AGREGATNA STANJA

Agregatno stanje je naziv za oblike u kojima se može pojaviti

materija.

Materija je sve što ima masu i zauzima prostor

ne sastoji se samo od tvari koje se mogu vidjeti, nego i od tvari
koje se ne mogu vidjeti (kao što je zrak).

Razlikuju se tri agregatna stanja:

• čvrsto
• tekuće
• plinovito
 AGREGATNA STANJA
2

KRUTINA TEKUĆINA PLIN

Određeni volumen Određeni volumen Nema određeni volumen
Određeni oblik Nema određeni oblik Nema određeni oblik
(Poprima oblik posude u
kojoj se nalazi)
 Kruta tvar ili krutina (S)
3

• Udaljenosti između čestica vrlo male.

• Nestlačive.
• Velika gustoća čestica, jake privlačne sile, čestice titraju samo
oko središnjeg položaja ne napuštajući geometrijski oblik.
• Stalan oblik i stalna struktura.
 Kapljevita tvar ili kapljevina,
4
bolje poznata kao tekućina (L)
• Između čestica slabija privlačnost.
• Nestlačive.
• Veće udaljenosti između čestica.
• Nemaju stalan oblik i volumen.
• Čestice se relativno slobodno gibaju i poprimaju oblik
posude u kojoj se nalaze.
 Plinovita tvar ili plin (G)
5

• Velika udaljenost među česticama.

• Skoro nikakva privlačna sila.
• Čestice se slobodno gibaju.
• Nemaju uređenu strukturu.
• Plinovi su stlačivi i volumen im ovisi o temperaturie i tlaku.
• Bilo kakva posuda se brzo ispunjava plinom.
• Položaj čestica brzo se mijenja u svim smjerovima u
prostoru.
 AGREGATNA STANJA
6

PLIN

TALJENJE

KRUTINA SKRUĆIVANJE TEKUĆINA

 Zašto nam je važna struktura materijala

O svim strukturnim jedinicama ovise svojstva materijala u

konačnoj primjeni
 RASPORED ATOMA
9

Radiografskim ispitivanjima
ustanovio se raspored atoma
unutar mikrostruktura materijala. Ar

Atomski raspored igra vrlo važnu

b)
ulogu u objašnjavanju a)
O
mikrostrukture i ponašanju čvrstih Si
materijala.
Na primjer, rastezljivost aluminija,
čvrstoća željeza se objašnjava
njihovim atomskim rasporedima. c) d)

Zbog različitih atomskih Nivoi atomskog rasporeda u materijalima:

rasporeda, polietilen se lako
deformira, guma se elastično
rasteže, a epoksid je čvrst i krt.
a) Inertni plinovi imaju nesređeni raspored,
(b, c) Neki materijali kao para i staklo imaju uređene
atome u kratkom razmaku,
d) Metali i mnogi drugi čvrsti materijali imaju skladno
uređene atome.
 Kristalna rešetka i elementarna ćelija
10

ELEMENTARNA
ĆELIJA

TOČKE KRISTALA

Elementarna ćelija je dio kristalne rešetke koja zadržava

karakteristike cjelokupne rešetke.
Kristali su pravilna geometrijska tijela omeđena površinama
koje se sijeku na bridovima, a bridovi u kutovima.
 14 različitih tipova elementarna ćelija
11

Postoji 14 različitih tipova

Jednostavna Plošno Prostorno elementarnih ćelija, grupiranih u
kubna centrirana
kubna kubna
centrirana
7 kristalnih sustava.

Atomi-točke kristala (kristalni

čvorovi) se nalaze u kutovima
Jednostavna
tetragonalna
Prostorno
tetragonalna
centrirana
Heksagonalna
a
elementarne ćelije, u nekim
slučajevima i na plohama ili u
unutarnjem prostoru jedinične
ćelije.
Jednostavna Prostorno Bazno centrirana Plošno
rompska centrirana
rompska rompska centrirana
rompska

Bazno centrirana Triklinska

Romboedarska Jednostavna
monoklinska monoklinska
 Karakteristike sedam kristalnih sustava
KUTOVI MEDU
12 STRUKTURA STRANICE
. STRANICAMA
Kubna a = b =c Svi kutovi = 900
Tetragonalna a=b≠c Svi kutovi = 900
Rombska a≠b≠c Svi kutovi = 900
Heksagonalna a=b≠c Dva kuta = 900
Jedan kut = 1200
Romboedarska a = b =c Svi kutovi su = i ≠ 900
Monoklinska a≠b≠c Dva kuta = 900
Jedan kut (β) ≠ 900
Triklinska a≠b≠c Svi kutovi su različiti i ≠ 900

Veličina i oblik elementarne ćelije određena je parametrima rešetke

1.udaljenost između jezgri najbližih susjednih atoma uzduž stranice ćelije
2.kutovima koje međusobno zatvaraju stranice ćelije.

