Teorija I Tehnika Mjerenja

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
TEORIJA I TEHNIKA MJERENJA

Prof.dr.sc Sanjin Mahovi
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Sadraj
1.
Uvod Kratki prikaz povijesti mjeriteljstva duljine
2
Temeljni pojmovi mjeriteljstva
2.1. Sastavnice mjernog postupka
2.1.1 Mjerne pogreke
2.1.2 Mjeriteljski uvjeti
2.1.3 Znaajke mjerila
2.2. Iskazivanje mjernog rezultata
2.2.1 Ponovljivost i obnovljivost
2.2.3 Analiza mjernog sustava (R&R)
2.2.4 Mjerna nesigurnost
3.
Mjeriteljstvo duljine
3.1 Mjerno jedinstvo
3.2 Mjerne jedinice
3.3 Etaloni
3.4. Sustavi umjeravanja
4.
Mjerenje kutova
5.
Ispitivanje odstupanja od oblika i poloaja
5.1. Odstupanja od pravocrtnosti
5.2 Odstupanje od ravnosti
5.3 Odstupanje od krunosti
6.
Ispitivanje hrapavosti povrina
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Pramjera duljine
Babilonci su prije 4 tisue godina imali jedinstveni sustav mjera
koji je propisao vladar.
Arheolokim nalazom pramjera duljine i mase na vie razliitih
mjesta dokazano je postojanje jedinstvenog sustava mjera.
Pramjerilo duljine: bakreni tap duljine 110,35cm i mase 41,5kg sa
ucrtanim zarezima prema slici
1 lakat
15 palaca
1/2 lakta
4p
1r.
12 palaca
14 palaca
4p 3p 12 palaca
1 stopa
110,35
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Pramjera duljine
Osnovna jedinica : lakat ( 30 palaca = 51,72 cm)
stopa (16 palaca = 27,58 cm)
ruka (4 palca = 6,9 cm)
lakta ( 15 palaca)
opeka (19 palaca)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
BABILONSKI POLUKUGLASTI SUNANI SAT
Oko 3. st. Prije Krista
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
JEDINICA DULJINE IN (INCH)
Kralj David I (1150) izabrao je iz sredine klasa jema tri zrna, postavio ih je u niz
i tako dobio in (col, palac). Danas se jedinica in koristi za cijevni navoj.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERA LAKTA ORLANDOV STUP U DUBROVNIKU
Na podlaktici kipa i u podnoju ugraena mjera lakta (51,2 cm) za mjerenje tkanine (oko 1430. god.)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
STARE DOMAE MJERE VOLUMENA IZRAENE U

KAMENU
Sauvane u nekoliko istarskih i primorskih gradova
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
HRVATSKA MILJA
Prikazana u Glavaevu zemljovidu Hrvatske iz 1673. godine
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA

Netonost
10-12
1983. Definicija metra

brzinom svjetlosti u
vakuumu
10-11
10-10
1960.-1983. Definicija
metra zraenjem kriptona
86 u vakuumu
10-9
10-8
10-7
10-6
1799.-1889.
Prametar izraen
iz platine
1889.-1960.
Meunarodni
prototip metra
10-5
10-4
10-3
1791.-1799. Metar se definira

kao 1/10 000 000 udaljenosti od
pola do ekvatora (kroz Pariz)
1800.
1825.
1850.
1875.
1900.
1925.
1950.
1975.
2000.
Godina
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
DEFINICIJE METRA
Meridijanski metar: 1791 god.
(fizikalni 1/40000000 dio zemaljskog meridijana);
(150-200)m
Arhivski metar: 1799 god.
(materijalni iz platine odreen razmakom krajnjih ploha tapa)
(10-20)m
M-prototip: 1889. (1927.) god
(materijalni iz legure 90% platine i 10% iridija odreen razmakom izmeu
osi dviju srednjih crtica na tapu)
0,2 m
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
DEFINICIJE METRA
Valni metar: 1960. god.
(fizikalni odreen sa 1650763,73 duljine vala zraenja kriptona 86)
0,02 m
Laserski metar: 1983. god.
(fizikalni metar je jednak duljini puta koji svjetlost prijee u praznini za
vrijeme jednog 299792458-og dijela sekunde)
0,004 m
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
TEMELJNI POJMOVI IZ
MJERITELJSTVA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Mjerenje:
je skup postupaka kojima se odreuje vrijednost odreene veliine.
Openito mjerenje je usporedba neke veliine s drugom istoimenom veliinom koja
se dogovorno uzima kao jedinica.
x= n i
x - mjera (fizikalne) veliine koja se mjeri
n - omjer tj. brojani odnos izmjerene veliine odabrane
jedinice mjere
i - pogodno odabrana jedinica mjere
Mjerni postupak:
je slijed definiranih radnji koje se upotrebljavaju za provoenje pojedinih mjerenja u
skladu sa odreenom metodom.
Mjerna metoda:
je smislen niz postupaka, koji se upotrebljava za provoenje mjerenja.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERNI POSTUPAK
PREDMET
MJERENJA
MJERITELJ
MJERNA
METODA
REALNA
OKOLINA
REALNO
VRIJEME
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
IZRAVNA MJERNA METODA

Metoda u kojoj se vrijednost mjerene veliine odreuje izravno, bez mjerenja drugih veliina
funkcijski povezanih s mjernom veliinom.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
DIFERENCIJSKA MJERNA METODA
Metoda u kojoj se mjerena veliina usporeuje s istovrsnom veliinom poznate vrijednosti,

malo razliitom od mjerene veliine, a mjeri se razlika tih dviju vrijednosti.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
POSREDNA MJERNA METODA
Metoda u kojoj se vrijednost mjerene veliine odreuje mjerenjem drugih veliina to

su s njom funkcijski povezane.
R = x
2 + 1)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERNE POGREKE
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
VRSTE POGREAKA
SUSTAVNE
POGREKE
U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine ostaju

stabilne ili se mijenjaju na predvidiv nain.
SLUAJNE
POGREKE
U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine

mijenjaju se na nepredvidiv nain.
GRUBE
POGREKE
U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine

znaajno odstupaju u odnosu na ostale rezultate.
10
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
SUSTAVNE POGREKE
Sastavnica mjerne pogreke koja u tijeku niza mjerenja iste veliine ostaje stabilnom ili se mjenja na
predvidiv nain.
Teorijski se moe definirati kao srednja vrijednost koja bi proizala iz beskonanog broja mjerenja iste
veliine izvedenih u uvjetima ponovljivosti manje istinita vrijednost mjerene veliine.
Kao ni istinita vrijednost, niti sustavna pogreka, a niti njeni uzroci ne mogu biti potpuno poznati. Sustavne
pogreke nastaju zbog nesavrenosti mjernog objekta, mjerne opreme, mjernog postupka, mjeritelja i
utjecaja okoline.
Ako sustavna pogreka potjee od utvrenog djelovanja utjecajne veliine na mjerni rezultat to se
djelovanje moe koliinski iskazati.
Sustavne pogreke poznatih uzroka i odredivih vrijednosti mogu se iz rezultata odstraniti ispravkom.
Ispravak je jednak procijenjenoj sustavnoj pogreci, ali je suprotnoga predznaka.
Budui da se sustavna pogreka ne moe tono znati, ispravak je obiljeen nesigurnou.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
SLUAJNE POGREKE
Sluajna pogreka je sastavnica mjerne pogreke koja se u tijeku mjerenja iste veliine mijenja na
nepredvidiv nain.
Teorijski se moe definirati kao mjera rasipanja rezultata mjerenja oko srednja vrijednost koja bi
proizala iz mjerenja beskonano puta iste veliine izvedenih u uvjetima ponovljiivosti.
Za sluajnu pogreku pretpostavlja se da nastaje iz nepredvidivih ili sluajnih vremenskih ili
prostornih promjena utjecajnih veliina koja se zbivaju u mjernom objektu, mjernoj opremi i okolini ili
ih uzrokuje sam mjeritelj. Djelovanje takvih promjena, uzrokuje promjene u ponovljenim opaanjima
mjerene veliine.
Premda sluajnu pogreku mjernog rezultata nije mogue svesti na niticu, ona se moe smanjiti
poveanjem broja opaanja; njezino je oekivanje ili oekivana vrijednost jednaka nitici.
11
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
GRUBE POGREKE
Grube
pogreke
nastaju
zbok
nepanje
mjeritelja,
pogreno
primjenjene
metode
neodgovarajueg ili neispravnog mjerila.

Mjerni rezultat s grubom pogrekom se odbacuje.
Katkad je teko razluiti radi li se o gruboj pogreci ili samo o veem sluajnom odstupanju. U
takvim nejasnim sluajevima koriste se statistiki testovi na osnovi kojih su definirani kriteriji za
odreivanje i uklanjanje mjernog rezultata za koji se sumnja da je gruba pogreka:
- kriterij 3s
- Grubbsov kriterij
- Dixonov kriterij
i drugi
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
VRSTE POGREAKA
UZROCI
SUSTAVNE
POGREKE
-metoda
-konstrukcija
-okolina
-deformacije
-istroenost
POSLJEDICE
netonost
rezultata
SLUAJNE
POGREKE
-nesavrenost ureaja i
osjetila
-promjenljivost okoline
-neiskustvo
nepouzdanost
rezultata
GRUBE
POGREKE
-nepanja mjeritelja
-loa podeenost
-neispravnost mjerila
rezultat se
odbacuje
12
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
VRSTE POGREAKA
SREDNJA
VRIJEDNOST
SUSTAVNE
POGREKE
SLUAJNE
POGREKE
REFERENTNA
VRIJEDNOST
netonost
rezultata
nepouzdanost
rezultata
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
SUSTAVNE POGREAKA
SMANJENJE UTJECAJA
GEOMETRIJSKI
UTJECAJ
-metoda (konstrukcija)
-mehaniko troenje
potivati Abbe-ov princip

mjerenja
UTJECAJ
OKOLINE
-temperatura
-tlak zraka
-vlanost
-vibracije
drati stanje okoline pod

kontrolom
UTJECAJ
SILE
-mjerna sila
-vlastita teina
pravilan izbor poloaja

oslonaca i mjerne sile
13
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ABBE-OV PRINCIP MJERENJA

U cilju uklanjanja pogreaka 1. reda, koje su najvee i koje imaju dominantnu
ulogu, potrebno je da se predmet mjerenja nalazi u produetku mjerne skale.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UREAJ ZA KONTROLU
SKALA
Ne zadovoljava Abbeov
princip
Pogreka prvog reda
14
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UREAJ ZA
KONTROLU SKALA
Zadovoljava Abbeov
princip
Pogreka drugog reda
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UREAJ ZA KONTROLU SKALA
zranost
)
a = 100 mm
b = 100 mm
0,05 mm
0,001 rad
0,10 mm
0,001 rad
0,1 mm
0,00005 mm
)
p = a
)
p = b 2 2
15
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
NEZADOVOLJAVA
ZADOVOLJAVA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
16
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
2D KOORDINATNI MJERNI UREAJ
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Rezultati odstupanja tonosti pozicioniranja u smjeru osi x

ODSTUPANJA u pravcu koordinatne osi x
Pozicija,
[mm]
0
Mjerenje u poloaju y=200 mm

