Sveučilište u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za konstruiranje - Katedra za elemente strojeva i konstrukcija

Spojke
(podloge uz predavanja - za internu upotrebu)

ELEMENTI KONSTRUKCIJA II, IIA, IIB i IIC ak. g. 2017.

nositelj kolegija: doc. dr. sc. Krešimir Vučković
UVOD

Shematski prikaz funkcije spojke

SPOJKE su strojni elementi koji se upotrebljavaju za trajno ili povremeno

spajanje dvaju vratila u svrhu prijenosa okretnog momenta ili za spajanje vratila sa
strojnim dijelom koji se nalazi na njemu (npr. remenica, zupčanik i sl.).

Sastoje se od najmanje dva člana (primarnog vezanog za

ulazno vratilo i sekundarnog vezanog za izlazno vratilo). Moguće kućište
ne sudjeluje u prijenosu snage i gibanja.
Za razliku od prijenosnika, spojke ne vrše transformaciju
brzine vrtnje i okretnog momenta (spojke s proklizavanjem mogu u
manjoj mjeri odstupiti od ovog pravila) [1].

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uvod 2

 Zadaci spojki
Pored osnovnog zadatka (prijenos okretnog momenta trenjem, oblikom ili
njihovom kombinacijom), pojedine vrste spojki mogu imati i dodatne zadatke:

 prigušenje torzijskih vibracija,

 zaštita strojeva od preopterećenja,

 uspostavljanje ili prekid prijenosa okretnog momenta,

 olakšavanje montaže i transporta,

 prilagodbu odstupanja osi vratila (zbog opterećenja, netočne ugradnje ili izrade).

Konstrukcijski zahtjevi
Po obliku spojka mora biti rotacijsko tijelo što manje
težine, dobro uravnotežena (osobito važno kod velikih brzina vrtnje)
te smještena po mogućnosti što bliže ležajnim osloncima vratila.
Također, mora biti konstrukcijski što jednostavnija da se
omogući brza montaža i demontaža.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uvod 3

MOMENT POTREBAN ZA UBRZANJE MASA

• MOMENT Tε potreban za ubrzanje (ili usporenje) rotirajućeg strojnog dijela je

Tε  J   , Nm

gdje je

J, kgm2 - moment tromosti strojnog dijela u odnosu na os rotacije

ε, s-2 - kutno ubrzanje u radijanima u sekundi na kvadrat
(za jednoliko ubrzano kružno gibanje ε = ∆ω/∆t,
gdje je ∆ω – promjena kutne brzine, a ∆t – konačni
interval vremena potrebnog za ubrzavanje rotirajućeg
strojnog dijela)

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Moment potreban za ubrzanje masa 4

 • MOMENT TROMOSTI (inercije) tijela J mjera je tromosti za rotacijsko gibanje

- za masu m koja kruži oko naznačene osi na udaljenosti R

J  m  R 2 , kg  m2

- za PUNI VALJAK mase m u odnosu na naznačenu os rotacije

1
J  m  R 2 , kg  m2
2

- za ŠUPLJI VALJAK mase m u odnosu na naznačenu os rotacije

1
J  m  ( R 2  r 2 ), kg  m2
2

- za TANKOSTIJENI VALJAK mase m i zanemarive debljine stjenke

u odnosu na naznačenu os rotacije

J  m  Rm 2 , kg  m2

gdje je
m, kg - masa
Rm , m - srednji radijus stjenke valjka
EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Moment potreban za ubrzanje masa 5
 Moment tromosti složenog tijela
Momenti tromosti različitih tijela u odnosu na istu os mogu se algebarski zbrajati. Ukupni
moment tromosti tijela sastavljenog od n dijelova u odnosu na os rotacije je
n
J J ,
i 1
i kg  m 2

Momenti tromosti obično su dani za osi kroz težište tijela. Primjenom Steinerova pravila, te ako
je potrebno i transformacijskih izraza, momenti tromosti za poznate osi preračunavaju se na
zadanu os za sve dijelove tijela. Tek tada je moguće zbrajanje momenata tromosti pojedinih
dijelova tijela s ciljem određivanja ukupnog momenta tromosti složenog tijela.

PRIMJER: Vratilo momenta tromosti Jv na kojem su postavljeni zupčanik Z1 momenta tromosti JZ1 i zupčanik
Z2 momenta tromosti JZ2.

Ukupni moment tromosti složenog tijela u odnosu na os rotacije je

J  J Z1  J V  J Z 2 , kg  m2
Napomena: U ovom jednostavnom primjeru os vratila kao i osi zupčanika podudaraju se s osi
rotacije te nije potrebna primjena Steinerovog pravila kao ni transformacijskih izraza.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Moment potreban za ubrzanje masa 6

 Reducirani moment tromosti
Svako vratilo, unutar mehaničkog sustava, zajedno sa strojnim dijelovima smještenim na njemu (zupčanici,
remenice, …) u odnosu na os rotacije ima ukupni pripadajući moment tromosti složenog tijela J0, J1, J2 itd. te
pripadajuće kutne brzine vrtnje ω0, ω1, ω2. U takvim je slučajevima potrebno sve navedene momente
tromosti reducirati na os rotacije jednog vratila (uobičajeno je to ulazno vratilo V0) te izračunati reducirani
moment tromosti cijelog sustava. Ako u prijenosu snage sudjeluju i strojni dijelovi s pravocrtnim gibanjem s
pripadajućim masama m1, m2 itd. i brzinama v1, v2 itd. tada se i oni uzimaju u obzir.

Reducirani model
mehaničkog sustava

Stvarni model mehaničkog sustava

Izjednačavanjem kinetičke energije stvarnog i reduciranog modela mehaničkog sustava sa slike dobivamo

J red  02 J 0  02 J1  12 J 2  22 m1  v12

    , J
2 2 2 2 2
pa je za promatrani primjer 2 2 2
   2   v1 
J red  J 0  J1   1   J 2     m1    , kg  m
2

 0   0   0 

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Moment potreban za ubrzanje masa 7

 Reducirani moment tromosti
Prethodni izraz poopćeno možemo pisati u obliku

2 2
n 1
  k
 vj 
J red  J0  
i 1
Ji   i  
 0 
j 1
m j    , kg  m2
 0 
gdje je
Jred , kg·m2 reducirani moment tromosti sustava
J0 , kg·m2 ukupni moment tromosti složenog tijela (vratilo s pripadajućim
strojnim dijelovima, a s obzirom na kojeg se izračunava Jred)
ω0 , s-1 kutna brzina vratila, s obzirom na kojeg se izračunava Jred
Ji , kg·m2 preostali pojedinačni ukupni momenti tromosti složenog tijela
(pojedinačno za svako preostalo vratilo i pripadajuće strojne dijelove na njemu)
ωi , s-1 kutna brzina preostalih vratila
mj , kg masa strojnih dijelova s pravocrtnim gibanjem
vj , m/s brzina strojnih dijelova s pravocrtnim gibanjem
n, - ukupan broj vratila
k, - ukupan broj strojnih dijelova s pravocrtnim gibanjem
pa je moment potreban za ubrzanje svih gibajućih masa nekog sustava

Tε  J red   0 , Nm
gdje je
ε0 , s-2 kutno ubrzanje vratila s obzirom na kojeg izračunan Jred

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Moment potreban za ubrzanje masa 8

IZBOR VELIČINE SPOJKE
Spojka treba prenijeti radni okretni moment, T0 s pogonske na gonjenu stranu.
Za ubrzanje masa na gonjenoj strani spojke, spojka, kod pokretanja, treba prenijeti još i
moment ubrzanja masa Tε,

Tε  J   , Nm

gdje je J moment tromosti rotirajućeg strojnog dijela, a ε kutno ubrzanje.