Red veličina parametara jednostavne kristalne ćelije je u nanometrima

(1nm = 10-9 m) ili Å (1 angstrom= 0.1nm = 10–10m = 10-8 cm).
 KRISTALANA STRUKTURA METALA
13 Većina metala (oko 90%) kristalizira u KUBIČNOM i HEKSAGONALNOM
SUSTAVU (dvije. u kubičnom sustavu i jedna u heksagonskom sustavu)

VAŽNIJE KRISTALNE STRUKTURE

PROSTORNO CENTRIRANA KUBIČNA REŠETKA
(BCC-engl. body-centeredcubic)

PLOŠNO CENTRIRANA KUBIČNA REŠETKA

(FCC –engl. face-centeredcubic)

HEKSAGONONALNA REŠETKA
(HCP –engl. hexagonalclose-packed)
 Prostorno centrirana kubična
struktura (BCC)
14
.

Shematski prikaz prostorno Ovu kristalnu strukturu nalazimo kod:

centrirane jedinične kubične α-željeza a = 2,87Å
rešetke (BCC): δ-željeza a = 2,94Å
kroma (Cr) a = 2,89Å
a) u kristalu, molibden (Mo) a = 3,15Å
b) prostorni raspored atoma, volfram (W) a = 3,16Å
c) pripadajući broj atoma 2
 Površinski centrirana kubična struktura
(FCC)
15
.

Shematski prikaz plošno centrirane Ovu kristalnu strukturu nalazimo kod:

jedinične kubične rešetke (FCC): γ-željeza a = 3,57Å
a) prostorni raspored atoma, aluminij (Al) a = 4,05Å
b) u kristalu, olovo (Pb) a = 4,95Å
bakar (Cu) a = 3,62Å
c) pripadajući broj atoma 4
nikal (Ni) a = 3,53Å
 Heksagonalna kompaktna rešetka (HCP)
16
.

Ovu kristalnu strukturu nalazimo kod:

α-ugljika (C) a = 2,46Å b = 6,70Å
Shematski prikaz jedinične α-kobalta (Co) a = 2,51Å b = 4,07Å
gusto slagane heksagonalne magnezij (Al) a = 3,21Å b = 5,21Å
rešetke (HCP): titan (Ti) a = 2,95Å b = 4,68Å
a) u kristalu, cink (Zn) a = 3,66Å b = 4,95Å
b) prostorni raspored atoma, cirkonij (zn) a = 3,23Å b = 6,13Å
c) prostorni raspored atoma vodik (H) a = 3,76Å b = 6,13Å
na (-270 °C)
 IZOTROPSKI I ANIZOTROPSKI
MATERIJALI
Raspored atoma u kristalnoj rešetki nije isti u
različitim ravninama i pravcima kristala.
z (001)
Zbog toga, fizikalna i mehanička svojstva kristala
(111)
variraju zavisno od ravnine kristalne strukture.

Materijal je anizotropan ako njegova svojstva (010)

zavise od kristalografskog smjera.

Na primjer, metali se deformiraju u smjerovima y

duž kojih su atomi u tijesnom kontaktu. x
(100)
Elastični modul aluminija, koji kristalizira u
površinski centriranoj kubnoj strukturi, je 75.9 GPa
u pravcu [111], ali samo 63.4 GPa u pravcu [100].

Materijal je izotropan ako ima ista svojstva u

različitim pravcima.
 POLIMORFIJA METALA
1536 0C Materijali koji mogu imati više od jedne kristalne
strukture se nazivaju polimorfni materijali (poli -
više, mnogo; morfem - oblik).
δ - željezo Polimorfni materijali su željezo, titan, kobalt, ugljik,
silicijev oksid (SiO2) i dr.
1392 0C
U površinski centriranoj kubnoj rešetki (FCC) 74%
c
volumena je zauzeto atomima.

a
b Prostorno centrirana kubična (BCC) je manje
γ - željezo popunjena, 68% volumena je zauzeto atomima.
Razlika u gustoći popunjenosti je vrlo važna u toplinskoj
obradi čelika.
911 0C
Na primjer,
prilikom hlađenja mijenja se struktura čelika iz
prostorno centrirane u površinsko centriranu na
910 ºC, a volumen poraste za otprilike 5%.
α - željezo
Ako je brzina hlađenja neravnomjerna i promjena
strukture se nije promijenila istovremeno, ovaj rast
volumena može dovesti do pukotina u materijalu.
Polimorfija ugljika: Prirodne modifikacije A) dijamant (kubični sustav), B) grafit
(heksagonski sustav); Sintetske modifikacije: C) buckminsterfuleren, D) nanocjevčica