Odstupanje tonosti pozicioniranja, [m]
smjer (+x)
Mjerenje u poloaju y=800 mm

Odstupanje tonosti pozicioniranja, [m]
smjer (-x)
smjer (+x)
smjer (-x)
-5
-2
200
-47
-48
-41
-47
400
-71
-73
-94
-93
600
-81
-84
-111
-115
800
-89
-90
-119
-126
1000
-95
-100
-132
-138
1200
-112
-114
-142
-145
1400
-150
-159
-158
-161
1600
-136
-139
-168
-175
1800
-168
-174
-188
-196
2000
-179
-175
-197
-207
2200
-179
-179
-209
-209
2400
-144
-141
-159
-162
2600
-115
-120
-160
-154
2800
-168
-167
-199
-196
3000
-149
-152
-202
-202
3200
-176
-181
-219
-216
3400
-226
-223
-249
-243
3600
-233
-228
-270
-264
3800
-283
-286
-285
-288
4000
-173
-169
-252
-262
4200
-193
-255
17
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
4200
4000
3800
3600
3400
3200
3000
2800
2600
2400
2200
2000
1800
1600
Mjerenje (-x) y=800mm
1400
Mjerenje (-x) y=200mm
Mjerenje (+x) y=800mm

1200
Mjerenje (+x) y=200mm
1000
800
600
400
200
Grafiki prikaz odstupanja u smjeru osi x
0
Odstupanje, m
-50
-100
-150
-200
-250
-300
-350
Pozicija, mm
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Standardni mjeriteljski uvjeti

okoline
TEMPERATURA
200C
TLAK
1013,25 mbar
RELATIVNA VLANOST
58%
18
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UTJECAJ TEMPERATURE
L = L t
L promjena duljine predmeta uslijed temperatue
L - duljina predmeta
- linearni koeficijent temperaturnog rastezanja u K-1 (m/mK ili m/m0C)
t razlika temperature predmeta od 200C (t = t 20, gdje je t temperatura
predmeta u 0C)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
TEMPERATURNA KOREKCIJA KOD IZRAVNOG MJERENJA
LP20 = LP LP (P tP - E tE)
LP20 ispravljena mjerena duljina predmete kod 200 C
LP oitana duljina predmeta na skali
P linearni koeficijent temperaturnog rastezanja materijala predmeta mjerenja
E linearni koeficijent temperaturnog rastezanja materijala etalona
tP razlika temperature predmeta mjerenja tP od 200C
tP = tP - 20
tE razlika temperature etalona tE od 200C
tE = tE - 20
19
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
TEMPERATURNA KOREKCIJA KOD DIFERENCIJSKOG MJERENJA
LE duljina etalona
LP duljina predmeta mjerenja
LnPtP
LnEtE
Ln nazivna vrijednost
LE
LE20
L20
L ustanovljeno diferencijskim
mjerenjem
P
P
LP20
P linearni koeficijent temperaturnog

rastezanja materijala predmeta
mjerenja
LP
E linearni koeficijent temperaturnog

rastezanja materijala etalona
tP razlika temperature predmeta
mjerenja tP od 200C
Ln LP LE
tE razlika temperature etalona tE od

200C
L20 +Ln P tP = L +Ln E tE
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
L20 +Ln P tP = L +Ln E tE

L20 =L Ln( E tE - P tP )
kt = Ln( E tE - P tP )
L20 = L - kt
kt korekcija uslijed temperaturnih razlika
L20 ispravljena vrijednost rezultata diferencijskog mjerenja za temperaturnu razliku etalona i
predmeta mjerenja od 200 C
LP20 = LE20 + L20
LP20 ispravljena izmjerena vrijednost duljine predmeta mjerenja za korekciju uslijed

temperaturnih razlika
LE20 duljina etalona kod 200 C
20
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
LINEARNI KOEFICIJENTI TEMPERATURNOG RASTEZANJA
u K-1
MATERIJAL
CINK
2810-6
ALUMINIJ
2410-6
MJED
1810-6
BAKAR
1710-6
ELIK
11,510-6
LJEVANO ELJEZO
910-6
INVAR
2,510-6
KVARC
0,510-6
STAKLO
2 - 1110-6
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UTJECAJ SILE - VLASTITA TEINA

L
a = 0,2113L
Granine mjerne plohe ostaju meusobno

usporedne (Besselove toke)
a = 0,2203L
Najmanje ukupno skraenje duljine L
a = 0,2113L
Najmanji progib
21
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UTJECAJ MJERNE SILE IZBOR MJERNE KAPICE
MJERNA POVRINA
RAVNINA
KUGLASTA KAPICA
MJERNA POVRINA
KUGLA
PLANSKA KAPICA
MJERNA POVRINA
VALJAK
NOASTA KAPICA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Mjerna sila - elastine deformacije
Kugla ravnina : a1 = 0,415(F2/d)1/3

Kugla izmeu dvije ravnine : a2 = 2a1
Valjak ravnina : a3 = 4,6910-2F(1/d)1/3/L
Valjak izmeu dvije ravnine : a4 = 2a3
a5 = 0,415F2 1d1 + 1d
Valjak - valjak (ukrteno):
1
3
F u N, a duinske mjere u mm ai u m
22
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ZATITA OD VIBRACIJA PROSTORA ZA

NANOMJERITELJSTVO
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ZATITA OD VIBRACIJA PROSTORA ZA

NANOMJERITELJSTVO
23
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ZNAAJKE MJERILA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Nazivno podruje- podruje pokazivanja koje se obino izraava svojom

donjom i gornjom granicom.
Raspon- apsolutna vrijednost razlike izmeu dviju granica nazivnog
podruja.
Nazivna vrijednost- zaokruena priblina vrijednost znaajke mjerila koja
slui kao uputa za njegovu upotrebu (paralelna granina mjerka 100 mm).
Mjerno podruje- skup vrijednosti mjerenih veliina za koje se pogreka
mjerila mora nalaziti unutar navedenih granica.
Granini uvjeti- krajnji uvjeti koje mjerilo mora izdrati bez oteenja i
bez gubljenja mjeriteljskih znaajki u radu pod odreenim radnim uvjetima.
Osjetljivost- promjena odziva mjerila podijeljena s odgovarajuom
promjenom poticaja.
Prag osjetljivosti- najvea promjena ( spora i jednolina) poticaja koja ne
izaziva zamjetnu promjenu odziva.
Razluivanje- najmanja razlika izmeu pokazivanja pokaznog ureaja
koja se moe jasno zamijetiti.
24
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Podruje neosjetljivosti- najvei raspon u kojem se poticaj moe

promijeniti u oba smjera, a da ne izazove promjenu odziva mjerila.
Stabilnost- sposobnost mjerila da odrava svoje mjeriteljske znaajke
stalnim u vremenu.
Slabljenje mjeriteljskih znaajki (drift)- spora promjena mjeriteljskih
znaajki mjerila.
Tonost mjerila- sposobnost mjerila da daje odzive bliske istinitoj
(referentnoj) vrijednosti.
Razred tonosti- razred mjerila koja zadovoljavaju zahtjeve kojima je
svrha odravanje pogreaka u navedenim granicama.
Pogreka (pokazivanja) mjerila- pokazivanje mjerila manje istinita
(referencijska) vrijednost odgovarajue ulazne veliine.
Granina pogreka- krajnje vrijednosti pogreke doputene
specifikacijama, propisima itd. za odreeno mjerilo.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ISKAZIVANJE MJERNOG
REZULTATA
MJERNI REZULTAT: vrijednost dobivena mjerenjem

Iskazivanjem mjernog rezultata treba jasno naznaiti odnosi li se na:
neispravljeni rezultat,
ispravljeni rezultat,
prosjek vie vrijednosti.
Potpuna mjeriteljska informacija ( iskazivanje rezultata mjerenja) ukljuuje i
podatke o mjernoj nesigurnosti
25
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Neispravljeni rezultat- mjerni rezultata prije ispravljanja sustavne pogreke.

Ispravljeni rezultat- mjerni rezultata nakon ispravljanja sustavne pogreke.
Mjerna pogreka- mjerni rezultat manje istinita vrijednost mjerene veliine.
p = xi - x
xi izmjerena vrijednost ; x istinita vrijednost
Odstupanje- vrijednost manje njezina referencijska vrijednost.

Mjerna nesigurnost- parametar, pridruen rezultatu mjerenja, koji opisuje
rasipanje vrijednosti koje bi se opravdano moglo pripisati mjerenoj veliini.
l = 125,324 mm
U = 5 m uz
k=2 i P=95%
Korekcija (ispravak)- vrijednost manje njezina referencijska vrijednost

(korekcija je jednaka negativnoj vrijednosti procijenjene sustavne pogreke).
Korekcioni faktor- brojani faktor kojim se mnoi mjerni rezultat da bi se
nadoknadila sustavna pogreka.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ISTINITA
VRIJEDNOST
POGREKA
NEISPRAVLJENI
REZULTAT
MJERENJA
x
KOREKCIJA
NESIGURNOST
ISPRAVLJENI
REZULTAT
26
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ANALIZA MJERNOG
SUSTAVA U PROIZVODNIM
UVJETIMA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PROCJENA MJERNOG SUSTAVA
Ima li mjerni sustav zadovoljavajue razluivanje?
TRI
Je li mjerni sustav stabilan?
OSNOVNA
PITANJA
Je li mjerni sustav sposoban za kontrolu procesa

(proizvoda)?
27
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
POTREBE ZA ANALIZOM
MJERNOG SUSTAVA
pri preuzimanju nove mjerne opreme,
pri usporedbi mjernih karakteristika razliitih mjernih sredstava,
pri utvrivanju sustavnih pogreaka,
pri usporedbi mjernih karakteristika prije i poslije popravka mjerne
opreme,
pri odreivanju sastavnica za izraunavanje varijacija procesa
mjerenja i ocjenjivanja prihvatljivost za kontrolu proizvodnog procesa.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
KLASIFIKACIJA POGREAKA
MJERNOG SUSTAVA
NETONOST
LINEARNA POGREKA
NESTABILNOST
PONOVLJIVOST
OBNOVLJIVOST
28
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
NETONOST
Netonost je razlika izmeu dobivenog rezultata mjerenja i
referentne vrijednosti.
NETONOST
REZULTAT
MJERENJA
REFERENTNA
VRIJEDNOST
Referentna vrijednost je vrijednost koja slui kao dogovorena

referenca za mjernu vrijednost, a moe biti utvrena na osnovi
srednje vrijednosti rezultata vie mjerenja provedenih mjernom
opremom vie razine tonosti.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
LINEARNA POGREKA
Linearna pogreka je stalan (linearni) rast ili pad vrijednosti pogreke rezultata
mjerenja (netonosti) unutar odreenog dijela mjernog podruja instrumenta.
REFERENTNA
VRIJEDNOST
MANJA
NETO.
IZMJERENA
VRIJEDNOST
REFERENTNA
VRIJEDNOST
IZMJERENA
VRIJEDNOST
VEA
NETONOST
.
MJERNO PODRUJE
29
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
LINEARNA POGREKA
PR. REGRESIJE
IZMJERENA
VRIJEDNOST
REFERENTNA VRIJ.
PRAVAC REGRESIJE
a=
y= ax + b
n xy x y
n x ( x )
2
b=
Primjer:(y= 1,022x 0,0001)mm