Kako su u sustavima za prijenos snage mase međusobno vezane i načelno se

gibaju različitim brzinama, sve momente tromosti rotirajućih strojnih dijelova s gonjene
strane spojke potrebno je reducirati na os rotacije vratila spojke. Ako se s gonjene strane
spojke ubrzavaju i strojni dijelovi s pravocrtnim gibanjem, tada se i oni uzimaju u obzir.
Moment ubrzanja masa Tε tada se određuje iz izraza

Tε  J red   0 , Nm

gdje je Jred reducirani moment tromosti, a ε0 kutno ubrzanje vratila spojke na koje provedena redukcija.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Izbor veličine spojke 9

 Ukupni okretni moment Tuk koji spojka treba prenijeti je

Tuk  KA  T0  T , Nm

gdje je T0 radni okretni moment, KA faktor primjene (pogonski faktor), a Tε okretni

moment potreban za ubrzanje rotirajućih masa s gonjene strane spojke.
Iz kataloga proizvođača spojki se prema veličini ukupnog okretnog
momenta Tuk odabire odgovarajuća spojka tako da je

Tuk  TNS

gdje je TNS nazivni (kataloški) okretni moment spojke.

NAPOMENA: Ako je vrijeme potrebno za ubrzanje masa t malo, a mase koje treba ubrzati velike može se desiti da

moment potreban za ubrzanje masa Tε bude toliko velik da pokretanje radnog stroja postane upitno.

Moment potreban za ubrzanje (ili usporenje) masa Tε u sustavu se javlja samo prilikom ubrzavanja ili usporavanja

masa odnosno kada je kutno ubrzanje ε ≠ 0.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Izbor veličine spojke 10

PODJELA SPOJKI

Spojke se dijele na 5 osnovnih grupa

1. Neelastične spojke
2. Elastične spojke
3. Uključno-isključne (izvrstive) spojke
4. Specijalne spojke
5. Hidrodinamičke spojke*

*Napomena
Hidrodinamičke spojke su po nekim autorima
podvrsta specijalnih spojki.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Podjela spojki 11

1. NEELASTIČNE SPOJKE
Zajedničko svojstvo svih neelastičnih spojki je da s pogonske na gonjenu stranu prenose
potpuno isto kolebanje okretnog momenta.

Prijenos okretnog momenta je krut, što znači da je prisutan nagli udar

te nema prigušenja.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke 12

 1. Podjela NEELASTIČNIH spojki
1.1 Krute (čvrste) spojke
1.1.1 Čahurasta (cijevna) spojka
1.1.2 Školjkasta (oklopna) spojka
1.1.3 Kolutna (tanjurasta) spojke
1.1.4 Prirubna spojka
1.1.5 Hirthova spojka

1.2 Kompenzacijske spojke

1.2.1 Kandžasta spojka
1.2.2 Oldham spojka
1.2.3 Schmidtova spojka
1.2.4 Zglobna spojka
1.2.5 Zupčasta spojka
1.2.6 Spojka s čeličnim prstenima
1.1.7 Lančana spojka

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke 13

 1.1 KRUTE SPOJKE

Krute spojke kruto povezuju dva vratila, te ostvaruju

nepokretnu vezu spojenih vratila pri čemu se ona ponašaju kao
jedna cjelina. Krute spojke se upotrebljavaju kada je moguće
osigurati međusobnu suosnost vratila koje spajaju.

- Nisu izložene trošenju.

- Ne zahtijevaju održavanje.

- Prenose okretni moment u oba smjera vrtnje.

Kolutna spojka [W1]
- Imaju jednostavnu konstrukciju i male dimenzije.

- Vezu između vratila ostvaruju oblikom i/ili trenjem

- Potrebna je velika točnost pri montaži i izradi.

- Koriste se, najčešće, za spajanje dugih i elastičnih

vratila

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Krute spojke 14

 1.1.1 Čahurasta spojka

Čahurasta spojka s perima kao spojnim elementima Čahurasta spojka

s utorom za pero [W2]

Čahurasta spojka s koničnim zaticima kao spojnim elementima prema [2]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Krute spojke – Čahurasta spojka 15
 1.1.2 Školjkasta (oklopna) spojka

zaštitni limeni
prsten

školjka

Školjkasta spojka DIN 115 [5]

Školjkasta spojka DIN 115 Školjkasta spojka - rastavljena

prema REEL antriebstechnik [3]
EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Krute spojke – Školjkasta spojka 16
 1.1.4 Kolutna spojka

Kolutna spojka s Kolutna spojka s

PROLAZNIM vijcima i zaštitnim vijencem DOSJEDNIM vijcima i zaštitnim vijencem

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Krute spojke – Kolutna spojka 17
 Kolutna spojka - nastavak

Kolutna spojka s prolaznim vijcima i dodirnom plohom Kolutna spojka s međupločom

izmaknutom prema obodu da se dobije veći polumjer na kojem djeluje (umjesto naslona za centriranje) [5]
sila trenja, a time (uz istu silu tenja) i veći moment trenja [4]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Krute spojke – Kolutna spojka 18
 1.1.4 Prirubna spojka
Za razliku od kolutne spojke,
prirubnica na pribruboj spojci čini sastavni dio
vratila.
Razlikuju se dvije osnovne izvedbe.
Kod prve se prirubnica izrađuje iskivanjem
kraja vratila, a kod druge se prirubnica
zavaruje za kraj vratila.
Prijenos okretnog momenta
obavlja se na identičan način kao i kod
kolutne spojke, dakle oblikom i/ili trenjem,
dok naslon služi za centriranje osi.

Prirubna spojka s naslonom za centriranje

i iskovanim prirubnicama DIN 760 prema [5]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Krute (čvrste) spojke – Prirubna spojka 19
 1.1.5 Hirthova spojka
Hirthova spojka ima radijalno ozubljenje čeone ploče na obje strane koje se “uzube” i
kruto prenose okretni moment.
Prednosti su joj brza i lagana montaža te lagano isključivanje iz rada. Budući nema klinove
nema ni oslabljujući spoj, tako da može prenositi udarna i promjenljiva opterećenja. Prikladne su za
spojeve u ograničenom prostoru, a istovremeno centriraju dijelove u spoju.
Nedostatak joj je kompleksan i dugačak, a samim time i skup proizvodni proces.

