugim razredima srednjih strukovnih kola. Nastavni planovi za ovaj predmet, za
razliite obrazovne sektore i razliita zanimanja, nisu jednaki zbog ega bi trebalo koristiti
nekoliko vrlo slinih udbenika.
Ovaj udbeniku obuhvaa sve potrebno gradivo za sva obrazovna podruja (obrazovne sektore) i za sva zanimanja, a podijeljen je na ukupno dvadeset nastavnih cjelina. Nastavnik e
odabrati i obraditi samo one cjeline koje su previene za odreeno zanimanje. U posljednjoj
cjelini udbenika posebno je opisan rad s raunalnim programom AutoCAD bez kojega je
danas teko zamisliti izradu tehnikih crtea. Uz udbenik je priloen i CD medij s mnogobrojnim crteima, obraenim primjerima, programima i dr.
U udbeniku su obraene sljedee nastavne cjeline:
1. Uvod u tehniko crtanje
2. Standardi u tehnikom crtanju
3. Geometrijske konstrukcije
4. Konstrukcije tehnikih krivulja
5. Kotiranje crtea
6. Pravokutno projiciranje i kotiranje
7. Presjeci ravninama, prodori i mree tijela
8. Prostorno predoavanje i kotiranje
9. Presjeci nepravilnih tijela
10. Pojednostavljeno crtanje i kotiranje
11. Skiciranje
12. Tolerancije i hrapavost povrina
13. Izrada i itanje crtea i shema
14. Simboli u tehnikom crtanju
15. Dokumentacija i arhiviranje dokumenata
16. Predoavanje strojnih elemenata
17. Graevinski nacrti
18. Crtanje u AutoCAD-u
19. Zadaci za vjebe crtanja
20. Testovi za provjeru znanja.
Osijek, travanj 2012.

Autor

Registered Trademarks
Registrirani igovi
Autodesk and AutoCAD are registered in the US Patent and
Trademark Office by Autodesk Inc.
Autodesk i AutoCAD registrirani su zatitni znakovi tvrtke Autodesk
Inc kod ureda za patente i igove u SAD-u.
Windows is a registered trademark of the Microsoft Corporation.
Windows je registrirani zatitni znak tvrtke Microsoft Corporation.

SADRAJ
1. UVOD U TEHNIKO CRTANJE
1.1. Tehniki crte
1.2. Pribor za tehniko crtanje

2. STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.

1
1
1

Vrste tehnikih crtea

Vrste crta
Namjena crta
Standardna mjerila u tehnikom crtanju
Standardni formati papira za crtanje
Zaglavlja i sastavnice
Tehniko pismo
Pitanja i zadaci
Prvi samostalni program (standardi)

5
8
8
9
10
12
14
15
17

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

19

3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
3.7.
3.8.
3.9.
3.10.
3.11.
3.12.
3.13.
3.14.
3.15.

Konstrukcija simetrale duine

Konstruiranje okomice iz toke na pravac
Dijeljenje duine na jednake dijelove
Dijeljenje kuta na dva jednaka dijela
Konstrukcija istostraninog trokuta u krunici
Konstrukcija trokuta zadanih stranica
Konstrukcija kvadrata zadane stranice
Konstrukcija pravilnog peterokuta u zadanoj krunici
Konstrukcija pravilnog esterokuta u zadanoj krunici
Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice
Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice
Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj krunici
Konstrukcija pravilnog viekutnika (n stranica) u zadanoj krunici
Spajanje krunica tangentama
Spajanje pravaca lukovima (kruni prijelazi)

4. KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

4.1.
4.1.1.
4.1.2.
4.1.3.

Konstrukcije elipse
Konstrukcija elipse pomou konjugiranih promjera diobom
Konstrukcija elipse pomou dviju koncentrinih krunica
Konstrukcija elipse pomou estara unutar romba

19
19
19
20
20
20
20
21
21
22
22
23
23
23
24
25
25
25
26
26
I

4.1.4.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
4.8.

Konstrukcija valjka i polukugle pomou estara u izometriji

Konstrukcija parabole
Konstrukcija hiperbole
Konstrukcija Arhimedove spirale
Konstrukcija evolvente krunice
Konstrukcija cikloide
Konstrukcija zavojnice
Konstrukcija sinusoide
Zadaci i pitanja
Drugi samostalni program (poligoni i tehnike krivulje)

5. KOTIRANJE
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.

Elementi kota
Opa pravila za nanoenje kota
Primjeri kotiranja s objanjenjima
Sustavi nanoenja kota
Pitanja za ponavljanja i zadaci
Trei samostalni program (kotiranje)

6. PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

6.1.
6.2.
6.3.
6.3.1.
6.3.2.
6.3.3.
6.3.4.
6.3.5.
6.3.6.
6.3.7.
6.4.
6.5.
6.5.1.
6.5.2.
6.5.3.

Vrste projiciranja
Kvadranti, oktanti i koordinate
Pravokutno projiciranje na dvije ravnine
Projiciranje toke na dvije ravnine
Projiciranje duine na dvije ravnine
Projiciranje pravca na dvije ravnine
Projiciranje ravnine na dvije ravnine
Prodori i probodita
Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine
Projiciranje pravilnih geometrijskih tijela na dvije ravnine
Pitanja za ponavljanje i zadaci
Pravokutno projiciranje toke, duine i likova na tri ravnine
Pravokutno projiciranje geometrijskih tijela na tri ravnine
Smjer pogleda i raspored projekcija
Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine
Pravokutno projiciranje nepravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine
Zadaci za vjebu
Pitanja za ponavljanje
etvrti samostalni program (pravokutno projiciranje)

27
27
28
29
29
30
31
31
32
36
37
37
37
37
42
43
44

45
45
46
47
47
47
48
48
49
50
51
52
53
55
55
56
58
59
61
62

II

7. PRESJECI RAVNINAMA, PRODORI I MREE TIJELA

7.1.
7.2.
7.2.1.
7.2.2.
7.2.3.
7.2.4.
7.2.5.
7.2.6.

Mree pravilnih geometrijskih tijela

Razvijanje plateva pravilnih geometrijskih tijela presjeenih ravninom
Kosi presjek prizme
Presjeci piramide ravninom
Kosi presjek stoca i mrea
Kosi presjek valjka i mrea
Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva
Crtanje prodora tijela
Zadaci za 5. samostalni program (mree i prodori)

8. PROSTORNO PREDOAVANJE I KOTIRANJE

8.1.
8.2.
8.3.
8.4.
8.5.
8.6.

Uvod
Metode prostornog predoavanja
Perspektiva
Dimetrija
Kosa projekcija
Izometrijska projekcija (izometrija)
Zadaci za vjebu
Primjeri za vjebu crtanja u izometriji
Pitanja za ponavljanje i zadaci
Zadaci za 6. samostalni program

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA

9.1.
9.2.
9.3.
9.4.
9.5.
9.6.

Uvod
Prikaz i rafiranje presjeka
Trag ravnine presjeka
Vrste presjeka
Dijelovi koji se ne crtaju u presjeku
Prijelomi i skraivanja
Pitanja za ponavljanje
Sedmi samostalni rad

10. POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE

10.1. Pojednostavljenja pri crtanju navoja i vijaka
10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta

11. SKICIRANJE
11.1. Uvod
11.2. Skiciranje predmeta u pravokutnoj predodbi

63
63
66
66
68
70
71
71
72
74

75
75
75
75
77
77
78
79
80
81
82

83
83
83
84
84
86
87
87
88

89
89
90

91
91
91
III

11.3. Skiciranje predmeta u prostornoj predodbi

Pitanja za ponavljanje i zadaci

12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRINA

12.1.
12.1.1.
12.1.2.
12.1.3.
12.1.4.
12.2.
12.3.
12.4.
12.4.1.
12.4.2.