RELATIVNA LINEARNA POGREKA
y ax
0,022mm/mm
22m/mm
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
NESTABILNOST
Nestabilnost je totalna varijacija mjerenja jedne karakteristike tijekom
dueg vremenskog razdoblja.
VRIJEME 1
VRIJEME 2
NESTABILNOST
30
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PONOVLJIVOST
Ponovljivost je usko slaganje izmeu rezultata uzastopnih mjerenja iste
mjerene veliine izvedenih u istim mjernim uvjetima koji ukljuuju:
- isti mjerni postupak,
- istog mjeritelja
- isto mjerilo upotrebljavano u istim uvjetima
- isto mjerno mjesto
- ponavljanje u kratkom vremenu
Ponovljivost se moe izraziti koliinski s pomou znaajki rasipanja rezultata.
VJEROJATNOST, P
PONOVLJIVOST
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
OBNOVLJIVOST
Obnovljivost je rasipanje rezultata mjerenja dobiveno od strane veeg
broja mjeritelja pri viestrukom mjerenju iste karakteristike na istim
dijelovima uz koritenje istog ili razliitog mjernog instrumenta.
MJERITELJ A
MJERITELJ B
MJERITELJ C
OBNOVLJIVOST
Obnovljivost u najveoj mjeri odreuje utjecaj mjeritelja u varijaciji

mjernog sustava.
31
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
SPOSOBNOST MJERNOG
SUSTAVA
Sposobnost mjernog sustava predstavlja udio varijabilnosti mjernog
sustava (R&R) iskazanog postotkom podruja doputenog odstupanja (T).
L
R&R
SPOSOBNOST MJERNOG SUSTAVA =
R&R
100 %
T
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PROCJENA SPOSOBNOSTI MJERNOG SUSTAVA

METODA ARITMETIKIH SREDINA I RASPONA
VARIJACIJA OPREME
( ponovljivo st )
EV = 5,15
R
;R =
d2
R
g
VARIJACIJA MJERITELJA
(obnovljivo st )
2
R
R 1
AV = 5,15 0 5,15
d
d
2
2 nr
(X R )
VARIJACIJA DIJELOVA
Rp
PV = 5,15
d2
R0 = X max X min
PONOVLJIVO ST I OBNOVLJIVO ST
UKUPNA VARIJACIJA
R & R = EV + AV
TV =
(R & R )2 + PV 2
32
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PROCJENA SPOSOBNOSTI MJERNOG SUSTAVA

Ukoliko je udio R&R u tolerancijskom polju T ili ukupnoj varijaciji TV:
< 10 %
10 % - 30%
>30 %
mjerni sustav je zadovoljavajui
mjerni sustav se moe smatrati zadovoljavajuim

(ovisno o znaajnosti primjene)
potrebna su poboljanja u mjernom sustavu
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERNA NESIGURNOST
33
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
TO JE MJERNA NESIGURNOST?
MJERNA NESIGURNOST definirana je kao parametar pridruen
rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se
razumno mogle pripisati mjerenoj veliini uz odreenu
vjerojatnost.
Rezultat mjerenja:
Proirena mjerna nesigurnost:
d =25 m
U = 2 m, k=2, P= 95%
25
X
23
27
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU

NESIGURNOST?
Mjerenja nisu savrena kako zbog djelovanja sluajnih

utjecaja (trenutna promjena temperature, tlaka i vlage ili
neiskustvo mjeritelja, nesavrenost ureaja i osjetila) tako i
zbog ogranienih mogunosti korekcije sustavnih djelovanja
(promjena
karakteristike
instrumenta
izmeu
dva
umjeravanja, utjecaj mjeritelja pri oitavanju analogne skale,
nesigurnost vrijednosti referentnog etalona itd.). Mjerna
nesigurnost je upravo posljedica djelovanja sluajnih
utjecaja i ogranienih mogunosti korekcije sustavnih
djelovanja.
34
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

NESIGURNOST?
Radi nedvosmislenog iskazivanja i usporedbe mjernih rezultata

dobivenih u razliitim umjernim i ispitnim laboratorijima.
LABORATORIJ 1:
d = 50 m; U = 3, k = 2, P = 95%
47
50
53
49
LABORATORIJ 2:
52
55
d = 52 m; U = 3, k = 2, P = 95%
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

NESIGURNOST?
Radi usporedbe mjernih rezultata

proizvoaa ili zadanom tolerancijom.
sa
specifikacijama
LABORATORIJ:
d = 39 m; U = 4 m k = 2, P = 95%
Tolerancija:
Donja granica Dg = 20 m
Gornja granica Gg = 50 m
Dg =
20
Gg = 50
T
d = 39
35
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

NESIGURNOST?
Pravilo sukladnosti:
Dg
Gg
T
Zona
nesukladnosti
Zona
nesukladnosti
Zona sukladnosti
Nedefinirana zona
Nedefinirana zona
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
KAKO PROCIJENITI MJERNU NESIGURNOST

REZULTATA MJERENJA?
Procjena mjerne nesigurnosti
GUM metodom
MCS metodom
Procjenom ponovljivosti i
obnovljivosti rezultata
mjerenja sukladno normi
TS 21748 : 2004
36
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
GUM METODA
Osnovni
koraci:
1.Mjerni model
U veini sluajeva mjerena veliina Y ne mjeri se izravno nego se odreuje iz N drugih
veliina x1, x2, xN na temelju funkcijskog odnosa koji predstavlja osnovni matematiki
model za potpuno odreenje mjerene veliine.
f1(x1,x2,.xN)
f2(x1,x2,.xN)
X1
f
X2
fN(x1,x2,.xN)
Y1
Y2
YM
XN
Slika 1. Skalarni odnos izmeu ulaznih veliina i mjerene

veliine
Slika 2. Vektorski odnos izmeu ulaznih veliina i mjerene

veliine
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
2. Odreivanje standardnih nesigurnosti u(xi) procjena ulaznih veliina x1, x2,xN
Iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenu

normalne i studentove razdiobe
xi u(xi )
Sastavnica nesigurnosti A
vrste
Iz apriornih razdioba vjerojatnosti
xi u(xi )
Sastavnica nesigurnosti B
vrste
37
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Standardna nesigurnost A vrste

Zasniva se na bilo kojoj prihvatljivoj statistikoj metodi
Primjeri:
raunanje standardnog odstupanja srednje
vrijednosti mjernog niza
primjena metode najmanjih kvadrata odstupanja
ANOVA (analiza varijance)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Procjena standardne nesigurnosti A vrste iz niza ponovljenih

mjerenja:
u( xi ) = s( xi )
s( xi ) =
s( xi )
n
38
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Standardna nesigurnost B vrste

Procjena se temelji na znanstvenoj prosudbi svih
raspoloivih podataka o Xi :
iskustvo ili poznavanje ponaanja i svojstava
instrumenata
prethodni mjerni podaci
proizvoaevi tehniki podaci,
podaci s umjernica i ovjernica,
podaci iz prirunika
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Standardna nesigurnost B vrste

Procjena se zasniva na apriornim
razdiobama vjerojatnosti:
normalna ili Gaussova
pravokutna ili jednolika
trokutasta i dr.
39
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Razdiobe vjerojatnosti
Normalna razdioba
1
f ( x) =
e
2
( x )2
2 2
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Pravokutna razdioba
a-
Standardna nesigurnost
a+
u( xi )
u( xi ) =
a
3
40
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Trokutasta razdioba
a-
Standardna nesigurnost
a+
u( xi )
u( xi ) =
a
6
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
3. Odreivanje sastavljene standardne nesigurnosti

Sastavljena standardna nesigurnost uc (y) ,odreuje se
odgovarajuim sastavljanjem standardnih nesigurnosti procjena
ulaznih veliina.
N
ci u ( xi )
Nekorelirane ulazne veliine uc ( y) = i
=1
Korelirane ulazne veliine
uc ( y) = (
i =1
gdje
su:
ci =
f
x i
N 1 N f f
f 2 2
) u ( xi ) + 2
u( xi , x j )
i =1 j =i +1 xi x j
xi
koeficijenti
osjetljivosti
41
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
4. Odreivanje proirene nesigurnosti

Proirena nesigurnost je veliina koja odreuje interval oko mjernog rezultata
za koji se moe oekivati da obuhvaa veliki dio razdiobe vrijednosti koje bi se
razumno mogle pripisati mjerenoj veliini.
Proirena nesigurnost dobiva se mnoenjem sloene standardne nesigurnosti
uC(y) s faktorom pokrivanja k , a oznauje se s U.
U = k uc (y)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Proraun mjerne nesigurnosti GUM metodom

Matematiki model mjerene veliine
Y = f(X1, X2, ..., XN)
Procjene ulaznih veliina

Iz niza ponovljenih mjerenja uz
mjerne
primjenuProraun
normalne razdiobe
Iz apriornih razdioba vjerojatnosti
nesigurnosti GUM metodom

xi , u( xi )
xi , u( xi )
Sastavnica nesigurnosti B vrste
Sastavnica nesigurnosti A vrste
Broj stupnjeva slobode
u c2 ( y )
Stvaran broj stupnjeva slobode eff
Odreivanje koeficijenata osjetljivosti
c i = f ( x i )
Faktor pokrivanja k za odreenu

vjerojatnost P
Poveana mjerna nesigurnost
U = k u( y )
,P =
42
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MCS METODA
MCS metoda u postupku procjenjivanja mjerne nesigurnosti rezultata mjerenja
temelji se na generiranju sluajnih brojeva iz funkcija gustoe vjerojatnosti za
svaku ulaznu veliinu xi i stvaranju odgovarajue vrijednosti izlazne veliine y,
kombinirajui razliite razdiobe kojima su definirane ulazne veliine.
Generiranje sluajnih brojeva
iz funkcija gustoe
vjerojatnosti
ulaznih veliina x1,x2,xN
g(x1)
Matematiki
model mjerene
veliine
g(y)
Funkcija gustoe
vjerojatnosti koja
opisuje mjerenu
veliinu
g(x2)
g(x3)
Mjerna nesigurnost
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MCS METODA ( Metoda Monte Carlo)
Primjena MCS metode omoguava vrednovanje i usporedbu rezultata

dobivenih GUM metodom.
Kod primjene MCS metode takoer je potrebno napisati matematiki model
mjerene veliine, odnosno izraziti funkcijski odnos izmeu mjerene veliine i
ulaznih veliina.
Kod primjene MCS metode takoer je potrebno iroko znanje o naravi mjerene
veliine, te dobro poznavanje podruja statistike i vjerojatnosti.
43
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Proraun mjerne nesigurnosti MCS metodom

Matematiki model mjerene veliine
Broj simulacija
M
Y = f ( X 1 , X 2 ,... X N )
Definiranje funkcija gustoe vjerojatnosti

ulaznih veliina X 1 , X 2 ... X N
g( X1 )
g( X 2 )
g( X N )
Generiranje M uzoraka ( x1, x2 ....xM ) za svaku

ulaznu veliinu
X 1 , X 2 ,... X N
iz g( X 1 ), g( X 2 ),...g( X N )
Generiranje M vrijednosti matematikog

modela mjerene veliine Y
Funkcija gustoe vjerojatnosti g ( Y )
izlazne veliine Y
P
Interval za vjerojatnost P
( y
((
,
1 P
) M ,
2
y 1+ P
(
) M )
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PROCJENA MJERNE NESIGURNOSTI NA OSNOVU