Hirthova spojka (čeono ozubljenje): a) stožnik spojen s vratilom i b) oblik zubi na vanjskom obodu [8]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Krute (čvrste) spojke – Hirthova spojka 20
 Hirtova spojka - nastavak

Primjer Hirthove spojke [W5]

Primjer Hirthove spojke [W4]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Krute spojke – Hirthova spojka 21
 1.2 KOMPENZACIJSKE SPOJKE

aksijalni (uzdužni) pomaci radijalni (poprečni) pomaci

kutni pomaci mješoviti pomaci

Mogući pomaci kod kompenzacijskih spojki [5]

Kompenzacijske (pomične ili dilatacijske) spojke su

torzijski krute spojke koje se upotrebljavaju kada osi vratila nisu
suosne zbog pogrešaka prilikom izrade i montaže, posljedica
rada, temperaturne dilatacije ili projektiranih pomaka vratila.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke 22

 1.2.1 Kandžasta spojka

Kandžasta spojka s 3 kandže kod koje je centriranje osigurano Kandžasta spojka s 3 kandže kod koje je centriranje osigurano
montažom obaju vratila u jednoj (lijevoj) polovici pomoću prstena za centriranje - c

Kandžasta spojka se upotrebljava za

kompenzaciju aksijalnih pomaka. Prenosi velike okretne
momente. Zahtjeva vrlo točnu izradu i montažu, u protivnom
najčešće prenose opterećenje samo jednom kandžom.
Podmazuju se radi smanjenja trenja na bokovima.
Aksijalno centriranje se osigurava montažom
Kandžasta spojka s 3 kandže [7]
obaju vratila u jednoj polovici spojke ili posebnim prstenom za
centriranje.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Kandžasta spojka 23
 1.2.2 Oldham spojka

[2]

Oldham spojka se upotrebljava za

kompenzaciju radijalnih pomaka. Zbog klizanja između

Kliknite za link na video animaciju

dodirnih površina praćenog trošenjem, pogodna je za
manje brzine i manje okretne momente.
Sastoji se od pogonske i gonjene strane s
međusobno okomitim žljebovima te centralne ploče s
međusobno okomitim klinovima.
Animacija s principom rada ove spojke može se pogledati na
Sastavni dijelovi (gore) i princip rada
internetskoj stranici http://www.mekanizmalar.com/oldham.html Oldham spojke (dolje) [W12]
EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Oldham spojka 24
 1.2.3 Schmidtova spojka

Schmidtova spojka se upotrebljava za

kompenzaciju velikih radijalnih pomaka, a ima i
svojstvo da dobro prigušuje radijalne vibracije.

[7]

Animacija principa djelovanja Schmidtove spojke [W13]

Kliknite
za link na video animaciju
[W6]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Schmidtova spojka 25
 1.2.4 Zglobne spojke
Zglobne spojke se koriste za kompenzaciju kutnih pomaka

Kardanski zglob Kliknite za link na video animaciju

koristi se za prijenos rotacijskog gibanja
između dvaju vratila pod većim kutom (obično do
15°).

glavina
[W21]

glavina

križ

osovina

ležaj
[7]

Sastavni dijelovi kardanskog zgloba [7]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zglobne spojke 26
 Kardanski zglob - nastavak

Kardanski zglob se samostalno ne upotrebljava za prijenos snage, nego samo za

podređene svrhe, jer se izlazno vratilo, pri konstantnoj brzini vrtnje ulaznog vratila, vrti
nejednoliko što znači da je kardanski zglob ASINKRON.

[5]

1
2min  1  cos  2max 
cos 

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zglobne spojke 27
 Kardanski zglob - nastavak

Izraz za promjenu omjera kutnih brzina

dobiven je kinematskom analizom, a glasi

cos 
2  1 
1  sin 2 1  sin 2 

gdje je

ω1 - kutna brzina ulaznog vratila [2]

ω2 - kutna brzina izlaznog vratila

φ1 - kut rotacije ulaznog vratila
α - oštri kut između ulaznog i izlaznog vratila

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zglobne spojke 28
 Zglobna spojka s dva kardanska zgloba (kardanski prijenos)
Da bi se izbjegla asinkronost vrtnje između ulaznog (1) i izlaznog vratila (3),
kombiniraju se dva kardanska zgloba između kojih se umeće međuvratilo (2). Pri tom
se moraju poštivati dva uvjeta:
1. Sva tri vratila (ulazno, među- i izlazno vratilo moraju biti u istoj ravnini.
2. Kutovi između osi međuvratila i svakog od vratila moraju biti jednaki.
3. Vilice međuvratila moraju biti u istoj ravnini
Razlikujemo dva rasporeda kod kojih su navedeni uvjeti ispunjeni:

Z raspored

12   23
[5]
W raspored
(u literaturi poznat još i kao A ili M raspored)

12   23

[5]
EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zglobne spojke 29
 Zglobna spojka s dva kardanska zgloba (kardanski prijenos) - nastavak

Sinkrono – Z raspored [W14] Asinkrono – Z raspored [W14]

Sinkrono – W raspored [W14] Asinkrono – W raspored [W14]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zglobne spojke 30
 Kardanski zglob - dvostruki

Ako se duljina međuvratila smanji na konstrukcijski minimum dobiva

se dvostruki kardanski zglob.

Dvostruki kardanski zglob [2] Animacija rada dvostrukog kardanskog zgloba [W11]

Kliknite
za link na video animaciju

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zglobne spojke 31
 Zglobna spojka s dva kardanska zgloba i teleskopskim međuvratilom

Koristi se za kompenzaciju radijalnih, a dijelom i aksijalnih pomaka u toku rada.

Zglobna spojka s dva kardanska zgloba i teleskopskim međuvratilom [W15]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zglobne spojke 32
 Sinkroni (homokinetički) zglobovi

Sinkroni zglobovi prenose jednoliko okretno gibanje što znači da je

kutna brzina ulaznog vratila jednaka kutnoj brzini izlaznog vratila.

kuglice

kavez

Vanjska Unutarnja
glavina glavina Gumeni
mijeh

Sinkroni zglob s kuglicama [9] Animacija rada sinkronog homokoninetičkog

zgloba s kuglicama, tzv. Rzeppa zglob [W11]

Kliknite
za link na video animaciju

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zglobne spojke 33
 1.2.5 Zupčasta spojka

[2]

Zupčasta spojka se upotrebljava za kompenzaciju kutnih

(najviše 2°) i aksijalnih pomaka (do 10 mm).
Zupčasta spojka se sastoji od cilindričnog zupčanog para s
unutarnjim ozubljenjem čiji su zupčanici preko glavina kruto vezani sa
svojim vratilima. Zupčanik s vanjskim ozubljenjem ima lučne zube.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zupčasta spojka 34
 Zupčasta spojka - dvostruka
Dvostruka zupčasta spojka osim
kutnih i aksijalnih pomaka omogućuje i znatne
radijalne pomake vratila.

Kompenzacija kutnih pomaka [7]

Kompenzacija radijalnih pomaka [7] [W7]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zupčasta spojka 35
 Zupčasta spojka - nastavak

a) c)

Lučni zubi
(prikaz u tlocrtnoj ravnini)

b)
Zupčasta spojka (u kombinaciji s kolutnom spojkom)
a) jednostavna – jednostruka; b) dvostruka; c) način djelovanja s prikazom lučnih zubi [8]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Zupčasta spojka 36
 1.2.6 Spojka s elastičnim čeličnim prstenima

Jednostavna (jednostruka) tip ROBA-DS [13] Dvostruka tip ROBA-DS [13]

Elastični dio koji je izložen deformaciji, kod ove spojke

je u obliku prstena izrađenog iz čelika koji je naizmjenično
povezan s pogonskom odnosno gonjenom stranom spojke.
Jednostavna jednostruka spojka s čeličnim prstenima
se koristi za kompenzaciju aksijalnih i kutnih pomaka, a dvostruka
uz navedeno i za kompenzaciju radijalnih pomaka Oblik čeličnog prstena [13]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Spojka s elastičnim čeličnim prstenima 37
 Spojka s elastičnim čeličnim prstenima - nastavak

Dvostruka spojka s elastičnim prstenom

tip ARPEX proizvođača Flender [W18]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Spojka s elastičnim čeličnim prstenima 38
 Spojka s elastičnim čeličnim prstenima - nastavak

Kompenzacija Kompenzacija Kompenzacija

kutnih pomaka [13] aksijalnih pomaka [13] radijalnih pomaka [13]

Animacija principa djelovanja

spojke s čeličnim prstenima [W17]

Kliknite
za link na video animaciju

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Spojka s elastičnim čeličnim prstenima 39
 1.2.7 Lančana spojka

ΔKr

ΔKw

[W8]

Lančana spojka se koristi za kompenzaciju

radijalnih (do 2 % koraka lanca) i kutnih pomaka (do 1°).
[W9]
Sastoji se od pogonskog i gonjenog lančanika koji su
međusobno povezani lancem oko kojeg se radi zaštite
postavlja oklop.