Tolerancije duinskih mjera

Vrste mjera
Elementi tolerancija
Kvaliteta tolerancije i poloaj tolerancijskih polja
Unoenje tolerancija na crte
Dosjedi i njihovo oznaavanje na crteima
Tolerancije oblika i poloaja
Hrapavost povrina
Uvod
Primjeri oznaavanja povrinske hrapavosti
Pitanja za ponavljanje i zadaci
Osmi samostalni rad

13. IZRADA I ITANJE CRTEA I SHEMA

13.1. Izrada crtea i shema
13.2. itanje crtea i shema
Deveti samostalni program (izrada radionikog i sklopnog crtea)

14. SIMBOLI U TEHNIKOM CRTANJU

14.1. Pojam i podjela simbola
14.2. Simboli u strojarstvu i elektrotehnici
Pitanja za ponavljanje
Deseti samostalni program (primjeri za shematsko crtanje)

15. DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE DOKUMENATA

15.1.
15.1.1.
15.1.2.
15.2.
15.2.1.
15.2.2.

Tehnika dokumentacije
Pojam i vrste dokumentacije
Izgled nekih dokumenata koji se koriste u proizvodnji
Arhiviranje (pohrana) dokumenata
Mikrofilm
Digitaliziranje i elektronsko arhiviranje dokumenata

16. PREDOAVANJE STROJNIH ELEMENATA

16.1. Predoavanje navoja i vijaka
16.2. Predoavanje klinova
16.3. Predoavanje zavarenih spojeva

92
92

95
95
95
95
96
96
98
99
108
108
109
110
112

113
113
116
120

121
121
122
127
128

129
129
129
129
131
132
132

133
133
134
134
IV

16.4. Predoavanje opruga

16.5. Predoavanje zupanika
16.6. Predoavanje valjnih leaja

135
135
136

17. GRAEVINSKI NACRTI

137

17.1.
17.2.
17.3.
17.4.
17.5.
17.6.
17.6.1.
17.6.2.
17.6.3.
17.6.4.
17.7.
17.8.

Uvod
Vrste graevinskih nacrta (projekata)
Oprema nacrta
Sadraj nacrta (tlocrt, presjek, pogled)
Kotiranje graevinskih nacrta
Skraenice i grafike oznake
Grafike oznake materijala
Grafike oznake opreme i namjetaja
Simboli raznih instalacija
Grafike oznake i prikazi otvora u tlocrtu
Prikaz stuba u nacrtima
Graevinske podloge za projektiranje instalacija
Pitanja za ponavljanje
17.9. Crtanje prometnica

18. Crtanje u AutoCAD-u

18.1.
18.1.1.
18.1.2.
18.1.3.
18.1.4.
18.1.5.
18.1.6.
18.1.7.
18.1.7.1.
18.1.7.2.
18.1.7.3.
18.1.8.
18.2.
18.2.1.
18.2.2.
18.2.3.
18.2.4.
18.2.5.
18.2.6.
18.2.7.

Uvod u AutoCAD
Uporaba raunala u konstrukcijskom uredu
CAD Computer Aided Design (projektiranje pomou raunala)
CAD radno mjesto
CAD radne tehnike
O programu AutoCAD
Elementi korisnike radne povrine AutoCAD-a
Namjetanja korisnikih postavki AutoCad-a
Namjetanje bje polja za crtanje i veliine krinog pokazivaa
Vidljivost kartica (Tabs), ploa (Panels) i traka s alatima
Ostala namjetanja u prozoru Options
Funkcijske tipke AutoCAD-a
Alati AutoCAD-a
Pokretanje AutoCAD-a
Koraci pri crtanju crtea detalja
Pokretanje naredbi, izlaz i ponavljanje jedne naredbe
Pomona mrea (Grid)
Odreivanje granica crtea na kojemu ete crtati
Pomoni alat za pravokutno crtanje (Ortho)
Ciljanje toaka mree (Snap)

137
137
139
140
141
142
142
142
143
144
144
145
145
146

147
147
147
148
149
149
151
152
161
161
162
163
164
165
165
165
166
166
166
166
167
V

18.2.8.
18.2.9.
18.2.10.
18.2.11.
18.2.12.
18.2.13.
18.2.14.
18.2.15.
18.2.16.
18.2.17.
18.2.18.
18.2.19.
18.2.20.
18.2.21.
18.2.22.
18.2.23.
18.2.24.
18.2.25.
18.2.26.
18.2.27.
18.2.28.
18.2.29.
18.2.30.
18.2.31.
18.2.32.
18.2.33.
18.2.34.
18.2.35.
18.2.36.
18.2.37.
18.2.38.
18.2.39.
18.2.40.
18.2.41.
18.2.42.
18.2.43.
18.2.44.
18.2.45.
18.2.46.
18.2.47.
18.2.48.
18.2.49.

Postavljanje i namjetanje pomone mree (Grid)

Postavljanje slojeva (Layers)
Izbor boje sloja
Izbor vrste i irina crte sloja
Priprema crtea: voenje slojeva
Odabir mjernih jedinica za crtanje
Predloci crtea
Koordinatni sustavi World Coordinate System (WCS)
Korisniki koordinatni sustav (UCS)
2D koordinate apsolutni koordinatni sustav
Relativni koordinatni sustav
Unos polarnih koordinata
Crtanje pojedinanih crta (Line)
Crtanje segmentnih crta (Polyline)
Crtanje pravilnih viekutnika (Polygon)
Raunanje razmaka (Distance)
Dijeljenje duine na jednake dijelove (Divide)
Voenje prikazivanja crtea (Zoom naredbe)
Naredba Pan Realtime
Postavljanje kriterija za ciljanje toaka objekata (Osnap)
Crtanje krunica (Circle)
Crtanje krunih lukova (Arc)
Crtanje elipse (Elipse)
Crtanje pravokutnika (Rectangle)
Crtanje glatkih krivulja (Spline)
Crtanje oblaia (Revision Cloud)
Crtanje zraka (Ray)
Crtanje pomonih linija konstrukcija (Construction Line)
Dijeljenje objekta na jednake dijelove
Ureivanje objekata na crteu
Preinake objekata (Modify)
Brisanje objekata (Erase)
Preslikavanje objekata (Copy Object)
Zrcaljenje objekata (Mirror)
Spajanje krajeva crta lukovima (Fillet)
Spajanje crta uporabom zasjeka (Chamfer)
Rastavljanje sloenih objekata (Explode)
Kraenje objekata (Trim)
Produljenje objekata (Extend)
Usporedne preslike skupa objekata (Offset)
Premjetanje objekata (Move)
Zakretanje objekata (Rotate)

167
167
168
168
168
169
169
170
170
171
171
172
172
173
173
174
175
175
176
176
178
179
181
182
183
183
183
183
184
185
186
186
186
188
189
189
190
190
190
191
193
193
VI

18.2.50.
18.2.51.
18.2.52.
18.2.53.
18.2.54.
18.2.55.
18.2.56.
18.2.57.
18.2.58.
18.2.59.
18.2.60.
18.2.61.
18.2.62.
18.2.63.
18.2.64.
18.2.65.
18.2.66.
18.2.67.
18.2.68.
18.2.69.
18.2.70.
18.2.71.
18.2.72.
18.2.73.
18.2.74.
18.2.75.
18.2.76.
18.2.77.
18.2.78.
18.2.79.
18.2.80.
18.2.81.
18.2.82.
18.2.83.
18.2.84.
18.2.85.
18.2.86.
18.2.87.
18.2.88.
18.2.89.
18.2.90.
18.2.91.