PONOVLJIVOSTI I OBNOVLJIVOSTI REZULTATA
MJERENJA SUKLADNO NORMI TS 21748 : 2004
Kao osnova za procjenu mjerne nesigurnosti koriste se mjere rasipanja:
Ponovljivost i obnovljivost rezultata mjerenja.
Te mjere su procijenjena standardna odstupanja dobivena iz analize
eksperimentalnih podataka.
U koliko je eksperiment postavljen tako da se variraju svi glavni utjecaji na
mjernu nesigurnost tada e procjena mjerne nesigurnosti biti pouzdana i nee
biti potrebno koristiti GUM metodu.
44
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
"Premda ove upute daju okvir za procjenu nesigurnosti, one ne

mogu nadomjestiti kritiko miljenje, intelektualno potenje i
profesionalnu uvjebanost. Proraun nesigurnosti nije ni rutinski
ni isto matematiki zadatak, on ovisi o iscrpnom poznavanju
naravi mjerene veliine i mjerenja. Kvaliteta i upotrebljivost
iskazane nesigurnosti mjernog rezultata prema tome konano
ovise o razumijevanju, kritikoj analizi i potenju onih koji
doprinose odreivanju njezine vrijednosti. [3.4.8 GUM]
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERNO JEDINSTVO
Mjerno jedinstvo: je takvo mjeriteljsko stanje u kojem su mjerni rezultati
izraeni u zakonitim jedinicama koji se mogu, s utvrenim mjernim
nesigurnostima dovesti u vezu sa referencijskim etalonima.
Sastavnice mjernog jedinstva:
- Meunarodni sustav jedinica SI
- Etaloni
- Umjeravanje
- Sljedivost
- Mjeriteljska infrastruktura
45
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERNE JEDINICE
BIPM
Definicija jedinice
Nacionalni laboratoriji (u veini zemalja
Meunarodni etaloni
su nacionalni mjeriteljski instituti)
Nacionalni
(primarni) etaloni
Referentni etaloni
Akreditirani laboratoriji
Poduzea
Industrijski etaloni
Krajnji korisnici
Mjerna sredstva
Nesigurnost je vea u lancu sljedivosti prema dolje!
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj ureene su Zakonom o mjernim

jedinicama (Narodne novine br. 58 od 18 lipnja 1993.) te hrvatskim normama
(HRN ISO 1000 i HRN ISO 31).
Zakonite mjerne jedinice razvrstavaju se u slijedee 4 skupine:
1. Jedinice Meunarodnog sustava, tzv. jedinice SI:
osnovne
izvedene s posebnim nazivima i znakovima
izvedene bez posebnih naziva i znakova
2. Iznimno doputene jedinice izvan SI

3. Decimalne jedinice (tvore se pomou decimalnih predmetaka)
4. Sloene izvedene jedinice.
46
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
OSNOVNE JEDINICE SI
Naziv
Znak
Veliina
metar
duljina
kilogram
1)
kg
masa
sekunda
vrijeme
Amper
(Andre-Marie
Ampere)
elektrina struja
Kelvin
(Lord Kelvin)
termodinamika
temperatura
mol
mol
mnoina
(koliina) tvari
kandela
cd
svjetlosna jakost
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
IZVEDENE JEDINICE SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA

Naziv
Znak
Veza s
drugim
jedinicama
SI
bekerel
Bq
s1
aktivnost radioaktivnog
izvora
Celzijeva temperatura
dul
Nm
rad, energija, toplina
farad
C/V
elektrini kapacitet
grej
Gy
J/kg
apsorbirana doza
ionizirajueg zraenja
henri
Wb/A
induktivnost
Celzijev
stupanj 1)
Veliina
herc
Hz
frekvencija
kulon
As
elektricitet
1) Najnovije preporuke predviaju da se i od Celzijeva stupnja tvore decimalne jedinice, to prije nije bilo doputeno.
47
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
luks
lx
lm/m2
osvjetljenje
lumen
lm
cd sr
svjetlosni tijek
njutn
kg m/s2
sila
V/A
elektrini otpor
Pa
N/m2
tlak
rad
kut
om
paskal
2)
radijan
simens
A/V
elektrina vodljivost
sivert
Sv
J/kg
ekvivalentna doza
2)
steradijan
st
ugao (prostorni kut)
tesla
N/(A m)
magnetna indukcija
vat
J/s
snaga
veber
Wb
T m2
magnetni tijek
volt
W/A
elektrini potencijal, napon,

elektromotorna sila
2) Jedinice radijan i steradijan bile su svojedobno razvrstane u posebnu skupinu tzv. dopunskih jedinica SI. Dvadeseta opa
konferencija za utege i mjere (CIPM) 1995. god. svojom je Rezolucijom br. 8 ukinula tu skupinu, a jedinice radijan i steradijan
proglasila izvedenim jedinicama SI, bez dimenzije.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
IZVEDENE JEDINICE SI BEZ POSEBNIH NAZIVA I ZNAKOVA

Naziv
Znakovi
Veliina
etvorni metar
m2
plotina
kubni metar
m3
obujam
reciproni metar
1/m, m-1
valni broj
metar u sekundi
m/s
brzina
metar u sekundi na kvadrat
m/s2
ubrzanje
obujamni protok
kubni metar u sekundi
m3/s
kilogram po kubnom metru
kg/m3
gustoa
dul po etvornom metru
J/m2
energijska gustoa
dul po kilogramu
J/kg
energijski tijek
dul po kilogramkelvinu
J/(kg K)
specifini toplinski kapacitet
kandela po etvornom metru
cd/m2
svjetljivost
mol po kubnom metru
mol/m3
mnoinska koncentracija
grej u sekundi
Gy/s
brzina apsorbirane doze
(broj) jedan1)
1
lomni indeks
1) Znak broja jedan (1) obino se isputa pri iskazivanju brojane vrijednosti.
48
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
DOPUTENE JEDINICE IZVAN SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA

Naziv
Znak
morska milja
astronomska
jedinica
ar
hektar
litra
stupanj
minuta
sekunda
gon
atomska
jedinica mase
karat
gram
Veza s jedinicama
Uporaba samo
Veliina
SI
za
pomorski, rijeni i
1852 m
duljina
zrani promet
~1,495 978 71011 m
a
ha
l, L
1
1
1
1g
100 m2
10 000 m2
103 m3 = dm3
~1,66057 1027 kg
obujam
kut
astronomiju
plotina plotinu zemljita
2 10 kg
103 kg
fiziku i kemiju
masa
masu dragulja
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PRAVILA ZA ISPRAVNU UPORABU PREDMETAKA
Predmetci su potencije broja 10 (a ne npr. potencije broja 2)

Primjer: jedan kilobit predstavlja 1000 bita, a ne 1024 bita.
Predmetci se moraju pisati bez razmaka ispred znaka jedinice.

Primjer: centimetar se pie cm ,a ne c m.
Ne smiju se upotrebljavati sastavljeni predmetci.

Primjer: Mora se pisati 1 mg a ne 1 kg.
Znakovi jedinica se ne piu velikim slovima osim ako naziv jedinice potjee od
osobnog imena.
Primjer: Jedinica Kelvin se pie kao znak K.
Jedinice koje su sastavljene mnoenjem vie jedinica moraju se pisati s tokom

kao znakom mnoenja ili s razmakom.
Primjer: Umjesto npr. nmK treba pisati nm K ili nmK.
Sastavljene jedinice smiju ukljuivati samo jednu kosu crtu. Za sloene

kombinacije doputa se uporaba zagrada ili negativnih eksponenata.
Primjer: m/s2 , ne m/s/s.
49
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Jedinice koje su sastavljene dijeljenjem jedne jedinice drugom moraju se pisati

s kosom crtom ili s negativnim eksponentom.
Znakovi se moraju odvajati od brojane vrijednosti.
Primjer: m/s ili ms-1

Primjer: 5 kg a ne 5kg
Za odvajanje cijelog od decimalnog dijela brojane vrijednosti treba koristiti

decimalni zarez a ne toku.
Primjer: 384,523 a ne 384.523
Izmeu skupina od tri znamenke treba biti razmak i na lijevoj i na desnoj strani
od decimalnog zareza. etveroznamenkasti brojevi mogu se pisati bez
razmaka.
Primjer: 15 739,012 53.
Za odvajanje tisuica ne smiju se upotrebljavati toke.

Primjer: 2 321 458,242 12 a ne 2.321.458,24212
Mora biti jasno kojemu znaku pripada brojana vrijednost i koja se

matematika operacija primjenjuje na vrijednost veliine.
Primjer: 35 cm 48 cm, a ne 35 48 cm.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ETALON
Etalon je materijalizirana mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav
namijenjen za odreivanje, ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje jedinice
jedne ili vie vrijednosti kakve veliine da bi mogli posluiti kao referencija.
Set paralelnih
graninih mjerki
50
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ETALONI
Meunarodni etalon: etalon priznat meunarodnim dogovorom da bi sluio kao
meunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene
veliine.
Dravni etalon: etalon priznat odlukom drave da bi sluio u toj dravi kao osnova
za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine.
Primarni etalon: etalon koji je izabran ili za koji je ope potvreno da ima najveu
mjeriteljsku kvalitetu, a ija se vrijednost potvruje bez upuivanja na druge etalone
iste veliine.
Sekundarni etalon: etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom s
primarnim etalonom iste veliine.
Referencijski etalon: etalon koji openito ima najveu mjeriteljsku kvalitetu na
danom mjestu ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se tu provode.
Radni etalon: etalon koji se redovito upotrebljava za umjeravanje ili provjeru
tvarnih mjera, mjerila i referencijskih tvari.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Posredniki etalon: etalon koji se upotrebljava kao posrednik za usporedbu

etalona.
Prijenosni etalon: etalon, katkad posebne konstrukcije, namijenjen za prijenos na
razliita mjesta.
51
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UMJERAVANJE
Skup postupaka kojima se u odreenim uvjetima uspostavlja odnos izmeu
vrijednosti veliina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti
koje pokazuje neka materijalizirana mjera ili neka referencijska tvar i
odgovarajuih vrijednosti ostvarenih etalonima.
SLJEDIVOST
Svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti kojeg etalona po kojemu se on
moe dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obino
dravnim ili meunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje imaju
utvrene mjerne nesigurnosti.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
SHEMA UMJERAVANJA
NAC.
MJER.
INSTITUT
Dravni etalon
OVLATENI UMJERNI
LABORATORIJI
Referentni etaloni
UMJERNI CENTAR
Referentni etaloni
MJERNI LABORATORIJ
Radni ili tvor. etaloni
MJERNA OPREMA
PROIZVODI
MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA
U ZEMLJI
ISO 17025
PODRUJE RADNE ORGANIZACIJE

ISO 9000 , ISO 10012
52
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODGOVORAN
CILJEVI
TEMELJ ZA UMJERAVANJE
ILI MJERENJE
NACIONALNI
MJERITELJSKI
INSTITUT
Odravanje i
prenoenje
vrijednosti s
dravnih
etalona
OVLATENI
MJERITELJSKI
LABORATORIJ
uvanje
mjeriteljske
infrastrukture
u zemlji
UMJERNI CENT.
TVORNIKI
LABORATORIJ
Nadzor ispitne
opreme u
tvornici
Certifikat umjeravanja od
Nacionalnog mjeriteljskog
instituta ili drugog ovlatenog
laboratorija
ODIJELI U
TVORNICI
Mjerenje i
ispitivanje
dijelova
Tvornika potvrda o umjeravanju,

znak umjeravanja ili slino
Zakonska dunost prezentiranja

SI jedinica i osiguranja
meunarodne sukladnosti
Certifikat umjeravanja od
Nacionalnog mjeriteljskog
instituta ili drugog ovlatenog
laboratorija
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODGOVORAN
DOKUMENTACIJA O
UMJERAVANJU ILI MJERENJU
NACIONALNI
MJERITELJSKI
INSTITUT
Certifikat umjeravanja za
referencijski etalon
OVLATENI
UMJERNI
LABORATORIJ
Certifikat umjeravanja za radni

etalon ili tvorniki etalon.
UMJERNI CENT.
TVORNIKI
LABORATORIJ
Tvorniki certifikat o umjeravanju,

znak umjeravanja ili slino
ODIJELI U
TVORNICI
Znak ispitivanja ili slino
53
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MEUNARODNA SLJEDIVOST
BIPM
MEUNARODNI
ETALON
DRAVNI ETALON
MEUNARODNI
URED ZA UTEGE I
MJERE
NACIONALNI
MJERITELJSKI
INSTITUT
(NMi, PTB,...HMI?)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ZADACI MEUNARODNOG UREDA ZA UTEGE I MJERE
Uspostavljanje osnovnih etalona i skala za mjerenje osnovnih fizikalnih

veliina i odravanje prototipova meunarodnih etalona.
Ostvarivanje usporedbe nacionalnih i internacionalnih etalona.
Osiguravanje koordinacije odgovarajuih tehnika mjerenja.
Ostvarivanje i koordinacija odredbi koje se odnose na osnovne fizikalne
konstante.
54
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ZADACI NACIONALNIH MJERITELJSKIH INSTITUTA