[W10]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Neelastične spojke – Kompenzacijske spojke – Lančana spojka 40
2. ELASTIČNE SPOJKE

Elastične spojke se upotrebljavaju kod pogona koji se odlikuju

udarima i velikim kolebanjima okretnih (torzijskih) momenata.

Zadaci elastičnih spojki su da:

1. Ublažavaju udare te prigušuju vibracije

2. Omoguće mijenjanje vlastite frekvencije sustava (promjena

kritične brzine vrtnje)

3. Omoguće aksijalno, radijalno i kutno pomicanje izazvano

netočnostima montaže i toplinskom dilatacijom

Nedostatak elastičnih spojki je

utjecaj sila kojima spojka djeluje na vratila nastojeći kompenzirati njihove pomake
uslijed čega mogu nastati radijalna, a ponekad i aksijalna opterećenja vratila i ležajeva.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke 41

 2. Podjela ELASTIČNIH spojki

2.1 Akumulacijske elastične spojke

2.1.1 Bibby spojka

2.1.2 Spojka sa zavojnim oprugama

2.2 Elastične spojke za prigušivanje

2.2.1 Spojka s gumenim prstenima

2.2.2 Spojke s nemetalnim (gumenim) umetcima

2.2.3 Spojka s gumenim pojasom

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke 42

 2.1 AKUMULACIJSKE ELASTIČNE SPOJKE

 Ublažavaju udarce koji su posljedica udarnih opterećenja

pri pokretanju i zaustavljanju stroja.

 Povećaju vremenski interval elastičnog rasterećenja.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Akumulacijske elastične spojke 43
 AKUMULACIJSKE ELASTIČNE SPOJKE - nastavak

 Vezni elementi, izrađeni iz čelika za opruge,

elastičnom deformacijom akumuliraju energiju
udarnog opterećenja te ju nakon prestanka
djelovanja u cijelosti vračaju u obliku
mehaničkog rada. Znači da je rad utrošen pri
opterećenju Wopter. jednak mehaničkom radu
ostvarenom pri rasterećenju Wraster..

 Obzirom da je vremenski interval elastičnog

rasterećenja veznih elemenata pri tom duži Opterećenje i rasterećenje akumulacijske elastične
spojke s linearnom karakteristikom
nego kod krute spojke (vidi slajd prije), najveći
moment koji opterećuje vratilo je razmjerno
manji [2].

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Akumulacijske elastične spojke 44
 2.1.1 Bibby spojka
kolut kolut
(zupčanik) (zupčanik)

čelična
traka

poklopac [8] [W16]

Sastavljena je od dva zupčanika s vanjskim ozubljenjem međusobno povezana čeličnom

trakom. Spojka je okružena poklopcem kako čelična traka, uslijed centrifugalne sile, ne bi ispala iz
žljebova. Zubi obaju zupčanika su suženi u smjeru prema sredini kako pri deformaciji trake ne bi
došlo do njenog oštećenja.
Spojka je visoke elastičnosti (do 1,2° torzijskog zakretanja vratila), a namijenjena je za
prenošenje teških opterećenja u teškim uvjetima rada kao što su mlinovi za rudaču, teški bageri i sl.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Akumulacijske elastične spojke – Bibby spojka 45
 Princip rada Bibby spojke [W16]

Normalno opterećenje Preopterećenje Udarno opterećenje

Kompenzacija radijalnih, aksijalnih i kutnih pomaka kod Bibby spojke [W16]

Radijalni pomaci do 3 mm Kutni pomaci do 1,3 ° Aksijalni pomaci do 20 mm

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Akumulacijske elastične spojke – Bibby spojka 46
 2.1.2 Spojka sa zavojnim oprugama

1 - kolut 1- kolut 4 – zavojna

opruga

2 - zatik

3 – vodilica

Spojka sa zavojnim oprugama (Cardeflex) [2] i [11]

Opruge se deformiraju ovisno o

opterećenju (okretnom momentu), čime se postiže
elastičnost spojke. ove spojke mogu prenositi okretne
momente do 18 kN te kompenzirati male radijalne
pomake (najviše do 1% vanjskog promjera), kutne
pomake vratila do 2° i zakretanje vratila do 5°. [7]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Akumulacijske elastične spojke – Spojka sa zavojnim 47
 2.2 ELASTIČNE SPOJKE ZA PRIGUŠIVANJE

 Ublažavaju udarce te istovremeno prigušuju vibracije koje

nastaju kada se vlastita frekvencija vibriranja elastičnih
elemenata ili čitavog sustava prijenosa snage poklopi s
frekvencijom kolebanja okretnog (torzijskog) momenta [2].

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Elastične spojke za prigušivanje 48
 ELASTIČNE SPOJKE ZA PRIGUŠIVANJE -nastavak

 Vezni elementi od gume ili umjetnih masa

akumuliraju energiju elastičnom deformacijom,
pri čemu se dio akumulirane energije preko
unutarnjeg trenja u materijalu veznog elementa
pretvara u toplinu pa se zbog toga spoj grije.

 Nakon prestanka djelovanja udara, vezni

element vraća preostalu akumuliranu energiju u
obliku mehaničkog rada koji je manji od
utrošene energije zbog pretvorbe jednog njenog Opterećenje i rasterećenje elastične spojke za
prigušivanje s progresivnom karakteristikom
dijela u toplinu. Zbog toga je, unatoč kratkom
vremenskom intervalu pretvorbe energije,
najveći moment koji opterećuje gonjeno vratilo
odgovarajuće manji (vidi slajd prije) [2].

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Elastične spojke za prigušivanje 49
 2.2.1 Spojke s gumenim prstenima

kolut kolut

zatik

gumeni
prsten
Spojka s gumenim prstenima [8]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Elastične spojke za prigušivanje – Spojke s gumenim prstenima 50
 Spojke s gumenim prstenima - nastavak

Sastavljena je iz dva koluta međusobno povezana svornjacima. Svornjaci su u jednom

kolutu kruto spojeni a u drugome su slobodno umetnuti, a mogu biti obloženi i čahurom. Gumeni
prsteni se pri preopterećenju odgovarajuće deformiraju i time ublažavaju udarna opterećenja, te
prigušuju vibracije.
Može prenositi okretne momente do 540 kNm, kompenzirati uzdužne pomake vratila do
3 mm, male radijalne i kutne pomake do 3° [2].