Viestruko preslikavanje objekata u pravokutnom rasporedu (Array)

Viestruko preslikavanje objekata u krunom rasporedu (Polar Array)
Istezanje objekata (Stretch)
Promjena veliine objekata i crtea (Scale)
Produljivanje i skraivanje objekata (Lengthen)
Prekidanje objekata (Break)i pridruivanje dijelova objekta (Join)
Preslikavanje svojstava objekata (Match Properties)
Mijenjanje svojstava objekata (Properties)
Ispisivanje teksta na crteu(Text)
Kreiranje tekstnog stila (Style, St)
Pisanje teksta u jednom retku
Ureivanje teksta pisanog u vie redaka (Text Formatting)
Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table)
Oblikovanje zatvorenih podruja (Region)
Rad s podrujima
rafiranje povrina
Naredba za rafiranje (Hatch) i sjenanje (Gradient)
Prilagoavanje svojstava rafure
Ureivanje rafura (Edit Hatch)
Sjenanje povrina (Gradient)
Skiciranje u AutoCAD-u (Sketch)
Unoenje kota na crte (Dimensions)
Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (I)
Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (II)
Alati za kotiranje
Primjeri kotiranja razliitim alatima za kotiranje
Priprema crtea za ispis na pisau ili na ploteru (crtalu)
Postavke Layout-a
Odabir postavki za ispis i ispis crtea (1)
Odabir postavki za ispis i ispis crtea (2)
Blokovi (Block)
Kreiranje bloka s atributima (Make Block, Create Block)
Umetanje blokova u tekui crte (Insert Block)
Umetanje blokova iz biblioteke blokova (Design Center)
Uvod u crtanje u tri dimenzije (3D)
Orjentiranje u 3D koordinatnom sustavu
Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box)
Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Polysolid)
Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere)
Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cone, Wedge, Torus)
Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix
Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix)

194
194
197
198
199
199
200
201
202
203
204
204
205
206
207
209
209
211
212
212
214
215
216
217
219
219
223
223
224
225
226
226
227
228
229
230
230
232
232
234
235
236
VII

18.2.92.
18.2.93.
18.2.94.
18.2.95.
18.2.96.

Stvaranje 3D objekata iz dvodimenzionalnih likova (Extrude)

Stvaranje sloenih 3D objekata
Pravokutne projekcije 3D modela
Navigacija u 3D nainu crtanja
Uporaba drugih alata za 3D modeliranje

236
239
242
242
245

19. ZADACI ZA VJEBE CRTANJA

251

20. TESTOVI ZA PROVJERU ZNANJA

267

LITERATURA

277

VIII

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

1. UVOD U TEHNIKO CRTANJE

1. 1. Tehniki crte
Tehniki crtei predstavljaju najvaniji dio tehnike dokumentacije. U razliite svrhe njima
se koristi velik broj tehnikog osoblja razliitog stupnja naobrazbe. Crtei slue kao polazna
osnovica u svakom proizvodnom procesu. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i razumljiv nain jednoznano definirati prikazani objekt ili sustav.
Tehniki je crte sredstvo sporazumijevanja i veza izmeu razliitih dijelova jednog lanca u
kojem sudjeluju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao pretau u konkretan proizvod, djelatnici koji izrauju proizvod i kupci. Crtei moraju potpuno jasno predoavati proizvod. U opisu, koji ide uz svaki crte (zaglavlje i sastavnica), moraju biti jasno naznaeni osnovni podaci o proizvodu (tko je konstruirao, tko je crtao, tko je kontrolirao, veza s
drugim crteima itd.), kao i podaci koji se odnose na pojedine dijelove sklopa (broj komada,
materijal i drugo). Podaci na tehnikom crteu moraju biti jednoznani, potpuni i razumljivi
svakoj tehniki obrazovanoj osobi.
Zajedniki jezik tehnikog crtanja temelji se na pravilima tehnikog crtanja, koja su odreena
i propisana normama (standardima) u tehnikom crtanju (HRN, ISO, CEN, DIN, ASA i
drugi). Organizacije (uredi) za norme (standarde):
ISO International Organization for Standardization (meunarodne norme)
HRN hrvatske norme
DIN Deutsches Institut fr Normung e. V. (njemake norme)
CEN Comit Europen de Normalisation (europske norme)
HRN-ISO meunarodne norme preuzete za hrvatsku normu
CEN-ISO meunarodne norme preuzete za europske norme i druge.
Ovdje ete upoznati neke standarde koji se primjenjuju u tehnikom crtanju:
- standard crta (ISO 128)
- standard tehnikog pisma (ISO 3098/1)
- standard mjerila u tehnikom crtanju (ISO 5454)
- standard formata papira (ISO 5457)
- standard zaglavlja i sastavnica (HRN)
- standard kotiranja (ISO 129) i dr.

1.2. Pribor za tehniko crtanje

Vei dio pribora za tehniko crtanje danas bi
se mogao smjestiti u povijest. Izrada crtea
runo, olovkom, priborom i potom u tuu uz
pomo pera za crtanje (rapidografa) i dr., nema nikakva smisla prema izradi na danas iroko dostupnim raunalima te njihovim iscrtavanjem na ploterima (crtalima) i pisaima. No
ipak potrebno je upoznati se s priborom koji
se koristio, a i danas se koristi za tzv. runu
izradu crtea pomou pribora.
Slika 1. Tehnike olovke

Slika 2. Trokuti

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

Osnovni pribor potreban za crtanje bilo

kakvog tehnikog crtea ini:
a) grafitna olovka (tehnika)
b) dva trokuta
c) kutomjer
d) estar
e) krivuljari
f) gumica za brisanje.
Osim toga za izradu tehnikih crtea u
konstrukcijskim uredima koristili su se:
Slika 3. Krivuljari i kutomjer
a) crtai stolovi
b) crtae daske
c) razne vrste estara (nul-estar, prijenosni estar)
d) razmjernici (za lake crtanje crtea u mjerilu)
e) abloni za slova i posebni abloni za crtanje simbola
f) pera za tuiranje, tzv. rapidografi i drugi pribor.

Slika 5. Pribor za brisanje

Slika 8. abloni za slova

Slika 6. Crtaa ploa

Slika 9. abloni za znakove

Slika 11. Primjeri uporabe trokuta i krivuljara

Slika 4. estari

Slika 7. Crtai stol

Slika 10. Rapidografi

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Danas se za izradu crtea koriste raunala s CAD (Computer Aided Design) programima
(AutoCAD i dr.) kojima se crtei izrauju puno bre i lake. Samo iscrtavanje crtea izvodi
se na pisaima (za manje formate) ili na ploterima crtalima (za velike formate papira).

Slika 12. Crte izraen u raunalnom programu AutoCAD

Slika 13. Ploter (crtalo) s valjkom

Slika 14. Naelo rada plotera (crtala) s valjkom

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Prije zapoinjanja crtanja potrebno je nacrtati okvir. Njime omeujemo povrinu za crtanje.
Okvir se crta punom irokom crtom najmanje 0,5 mm irine. Na slici 26. vide se razmaci
linija okvira od ruba papira.
Tablica: standardne veliine papira (formati tipa A)
MJERE
NEOBREZANOG
FORMATA u mm

OZNAKA
FORMATA

MJERE FORMATA U

POVRINA u

mm

A0

841 x 1189

A1

594 x 841

1/2

660 x 900

A2

420 x 594

1/4

450 x 660

A3

297 x 420

1/8

330 x 450

A4

210 x 297

1/16

225 x330

A5

148 x 210

1/32

165 x 225

A6

105 x 148

1/64

112 x 165

Slika 26. Okvir crtea

Svi formati vei od A4 trebaju se, zbog ulaganja u

mapu, sloiti na veliinu formata A4 (210 x 297).
Formati se prelamaju tako da zaglavlje uvijek bude na
prvom mjestu (naprijed i dolje desno).
Ako se crta predmet vee duljine u odnosu na irinu,
doputeno je produljivati formate (sl. 27.).
Tablica: prelamanje veih formata na veliinu A4