Ostvarenje, razvoj i odravanje dravnih etalona;
Odravanje sljedivosti dravnih prema meunarodnim etalonima;
Odravanje sljedivosti referencijskih etalona;
Uspostavljanje meusobnog priznavanja nacionalnih etalona
sudjelovanje u meuregionalnim i regionalnim mjeriteljskim kljunim
usporedbama.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MEULABORATORIJSKE USPOREDBE
Izvoenje umjeravanja na prenosivom ureaju ( referencijski etaloni, mjerila
instrumenti ili referencijske tvari) u vie laboratorija radi usporedbe rezultata
mjerenja.
CILJ
Provjeriti osposobljenost laboratorija, ukljuujui , kad god je to mogue, provjeru
iskazane mjerne nesigurnosti
VRSTE LABORATORISKIH USPREDBI
Kruna: kruenje ureaja meu sudionicima; poetak i kraj u referncijskom
laboratoriju.
Zvjezdasta: ureaj se vraa u referencijski laboratorij svaki put nakon to je
sudionik zavrio mjerenja, ili svaki sudionik dobiva uzorak partije ( are)
prethodno izmjeren u referencijskom laboratoriju.
55
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
NIVOI MEULABORATORIJSKIH USPOREDBI
SVIJET
(EC/BIPM)
EVROPA
(Euromet/Eurachem/EA)
NACIONALNI
(nacionalno akreditacijsko tijelo)
INDUSTRIJA
(na zahtjev i po izboru)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PRIPREMA I PROVEDBA
1. Prijedlog za meulaboratorijsku
usporedbu
2. Izbor etalona i smjernice za upute
3. Izbor uesnika i referencijskog
laboratorija
4. Plan kruenja i konane upute
5. Provedba mjerenja
6. Izvjetaj o rezultatima (povjerljivo )
56
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
IZVJETAJ O REZULTATIMA
1. Izvjetaji laboratorija
2. Popravne radnje (Kriterij En )
3. Nacrt izvjetaja
4. Konani izvjetaj
En =
X lab X ref
(U
2
lab
+U
2
ref
En - faktor slaganja
Xlab rezultat mjerenja laboratorija uesnice
Xref - rezultat mjerenja referencijskog laboratorija
Ulab mjerna nesigurnost laboratorija uesnice
Uref - mjerna nesigurnost referencijskog laboratorija
Mjerenja usporediva ako je En < 1
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERITELJSKE SPOSOBNOSTI LABORATORIJA ZA PRECIZNA

MJERENJA DUINA FSB-a
Duljina:
L=0,5-100 mm
U=(0,05+1,1L) m, L u m, k=2, P=95%
L=100-500 mm
U=(0,2+0,9L) m, L u m, k=2, P=95%
Hrapavost:
Ra=(0,008-30) m
Ry, Rz=(0,025-100) m
U=5%, k=2, P=95%

U=8%, k=2, P=95%
Kut:
=0-90
U=0,5, k=2, P=95%
57
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
SHEMA UMJERAVANJA JEDINICE DULJINE (HRVATSKA)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
DRAVNI ETALON JEDINICE DULJINE
Laboratorij LFSB nositelj dravnog etalona duljine
58
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
USPOREDBENO MJERENJE ETALONA DULJINE

Komparator Mahr 8 (SIT akreditacija)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Temeljno naelo u radu Laboratorija:
SAZNAT EMO KAKO MJERIMO

AKO IZAEMO IZ LABORATORIJA.
59
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Laboratoriji s kojima LFSB ima stalnu, vrlo uspjenu

suradnju (godinja usporedbena mjerenja, razmjena
strunjaka, razmjena iskustva i dr.)
LTM
Mitutoyo NED
STO Ravne
Mitutoyo ITA
LFSB
MG
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
REZULTATI USPOREDBENIH MJERENJA PARALELNE GRANINE MJERKE 150 mm

CERMET
MG
LFSB
LTM
STO-Ravne
L, m
0,50
0,43
0,30
0,32
0,40
U, m
0,60
0,22
0,50
0,23
0,90
Rezultati mjerenja
Graphical presentation of the measurement results for 150 mm gauge block
Deviation from nom. length, m
1,4
1,2
1
0,8
Grafiki prikaz rezultata

mjerenja
0,6
0,4
0,2
0
-0,2
-0,4
-0,6
CERMET
MG
LFSB
LTM
STO-Ravne
Laboratories
CERMET
CERMET
MG
LFSB
LTM
STO-Ravne
0,11
0,26
0,28
0,09
0,24
0,35
0,03
0,04
0,10
MG
0,11
LFSB
0,26
0,24
LTM
0,28
0,35
0,04
STO-Ravne
0,09
0,03
0,10
Faktor slaganja
0,09
0,09
60
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERENJE KUTOVA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Mjerenje kutova
1 rad je kut u ravnini izmeu dva polumjera koji na krugu
zahvaaju luk jednak duini polumjera
1 rad : s = r
s
r
r
r
Osigurani uvjeti koherencije u SI-sustavu
61
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
STUPANJ
MINUTA
SEKUNDA
Seksagezimalni sustav - nekompatibilan sa SI-sustavom

Kutni stupanj relativno jednostavno ostvariv u prirodi
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Podjela punog kruga na 4, odnosno u drugi broj po volji

jednakih dijelova
Realizacija pravog kuta razinom tekuine i viskom
62
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Mjerenje podjele kruga
Mjerenje diedra (kuta izmeu 2 ravnine)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ETALONI ZA KUTOVE
Kutne granine mjerke kut izmeu dvije ravnine

Kombinacija kutnih graninih mjerki
15
15 + 5 = 20
5
-
15
20
10
15 + 5 = 20
63
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Garnitura kutnih graninih mjerki korak 1

- 16 mjerki
1
1
1
3
3
3
5
5
5
15
20
20
30
30
30
45
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Garnitura kutnih graninih mjerki
64
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Primjena kutnih graninih mjerki pri provjeri paralelnosti

povrina
Mjerni poloaj 1
0,2m
Mjerni poloaj 2
Mjerna povrina
Kutna granina
mjerka
Sinus lineal
Radna povrina
E
Podeeni kut
Planparalelna granina
mjerka
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Pogreka kuta uslijed nepodudaranja mjernih ravnina

kod kombinacije kutnih graninih mjerki
+
e
a
Pogreka : = (2/4)sin2
Primjer : = 3 = 0,05236 rad
sin2 = 1
;
;
=45
= 2,5
65
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ETALONI ZA KUTOVE
Mjerni valjak etalon pravog kuta
Tehnike karakteristike :
Visina - 150 do 700 mm
Promjer
- 75 do 200 mm
Masa - 5,5 do 75 kg
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ETALONI PRAVOG KUTA
RADIONIKI KUTNIK
GRANITNI KUTNIK
KUTNIK KVADRATNOG
OBLIKA
66
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Provjera radionikog kutnika 90 primjenom mjerne ploe,

granitnog kutnika i planparalelnih graninih mjerki
l=l1-l2
l2
90,0
l1
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ETALON ZA KUTOVE
Kutni poligon etalon podijele kruga
Tehnike karakteristike :
Materijal
- elik, staklo
Broj stranica
- 3 do 72 (120-5)
est stranini kutni poligon
67
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
DVANAEST STRANINI KUTNI
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PRINCIP AUTOKOLIMACIJE
I izvor svjetla
S skala
O objektiv
Z zrcalo
y = f tg 2
tg 2 2
y = 2 f
68
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
AUTOKOLIMATOR
IZVOR
SVIJETLA
KONDENZOR
SKALA
OBJEKTIV
NITNI
KRI
DJELITELJ SNOPA
OKULAR
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ISPITIVANJE DIOBENOG STOLA POLIGONOM I

AUTOKOLIMATOROM
69
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UMJERAVANJE DVANAESTSTRANINIOG KUTNOG

POLIGONA S DVA ATOKOLIMATORA U LFSB
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Metoda meusobne usporedbe

+++=360
Izmjereno : x = -3
x = -1
x = -6
x = -10
x + 3 + x +1 + x + 6 + x +10 =360
4x + 20 = 360 x = 85
=85 + 1 = 86
= 85 + 3 =88
= 85 + 6 =91
=85 + 10 =95
70
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Trigonometrijske metode mjerenja kutova

Mjerenje kuta konusa :
H
kut konusa
s = 1 / k - suenje
s/2
- nagib
s=
Dd 1
=
l
k
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
1
s Dd
=
= tg =
2
2l
2 k
tg =
k=
l (D d )
k
s
=
=
1
1
1
2
l 2 (D d )
k2
1 s2
4
4
4
1
2tg
1
2tg
( 1 + tg + 1)
2
Primjer : zadano k = 20
s=
1 1
=
k 20
= 1 25'56
o
tg
s 1
=
2 40
= 2o51'52
71
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Mjerenje kutova - sinus lineal

L
sin =
H
=x
L
= arcsin x
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Sinus lineal
Sinus blok
Sinus stol
72
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODSTUPANJA OD OBLIKA I
POLAJA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
OSNOVNI SIMBOLI SUSTAVA TOLERANCIJE OBLIKA I

POLOAJA
TOLERANCIJE
OBLIKA
Karakteristika koja se tolerira
TOLERANCIJE
POLOAJA
Simbol
SLOENE
TOLERANCIJE
Simbol
1.1 pravocrtnost
2.1 paralelnost
3.1 netonost okretanja
1.2 ravnoa
2.2 okomitost
3.2 radijalna netonost okretanja
1.3 krunost
2.3 kut nagiba
3.3 aksijalna netonost okretanja
1.4 cilindrinost
2.4 lokacija
1.5 oblik linije
2.5 koncentrinost
1.6 oblik povrine
2.6 simetrinost
Simbol
73
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODSTUPANJE OD PRAVOCRTNOSTI
Definicija pravocrtnosti
Pravocrtnost je stanje kod kojeg je element povrine prava linija.
Dozvoljeno odstupanje od pravocrtnosti (u ravnini) odreeno je
povrinom izmeu dva paralelna pravca, koji su udaljeni za
vrijednost naznaenog odstupanja Tp
Tp
0,15
Oznaavanje odstupanja od pravocrtnosti na crteu
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
0,1
Dozvoljeno odstupanje od
pravocrtnosti odnosi se na
linijske elemente na povrini
74
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
4
2
0
-2
-4
Pozicija uzdu izvodnice
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODREIVANJE VRIJEDNOSTI ODSTUPANJA OD PRAVOCRTNOSTI

y
T3(x3,y3)
T1(x1,y1)
T2(x2,y2)
Tp(xp,yp)
Matematska referenca
pravac najmanjih kvadrata
Tk(xk,yk)
p
x
yi = axi + b
Neka je S funkcija sume kvadrata udaljenosti toaka Ti od pravca p, odnosno:

S = (y1 - y)2 + (y2 - y)2 + (y3 - y)2 +...+ (yk - y)2
k
ili
S = ( y i y ) 2 odnosno
i =1
S = ( y i ax i b ) 2
i =1
Prema definiciji metode najmanjih kvadrata funkcija S treba biti najmanja, pa slijedi:
S
=0 ,
a
S
=0
b
75
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
k
S
= 2 (yi axi b) (xi ) = 0, odnosno
i =1
a
k
k
S
= 2 ( y i ax i b ) ( 1) = 0, odnosno
i =1
b
i =1
i =1
i =1
i =1
y i a x i kb = 0
xi yi a x2i b xi = 0
i =1
Iz Jednadba slijedi:
k
a=
i =1
k
i =1
k xi yi xi yi
i =1
k
k x ( xi )
i =1
2
i
i =1
b=
i =1
i =1
k
i =1
k
i =1
xi 2 y i x i x i y i
k x ( xi )
i =1
i == xmax
y sin p
++
i cos
min i
2
i
K - broj mjernih toaka
i =1
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Odstupanje od pravocrtnosti odreeno je zbrojem udaljenosti dviju najvie udaljenih toaka
(jedna s desne a druga s lijeve strane pravca) od pravca najmanjih kvadrata.
Udaljenost toke T1(xi, yi) od pravca rauna se prema izrazu:
i = x i cos + y i sin p
gdje je p udaljenost pravca od ishodita koordinatnog sustava
k
k
a2 +1
k 2 k 2 k
b 2
i = xikxi (xi ) +yikxy
i i xi yi
i=1
i=1
i=1
i=1 i=1
a +1
Ukupno odstupanje od pravocrtnosti biti e jednako zbroju udaljenosti
= max + min
76
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODSTUPANJE OD RAVNOSTI
Definicija ravnosti
Ravnost je stanje povrine kod koje su sve toke u jednoj ravnini.
Dozvoljeno odstupanje od ravnosti odreeno je prostorom izmeu dvije
ravnine, koje su udaljene za vrijednost naznaenog odstupanja Tra
Tra
0,12
0,12
Oznaavanje odstupanja od ravnosti na crteu
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODSTUPANJE OD RAVNOSTI
mjerena povrina
podesivi oslonci
referentna povrina
nepodesivi oslonac
Y
xn
Plan mjerenja ravnosti
x3
y1
L
y2
y3
y4
x2
x1
y5
ym
77
A
B
D
x + y + zi + = 0
C i C i
C
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODREIVANJE VRIJEDNOSTI ODSTUPANJA OD RAVNOSTI

z
T3(x3,y3,z
3)
T1(x1,y1,z
1)
Matematska referenca ravnina

dobivena metodom najmanjih
kvadrata
Tk(xk,yk,zk
)
T2(x2,y2,z
2)
opa jednadba ravnine
Axi + Byi + Czi + D = 0
Iz opeg oblika, jednadba ravnine prevodi se u eksplicitni oblik:
A
B
D
xi + yi + zi + = 0
C
C
C
zi =
B
D
A
a = ; b= ; c=
C
C
C
D
B
A
x y
C i C i C
zi = ax i + by i + c
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Neka je S funkcija sume kvadrata udaljenosti toaka Ti od ravnine, odnosno:
S= ( z1 z) +( z2 z) +( z3 z) +...( zk z)
2
(z ax by c) = ( z
k
i =1
2
i
ili
S = (zi z)2
i=1
S = (zi ax i by i c) 2
i=1
2axi zi + a2 x2i 2byi zi 2czi + 2acxi + 2abxi yi + b2 y2i + 2bcyi + c2
Funkcija S treba teiti najmanjoj vrijednosti:
S
S
S
= 0;
= 0; = 0;
a
b
c
k
S k
= (2 xi zi + 2ax2i + 2cxi + 2 bxi yi ) = 2 xi ( zi axi byi c) = 0
i =1
a i =1
k
S k
= (2 y i zi + 2ax i y i + 2 by 2i + 2 cy i ) = 2 y i (zi ax i by i c) = 0
i =1
b i=1
k
k
S
= ( 2 z i + 2 ax i + 2 by i + 2 c ) = 2 ( z i ax i by i c ) = 0
i =1
c i = 1
78
A
B
D
x + y + zi + = 0
C i C i
C
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
a=
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k x i z i y 2i + x i y i y i z i + x i y i z i y i z i y 2i x i y i y i x i z i k y i z i x i y i
k x 2i y 2i + x i y i y i x i + x i x i y i y i x i y i2 x i y i y i x i2 k x i y i x i y i
i =1
i =1
b=
c=
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k
2
2
i
i
i =1
i =1
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k
i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k x i2 y i zi + x i zi y i x i + x i x i y i zi x i y i zi x i x 2i y i zi k x i y i x i zi
i =1
k
k x y + x i y i y i x i + x i x i y i y i x i y 2i x i y i y i x i2 k x i y i x i y i
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
xi2 y2i zi + xi yi yi z xi + xi zi xi yi yi xi y2i xi zi yi yi zi x2i zi xi yi xi yi

i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k
k
k
k
k
k
k
k
2
2
i
i
i i
i
i
i
i i
i
i =1
i =1
i =1
i =1 i =1
i =1 i =1
i =1
k x y + x y y x + x x y y xi y2i xi yi yi xi2 k xi yi xi yi
gdje su:
xi, yi , zi - koordinate i-te toke

k - ukupni broj toaka
A
B
D
x + y + zi + = 0
C i C i
C
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Odstupanje od ravnosti odreeno je zbrojem udaljenosti dviju najvie udaljenih toaka (jedna s
donje a druga s gornje strane ravnine) od ravnine dobivene metodom najmanjih kvadrata.
Udaljenost toke T(xT,yT,zT) od ravnine najmanjih kvadrata odstupanja rauna se prema izrazu:
i =
ax T + by T zT + c
sign a 2 + b 2 + 1
a odstupanje od ravnosti:
= max + min
79
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
METODE MJERENJA ODSTUPANJA OD PRAVOCRTNOSTI I

RAVNOSTI
Na raspolaganju je velik broj metoda mjerenja odstupanja od pravocrtnosti a

prvenstveno se dijele s obzirom na koritenu mjernu opremu:
lineal s komparatorom
3D duinski mjerni ureaji
autikolimator
laserski mjerni sustav
libela i dr.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

RAVNOSTI
PLAN MJERENJA
Pravokutna ili Grid metoda
Dijagonalna ili Union Jack metoda
80
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
METODE MJERENJA ODSTUPANJA OD PRAVOCRTNOSTI I RAVNOSTI

Trokoordinatni mjerni ureaj
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERENJE ODSTUPANJA OD PRAVOCRTNOSTI AUTOKOLIMATOROM U LFSB
81
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Libela
Y
xn
x3
y1
y2
y3
y4
x2
y5
ym
x1
X
L
Plan mjerenja ravnosti
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

RAVNOSTI
LIBELE definicija nagiba
p2
E1
90
E2
p1
L
h = L x tan
vertikala
82
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

LIBELA
R
=
L
R
L
R
centralni kut
vrijednost podjela skale na cijevi libele (pars)
Radijus zakrivljenosti staklene cijevi
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERENJE PRAVOCRTNOSTI SA
LIBELOM
b2
az2
a1=b1
ai - Oitanje nagiba segmenta (mm/m)

L Duljina mjerne baze
C=1000/L ;
bi = ai/C
83
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
MJERENJA PRAVOCRTNOSTI I RAVNOSTI LIBELOM

Cijevna libela
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Elektronika libela
84
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Elektronika libela
Shema osjetnog elementa
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PRIMJER ISPITIVANJA ODSTUPANJA OD RAVNOSTI MJERNE

PLOE LIBELOM
85
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

PLOE LIBELOM
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

PLOE LIBELOM
86
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODSTUPANJE OD KRUNOSTI
DEFINICIJA KRUNOSTI
Krunost se odnosi na stanje krune linije ili povrine krunog dijela, kod kojeg su sve toke na
liniji, ili na obodu poprenog presjeka dijela, jednako udaljene od sredinje toke.
Dozvoljeno odstupanje od krunosti odreeno je povrinom izmeu dvije koncentrine krunice, u
istoj ravnini, ija je razlika polumjera Tk. Linija profila dijela ne smije ni jednom tokom izlaziti van
krunog vijenca.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODSTUPANJE OD KRUNOSTI
0,02
0,02
Obod povrine dijela u

jednom poprenom
presjeku
87
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
KARAKTERISTINE GREKE KRUNOSTI
OVALNOST
IZBOENOST
VALOVITOST
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
NAJEI UZROZI KARAKTERISINIH GREAKA KRUNOSTI

OVALNOSTI : neporavnatosti iljaka alatnog stroja, neporavnatosti sredinjih gnijezda
izratka, oteenja iljaka ili gnijezda
IZBOENOSTI: stezanjem u strojnom kripcu (amerikaner), bruenje bez sredinjih gnijezda
VALOVITOSTI: vibracije alatnog stroja, nedovoljna krutost izratka
Izboenost uzrokovana
strojnim kripcem sa tri
eljusti
88
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
METODE ISPITIVANJA KRUNOSTI

METODE ISPITIVANJA KRUNOSTI S UNUTRANJOM MJERNOM
REFERENCOM (KONVENCIONALNE METODE)
METODE ISPITIVANJA
REFERENCOM
KRUNOSTI
VANJSKOM
MJERNOM
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODNOS IZMJERENOG I EFEKTIVNOG PROMJERA NA

PRESJEKU SA GREKOM OBLIKA SA TRI KARAKTERISTINE
IZBOINE
odstup. od kru.
izmjer. promjer
efektivni promjer
obod dijela
89
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
METODE ISPITIVANJA KRUNOSTI S UNUTRANJOM

MJERNOM REFERENCOM
Zajednika znaajka (nedostatak) ovih metoda je u tome to je mjerna referenca u toku

ispitivanja krunosti promjenljiva.
Razlog tome lei u odreivanju mjerne reference na temelju elemenata povrine
ispitivanog predmeta mjerenja.
Ove metode su slijedee:
- dijametralno ispitivanje krunosti;
- ispitivanje krunosti primjenom mjernih iljaka;
- ispitivanje krunosti primjenom V-prizmi.
NAPOMENA: Primjenom ovih metoda ne moe se procijeniti veliina odstupanja od
krunosti. Moe se samo dobiti indikacija da je, ili nije, ispitani profil pravilan (bez
izraenih greaka krunosti) i to samo u odreenim sluajevima.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
DIJAMETRALNO ISPITIVANJE KRUNOSTI
B
k
B
A
Pc
Pa Pb
90
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ISPITIVANJE KRUNOSTI PRIMJENOM MJERNIH ILJAKA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ISPITIVANJE KRUNOSTI PRIMJENOM V-PRIZMI
Kut ticanja = 0
91
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Kut ticanja =
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Kut ticanja 0
92
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