Spojka s gumenim prstenima Spojka s gumenim prstenima

tip PENCOflex proizvođača Rexnord [W19] tip RUPEX proizvođača Flender [W18]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Elastične spojke za prigušivanje – Spojke s gumenim prstenima 51
 2.2.2 Spojke s nemetalnim (gumenim) umetcima

Spojka s gumenim umetcima Spojka s gumenim umetcima

tip N-EUPEX proizvođača Flender [W18] tip N-EUPEX proizvođača Flender [W18]

Ovaj oblik spojke s gumenim umetcima

osigurava veću krutost i veću nosivost jer su gumeni
elementi izloženi tlačnom opterećenju.
Gumeni element [W18]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Elastične spojke za prigušivanje – Spojke s nemetalnim (gumenim) umetcima 52
 2.2.2 Spojke s nemetalnim (gumenim) umetcima

Spojka s gumenim umetcima Spojka s gumenim umetcima

tip N-EUPEX-DS proizvođača Flender [W18] tip N-EUPEX proizvođača Flender [W18]

Ovaj oblik spojke s gumenim umetcima

osigurava veću elastičnost jer su gumeni umetci
izloženi savojnom opterećenju.
Gumeni element [W18]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Elastične spojke za prigušivanje – Spojke s nemetalnim (gumenim) umetcima 53
 Kandžasta spojka s nemetalnim umetcima

Kandžasta spojka s poliuretanskim umetkom Kandžasta spojka s poliuretanskim umetkom

u obliku zvijezde proizvođača KTR [W20] u obliku zvijezde proizvođača KTR [W20]

Kandžasta spojka s gumenim umetkom

Kandžasta spojka s razdvojenim poliuretanskim umetcima za
u obliku zvijezde proizvođača Flender [W18]
velike okretne momente proizvođača KTR [W20]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Elastične spojke za prigušivanje – Spojke s nemetalnim (gumenim) umetcima 54
 2.2.3 Spojka s gumenim pojasom - Periflex
gumeni pojas
stezni vijak
prsten
kolut
kolut

Spojka s gumenim pojasom tip ELPEX B

proizvođača Flender [W17]

Spojke ove vrste mogu prenositi

okretne momente do 34 kNm omogućavajući
elastično zakretanje vratila do 12°.
Spojka tip ELPEX B Kompenziraju aksijalne pomake vratila do
proizvođača Flender [W17] 8 mm, radijalne do 4 mm te kutne do 4°. [2]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Elastične spojke za prigušivanje – Spojka s gumenim obručem (Periflex) 55
 Spojka s gumenim pojasom

Spojka s gumenim pojasom

tip ELPEX proizvođača Flender [W17]

Spojka s gumenim pojasom

tip ELPEX ENG (gore) i ENGS (dolje) proizvođača Flender [W17]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Elastične spojke – Elastične spojke za prigušivanje – Spojka s gumenim pojasom 56
 PRORAČUN ELASTIČNIH SPOJKI

Za dimenzioniranje elastičnih spojki mjerodavan je najveći okretni

moment Tmax, koji se javlja u pogonu, a određuje se iskustveno [2]:

Tmax  (c1  c2 )  T  Tdop

gdje je
c1 - faktor udara za pogonski stroj
c1 = 0,5 (elektromotori) do 2,8 (jednocilindrični motor)
c2 - faktor udara za gonjeni stroj
c2 = 1,0 (generatori) do 3,2 (jednocilindrični klipni kompresori)
T [Nm] - okretni moment koji se prenosi
Tdop [Nm] - dopušteni okretni moment spojke
(obično naveden u katalogu proizvođača spojke)

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke –Elastične spojke – Proračun elastičnih spojki 57
3. UKLJUČNO – ISKLJUČNE SPOJKE

Uključno – isključne spojke služe za povremeno uključivanje i isključivanje

veze ulaznog i izlaznog vratila (odnosno pogonskog i gonjenog stroja ili njegovih
dijelova). Dijele se na:

3.1 Tarne spojke

3.1.1 Lamelne tarne spojke
3.1.2 Konična tarna spojka

3.2 Oblikovne spojke

3.2.1 Čeona zupčasta spojka
3.2.2 Uključna zupčasta spojka
3.2.3 Zupčasta spojka sa sinkronim uključivanjem

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke 58

 3.1 TARNE SPOJKE
 prenose okretni moment trenjem, pri čemu dolazi do klizanja između tarnih
površina uslijed čega se gubi snaga

 izgubljena snaga pretvara se u toplinu (točnije: toplinski tok), a manifestira se

zagrijavanjem i trošenjem tarnih ploha što su i osnovni nedostatci ovih spojki.

Tarne površine mogu biti

 suhe ili
 podmazane

te izrađene od
 metalnih ili
 nemetalnih materijala.

Prema obliku tarne površine mogu biti

 lamelne (pločaste) ili
 konične.
EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke 59
 3.1.1 Lamelne tarne spojke
Lamelne tarne spojke prenose okretni
moment s ulaznog na izlazno vratilo preko jedne ili
više lamela pa se s obzirom na to dijele na

 jednolamelne tarne spojke kojima su

tarne površine obično suhe, a primjerene
su samo za prijenos manjih momenata

 višelamelne tarne spojke kojima su tarne

površine obično podmazivane, a
primjerene su za prijenos većih okretnih
momenata Oblici lamela [W28]:
Lijevo – vanjska lamela s grebenima i oblogom
Lamele imaju oblik ploče koja na unutarnjem ili Desno – unutarnja lamela sa zubima, bez obloge

vanjskom rubu može imati grebene ili zube. Ako su

zubi na unutarnjem rubu riječ je o unutarnjoj
lameli a ako su na vanjskom riječ je o vanjskoj
lameli.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke – Lamelne tarne spojke 60
 Jednolamelna tarna spojka s mehaničkim uključivanjem

remenica lamela (vanjska)

na gonjenoj strani

potisna ploča s krilcima

za hlađenje

dvostruka matica
za regulaciju

poluga

prsten za
uključivanje

glavina na
pogonskoj strani

Jednolamalena tarna spojka s

mehaničkim uključivanjem
proizvođača Ortlinghaus [W28]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke – Lamelne tarne spojke 61
 Višelamelna tarna spojka s mehaničkim uključivanjem

SINUS (valovite) SINUS (valovite)

unutarnje lamele unutarnje lamele
kad je spojka uključena kad je spojka isključena

Višelamelna tarna spojka s mehaničkim uključivanjem

proizvođača Ortlinghaus [W28]
(prikazana u isključenom položaju)

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke – Lamelne tarne spojke 62
 Višelamelna tarna spojka s mehaničkim uključivanjem
Višelamelna tarna spojka s
mehaničkim uključivanjem
proizvođača Ortlinghaus [W28]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke – Lamelne tarne spojke 63
 Višelamelna tarna spojka s mehaničkim uključivanjem
nastavak

Sile na prvoj unutarnjoj lameli [4] Sile na prvoj vanjskoj lameli [4]

