LIJEVANO ŽELJEZO

Lijevano željezo dobiva se iz sirovog željeza, starog

lijevanog željeza i starog čelika.
Lijevano željezo je slitina željeza, ugljika i silicija, koja
uobičajeno sadrži 2–4% C i 0,5–3% Si te manje količine
mangana, fosfora i sumpora.
Za lijevano željezo karakteristično je da se veće količine
ugljika nalaze u njegovoj strukturi kao čisti ugljen ili grafit.
 LIJEVANO ŽELJEZO
2
 LIJEVANO ŽELJEZO
Sivi lijev sadrži male međusobno povezane lamele grafita koje uzrokuju malu
3 savitljivost i čvrstoću.
Bijeli lijev je tvrda, lomljiva slitina koja sadrži velike količine Fe3C.
Kovkasti lijev formiran toplinskom obradom iz bijelog željeza, stvara
zaobljene sitne čvoriće grafita.
Žilav ili nodularni lijev sadrži ugljik u obliku kuglica, dobiven tijekom
skrućivanja.
Lijevano željezo s kompaktnim ugljikom sadrži zaobljene, međusobno
povezane grafite, također formirane tijekom skrućivanja.
 Sivi lijev
4

Sivo lijevano željezo ili sivi lijev najstarije je i najraširenije lijevano željezo.
SADRŽAJ: C 2,5 – 3,5 %, Si 1,4%, Mn 0,3-2%, P 0,4-1,5, S <0,1%
Dobilo je ime po sivoj boji prijeloma.
Grafit se izlučuje u obliku listića, a matrica mu je od ferita i perlita.
U grafitnim listićima koncentriraju se naprezanja koja uzrokuju nisku čvrstoću i
savitljivost.
Ali sivi lijev ima i niz pozitivnih svojstava kao što su
• velika tlačna čvrstoća,
• dobra obradivost skidanjem strugotine,
• dobra otpornost na trošenje (samopodmazivanje),
• dobra otpornost na toplinsko starenje,
• dobra vodljivost topline i
• dobro prigušenje vibracija.
 Bijeli (tvrdi) lijev
5

Bijeli lijev je tvrd i krhak i ima bijeli prijelom. Ugljik je u cijelom presjeku vezan kao
željezni karbid Fe3C (cementit).
Grupa visokolegiranih bijelih lijevova ima široku primjenu zbog visoke tvrdoće i
otpornosti na abrazivno trošenje.
Dodaju se elementi kao što su krom, molibden i nikal, tako da se za vrijeme
skrućivanja formiraju karbidi, a tijekom odgovarajuće toplinske obrade formira se
martenzit.
Bijeli lijev se ne lijeva lako kao drugi lijevovi, jer je njegova temperatura
skrućivanja visoka i pri skrućivanju ugljik se veže sa željezom stvarajući cementit.
Upotreba mlinske kugle, mlaznice za štrcanje pijeska i sl.
 Kovkasti lijev
6

Kovkasti lijev dobiva se iz bijeloga lijevanog željeza dugotrajnom toplinskom

obradom pri kojoj se cementit raspada i stvaraju se neregularno formirane
nakupine grafita.
Nakon lijevanja odljevak se zagrijava na temperaturu od 900 °C, što uzrokuje
raspad cementita i formiranje ugljika u grafit.
Proizvodnja kovkastog lijeva zahtijeva nekoliko stupnjeva.
Grafitni noduli nukleiraju kada se bijeli lijev lagano zagrijava.
Za vrijeme prvog stupnja grafitizacije, cementit se raspada u stabilni austenit i
grafitna faza, kao što je ugljik u Fe3C, difundira u grafitnu jezgru.
Austenit se zatim transformira tijekom hlađenja.
 Tipična mikrostruktura nodularnog lijeva s
Nodularni lijev feritičnom matricom

Nodularni lijev dobiva se dodavanjem magnezija u rastaljeno lijevano željezo koje

sadrži relativno visok udio ugljika.
Magnezij uzrokuje kristalizaciju grafita u obliku kuglica.
U usporedbi sa sivim lijevom, nodularni lijev odlikuje se visokom čvrstoćom,
savitljivošću i žilavošću.
Savitljivost i čvrstoća viša je nego kod kovkastog lijeva, ali zbog visokog udjela
silicija žilavost je niža.
 ČELIČNI LIJEV
8
Čelični lijev je zapravo lijevani čelik koji se
podvrgava samo obradi odvajanjem čestica,
sastoji feritno-perlitne strukture (50%F i 50%P)
koja daje nisku istezljivost i žilavost.

Da bi se dobila mikrostruktura slična čeličnoj, lijev se najčešće podvrgava

toplinskoj obradi normalizacije, pri čemu dolazi do usitnjenja lijevane
mikrostrukture i izjednačenja veličine zrna.

Mehanička svojstva čine ih

atraktivnim tehničkim materijalom
Lijevanje čelika (sposobnost stvaranja kompleksnih geometrija)
Poteškoće kod lijevanja čelika:
• temperatura ulijevanja taljevine približno 1650°C
• na toj temperaturi čelik se rado oksidira
• rastaljeni čelik ima relativno nisku fluidnost