Slika 27. Produljeni format

11

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

2.6. Zaglavlja i sastavnice

8 8

Svaki tehniki crte treba imati zaglavlje, a sastavni crte (crte sklopa) i sastavnicu. Zaglavlje je omeeno mjesto na crteu koje sadri podatke potrebne za oznaavanje, razvrstavanje i uporabu crtea. Tu se obvezno upisuju podaci o mjerilu u kojemu se crta, ime onoga
tko je crtao, naziv tvrtke ili kole, broj crtea, naziv dijela koji se crta itd. Smjeta se u donjem desnom kutu formata. Slika 28. prikazuje osnovno zaglavlje s najvanijim podacima za
crte. Slika 29. prikazuje jedno zaglavlje za radioniki crte.
Sastavnicu mora imati sastavni crte, crte sklopa ili podsklopa. Za svaki dio sklopa posebno sadri podatke o nazivu dijela, broju komada tog dijela u sklopu, broj crtea kojemu
pripada, materijalu od kojeg je izraen i druge podatke. Sastavnica se nastavlja na zaglavlje
i ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu.

Naziv dijela:

Bri crtea:

32

98
Slika 28. Osnovno zaglavlje

Datum

35

20

Ime i prezime

45

Potpis

Projektirao
Razradio
Crtao
Pregledao
Objekt:

6 6

PRVA SREDNJA KOLA

Objekt broj:
Kopija

Napomena:

16

8 8 8

R. N. broj:

Materijal:

Masa:
Naziv:

Pozicija:

Mjerilo:

16

25

Format: A4
Listova:

Crte broj: 01

List:

25

15
135

Slika 29. Zaglavlje za radioniki crte s dimenzijama

12

24

15

20

8 8 8

12

44 444 4

20

GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
3.1. Konstrukcija simetrale duine
Postupak:
Oko toaka A i B opiite krune lukove s promjerom
R> 1/2 duine AB, zatim spojite sjecita C i D(slika lijevo).

3.2. Konstruiranje okomice iz toke na pravac

Postupak:
Oko toke M nacrtajte kruni luk polumjera R prema
elji. On sijee pravac p u tokama A i B. Zatim oko
toaka A i B opiite lukove polumjera R1, koji se sijeku
u toki N. Spoj toaka M i N predstavlja okomicu na
zadani pravac (slika dolje).

3.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove

Postupak:
Iz toke A pod kutom po vlastitom izboru povucite pravac p. Na tom pravcu nanesite est
jednakih razmaka proizvoljne duljine. Zatim krajnju toku 6 spojite s tokom B i povucite
paralele s njom iz svih toaka pravca do duine AB.

19

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice

Postupak:
Prema postupku koji je opisan pod tokom 3.1. (simetrala duine), naite simetralu duine
AB. Ubodite estar u toku 2, otvorite do A i opiite kruni luk. Sjecite ovog luka i
simetrale oznaite s 3. U sjecitima tih triju lukova oznaite toke 4 i 5. Iz toka 4 i 5
povucite zrake (crtkano) kroz toku 3. Iz toaka A i B opiite kratke luk ove polumjera R
koji presijecaju ove zrake. Dobili ste toke E i C. Na koncu, iz toaka E i C opiite lukove
polumjera R da dobijete posljednju toku D peterokuta.

3.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice

Postupak:
Iz toaka A i B opiite lukove polumjera a. Njihovo sjecite bit e sredite opisane krunice
O. Ubodite estar u O, otvorite do A i opiite krunicu. Na krunicu nanesite jo pet puta
stranicu a.

22

KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

4. KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

4.1. Konstrukcije elipse
Elipsu ine toke ravnine iji je zbroj udaljenosti
od dviju vrstih toaka (F1 i F2) stalan i jednak
duljini velike osi 2a(slika lijevo).
Za sve toke elipse, takoer i toke A, B,C, i D
vrijedi:
F1P + F2P = 2a
Elipsa nastaje ako se valjak ili stoac presijee s
ravninom koja nije usporedna s njihovim osnovicama (slike dolje).

4.1.1. Konstrukcija elipse pomou konjugiranih promjera diobom

Postupak:
1. Nacrtajte pravokutnik zadanih dimenzija.
2. Podijelite vodoravne stranice pravokutnika na 6 jednakih dijelova.
3. Spojite toke A i 1, potom A i 2.
4. Iz toke B povucite zraku tako da sijee duinu A1, a potom iz toke B da sijee A2.
5. Isti postupak ponovite za sva etiri kvadranta elipse.
6. Krivuljarom spajajte najmanje po tri toke elipse.

25

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

4.6. Konstrukcija cikloide

Cikloida je krivulja koju opisuje toka na krunici koja se valja po pravcu.
Postupak:
1. Nacrtajte os x i os y, a potom iz toke O opiite krunicu polumjera R=15 mm.
2. Krunicu razdijelite na 12 jednakih dijelova.
3. Na x osi nanesite duljinu d i podijelite je na 12 jednakih dijelova.
4. Iz oznaenih toaka od 1 do 12 na x osi podignite okomice do sjecita s produenom
vodoravnom osi krunice (toke O1 do O12.)
5. Iz sredita O1 do O12 nacrtajte krunice.
6. Iz toke 1 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O1. Dobili ste prvu toku
cikloide.
7. Iz toke 2 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O2. Dobili ste drugu toku kroz koju e prolaziti cikloida. Istim postupkom na nacrtajte i preostalih 10 toaka
cikloide.
8. Kroz dobivene toke nacrtajte cikloidu (slika dolje).

30

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

15. Zadane krunice spojite tangentama.

16. Zadane pravce spojite lukovima zadanih polumjera.

17. Kako nastaje elipsa?

18.

U pravokutniku stranica a = 78 mm i b = 54 mm konstruirajte elipsu pomou konjugiranih promjera

19.

Konstruirajte elipsu pomou dvije koncentrine krunice

polumjera R1 = 35 mm i R2 = 55 mm.

20. Konstruirajte elipsu u zadanom rombu.

21.

Konstruiraj valjak ija baza ima promjer d = 50 mm, a

visina valjka je h = 60 mm.

22. Konstruirajte polukuglu promjera S40.

34

Odgovorite na pitanje!

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

KOTIRANJE CRTEA

Primjer 2. (sl. 4.): Cilindrini oblici () moraju sadravati sredinje osi (sredinjice), odnosno u tlocrtu dvije osi okomite jedna na drugu. Kvadratni oblici moraju imati znak () ispred
kotnog broja. Tlocrt ne mora biti predoen. Ravne plohe trebaju biti oznaene dijagonalama
(uske pune crte, vrsta crte B).

Slika 4. Kotiranje valjkastih i kvadratnih tijela (2D i 3D predodba)

Primjer 3. (sl. 5.): Simetrini obrisi sadravaju

simetrale, pri emu e mjernice biti nanesene
simetrino. Poloaj provrta treba biti mjeren
(kotiran) od njihovih sredinjica. Kvadrat se oznaava znakom kvadrata, koji se stavlja ispred
mjere ako nije mogue kotiranje u nekoj drugoj
projekciji u kojoj e biti oito da se radi o kvadratu. Mjerni broj (kao i svaki drugi tekst) ne
smije ni u kom sluaju biti presjeen mjernim
crtama. Mjernice se ne smiju poklapati ili preklapati sa sredinjicama.
Slika 5. Primjer 3. Kotiranje simetrinih oblika

Primjer 4. (slika 6.): Ako je prostor za mjerni broj i/ili mjerne strelice suvie mali, onda
mjerni broj i/ili mjerne strelice mogu biti nanesene izvana, a ako i to nije mogue kotni broj
se moe izvui s pokaznom crtom (na lici desno). U nedostatku prostora strelice treba zamijeniti tokama.