Zbog gubitka aksijalne sile uključivanja uslijed

aksijalne sile trenja na grebenima lamele (ili zubima ovisno o
izvedbi), lamelne spojke prema praktičnim podacima nemaju
više od 15 lamela (kad se uključuju pod opterećenjem), dok u
iznimnim slučajevima imaju 21 lamelu.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke – Lamelne tarne spojke 64
 Jednolamelna tarna spojka s elektromagnetskim uključivanjem

lamela tarna obloga

pogonski dio spojke

magnetno polje
elektromagnet

klizni prsteni kotva s unutarnjim

za dovođenje struje ozubljenjem gonjeni dio spojke
glavina s vanjskim ozubljenjem

opruga

Jednolamelna tarna spojka s elektromagnetskim uključivanjem proizvođača Stromag [5]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke – Lamelne tarne spojke 65
 Višelamelna tarna spojka s hidrauličkim uključivanjem

gonjeni dio spojke vanjska lamela

unutarnja lamela

aksijalno pomični klip

tlačna komora

pogonski dio spojke

tlačna opruga

Višelamelna tarna spojka s hidrauličkim uključivanjem proizvođača Ortlinghaus [5]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke – Lamelne tarne spojke 66
 Moment trenja, Ttr
kod tarne spojke s čeonim naliježućim površinama (s aksijalnim uključivanjem)

Kod novih još neistrošenih spojki

(što ujedno odgovara malom broju uključivanja)

2 rv3  ru3
Ttr  Fu     2 2  n
3 rv  ru

Kod djelomično istrošenih spojki

(što odgovara velikom broju uključivanja)

ru  rv
Ttr  Fu    n
2
gdje je
rv vanjski, a ru unutarnji radijus tarne plohe
Fu je sila uključivanja, a μ faktor trenja, dok je
n broj tarnih površina

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke 67
 Radijus sile trenja rtr
Iz izraza za momente trenja Ttr na prethodnom slajdu, a uz pretpostavku da je
sila trenja Ftr = Fu·μ možemo izvesti izraze za izračun radijusa sile trenja rtr koji glase

kod novih još neistrošenih spojki kod djelomično istrošenih spojki

2 rv3  ru3 ru  rv
rtr   2 2 rtr 
3 rv  ru 2

Budući da se tarne spojke uglavnom izvode s omjerom ru/rv za koji vrijedi

0,6 < ru/rv < 1, a razlika između radijusa trenja izračunanih pomoću gore navedenih
formula za najgori slučaj ru/rv = 0,6 iznosi prema Shigleyu [10] svega 2,1 %,
opravdano je pisati

ru  rv 2 rv3  ru3
rtr  rsr    2 2
2 3 rv  ru
gdje je
rsr - srednji radijus tarne plohe
EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke 68
 3.1.2 Konična tarna spojka

Konična tarna spojka se upotrebljava za

prijenos velikih okretnih momenata.
U odnosu na tarnu spojku s čeonim
naliježućim površinama, sličnih dimenzija,
omogućava smanjenje sile uključivanja. Odnosno,
ako je sila uključivanja ista, konična tarna spojka
omogućava prijenos većeg okretnog momenta.

Konična tarna spojka s tlačnom oprugom [10]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Tarne spojke – Konična tarna spojka 69
 3.2 OBLIKOVNE SPOJKE

 prenose okretni moment oblikom

 uključuju se samo kada oba dijela spojke miruju ili

rotiraju jednakom brzinom

 omogućuju brzo uspostavljanje i prekidanje veze

između pogonskog i gonjenog stroja

Uključivanje i isključivanje se može izvršiti

 neposredno (preko odgovarajućih mehaničkih

elemenata kao što su poluge ili klizni prsteni)

 posredno (preko hidrauličkih, pneumatskih, ili

elektromagnetskih naprava koje osiguravaju silu
potrebnu za aksijalni pomak dijelova spojke.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Oblikovne spojke 70
 3.2.1 Čeona zupčasta spojka
uključivanje isključivanje

utor za prsten
gonjeni kolut pogonski kolut za uključivanje

Čeona zupčasta spojka [4] Čeona zupčasta spojka [5]

Čeona zupčasta spojka djeluje na sličan

način kao i kandžasta spojka samo što je kolut na
pogonskoj strani aksijalno pomičan.
S obzirom na namjenu, zubi mogu biti
različitih profila: a) trapezni, b) pilasti, c) pravokutni i d)
Profili zubi zupčaste spojke [5]
korigirano trokutasti (vidi sliku desno).

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Oblikovne spojke – Čeljusna zupčana spojka 71
 3.2.2 Uključna zupčasta spojka
zupčanik s vanjskim ozubljenjem
na gonjenoj strani
glavina
zupčanik s
kuglica unutarnjim ozubljenjem
na pogonskoj strani
opruga
žlijeb

Uključna zupčasta spojka prema [2]

Uključna zupčasta spojka, prenosi okretni

moment preko cilindričnih zupčanika s evolventnim
ozubljenjem koji imaju jednak modul i jednak broj
zubi.
Ovakva spojka uključuje se u mirovanju.
EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Oblikovne spojke – Uključna zupčasta spojka 72
 3.2.3 Zupčasta spojka sa sinkronim uključivanjem
isključena

gonjena pogonska
pogonska gonjena strana strana
strana strana

uključena sinkronizacija

Zupčasta spojka sa sinkronim uključivanjem Zupčasta spojka sa sinkronim uključivanjem

prema [14] prema [4]

Osnovni nedostatak uključne zupčaste spojke,

nemogućnost uključivanje u radu, prevladava se dodavanjem
sinkronizacijske naprave (obično konična tarna spojka) koja prije
uključivanja osigurava jednake brzine vrtnje na pogonskoj i gonjenoj
strani spojke.
EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Uključno - isključne spojke – Oblikovne spojke – Zupčasta spojka sa sinkronim uključivanjem 73
4. SPECIJALNE SPOJKE

Specijalne spojke pored osnovne namjene, a to je stalno ili povremeno

spajanje ulaznog i izlaznog vratila u svrhu prijenosa okretnog momenta, imaju i
dodatnu namjenu po kojoj se vrši njihova podjela na:

4.1 Spojke za automatsko upuštanje u rad

4.1.1 Čeljusna centrifugalna spojka
4.1.2 Spojka s čeličnim kuglicama

4.2 Sigurnosne spojke

4.2.1 Oblikovne sigurnosne spojke
4.2.2 Tarne sigurnosne spojke

4.3 Jednosmjerne spojke

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Hidrodinamičke spojke 74

 4.1 SPOJKE ZA AUTOMATSKO UPUŠTANJE U RAD
Kod svih vrsta spojki, osim hidrodinamičkih,
pogonski stroj radna
okretni moment, T i kutna brzina, ω u stacionarnom točka
stanju definirani su radnom točkom (slika desno gore).
Kod krutih i neelastičnih spojki, nakon upućivanja, do te
točke dolazi se zajedničkim ubrzavanja masa pogonskog
radni stroj
i radnog stroja [2].
Radna točka spojke u stacionarnom pogonu [2]
Problem nastaje kada se velike mase radnog
stroja moraju ubrzati u kratkom vremenu. asinkroni EM
Predimenzioniranje pogonskog stroja bi bilo skupo pa se
u tu svrhu koriste posebne spojke za upuštanje u rad.

