Brodski motori

III
Prof.dr.sc. Ivica Šegulja
DIJELOVI MOTORA

- Poklopac cilindra

- Kučište cilindara

- Dijelovi za pripremu goriva

- Stapni mehanizam
- Kučište motora

- Temeljna ploča
 DIJELOVI MOTORA

- Temeljna ploča s temeljnim ležajima

- Kučište motora
- Kučište cilindara
- Poklopac cilindra (glava motora)
- Stapni mehanizam (stap-klip, stapajica, križna glava, ojnica, kolj.osovina)
- Dijelovi za pripremu goriva
- Dijelovi za upućivanje
- Dijelovi za regulaciju rada motora
DIJELOVI MOTORA

Exhaust valve – ispušni ventil

Fuel injector – Rasprskač (goriva)
Liner – Cilindarska košuljica
Piston – Stap (Klip)
Turbocharger – Turbopuhalo
Entablature – Ispirno kućište (s rashladnim prostorima)
Fuel Pump – Visokotlačna pumpa za ubrizgavanje goriva
Stuffing Box – Brtvenica
Camshaft – Bregasto vratilo
Crosshead – Križna glava
Frames – Stalak
Connecting Rod – Ojnica
Crankshaft – Koljenasto vratilo
Bedplate – Temeljna ploča
Tie Bolts – kotveni vijci
 KINEMATIKA STAPNOG MEHANIZMA - HOD KLIPA

s  l  r  (l cos   r cos  )
l sin   r sin 
r

l
sin    sin 
sin 2   cos 2   1
cos   1  2 sin 2 
s  r (1  cos  )  l (1  1  2 sin 2  )
 KINEMATIKA STAPNOG MEHANIZMA - HOD KLIPA

2
ili razvojem u red člana 1   sin   1 
2 2
sin 2 
2


s  r (1  cos   sin  )
2

2
 KINEMATIKA STAPNOG MEHANIZMA - BRZINA KLIPA

ds ds d ds
c   
dt d dt d

c  r (sin   2 sin  cos  )
2

c  r (sin   sin 2 )
2

prosiječna ili srednja brzina stapa.

2sn sn 2r 30 2
cs     r
60 30 30 
n

30
 KINEMATIKA STAPNOG MEHANIZMA - UBRZANJE KLIPA

dc dc d dc
a   
dt d dt d
a   2 r (cos    cos 2 )
 SILE U STAPNOM MEHANIZMU

 sile uzrokovane tlakom plinova

 sile uzrokovane masama u gibanju, tj. inercione sile
 sile uzrokovane težinom dijelova stapnog mehanizma
 sile trenja i ventilacije
SILE UZROKOVANE TLAKOM PLINOVA

d 2
F  pA  p
4

F
O
cos 
N  F tan 
T  O sin(   )
R  O cos(   )
 SILE INERCIJA MASA U KRETANJU
INERCIONE SILE MASA U LINEARNOM KRETANJU

r
Fm  ma  mr (cos   cos 2 )
2

l
n

30

FmI  mr cos 2

FmII  mr  cos 2

2
SILE INERCIJA MASA U KRETANJU
SILE ROTIRAJUĆIH MASA

Fc  mr r 2
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
• Ako sile koje djeluju na tijelo nisu međusobno u ravnoteži, tj. kažemo da se sile
ne poništavaju, doći će do pomicanja tijela. Najčešće to gibanje mi vidimo kao
VIBRACIJE. Da bi smanjili vibracije potrebno je izvršiti poništenje tzv. slobodnih
sila u motoru.
• Sile plinova su uravnotežene djelovanjem stap-glava.
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
• Inercione sile uzrokovane MASAMA U ROTACIONOM KRETANJU se potpuno
poništavaju ugradnjom jednakih protuutega.
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
• Inercione sile uzrokovane MASAMA U LINEARNOM GIBANJU, se djelomično
mogu poništiti dodavanjem protuutega na koljeno koljenaste osovine :
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
• Inercione sile uzrokovane MASAMA U LINEARNOM GIBANJU, potpuno se
mogu poništiti ugradnjom LANCESTER SISTEMA