Slika 6. Primjer 4. Kotiranje malih dimenzija

38

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

6.3.5. Prodori i probodita

Slika 16. Probodite stoca i piramide s pravcem

Slika 17. Probodite kugle s pravcem

Slika 18. Probodita prizmi s pravcem

49

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Zadatak 13.

Zadatak 14.

Zadatak 15.

Zadatak 16.

Pitanja za ponavljanje:
1. Navedi tri projekcije kojima najee predoavamo tijela u pravokutnom nainu projiciranja?
2. Koja dva standarda postoje za smjer pogleda i pravokutni raspored projekcija?
3. Koji se standard koristi u Hrvatskoj?
4. Kakav je meusobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema europskom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?
5. Kakav je meusobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema amerikom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?

61

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine

Ravnim likovima nazivamo sve slike ije sve toke lee u istoj ravnini. Dijele se na:
1. pravocrtne (viekuti)
2. krivocrtne (krug, elipsa i drugi).
Projiciranje ravnih likova svodi se na projiciranje karakteristinih toaka tih likova. Spajanjem
projekcija tih toaka odreenim slijedom dobiju se projekcije ravnog lika. Na sl. 19. prikazane
su projekcije pravokutnika okomitog na ravninu 1 i 2.

1 (H) (T) vodoravna ili horizontalna ravnina (tlocrt).

2 (V) (N) uspravna ili vertikalna ravnina (nacrt).

Slika 19. Projekcije pravokutnika okomitog na ravnine 1 i 2

Slika 20. Projekcije trokuta okomitog na ravninu 1

50

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Slika 32. Smjer pogleda i raspored projekcija tijela u amerikom nainu projiciranja

6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine

PROSTORNA
PREDODBA

56

PRAVOKUTNE PROJEKCIJE

PROSTORNA
PREDODBA

PRAVOKUTNE PROJEKCIJE

ETVEROSTRANA PRIZMA

TROSTRANA PRIZMA

ESTEROSTRANA PRIZMA

VALJAK

PRESJECI I MREE TIJELA

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

7.2.4. Kosi presjek valjka i mrea (slika dolje)

7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva

Na slikama koje slijede predoen je kosi prodor dva valjka s razvijenim platevima.
Postupak:
1. Nacrtajte pravokutne projekcije (tlocrt i nacrt) valjaka u prodoru (sl. 1.).
2. Desno od tlocrta nacrtajte krunicu i podijelite je na 12 jednakih dijelova (sl. 2.).
3. Na kosom valjku nacrtajte polukrunicu i podijelite je na 6 jednakih dijelova (sl. 2.).
4. Spajanjem odgovarajuih toaka (sl. 2.) nacrtajte krivulje prodora.

Slika 1.

Slika 2.

71

PROSTORNO PREDOAVANJE I KOTIRANJE

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

8.4. Dimetrija
Dimetrijska projekcija predoava najvaniji pogled tijela sprijeda. Dimenzije tijela u pravcu xosi prikraene su na polovicu stvarne veliine crtanja, a ostale dimenzije u pravcu osi y i z
crtaju se u mjerilu 1:1. Kut osi x u odnosu na horizontalu iznosi 42, a za os y on iznosi 7.

8.5. Kosa projekcija

Kako vidimo (sl. 10.), kod
ovog naina aksonometrijskog projiciranja, osi y i
z su pod pravim kutom tako da se prednje strana tijela potpuno vidi i prikazana je u pravoj veliini crtanja (1:1). Os x moe se
crtati pod kutom od 30,
45 ili 60, a duina tijela
predoena u smjeru te osi
dva je puta manja od drugih dviju dimenzija.

Slika 10. Kosa projekcija kocke i primjer tijela predoenog u kosoj

projekciji

PRESJECI

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA

9.1. Uvod
Pri izradi tehnikih crtea esto ete se susresti s dijelovima koji imaju provrte, utore i sline upljine pri emu nije dovoljno predoiti ih u
dvije ili tri pravokutne projekcije jer bi crte mogao biti prilino sloen.
U tom sluaju za preglednije predoavanje predmeta upotrebljavamo
presjeke. Pomou presjeka moemo unutarnje nevidljive bridove predmeta crtanja uiniti vidljivima (sl. 1.). Osnovno naelo za predoavanje upljih tijela u presjeku jest da zamislimo da se tijelo prepili i da
mu se odvoji prednja strana, a ostatak se nacrta (sl. 2. i sl. 3.). Tada
se vidljive povrine presjeka trebaju zasjeniti (rafirati).

Slika 1. Svrha crtanja tijela u presjeku

Slika 2. Presjek

Slika 3. Nastajanje presjeka (presjek cijelog tijela puni presjek)

9.2. Prikaz i rafiranje presjeka

Sve povrine presjeka nekog tijela moraju se rafirati s dovoljnim i jednakim razmakom
crta rafure (sl. 4.) te pod jednakim kutom crta (u pravilu 45). Razliiti se materijali rafiraju razliitim rafurama (sl. 5.). Rubovi povrine presjeka predoeni su irokim punim crtama kao i pravi bridovi tijela. Pri predoavanju u presjeku nevidljivi se bridovi ne ucrtavaju.

Slika 4. Razmaci i kut crta rafure (odstupanje od 45)

83

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE

10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta

Predoavanje provrta, navoja i vijanih spojeva moe se pojednostaviti. Nain pojednostavljenja propisuju standardi, a neka od njih prikazana su u tablici dolje
Tablica 1. Pojednostavljeno predoavanje
PROVRTI, NAVOJI I UPUSTI
Potpuni prikaz

Potpuni prikaz,
pojednostavljeno kotiranje

Pojednostavljeno predoavanje, pojednostavljeno kotiranje

Objanjenje
Provrti, unutarnji navoji, skoenja i upusti crtaju se pojednostavljeno.
a) Kod provrta s dvije veliine
promjera, promjer veeg provrta ili skoenja bit e napisan u prvom, a promjer manjeg u drugom retku.

b) Oblik dna provrta bit e oznaen slovnim simbolima U,

V ili V.

c) Kod skoenja i upusta bit

e zadani vei promjer i kut
skoenja (u prvom), a drugi
promjer u drugom retku.

d) Pri kotiranju navoja duljina

navoja i dubina provrta bit e
meusobno razdvojene kosom crtom. Dubina navoja i
provrta bit e odvojena znakom x od nazivnog promjera
navoja.

90

SKICIRANJE

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Primjer: Na osnovi predodbe u izometriji prikazana je postupnost izrade skice pravokutnih projekcije tijela.
Prostorna predodba tijela

1. korak

2. korak

3. korak

4. korak

5. korak

6. korak

93

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Slika 6. Naini nanoenja tolerancija na

crte

TOLERANCIJE I HRPAVOST

Slika 7. Tolerirana unutarnja i vanjska mjera prema ISO

12.2. Dosjedi i njihovo oznaavanje na crteima

Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja. Konstruktor odreuje kakav e
odnos imati primjerice ep i provrt, tj. kakve e mjere imati jedan dio u odnosu na drugi.
Prema meusobnom odnosu veliina unutranjih i vanjskih mjera dosjedi mogu biti:
a) labavi dosjed (slika 9.) pri kojem nakon spajanja dijelova moe nastati samo zranost, odnosno mjere su tako propisane da je uvijek donja granina mjera provrta vea od gornje granine mjere epa (osovine),
b) vrsti dosjed (slika 10.) pri kojemu nakon spajanja dijelova moe nastati samo
prisnost, odnosno dijelovi su tako izraeni (u granicama tolerancije) da je uvijek donja granina mjera osovine (epa) vea od gornje granine mjere provrta,
c) prijelazni dosjed (slika 11.) pri kojem su odstupanja tako propisana da moe nastati ili prisnost ili zranost to ovisi o veliini stvarne mjere.