Njihova upotreba posebno je opravdana kada

je u trenutku uključivanja moment pogonskog stroja alatni stroj

manji od momenta radnog stroja (primjer asinkronog

Momentne karakteristike asinkronog EM-a i
elektromotora i alatnog stroja) – slika desno dolje. alatnog stroja[2]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Spojke za automatsko upuštanje u rad 75
 4.1.1 Čeljusna centrifugalna spojka

pogonski dio
(glavina)

čeljusti

vlačna opruga

tarna obloga

gonjeni dio
(bubanj)

Osnovni dijelovi čeljusna centrifugalne spojke Čeljusna centrifugalna spojka

tip F proizvođača SUCO [W27] tip F proizvođača SUCO [W27]

Čeljusti centrifugalne spojke tlače se oprugama uz pogonski dio (glavinu). Kada brzina
vrtnje dostigne određenu vrijednost, centrifugalna sila čeljusti svladava silu u oprugama, pa čeljusti
svojim tarnim oblogama tlače gonjeni bubanj gonjenog dijela spojke. Na taj način, ostvaruje se veza
silom te prenosi okretni moment. Spojka se u potpunosti uključuje obično pri nm > 650 min-1.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Spojke za automatsko upuštanje u rad - Čeljusna centrifugalna spojka 76
 Čeljusna centrifugalna spojka - nastavak

Čeljusna centrifugalna spojka Različite izvedbe čeljusti [W29]

proizvođača Hilliard Corporation [10]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Spojke za automatsko upuštanje u rad - Čeljusna centrifugalna spojka 77
 4.1.2 Spojka s čeličnim kuglicama

čelične kuglice limeni obruč,

valovit po obodu

bubanj
brtva

pogonski dio gonjeni dio

Spojka s čeličnim kuglicama

Čelične kuglice u mirovanja leže u donjem dijelu bubnja. Pri pokretanju, a uslijed
centrifugalne sile, dolazi do potiskivanja kuglica prema vanjskoj strani bubnja i njihovog dodira s
limenim prstenom, a što dovodi do prijenosa okretnog momenta.
Moment spojke se može regulirati količinom i granulacijom čeličnih kuglica.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Spojke za automatsko upuštanje u rad – Spojka s čeličnim kuglicama 78
 Pulvis - spojka s čeličnim kuglicama

pogonska
strana

gonjena
strana

kod pokretanja /
u mirovanju u pogonu preopterećenja

Pulvis spojka punjena je čeličnim kalibriranim kuglicama. Pogonska strana ima oblik
dvaju krilaca, dok gonjena ima zvonast oblik s rebrima po cijelom unutarnjem obodu.

Centrifugalne sile tlače čelične kuglice uz zvono pa se ispred krilaca stvaraju naslage
(nanosi) kuglica koje ostvaruju vezu silom što dovodi do prijenosa okretnog momenta.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Spojke za automatsko upuštanje u rad – Spojka s čeličnim kuglicama 79
 4.2 SIGURNOSNE SPOJKE
 osiguravaju strojne dijelove od trenutačnih opterećenja koja nastaju prilikom
pokretanja ili tijekom rada spoja, a

 djeluju tako da prekidaju spoj između pogonskog i gonjenog dijela spojke u

trenutku preopterećenja.

S obzirom na način prenošenja okretnog momenta dijele se na:

 oblikovne sigurnosne spojke

 okretni moment prenose oblikom i
 najčešće ne omogućavaju regulaciju okretnog momenta kod kojeg se spojka
isključuje

 tarne sigurnosne spojke

 okretni moment prenose trenjem i
 omogućavaju regulaciju okretnog momenta kod kojeg se spojka isključuje

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Sigurnosne spojke – Oblikovne sigurnosne spojke 80
 4.2.1 Oblikovne sigurnosne spojke
uvrtni vijak za
prekidni svornjak osiguranje od ispadanja

kaljena čahura
gonjeni dio

pogonski dio

Oblikovna sigurnosna spojka s prekidnim svornjacima prema [8]

Kod oblikovne sigurnosne spojke s prekidnim svornjacima pri preopterećenju dolazi do

loma svornjaka čime se prekida prijenos okretnog momenta s pogonske na gonjenu stranu spojke.
Dimenzije i broj svornjaka ovise o okretnom momentu pri kojem mora doći do njihovog loma.
Nedostatak ove spojke je što se pri svakom preopterećenju pogon mora zaustaviti kao bi
se zamijenili prekidni svornjaci

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Sigurnosne spojke – Oblikovne sigurnosne spojke 81
 Oblikovne sigurnosne spojke - nastavak
gonjeni dio
opruga pogonski dio

kuglica

Oblikovna sigurnosna spojka s kuglicama i oprugom prema [2 ]

Kod oblikovne sigurnosne spojke s oprugom i kuglicama pri preopterećenju dolazi do

izmicanja kuglica iz udubljenja pri čemu se opruga sabija. Na taj način prekida se veza između
pogonskog i gonjenog dijela spojke.
Ponovni prijenos okretnog momenta osigurava se potiskivanjem kuglica od strane
opruge u udubljenje kad stvarni okretni moment postane manji od namještenog u spojci.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Sigurnosne spojke – Oblikovne sigurnosne spojke 82
 Oblikovne sigurnosne spojke - nastavak
Oblikovna sigurnosna spojka s ozubljenjem prenosi
okretni moment pomoću čeonog ozubljenja. Regulacija okretnog
momenta vrši se pomoću matice za regulaciju koja preko
zavojnih opruga potiskuje čeono ozubljenu ploču na pogonskoj
prema čeono ozubljenoj ploči na gonjenoj strani spojke.
U slučaju preopterećenja dolazi do aksijalnog
pomaka gonjene ozubljene ploče te njenog izlaska iz zahvata s
pogonskom. Smanjenjem okretnog momenta ploče ponovno
ulaze u zahvat čime se uspostavlja veza između gonjene i
pogonske strane spojke.

Oblikovna sigurnosna spojka s ozubljenjem tip

SIKUMAT proizvođača Ringspann [W24]

Princip rada oblikovne

sigurnosne spojke s ozubljenjem [W24]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Sigurnosne spojke – Oblikovne sigurnosne spojke 83
 4.2.2 Tarne sigurnosne spojke

gonjeni dio (lančanik) opruga matica za

regulaciju
tarne ploče

pogonski dio

Tarna sigurnosna spojka RIMOSTAT proizvođača Tarna sigurnosna spojka RIMOSTAT

Ringspann – novija izvedba [W24] proizvođača Ringspann – starija izvedba [W24]

Tarna sigurnosna spojka radi na principu proklizavanja

u slučaju preopterećenja (tj. kad je okretni moment na pogonskoj
strani veći od momenta trenja na tarnim pločama). Veličina
momenta trenja može se regulirati pomoću matice za regulaciju.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Sigurnosne spojke – Tarne sigurnosne spojke 84
 4.3 JEDNOSMJERNE SPOJKE
 su spojke koje prenose okretni moment samo u jednom smjeru,
dok u suprotnom smjeru prekidaju vezu između ulaznog i izlaznog
vratila te na taj način osiguravaju da se okretni moment s radnog
stroja ne prenosi na pogonski.
PRIJENOS BEZ PRIJENOSA

vratilo radnog stroja

valjak

Princip rada jednosmjerne spojke s

uklinjavajućim valjcima [W26]
(uz pretpostavku da je vratilo pogonskog
opruga
stroja unutarnje vratilo, a vratilo radnog
stroja vanjsko vratilo)
vratilo pogonskog stroja

Kliknite
za link na video animaciju
Jednosmjerna spojka s uklinjavajućim valjcima [W25]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Jednosmjerne spojke 85

 Jednosmjerna spojka s uklinjavajućim valjcima Jednosmjerna spojka s uklinjavajućim valjcima
tip FGR proizvođača Ringspann [W24] tip FGR proizvođača Ringspann [W24]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Specijalne spojke – Jednosmjerne spojke 86

5. HIDRODINAMIČKE SPOJKE
POGONSKA STRANA GONJENA STRANA
pumpno kolo turbinsko kolo
s lopaticama s lopaticama

cirkulacija
fluida

kućište

Pojednostavljeni prikaz hidrodinamičke spojke [W22] Hidrodinamička spojka FLUDEX

proizvođača Flender [W17]

Hidrodinamička spojka rješava problem relativno dugog vremena za uključivanja tarne

spojke.
PUMPNO i TURBINSKO kolo su međusobno povezani samo slojem fluida. Kućište ne
sudjeluje u prijenosu okretnog momenta (najčešće je spojeno s pogonskim kolom), a zadatak mu
je da spriječi istjecanje fluida iz spojke zbog čega mora biti prikladno zabrtvljeno.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Hidrodinamičke spojke 87

 Hidrodinamičke spojke – princip rada

U hidrodinamičkoj spojci mehanička pumpno turbinsko

energija pogonskog stroja pretvara se u kinetičku kolo (1) kolo (2)

energiju strujanja fluida u POGONSKOM kolu, da bi

se ona potom u TURBINSKOM kolu ponovno
pretvorila u mehanički rad.