1
3 0
n = f (n,,) , gdje je n koeficijent;

n broj tjemena
kut prizme
kut ticanja
60
3
= n k
izmjerena vrijednost ( raspon pokazivanja instrumenta)
k stvarna vrijednost odstupanja od krunosti
60
2
Instrument 1: =600 ,=00

Instrument 2. =600 ,=1800
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Vrijednosti koeficijenta n za kut mjerne prizme =600 uz promjenu pravca mjerenja 0 (900 - /2)
Kut prizme = 60
3
n=
2,5
Koeficijent
1,5
3
n=
5
n=
=4
=2
n
0,5
12
15
18
21
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
Kut
93
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
METODE ISPITIVANJA KRUNOSTI S VANJSKOM MJERNOM

REFERENCOM
Kod ove metode ispitivanja krunosti za mjernu referencu se uzima os rotacije

vrlo precizno izraenog vretena, ija tonost rotacije mora biti unutar strogo
propisanih granica. Primjenom ove metode ispitivanja krunosti dobiva se
stvarna slika geometrijskog stanja ispitivane povrine i informacije koje su u
tijesnoj vezi s funkcionalnou dijela.
Metoda ispitivanja krunosti s vanjskom mjernom referencom primjenjuje se na
dva tipa ureaja za ispitivanje krunosti, a to su:
-tip rotirajueg stola
-tip rotirajueg ticala.
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

REFERENCOM
Ispitivanje krunosti primjenom okretnog stola
pick-up
ticalo
izradak
referentna os
okretni stol
94
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

REFERENCOM
Ureaj za Ispitivanje krunosti primjenom okretnog stola (LFSB)
1
2
3
4
5
6
7
1 induktivno ticalo
2 predmet mjerenja (prsten)
3 okretni stol
4 pokazni ureaj
5 pisa s polarnim linearnim grafom
6 vertikalni stup s vodilicom za ruku ticala
7 ruka ticala
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

REFERENCOM
Ureaj za Ispitivanje krunosti primjenom okretnog stola (LFSB)
95
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

REFERENCOM
Ispitivanje krunosti primjenom okretnog mjernog ticala
referentna os
mjerno vreteno
pick up
ticalo
izradak
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

REFERENCOM
Ekscentrinost e osi dijela u odnosu na os rotacije
os dijela
os rotacije
E=
ex
p
o v.
sredite grafa
96
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

REFERENCOM
U postupku odreivanja odstupanja od krunosti, pored tehnike (mjerne)

reference, pri obradi mjernih podataka koriste se i matematske reference.
To su :
krunica najmanjih kvadrata LSC (Least Squares Circle)
najmanja kruna zona MZC (Minimum Zone Circles )
najmanja opisana krunica MCC (Minimum Circumscribed Circle)
najvea upisana krunica MIC (Maximum Inscribed Circle)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
KRUNICA NAJMANJIH KVADRATA
NAJMANJA KRUNA ZONA
min.
LSC
MZC
NAJMANJA OPISANA KRUNICA
NAJVEA UPISANA KRUNICA
RGC
PGC
97
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
KRUNICA NAJMANJIH KVADRATA LSC

y
x1
x2
Koordinate sredita LSC
x3
4
5
0,03
P1
P8
2 xi
n
ey =
2 yi
n
y2
ex
1
Polumjer krunice LSC
ey
P7
P2
ex =
y3
P5
P6
P3
P4
P12
P9
P10
krunica najmanjih kvadrata
P11
12
R =
11
10
Odstupanje od krunosti odreuje se zbrojem udaljenosti najveeg brijega i dola od krunice LSC
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
POLARNI GRAF NAJMANJA KRUNA ZONA
98
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
POLARNI GRAF - ABLONA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
POLARNI GRAF
99
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ISPITIVANJE HRAPAVOSTI
POVRINE
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODSTUPANJA NA POVRINI
POVRINSKE GREKE
VALOVITOST
HRAPAVOST
100
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
HRAPAVOST POVRINE
VALOVITOST
ODSTUPANJE OD OBLIKA
- RAVNOA
- OBLIK POVRINE
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ISPITIVANJE HRAPAVOSTI POVRINA

- 2D SUSTAV
- 3D SUSTAV
101
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ISPITIVANJE HRAPAVOSTI POVRINA

2D SUSTAV
L
Profil
90
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
OPTIMALNI IZBOR REFERENTNOG PROFILA
A
B
A
B
C
102
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ODSTUPANJA NA STVARNOM PROFILU
STVARNI PROFIL
ODSTAPANJE OD OBLIKA
VALOVITOST
HRAPAVOST
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PRIJENOSNE KARAKTERISTIKE PROFILA

HRAPAVOSTI
100
Profil
valovitosti
Prijenos %
Profil hrapavosti
50
Valna duina
103
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
FILTAR HRAPAVOSTI
OBLIK
Primjer
Ra,Rq,Rz
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
FILTAR VALOVITOSTI
OBLIK
Primjer
Wa
104
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
ANALOGNI 2RC FILTAR
C
ein
Ulaz
C
R
Idealno odvajanje
eout
Izlaz
ELEKTRINA SHEMA 2RC FILTERA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UTJECAJ 2RC FILTRA NA IZOBLIENJA NA R

PROFILU
P PROFIL S SREDNJOM LINIJOM
UTVRENA FILTEROM
MODIFICIRAN R PROFIL PREMA SREDNJI LINIJI

FILTRIRANJA
105
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
GAUSSOV FILTAR
2,5 c h(x)
2
1,5
TEINSKA FUNKCIJA
1
0,5
-1
1
h(x) =
e
c
ln 2
0,5
0
c
-0,5
1,5
x- udaljenost od srednje linije teinske funkcije

c- dugovalna granina vrijednost filtra
- valna duljina sinusoidalnih profila povrine
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
GAUSSOV FILTAR
Primarni profil
Funkcija valovitosti
Srednja linija
Referentna Duljina
106
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PRIJENOSNE KRIVULJE ZA VISOKO

PROPUSNI GAUSSOV FILTAR
100
20
10
s=2
s=8
m
,5 m
s =0
,8
rani
e
25 m
ala o
g
s =0
,
Naziv
na du
ljina v
30
mm
40
50%
50
,5
c = 2
60
m
c= 0,8
70
m
,25 m
c =0
Prijenos amplitude u %
80
m
,08 m
c=0
na tic
alom
90
0
0,1 m
1 m
10 m
0,1 mm
1 mm
10 mm
Duina sinusnog vala u mm
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PW i R PROFIL ZA GS FILTAR
SREDNJA LINIJA
UTVRENA FILTEROM
MODIFICIRAN R ROFIL PREMA SREDNJI LINIJI

FILTRIRANJA
107
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PARAMETRI HRAPAVOSTI PROFILA

POVRINE
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
DULJINA ISPITUIVANJA lt
DULJINA VREDNOVANJA ln
REFERENTNA DULJINA lr
ubrzanje
ticala
lr
lr
lr
ln
lt
lr
lr
usporenje
ticala
108
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PREPORUENE REFERENTNE DULJINE I

DULJINE VREDNOVANJA
REFERENTNA
DULJINA
DULJINA
VREDNOVANJA
PERIODIKI
PROFIL
NEPERIODIKI
PROFIL
lr(c) u mm
ln=5lr u mm
RSm u m
Rz u m
Ra u m
0,08
0,4
>0,013 do
0,04
do 0,1
do 0,02
0,25
1,25
>0,04 do 0,13
>0,1 do 0,5
>0,02 do0,1
0,8
>0,13 do 0,4
>0,5 do 10
>0,1 do 2
2,5
12,5
>0,4 do 1,3
>10 do50
>2 do 10
40
>1,3 do 4
>50
>10
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PREFIKS PARAMETARA
R za hrapavost
W za valovitost
P - za primarni profil
109
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PROFILI P, R, W
Izlazne vrijednosti
Profil
hrapavosti
Primarni
profil
Algoritam
hrapavosti
Ispis profila
Karakteristine
funkcije
Visokopropusni
filtar c
Niskopropusni
filtar f
Profil
valovitosti
Algoritam
valovitosti
Parametri
- hrapavosti R
- valovitosti W
- primarni P
Algoritam
primarng profila
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
PARAMETRI HRAPAVOSTI
Amplitudni parametri - opisuju varijacije po visini
profila
Uzduni parametri - opisuju varijacije uzdu profila
Hibridni parametri - opisuju varijacije iz kombinacije
uzdunih i amlitudnih karakteristika profila
Krivuljni i srodni opisuju varijacije na krivuljama
dobivenih iz uzdunih i amlitudnih karakteristika profila
110
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
AMPLITUDNI PARAMETRI
Najvea visina vrha profila Rp
Najvea dubina dola profila Rv
Najvea visina profila Rz
z p9
z v8
z p8
z v7
z v4
z v5
z v6
zp4
zp6
z p7
zp5
Rp
z p3
zv3
zp2
zv1
z v2
Rv
Rz
zp1
lr - referentna duina
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Rt
Ukupna visina profila Rt
lr
lr
lr
lr
lr
ln duljina vrednovanja
111
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Srednje aritmetiko odstupanje Ra
lr
Ra =
1
Z ( x) dx
lr 0
Ra =
ili
1 n
Zxi
n i =1
gdje je n broj ordinata Zx koraka x
srednja linija
Ra
x
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UZDUNI PARAMETRI
Srednji korak elemenata profila RSm
RSm =
1 m
Xs i
m i =1
xs1
gdje je m broj elemenata profila
xs2
xs3
xsn
lr
112
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
HIBRIDNI PARAMETRI
Srednji kvadratni nagib profila Rq
l
R q =
1 r
( ( x ) ) 2 dx
l r 0
1
lr
lr
( x ) dx
gdje je nagib profila u bilo kojoj danoj toki
lr
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
KRIVULJE I SRODNI PARAMETRI

Udio materijala u profilu Rmr(c)
Rmr(c)= Ml(c) / ln
z
Ml 2
Ml3
Ml 4
Ml5
Dubina c
Ml 1
Ml 6
Ml7
0%
ln - duljina vrednovanja
100%
113
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Krivulja udjela materijala profila ( Abbott Firestone krivulja)
z
0%
C0
C1
C3
x C4
C5
C6
ln - duljina vrednovanja
C7
100%
0%
Rmr(c)
100%
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Multi procesne povrine
Gornja povrina odreuje
period uhodavanja
Tijelo povrine definira

karakteristike troenja/ trajanja
Dolovi definiraju karakteristike podmazivanja
114
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Rpk
Parametri hrapavosti krivulja udjela materijala
A1
A2
Rk
vrhovi
Rvk
jezgra
dolovi
0
20
40
60
80 % 100
Mr2
Mr1
Udio materijala
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Parametri hrapavosti krivulja udjela materijala
Primarni:
Rpk reducirana visina vrha profila dio profila koji e u tijeku
eksploatacije biti prvi istroen,.
Rk dubina jezgre hrapavosti profila dio profila s poveanom
nosivosti koja preuzima osnovna optereenja i bitno utjee na
karakteristike i ivotni vijek povrine,
Rvk reducirana dubina dolova profila dio profila koji ima sposobnost
zadravanja ulja u dubokim ljebova koji su stvoreni pri strojnoj obradi
povrine,
Mr1 relativni udio materijala u vrhovima,
Mr2 relativni udio ulja u dolovima,
Sekundarni:
A1- povrina materijala vrhova profila
A2 povrina maziva dolova profila.
115
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
NORMA
P-profil
ISO 4287:1998
Pp; Pv; Pz; Pc; Pt; Pa;