Slika 9. Labavi dosjed

Izbor dosjeda prema ISO normama

izvodi se tako da se za osnovni element, kojemu se prilagoava onaj
drugi, uzima ili provrt ili vratilo, stoga
imamo dva sustava za oznaavanje
zajednike tolerancije nekog sklopa:
a) sustav zajednikog vratila
b) sustav zajednikog provrta.
98

Slika 10. vrsti dosjed

Slika 11. Prijelazni dosjed

SIMBOLI U TEHNIKOM CRTANJU

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

ispravlja

cos mjera

zavojnica

dioda

zavojnica sa eljeznom jezgrom

PNP tranzistor

prikljuak za mikrofon

NPN tranzistor

prikljuak za magnetofon

pojaalo

antena

zvunik

elektrini ureaj

elektrini tednjak

stroj za pranje sua

stroj za pranje rublja

hladnjak

zamrziva

ureaj za klimatizaciju

mikrovalna penica

grijaa ploa

elektrini ventilator

Pitanja za ponavljanje:
1.
2.
3.
4.
5.

to je potrebno poznavati da bi se razumjeli shematski crtei?

to su simboli?
U koliko se skupina mogu svrstati svi simboli?
Kako se dijele grafiki simboli prema njihovoj namjeni?
U kojim se sve granama tehnike koriste simboli ?

6. Objasni znaenje simbola

7. Objasni znaenje simbola

8. Objasni znaenje simbola

9. Objasni znaenje simbola

10. Objasni znaenje simbola

.
.

11. Objasni znaenje simbola

.
12. Objasni znaenje simbola
.
13. Objasni simbole na elektrotehnikim shemama dolje.

127

DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE CRTEA

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

REDNI BROJ FAZE

BROJ OPERACIJE

TEHNOLOKI LIST
OPERACIJA

ALATI

VRIJEME IZRADE:
SKICA:

PODACI O STROJU

Naziv pozicije:
Broj nacrta:
Materijal:

FAZA

STEZNI

REZNI

ti

Tpz

MJERNI

DATUM

TEHNOLOKI LIST

Tu

IME

POTPIS

List:

IZRADIO
KONTROL

15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata

Dokumentacija ispisana na papiru jo je uvijek prisutna u stvaranju,
obradi i razmjeni informacija. Zbog svog velikog obujma postaje sve
tee pristupana a zauzima veliki i skup prostor. Najvei problem predstavlja arhiviranja dokumenata, posebno tehnikih crtea i cjelokupnih
projekata, pri emu uvijek postoji opasnost od oteenja ili unitenja
dokumenata. Osim toga, troe se sati i sati za pretraivanje, pronalaenje ili kopiranje dokumenata. Uvoenjem elektronikih informacijskih
sustava smanjuje se broj papirnatih dokumenata. Za izradu odgovarajue organizacije arhiviranja i upotrebe dokumentacije u poslovnom
sustavu, potrebno je podrobno poznavati njegove radne procese.
Kako bi se pronaao najuinkovitiji sustav za arhiviranje dokumenata,
neophodno je odgovoriti na nekoliko pitanja:
- kakva je kvaliteta i koje su dimenzije crtea (dokumenata),
- kojom rezolucijom je potrebno skenirati crtee,
- koliko je esto potrebno pristupati skeniranom crteu,
- u kojem formatu treba arhivirati crtee,
- kolika je veliina datoteka, pojedinano i zbirno,
- koji se medij za digitalno arhiviranje eli koristiti,
- na koji se nain eli indeksirati datteke i sl.
Slika1. Mediji za pohranu dokmenata: registratori, mikrofilm, DVD, HD

131

r1 0
R1
R1=40

r10
R39,8

25
,7

s=0,866e

d1 =

3/45

m=0,8d
b=50
l=70

r10

x=3

30

r10
M30

e=53,1

M 30

e=53,1

d1=25,7

R10

R1

R1=40

PREDOAVANJE STROJNIH ELEMENATA

30

R10

m=0,8d

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

s=0,866e

Slika 4. Crtanje matice i vijka s maticom

16.2. Predoavanje klinova

Klinovi su strojni elementi kojima se ostvaruje vrsti razdvojivi spoj.
Uzduni kukasti klin

Uzduni klin bez nagiba

uzduni klinovi

Uzduni klin s nagibom

16.3. Predoavanje zavarenih spojeva

Zavareni spojevi pripadaju skupini vrstih nerazdvojivih spojeva.

134

Segmentni klin

GRAEVINSKI NACRTI

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

17.5. Kotiranje graevinskih nacrta

Kotne se crte postavljaju sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Umjesto strjelica, granice
kota u graevinskim nacrtima najee se oznaavaju kratkim debljim kosim crticama pod
kutom od 45 (sl. 9.). Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da
idu kroz cijelu graevinu. Duinske mjere u graevinskim nacrtima dane su u centimetrima.
Apsolutne visinske kote dane su u metrima nadmorske visine. Povrine prostorija izraene
se u etvornim metrima (m2). Duinske mjere u detaljnim nacrtima stolarskih i bravarskih
metalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Sve veliine, osim u detaljnim nacrtima, kotiraju se u zidarskim mjerama tj. bez zavrne obrade (buka, obloge i sl). Veliine pravokutnih
presjeka (drvena graa, dimnjaci), otvora (prozori, vrata) i usponi stubinih krakova oznaavaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik irina, a nazivnik visina elementa.

Sl. 9. Kotiranje graevinskih nacrta

Visinske kote u tlocrtu oznaavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima,

proziran lijevo iznad crte, a crno osjenan desno ispod crte (sl. 10). Uz njih se upisuju iznad
crte visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje povrine nosive konstrukcije. Visinske
se kote daju u odnosu na visinsku kotu 0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubinog
prostora prizemlja i unose se u metrima. Takoer se visinske kote odreuju i samo jednim
zatamnjenim pravokutnim trokutiem kojem vrh dodiruje ravninu uz kojega se visinska kota
upisuje uz njega.

Sl. 10. Kotiranje visinskih kota

4

141

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__

Crtanje u AutoCAD-u

Preporuena konfiguracija za 2D crtanje s AutoCAD-om:

procesor Intel Pentium IV ili bolji

Microsoft Windows 7, Windows Wista, Microsoft Windows XP (SP1, SP2, SP3)

Microsoft .NET Framework 3.5 (SP1 or later); Microsoft DirectX preinstalled*

2 GB RAM

1 GB HDD za instalaciju
grafika 1024768 truecolor

Internet Explorer 9 ili via inaica.

Preporuena konfiguracija za 3D modeliranje:

procesor Intel 3.0 GHz ili jai

Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7, Windows 8

4 GB RAM
2 GB HDD slobodno, ne ukljuujui instalaciju

grafika 12801024 truecolor

OpenGL-kompatibilna grafika kartica za radne stanice sa 1 GB memorije.

18.1.6. Elementi korisnike radne povrine AutoCAD-a

Ovdje e biti objanjeni dijelovi radne povrine programa. Osnovna obiljeja radne povrine i suelja vidite na sl. 8.