Kako je zbroj okretnih momenata u

zatvorenom sustavu jednak nuli, to je okretni
moment pumpnog kola, T2 jednak okretnom
momentu pogonskog kola, T1.

Cirkulacija fluida kod hidrauličke spojke

T1  T2  T , Nm prema [15]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Hidrodinamičke spojke 88

 Hidrodinamičke spojke – princip rada

za link na video
Kliknite
Princip rada hidrauličke spojke [W23]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Hidrodinamičke spojke 89

 Hidrodinamička spojka može prenositi okretni moment samo ako je brzina vrtnje
pogonske strane, n1 veća od brzine vrtnje gonjene strane, n2.

Razlika brzina vrtnje pogonske i gonjene strane naziva se klizanje, a njegov omjer s
brzinom vrtnje pogonske strane koeficijent klizanja, s.

n1  n2
s
n1

Gubici snage su posljedica smanjene brzine vrtnje gonjene strane pa je faktor

iskoristivosti (stupanj djelovanja) hidrauličke spojke

P2 P1  Pg n2 2
     1 s   0,97...0,98
P1 P1 n1 1

gdje je P1, snaga na pogonskoj, a P2 snaga na gonjenoj strani, dok je Pg, snaga gubitaka u spojci
koji se mogu izraziti i kao
Pg  T  (1  2 ), W

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Hidrodinamičke spojke 90

 Hidrodinamičke spojke s dodatnom komorom
za mekanije upuštanje u rad - INFORAMATIVNO

dodatna
komora

Princip rada hidrauličke spojke s dodatnom komorom

prema [15]

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Hidrodinamičke spojke 91

 Prednosti hidrodinamičkih spojki
u odnosu na mehaničke - prema [2]

1. Velika elastičnost veze pogonskog i gonjenog stroja.

2. Zbog odsustva neposrednog kontakta pogonskih i gonjenih

dijelova, nema habanja, pa im je i vijek trajanja znatno veći.

3. Pogonski stroj je u trenutku upućivanja neopterećen, što vodi

brzoj uspostavi stacionarnih uvjeta pogona.

4. Pogonski stroj je zaštićen od iznenadnih preopterećenja i udara

koji se mogu javljati na radnom stroju.

5. Prigušuju vibracije koje mogu nastati bilo kod pogonskog ili radnog
stroja.

6. Imaju visok stupanj djelovanja, η = 0,97 … 0,98.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke – Hidrodinamičke spojke 92

Literatura
1. M. Opalić, Prijenosnici snage i gibanja, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb,1998.

2. D. Jelaska, Elementi strojeva, Sveučilište u Splitu, FESB, Split 2005.

3. W. Steinhilper, B Sauer, Konstruktionselemente des Maschinenbaus 2, Springer, Berlin Heidelberg, 2008.

4. M. Ognjenović, Mašinski elementi, Naučna knjiga, Beograd, 1999.

5. K.H. Decker, K. Kabus, Maschinenelemente, 18. Auflage, Carl Hanser Verlag München, 2011.

6. K.H. Grote, E.K. Antonsson, Handbook of Mechanical Engineering, Springer, Würzburg, 2008.

7. D. Muhs, H. Wittel, D. Jannasch, J. Vossiek, Roloff / Matek Maschinenelementen, Vieweg, Wiesbaden, 2007.

8. K.H. Decker, Elementi strojeva, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.

9. Elementi strojeva II – Materijali uz predavanja – Spojke, Sveučilište u Rijeci, Tehnički fakultet, 2009.

10. J.E. Shigley, C.R. Mischke, Mechanical Engineering Design, McGraw-Hill, New-York, 1989.

11. K.H. Grote, J. Feldhusen, Dubbel – Taschenbuch für Maschinenbau, 22. Auflage, Springer, Würzburg, 2007.

12. J . Flašker, S. Pehan, Prenosniki moči, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2005.

13. Mayr, Roba-DS – Torsionally rigid shaft couplings Catalogue.

14. Z. Ren, Strojni elementi I – Gredne vezi in sklopke, Fakulteta za strojništvo, Maribor

15. Siemens AG, Flender Standard Couplings – Catalogue, 2011.

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke - Literatura 93

 Dio slika preuzet je s internetskih stranica (ili iz kataloga dostupnih na njima):
W1. http://www.forconstructionpros.com/company/10075791/lovejoy-inc
W2. http://www.monelcomponents.com/

W3. http://www.tradepressrelations.com/en/file/presse/presse1359.php
W4. http://www.excelcycle.com/fulcrum-racing-torq-rrs-crankset.html
W5. http://en.wikipedia.org/wiki/File:Hirth_joint.jpg

W6. http://www.orbit-antriebstechnik.de/power-transmission/ausgleichskupplungen/
W7. http://www.lonne.com/index.php?mapping=43
W8. http:/www.did-coltd.com

W9. http://www.comintec.it/giunti-elastici-giunti-rigidi-senza-gioco_prd_idc3_it.aspx
W10. http://www.mytractorforum.com/showthread.php?t=159615
W11. http://en.wikipedia.org/wiki/Constant-velocity_joint

W12. http://www.oepcouplings.com/content/oldham_couplings/oldham_couplings.asp
W13. http://www.youtube.com/watch?v=G2DU1s2ukHQ
W14. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Cardan-joint_intermediate-shaft_contrasting_de.png
W15. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Cardan-joint_spline-shaft_topview_outline.png
W16. http://www.bibbytransmissions.co.uk/Products_Industrial_Grid.asp
W17. http://www.youtube.com/watch?v=0T8u5tyCMVQ

W18. https://eb.automation.siemens.com
W19. http://rexnord.eu/index.php?id=263&L=0%2F%25&MP=207-524
W20. http://www.ktr.com/uk/index/home.htm
W21. http://en.wikipedia.org/wiki/Universal_joint
W22. http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/fluid+coupling
W23. http://www.youtube.com/watch?v=xm8EHTTNPEg
W24. http://www.ringspann.de
W25. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Roue_libre2.svg
W26. http://www.tractordata.com/articles/technical/overrunning-pto-clutch.html

W27. http://www.suco-pressureswitches.com/antriebstechnik/fliehkraft_kupplungen_und_bremsen/f-typ.php
W28. http://www.ortlinghaus.com/nc/en/download/general-downloads.html
W29. http://clutchshoe.com/Clutch.htm

EK II, IIA, IIB i IIC – Spojke - Literatura 94