Lancasterovi protuutezi
II reda

Nazubljeni
remen
URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
VIŠECILINDRIČNI MOTORI
• Povoljnim izborom broja i rasporeda koljena koljenaste osovine i redoslijeda
paljenja se nastoje same poništiti.
• Potpuno uravnoteženje znači :
• - suma sila i momenata se moraju poništavati

F  0
i

M  0 i

Inercione sile se najčešće poništavaju, ali momenti se nikada ne

mogu potpuno poništiti.
 TANGENCIJALNI DIJAGRAM
• Djelovanjem tangencijalne sile na koljeno koljenaste osovine, stvara se zakretni
moment. Zakretni moment stapnog stroja je nejednolik i mijenja se periodički;
kod dvotaktnog motora svaki okret, a kod četverotaktnog svaki drugi okret.
Uzrok nejednolikosti je nejednolikost tangencijalne sile.
• Tangencijalna sila je rezultat djelovanja sila plinova na stap i inercionih sila
masa u linearnom gibanju.
• Skupni tangencijalni dijagram višecilindričnog stroja se dobije zbrajanjem
krivulja tangencijalnih sila pojedinih cilindara.
 TANGENCIJALNI DIJAGRAM
• Prosiječni zakretni moment i prosiječna tangencijalna sila se dobiju :

P
Ms 

P
Ts 
r
 RAVNOMJERNOST RADA MOTORA

• Kako rezultirajuća tangencijalna sila nije jednolika duž jednog ciklusa, slijedi da
je brzina vrtnje koljeničastog vratila također nejednolika.
• Neravnomjernost brzine vrtnje se izražava stupnjem neravnomjernosti ():

max  min

s
max  min
s 
2

Za različito pogonjene sustave se dozvoljava slijedeća neravnomjernost :

- za generatore 1/300 = 0.0033
- za automobile i brodske pogone 1/20 = 0.05
- za pumpe 1/25=0.04
Stupanj neravnomjernosti se smanjuje ugradnjom većeg broja cilindara i povećanjem
mase zamašnjaka.
OZNAČAVANJE CILINDARA MOTORA
OZNAČAVANJE CILINDARA MOTORA
 VIBRACIJE

Elastična tijela tj.sustavi , kada se izvedu iz položaja ravnoteže počnu vršiti gibanje koje
nazivamo vibracije.
Vibracije dijelimo na :
- fleksione
- aksijalne
- kutne ili torzione
Složeni sustavi mogu vibrirati na sva tri načina.
Ako je gibanje točke sustava koji vibrira , po jednadžbi sinusoide ili cosinusoide , te
vibracije nazivamo harmoničkim vibracijama.

AMPLITUDA je najveći otklon iz položaja ravnoteže.

TITRAJ je kada je wt=360" = 2 PI.
PERIOD VIBRACIJE (T) je vrijeme za koje točka koja vibrira napravi jedan puni titraj.
FREKVENCIJA je broj titraja u jedinici vremena.
 VIBRACIJE

VLASTITE VIBRACIJE ili SLOBODNE ili PRIRODNE - izvodi elastični sustav bez
djelovanja vanjskih sila. Frekvencija titranja ovisi samo o elastičnosti tijela.

PRISILNE VIBRACIJE - na sustav djeluje vanjska poremećajna sila. Frekvencija

vibracija je jednaka frekvenciji poremećajne sile.
REZONANCIJA je trenutak kada se poklope vlastita frekvencija i frekvencija
periodične sile.
Broj okretaja kod kojeg sustav dolazi u rezonanciju se naziva KRITIČNI BROJ
OKRETAJA.
 VIBRACIJE
Uzročnici vibracija na motoru :
• moment prevrtanja motora : stvara torzione oscilacije kučišta.
• inercione sile uzrokovane masama u rotaciji. Stvaraju fleksione vibracije.
• inercione sile uzrokovane masama u linearnom gibanju. Stvara fleksione
vibracije.
• nejednoliki zakretni moment tj. tangencijalna sila. Stvara torzione vibracije i
aksijalne vibracije.

Torzione vibracije se ublažuju TORZIONIM UBLAŽIVAČIMA.

Mehaničko Hidrauličko
Kraj -> nabijanje motora