Slika 8. Izgled prozora AutoCAD-a u nainu rada 2D Drafting&Annotation

152

Crtanje u AutoCAD-u

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Slika 35. Brzi pregled svih kreiranih postava (Layouts) jednog crtea

Slika 36. prikazuje pregled s ukupno pet paralelno otvorenih crtea u programu AutoCAD.
Ispod okvira s pogledom na otvorene crtee nalazi se mala traka s etiri gumba
.
Ovdje je mogue klikom na prvi gumb
na zaslonu zadrati pregled crtea, klikom na
gumb
zapoeti crtanje jo jednog novog crtea, klikom na gumb
otvoriti neki ve nacrtani crte i klikom na gumb
zatvoriti pogled na otvorene crtee. Istovremeno, iznad
prikaza otvorenih crtea male sliice prikazuju sve kreirane postave crtea koji se trenutano nalazi na zaslonu. Kada, zatim, pokazivaem prijeete s pogleda na crte na neki od
postava (Layouta) slika se mijenja tako to se pregled svih crtea smanjuje, a pregled svih
Layouta poveava (sl. 37.). Klikom na odabrani Layout on se otvara i pojavljuje na zaslonu. Na vrhu pogleda na odabrani postav nalaze se dva gumba: za plotanje (ispis na crtalu ili pisau) postava i gumb za publiciranje crtea na internetu i sl.

Slika 36. Pregled svih otvorenih crtea s pogledom na kreirane postave crtea koji je trenutano na
zaslonu raunala

Slika 37. Pregled na sve kreirane postave (Layouts) odabranog crtea

159

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__

Crtanje u AutoCAD-u

18.2.28. Crtanje krunica (Circle)

Naredbu za crtanje krunice Circle moete
zadati na jedan od naina prikazanih na slici desno.
Standardna, od programa pretpostavljena, mogunost je da utvrdite sredinju toku krunice, a potom
odaberete brojanu vrijednost polumjera. U ishoditu
koordinatnog sustava nacrtajte sredinjice budue krunice. Zadajte naredbu Circle, upiite koordinate sredita 0,0 , upiite polumjer 25 . Dobili ste crte kao na slici 1.
Mogunost crtanja krunice kroz dvije (2P) toke namijenjena je crtanju krunice ako su
poznate dvije toke kroz koje e prolaziti. Naredbom point postavite dvije toke po elji.
Zadajte naredbu circle, a u prozoru za naredbe recite programu da elite nacrtati krunicu
kroz dvije toke upisom 2p . Lijevom tipkom mia kliknite u prvu toku (1P) krunice. Program trai da odredite krajnju toku ili promjer krunice. Kliknite potom u drugu toku (2P).
Dobit ete crte kao na sl. 2.
Sljedea mogunost je crtanje krunice kroz tri toke (3P). Naredbom point nacrtajte tri
toke po elji. Nakon zadavanja naredbe circle u prozor za naredbe upiite 3p . Kliknite
redom na sve tri toke. Crte moe izgledati kao na sl. 3.
etvrta mogunost je crtanje krunice koja e dodirivati dvije zadane tangente i imati zadani polumjer (Ttr). Prvo zadajte naredbu Line te nacrtajte dvije duine pod kutom od 90.
Nakon izdavanja naredbe circle, u prozoru naredbi na dnu zaslona, upiite ttr (tangenta,
tangenta, radijus) Enter. Program trai da odaberete prvu crtu koja e tangirati krunicu. Postavite pokaziva na okomitu crtu i kliknite lijevom tipkom mia. Sada se trai da odredite drugu tangentu krunice, a vi kliknite na vodoravnu crtu. Zatim upiite 25. Krunica
je gotova (sl. 4.).

Vjeba
Slika lijevo prikazuje preace za zadavanje naredbe circle (Home, Draw, Circle). Naprijed opisanim naredbama nacrtajte krunice kao na slikama dolje.

178

Crtanje u AutoCAD-u

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

vie kopija ovih objekata, kod starijih inaica programa treba upisati slovo m (multiple) .
Povucite mi udesno i upiite razmak izmeu bazne toke originala i te iste toke prve kopije (60). Zatim to uinite jo jedanput, svaki put kliknuvi lijevom tipkom na mjesto gdje elite postaviti presliku (upiite 120). Kod novih inaica postupak je neto drukiji jer je ve u
startu naredbe ukljuena mogunost Multiple, kojom se omoguava kopiranje vie primjeraka samo klikom mia na eljeno mjesto kopiranja.

Vjeba
1. primjer: nacrtajte crte kao na slici dolje primjenjujui naredbe ovim slijedom:
1. Rectangle (100,30),
2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ),
3. Divide (number of segments: 6),
4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i
5. Copy (etiri puta kopirati krunicu na razmak).

2. primjer: uporabom ve spomenutih naredaba nacrtajte crte kao na slici dolje. Nacrtani
pravokutnik (podebljano) kopirajte sedam puta na razmacima po elji.

187

Crtanje u AutoCAD-u

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Vjeba

1. primjer: nacrtajte kvadrat kao na slici lijevo (stranica 10 mm). Preslikajte ga pomou
naredbe Rectangular Array u tri retka i etiri stupca (slika u sredini). Gotov crte vidite
na slici dolje desno. Isprobajte i druge mogunosti ovoga alata tako da primjerice u polje
Angle of array upiete 45 (stupnjeva) dobit ete zanimljivu sliku (sasvim desno).

2. primjer: koristei naredbu Polar Array nacrtajte pravokutnu plou (sl. dolje lijevo) i
lananik (sl. dolje desno). Upotrijebite i druge alate koje ste ve ranije upoznali.

3. primjer: na osnovi dimenzija danih na slici desno, nacrtajte jednak predmet. prva slika
dolje lijevo predoava prvi korak pri crtanju. Upotrijebite do sada opisane alate: Line, Circle, Arc, Copy Fillet, Trim i dr.

195

Crtanje u AutoCAD-u

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Vjeba

1. primjer: kreirajte rafure za predmete nacrtane na slikama od 1a i 2a. Slike a prikazuju

predmete bez rafure, slike b prikazuju granice povrina rafiranja, slike c prikazuju isti
predmet s gotovom rafurom. Lijevo je prostorna predodba presjeka.

2. primjer: nacrtajte predmet kao na sl. 2a. Zadajte naredbu hatch i rafirajte povrine kako je prikazano na sl. 2c.

3. primjer: nacrtajte objekte kao na slikama dolje. Osjenajte i rafirajte ih na slian nain
kako je to pokazano na slikama dolje. Upotrijebite razliite kombinacije dviju razliitih boja
te sjenanje i rafiranje pod razliitim kutovima.

213

Crtanje u AutoCAD-u

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

18.2.74. Alati za kotiranje

Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je ukljuivanje alata Osnap kojim ete tono privrstiti poetnu i krajnju toku kotne linije. Kote se mogu unositi i u prostoru modela
(Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost kotiranja u prostoru postava (Layout) je u
mogunosti odreivanja prave veliine kotnog teksta, strelica, i dr. potrebnih za ispis. Nedostatak ovakvog unoenja kota je to ih ne moete vidjeti i ureivati u prostoru modela.
Na ve spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili ploi glavnog izbornika Annotate
Dimensions nalaze se sljedei alati za kotiranje:
Slika NAREDBA
dimlinear
dimaligned
dimarc
dimordinate
dimradius
dimjogged
dimjogline
dimdiameter
dimangular
qdim
dimbaseline
dimcontinue
tolerance
dimcenter
diminspect
dimbreak
dimedit
dimtedit
dimstyle

NAMJENA
Kotiranje vodoravnim i uspravnim kotama
Kotiranje neortogonalnih objekata
Kotiranje lune duljine krunog luka
Kotiranje koordinata toke
Kotiranje polumjera
Kotiranje krunog luka velikog polumjera
Kotiranje dugih linearnih dimenzija
Kotiranje promjera
Kotiranje kuta
Kotiranje vie kota u nizu jednim potezom
Kotiranje od zajednike osnovne crte
Kotiranje niza dimenzija u nastavku na istoj crti
Kotiranje tolerancija (doputenih odstupanja)
Obiljeavanje sredita krunice ili krunog luka
Kontrola kote
Prekid kote
Mijenjanje kotnog teksta
Mijenjanje poloaja kotne linije i poloaja kotnog teksta
Kotni stil

18.2.75. Primjeri kotiranja razliitim alatima za kotiranje

a)

( ) Linearno kotiranje: nacrtajte zadani predmet i kotirajte ga naprijed kreiranim

kotnim stilom.