Pq; Psk; Pkv; Psm;
Pq; Pmr(c); Pc; Pmr
ISO 13565-2: 1996
ISO13565-3: 1998
Ppq; Pvq; Pmg
ISO12085:1996
R - profil
Rp; Rv; Rz; Rc; Rt;

Ra; Rq; Rsk; Rkv;
Rsm; Rq; Rmr(c);
Rc; Rmr
Wp; Wv; Wz; Wc; Wt;

Wa; Wq; Wsk; Wkv;
Wsm; Wq; Wmr(c);
Wc; Wmr
Gaussov
ISO11562:
Rk; Rpk; Rvk; Mr1;

Mr2
Dvostruki Gaussov
ISO13565-1: 1994
Rke; Rpke; Rvke;

Mr1e; Mr2e
Motiv
ISO12085:1996
Rpq; Rvq; Rmg
Dvostruki Gaussov
ISO13565-1: 1994
R; Rx; AR
FILTER
W - profil
HSC; Pc; R3z
W; Wx; AW; Wte
Motiv
ISO12085:1996
2RC; Gaussov
ISO11562:
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
FUNKCIJA POVRINE ODABIR PARAMETARA HRAPAVOSTI

Profili povrina sa priblino istim Ra
Ra = 2.4 m
Ra = 2.5 m
Ra = 2.4 m
116
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

PRIMJENA
FUNKCIJA
PROCES
Ra
DINAMIKA
OPTEREE.
STATIKA
OPTEREE.
Cilindar
Honovanje
Plat klipa
Kruno
bruenje
Klizni leaj
Bruenje
Umjetni
zglobovi
Bruenje/
poliranje
Kotrljanje
Kotrljajui
leaj
Bruenje/
poliranje
Stajanje
Brtvene
povrine
Glodanje/
bruenje
Klizanje
Uzduni
Amplitudni
Rz
Rz
Rp
Rpm
R3z
Hibridni
Pc
Rpk
Rk
Rvk
A2
Wt
oznaava max dozvoljenu vrijednost za parametar hrapavosti

oznaava dozvoljeno podruje unutar max i min vrijednosti za parametar hrapavosti
oznaava min dozvoljenu vrijednost za parametar hrapavosti
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
FUNKCIJA
PRIMJENA
PROCES
Ra
Estetska
BEZ
OPTEREE.
Ostalo
Bojene
povrine lim
Kalupni alat
za plastiku
Rz
Rz
Rp
Rpm
R3z
Pc
Valjanje
Elektrokemijska
erozija
Povrine u
prehram.
ind.
Valjanje/po
-liranje
Elektrokontaktne
povrine
Platiniranje
Keramikaporozne
povrine
Sinteriranje
Papir/tkanina
Uzduni
Amplitudni
Hibridni
Rpk
Rk
Rvk
A2
Wt
117
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
METODE OZNAAVANJA KVALITETE POVRINE
Svi postupci
dozvoljeni
APA
Obrada odvajanjem
estica
MRR
Obrada bez
odvajanja estica
NMR
Grafiki simboli za oznaavanje kvalitete obraenih

povrina na tehnikim crteima
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
c
a
e
mjesto a - pojedinani zahtjev na hrapavost povrine

mjesto a i b dva ili vie zahtjeva na hrapavost povrine
mjesto c postupak obrade
mjesto d smjer tragova obrade
mjesto e dodatak za obradu
Poloaj oznaka dopunskih zahtjeva
118
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Parametar povrinske
hrapavosti
Vrsta filtra
Profil
Dozvoljeno
odstupanje
parametra
pravilo
16% ili
Karakteristika
max
obojeno
U 2RC 0,08 0,8 / Rz8max3,3
U 2RC 0,08 0,8 / Rz8max 3,3
Gornja ili
donja
granica
parametra
U ili L
Granine
vrijednosti
filtra
Broj
referentnih
duina
Vrsta
Simbol za
proizvodnog
tragove obrade
procesa
Proizvodni
proces
Granina
vrijednost
Poloaj oznaka zahtjeva na hrapavost povrine - primjer
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Grafiki
simbol
Objanjenje i prikaz
Paralelno na ravninu projekcije

pogleda u kojoj je simbol koriten
smjer
sloja
Okomito na ravninu projekcije

smjer
sloja
Presjeeno u dva kosa smjera koja

se odnose na ravninu projekcije
Viesmjeran
smjer
sloja
119
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Grafiki
simbol
Objanjenje i prikaz
Priblino, krugovi relativno prema

centru povrine u kojoj se simbol
primjenjuje
Priblino, radijalno relativno prema

centru povrine u kojoj se simbol
primjenjuje
Sloj je poseban, bez smjera, ili izboen
Ako je potrebno odrediti uzorak povrine koji nije vidljivo odreen preko svih simbola
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Dozvoljena odstupanja za navedenu graninu vrijednost parametra hrapavosti
''Pravilo 16% '' za definiranu gornju granicu granine vrijednosti parametra smatra
povrinu zadovoljavajuom ako ne vie od 16% svih mjerenih vrijednosti parametra,
unutar duljine procjenjivanja, ne prelazi vrijednost navedenu na crteu ili tehnikoj
dokumentaciji. Za definiranu donju granicu granine vrijednosti parametra smatra
povrinu zadovoljavajuom ako ne vie od 16% svih mjerenih vrijednosti parametra,
unutar duljine procjenjivanja, nije ispod vrijednosti navedene na crteu ili tehnikoj
dokumentaciji.
''Pravilo max'' za definiranu graninu vrijednost parametra smatra povrinu
zadovoljavajuom ako ni jedna mjerena vrijednost parametra na povrini ispitivanja

ne prelazi vrijednost specificiranu na crteu ili tehnikoj dokumentaciji.
120
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
Detekcija intenziteta
Prenosivi
Ureaji s ticalom
Diferencijalna detekcija
Stacionarni
Kritini kut
Astigmatska metoda
Metode na principu
fokusa
Foucaultova metoda
Optiki ureaji
Metoda kosog snopa

Metoda defect of focus
Ureaji za ispitivanje
hrapavosti
Konfokalna metoda
Pomak u fazi
Interferometrijski ureaji
Scanning diferential
Elektronski mikroskopi
Scanning elektronski mikroskopi

(SEM)
Scanning
mikroskopi
Scanning tunnelling mikroskopi

(STM)
Scanning probe
mikroskopi
Atomic force mikroskopi (AFM)
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
UREAJ S TICALOM
Ureaj za voenje
Ruka
Upravljako-raunalna
jedinica
Pojaalo
Raunalo
Pokazni list
Ticalo
Opi smjer profila
Igla
Noica
Y
Pomaci
X
Duljina ticanja
Pisa
Mjereni predmet
121
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
BLOK SHEMA UREAJA S TICALOM
IZBOR
VERTIKALNOG
POVEANJA
POJAALO
UPRAVLJAKORAUNALNA
JEDINICA
A/D PRETVARA
PROFILNI FILTER
RAUNALO
IZBOR ln
HORIZONTALNO
POVEANJA
TICALO
PRINTER
POGONSKA
JEDINICA
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
METODE NA PRINCIPU FOKUSA
detektor
djeljitelj
snopa
lea
izvor
svjetlosti
fokus
A
iznad
C
ispod
Openiti sustav na principu fokusa
122
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

1mm
FOCODYN
DIAMANTTASTSPITZE
1mm
Usporedba igle ticala i fokusne zrake svjetlosti
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu

Prozor
Prizma i
djeljitelj snopa
Djeljitelj snopa
Laserska
dioda
Lea
kolimatora
Svjetlosna barijera
mjernog sustava
Razmaknute
fotodiode
Cijev
Magnet
Lea
objektiva
Uzorak
Metoda detekcije intenziteta
123
Sveuilite u Zagrebu
Zavod za kvalitetu
LITERATURA:
1.
Grupa autora, Teorija i tehnika mjerenja podloge za vjebe FSB,1990
2.
F. T. Farago, M.A. Curtis, Handbook of Dimensional Measurenen Industrial

Preess Inc. , New York, 1994,
3.
D. M. Anthony, Engineering Metrology, Pergamon Press, New York, 1986
4.
D. J. Whitehouse, Handbook of surface and nanometrology, Philadelphia, Institute

of physics publishing, 2003
124

Teorija I Tehnika Mjerenja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Teorija I Tehnika Mjerenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

TEORIJA I TEHNIKA MJERENJA

BABILONSKI POLUKUGLASTI SUNANI SAT

Oko 3. st. Prije Krista

JEDINICA DULJINE IN (INCH)

MJERA LAKTA ORLANDOV STUP U DUBROVNIKU

STARE DOMAE MJERE VOLUMENA IZRAENE U

Sauvane u nekoliko istarskih i primorskih gradova

Prikazana u Glavaevu zemljovidu Hrvatske iz 1673. godine

RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA

1983. Definicija metra

1791.-1799. Metar se definira

IZRAVNA MJERNA METODA

DIFERENCIJSKA MJERNA METODA

Metoda u kojoj se mjerena veliina usporeuje s istovrsnom veliinom poznate vrijednosti,

POSREDNA MJERNA METODA

Metoda u kojoj se vrijednost mjerene veliine odreuje mjerenjem drugih veliina to

U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine ostaju

U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine

U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine

neodgovarajueg ili neispravnog mjerila.

potivati Abbe-ov princip

drati stanje okoline pod

pravilan izbor poloaja

ABBE-OV PRINCIP MJERENJA

UREAJ ZA KONTROLU SKALA

ABBE-OV PRINCIP MJERENJA

ABBE-OV PRINCIP MJERENJA

2D KOORDINATNI MJERNI UREAJ

Rezultati odstupanja tonosti pozicioniranja u smjeru osi x

Mjerenje u poloaju y=200 mm

Mjerenje u poloaju y=800 mm

Mjerenje (-x) y=800mm

Mjerenje (-x) y=200mm

Mjerenje (+x) y=800mm

Mjerenje (+x) y=200mm

Grafiki prikaz odstupanja u smjeru osi x

Standardni mjeriteljski uvjeti

TEMPERATURNA KOREKCIJA KOD IZRAVNOG MJERENJA

TEMPERATURNA KOREKCIJA KOD DIFERENCIJSKOG MJERENJA

P linearni koeficijent temperaturnog

E linearni koeficijent temperaturnog

tE razlika temperature etalona tE od

L20 +Ln P tP = L +Ln E tE

L20 +Ln P tP = L +Ln E tE

LP20 = LE20 + L20

LP20 ispravljena izmjerena vrijednost duljine predmeta mjerenja za korekciju uslijed

LINEARNI KOEFICIJENTI TEMPERATURNOG RASTEZANJA

UTJECAJ SILE - VLASTITA TEINA

Granine mjerne plohe ostaju meusobno

Najmanje ukupno skraenje duljine L

UTJECAJ MJERNE SILE IZBOR MJERNE KAPICE

Mjerna sila - elastine deformacije

Kugla ravnina : a1 = 0,415(F2/d)1/3

ZATITA OD VIBRACIJA PROSTORA ZA

ZATITA OD VIBRACIJA PROSTORA ZA

Nazivno podruje- podruje pokazivanja koje se obino izraava svojom

Podruje neosjetljivosti- najvei raspon u kojem se poticaj moe

MJERNI REZULTAT: vrijednost dobivena mjerenjem

Neispravljeni rezultat- mjerni rezultata prije ispravljanja sustavne pogreke.

xi izmjerena vrijednost ; x istinita vrijednost

Odstupanje- vrijednost manje njezina referencijska vrijednost.