219

Crtanje u AutoCAD-u

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

18.2.76. Priprema crtea za ispis na pisau ili na ploteru (crtalu)

Sada kada ste nacrtali vae crtee, bilo bi poeljno da ih prenesete na papir kako biste s
njima mogli lake rukovati, to jest kako biste ih mogli praktino upotrijebiti na mjestu na kojem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ete uraditi tako da podatke s vaeg raunala
poaljete na jedan od ureaja za ispis: to moe biti crtalo (ploter) ili ve poznati i u svim
drugim programima koriteni pisa (printer). Pretpostavimo da elite na pisau koji ispisuje
najvei format A4 ispisati crte stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethodno izvriti odgovarajue pripreme.
Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crtea, opazit ete znak koordinatnog sustava UCS
(User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutano nalazimo u tzv. Modelspace-u ili vaem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crtee ili 3D
modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ete prezentirati svoj crte. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokutnog trokuta.
Crte ste nacrtali u prostoru modela (
) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktiniji nain
crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 (
). Otvorite crte STAN 1 i kliknite
na postav Layout1 na dnu povrine za crtanje (vidi sliku dolje). Va stan se pojavio unutar jednog pravokutnika u bijeloj povrini (povrini papira za ispis), a na samom dnu prozora
na statusnoj liniji gumb
promijenio se u gumb
. Ovako bi izgledao format A4 poloeni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrite. Ako kliknete dvostrukim
klikom unutar tog pravokutnika njegove crte e postati ire. Tada u njemu moete pomicati
crte, zumirati i ureivati ga. Klikom ponovno dvaput izvan okvira motrita, a u granicama
ispisa, vratite se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predoava granicu ispisa na papiru.

18.2.77. Postavke Layout-a

Kako se vidi sa slike na prethodnoj stranici, nije nam ba dobro postavljen crte stana u
prostoru papira za ispis. Sada to moete promijeniti. Program doputa umetanje novih Layout-a (postava) i izmjene postojeeg. Desnim klikom mia kliknite na postojei
. Otvara se padajui izbornik (slika na sljedeoj str. desno). Ovdje vidite vie mogunosti.
223

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__

Crtanje u AutoCAD-u

18.2.85. Orijentiranje u 3D koordinatnom sustavu

Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i etiri pogleda (tablica dolje).
POGLED

SW Isometric

SE Isometric

NE Isometric

NW Isometric

SIMBOL NA
TRACI VIEW
IZGLED ZNAKA
KOORDINATNOG
SUSTAVA

Za crtanje u tri dimenzije potrebno je znati orijentirati se u prostoru,

odnosno trodimenzionalnom koordinatnom sustavu. Pri crtanju solida (vrstih objekata) duina objekta se crta u pravcu osi x, irina
u pravcu osi y i visina u pravcu osi z (u pozitivnom smjeru sve tri
osi). Za navigaciju u prostoru u novim inaicama i za promjene pogleda slui novi alat ViewCube (kocka za navigaciju). Na slici desno moete vidjeti izgled tog alata.
Poloaj toaka u prostoru s njihovom udaljenou od ishodita koordinatnog sustava moe se vidjeti na slici dolje lijevo. Slika dolje desno prikazuje pravce i
smjerove crtanja veliina vrstih objekata u 3D koordinatnom sustavu.

18.2.86. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box)

Radi lake izrade 3D crtea, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno
Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih vrstih objekata. Novije
inaice imaju vrpcu s nekoliko ploa s alatima za 3D modeliranje i izmjene (slike dolje).

230

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__

na donjoj bazi prizme nacrtajte stoac promjera baze 50 i visine - 10

naredbom subtract oduzmite volumene prizme i stoca od glave vijka
naredbom fillet zaoblite rubove glave vijka (R = 5)
naredbom chamfer ukosite rub zavretka navoja na vijku za 2
naredbom union ujedinite nacrtana tijela
vijak osjenajte (Visual Styles, sl. dolje desno) odgovarajuom bojom
alatom slice nainite presjek vijka (rezultat pogledajte na slici dolje).

Ovdje vidite korake i krajnji rezultat izrade 3D crtea vijka.

3. primjer: nacrtajte tloris (tlocrt) jednog stana prema

zadanim izmjerama (sl. esno). Naredbom region nainite zatvorena podruja. Prijeite u pogled SW Isometric te naredbom extrude izvucite visine zidova na 275.
Klikom na alat (u prvom krugu alatne trake Visual Styles
) dobit ete 3D prikaz stana sa skrivenim bridovima (slika dolje lijevo), a klikom na preac (u
drugom krugu iste trake) osjenajte zidove (sl. dolje desno).

238

Crtanje u AutoCAD-u

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__

b)

Crtanje u AutoCAD-u

) revolve

Na primjeru modeliranja jedne ae isprobat ete alat Revolve. Nacrtajte 2D crte prema
sl. 1. Nakon toga zaoblite krune prijelaze (sl. 2.). Klikom na preac
zadajte naredbu revolve. Na zahtjev Select objects to revolve: oznaite sve crte koje ine obrise modela .
Na upit Specify axis start point or define axis by [Object/X/Y/Z] <Object>: kliknite na
toku 1 i toku 2 crtkane linije (sl. 3.) i pritisnite Enter. Rezulatat je sl. 4. Prijeite na izo3metrijski prikaz (sl. 5.) i osjenajte kreirani model (sl. 6.).

Vjeba
1. primjer: na osnovi 2D crtea (sl. dolje lijevo), uporabom alata revolve nacrtajte 3D model. Na zahtjev Specify angle of revolution or [STart angle] <360>: upiite 180 (stupnjeva). Slika desno prikazuje rjeenje.

246

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__

Crtanje u AutoCAD-u
Vjeba

1. primjer: otvorite ranije izraeni crte stana sa str. 236. Vidite da stan ima otvore za vrata
ali nema otvore za prozore. Te otvore ete sada nainiti uz pomo alata presspull. Pomou naredbe rectangle (pravokutnik), na lijevom zidu, na otprilike sredini zida soba, nacrtajte
pravokutnike dimenzija 2.3 x 1.3 m, a zatim na desnom zidu isti takav pravokutnik (sl. dolje
lijevo). Klikom na preac
zadajte naredbu presspull. Kliknite unutar prvog pravokutnika
(1) i povucite pokaziva u smjera izbijanja otvora u zidu za prozor (prema unutra) i kliknite
jo jedanput. Otvor za prozor je gotov. Tako postupite redom za svaki od otvora (od 2 do 6)
i izreite. Osjenajte zidove i dobit ete sliku dolje desno.

2. primjer: na struku vijka (crte na str. 236.) izradite navoj. Otvorite ve izdraeni crte vijka i naredbom helix i sweep izdite navoj. Postupite kao pri crtanju opruge na str. 244.
Prvo, pomou naredbe helix nacrtajte zvojnicu (oprugu) prema sljedeim podacima: Command: Helix, Number of turns: 20 Twist=CCW, Specify center point of base:, Specify base
radius or [Diameter]: 15, Specify top radius or [Diameter]: 15, Specify helix height or [Axis
endpoint/Turns/turn Height/tWist] <3.5000>: 70 (slika dolje lijevo). Drugo, naredbom line i
fillet nacrtajte presjek profila prema tablicama za metrike navoje (M30), slika u sredini.
Na kraju, naredbom sweep nacrtajte navoj po zadanoj zavojnici (sl. dolje desno).

248

271

273

274

275