VELEUILITE U VARADINU STUDIJ PROIZVODNO STROJARSTVO

Seminarski rad

Bijeli tvrdi lijev

Valentino Jovan

Varadin, oujak 2011.

POPIS SLIKA
Slika 2.1. Prikaz razliitih oblika grafita u strukturi .................................................................. 4 Slika 3.1. Slika elementa izraenog iz bijelog lijeva s velikim postotkom kroma .................... 5 Slika 3.2. Elementi strojeva izloeni abraziji ............................................................................. 6 Slika 3.3. Cijevi za protok abrazivnih materijala ....................................................................... 6 Slika 3.4. Dijelovi drobilice ....................................................................................................... 7 Slika 3.5. Mikrostruktura bijelog tvrdog ljeva ........................................................................... 8 Slika 3.6. Cementit (bijelo) i perlit (tamno) ............................................................................... 8

POPIS TABLICA
Tablica 3.1. oznake vrsta bijelog lijeva ...................................................................................... 9

SADRAJ
1.UVOD: .................................................................................................................................... 1 1.1. Prednosti ljevova: ................................................................................................................ 1 1.2. Nedostaci ljevova: ............................................................................................................... 1 1.3. Primjena: ............................................................................................................................. 2 1.4. Podjela lijevova: .................................................................................................................. 2 2. MIKROSTRUKTURE ........................................................................................................... 3 2. GRAFIT ................................................................................................................................. 3 2.1. Svojstva ljevova koji sadre grafit: ..................................................................................... 4 3. BIJELI TVRDI LIJEV ........................................................................................................... 5 3.1. Svojstva: .............................................................................................................................. 5 3.2. Primjena: ............................................................................................................................. 5 3.3. Dobivanje bijelog ljeva : ..................................................................................................... 7 3.4. Oznaavanje: ...................................................................................................................... 8 3.5. Legirni elementi: .............................................................................................................. 11 3.6. Strojna obrada bijelog lijevanog eljeza: ........................................................................ 12 4. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 13 5. LITERATURA .................................................................................................................... 14

1. UVOD [1]
Pojam lijevano eljezo se obino odnosi na sivi lijev, ali se odnosi i na veliku grupu legura na bazi eljeza. Boja povrine prijeloma moe se koristiti za identifikaciju legura: bijeli lijev je nazvani po bijeloj povrini prijeloma. sivi lijev je nazvan po prijelomu povrine sive boje.

Ugljik (C) i silicij (Si) su glavni legirajui elementi. eljezne legure sa manje ugljika su poznate kao elik.

1.1. Prednosti ljevova relativno niska toka taljenja , dobru tenost, odlinu obradivost materijala, otpornost na deformacije otpornost na habanje Ljevovi jeftiniji od obinih elika: Ono je otporno na unitenje i slabljenje korozijom(hra).

1.2. Nedostaci ljevova Lijevano eljezo je krhko, osim lijevanog eljeza za kovanje. Lijevana struktura je grubozrnata i openito prua manju mehaniku otpornost od gnjeene, kao npr. kod elika

1.3. Primjena Lijevano eljezo je postalo inenjerski materijal s irokim rasponom primjene i

koristi se za: cijevi, strojeve automobilskoj industriji dijelova, za dijelove kao to je poklopac glave (koritenje u opadanju), mjenjaa (koritenje u opadanju). ljevovi se primjenjuju kad su dijelovi vrlo sloenih oblika i geometrije ali i nekad velikih dimenzija kotai i drugo) (Postolja i kuita strojeva, veliki zupanici, blokovi motora, kuita

1.4. Podjela ljevova eljezne ljevove dijelimo na: elini lijev bijeli tvrd lijev sivi lijev nodularni (ilavi) lijev temper (kovkasti) lijev o CTEL crni feritni o PTEL crni perlitni o BTEL bijeli

Ljevovi se mogu podijeliti i na temelju: 1. Mehanikih svojstava: ljevovi relativno dobre istezljivosti i ilavosti (elini, temper i nodularni) krhki ljevovi (sivi i bijeli tvrdi lijev)

2. Tehnolokog postupka dobivanja razlike u proizvodnji pojedinih skupina ljevova

2. MIKROSTRUKTURE [1]
Sastav taljevine, posebno udjeli Si (grafitizator) i Mn (cementator) i uvjeti hlaenja u kalupu odreuju mikrostrukturu i svojstva odljevaka od Fe ljevova.

Tako se razlikuju tri stanja: metastabilno (elini i bijeli lijev) ugljik vaan u Fe C ili karbidu;
3

mjeovito (stabilno/ metastabilno) ugljik u grafitu i cementitu stabilno ugljik samo u obliku grafita

Mikrostruktura stabilno i mjeovito kristaliziranih ljevova je dvojna sastoji se od: eljezne osnove (matrice) i grafitnih nakupina Osnova kod nelegiranih vrsta ljevova moe biti Feritna (stabilna kristalizacija) Feritno- perlitna Perlitna uz eventualno prisutni slobodni cementit

3. GRAFIT [1]
Grafit se pojavljuje u tri osnovna oblika: LISTIAV ILI LAMELARAN kod sivog lijeva KUGLAST kod ilavog lijeva VORAST kod temper lijeva Vermikularan CRVIAST

Slika 2.1. Prikaz razliitih oblika grafita u strukturi [1]

2.1. Svojstva ljevova koji sadre grafit: visoka sposobnost priguenja vibracija dobra klizna svojstva dobra tlana vrstoa dobra obradivost odvajanjem estica nisko talite dobra livljivost mogunost lijevanja sloenih oblika male mase i dimenzija bolja korozijska postojanost nego u nelegiranih elika

3. BIJELI TVRDI LIJEV [1]

Dobio ime po svijetloj boji povrine prijeloma, i svojoj velikoj tvrdoi. 3.1. Svojstva 3.2. Primjena [5] Bijeli lijev je previe krhak za upotrebu kod mnogih strukturnih elemenata, ali s velikom tvrdoom i otpornou na abraziju i relativno nisku cijenu, on pronalazi svoju primjenu kod: mlinova alata za glodanje alata za kopanje i drobljenje kotaa i papua konica alata za izvlaenje ice matrica za briketiranje ugljena oklopa bubnjeva u industriji cementa. tvrd (>400HV) i krhak (mala istezljivost i ilavost) osjetljiv na udarna optereenja vrlo velika otpornost na pritiske i abrazijsko troenje teko obradiv odvajanjem estica samo se moe brusiti naginje stvaranju upljina i zaostalih naprezanja pri lijevanje

Slika 3.1. Element izraen iz bijelog lijeva s velikim postotkom kroma [2]

Slika 3.2. Elementi strojeva izloeni abraziji [3]

Slika 3.3. Cijevi za protok abrazivnih materijala [3]

Slika 3.4. Dijelovi drobilice [3]

3.3. Dobivanje bijelog lijeva [1] Dobiven je forsiranjem metastabilne kristalizacije u metalnoj kokili ili u mokrom pjeanom kalupu. Povien % Mn (cementator) pospjeuje stvaranje Fe3C, odnosno spreava stvaranje G, dok je ogranien %Si. Mogue mikrostrukture: potpuno metastabilno po cijelom presjeku: P + Fe C + Fe C
3 3 e

mjeovito

kristalizirana:

povrinski

slojevi

do

odreene

dubine

metastabilno kristalizirali, dok je sredina presjeka stabilno ili mjeovito kristalizirala tzv. tvrdokorni lijev.

Slika 3.5. Mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva [1]

Slika 3.6. Cementit (bijelo) i perlit (tamno) [4] Teko je ohladiti debele odljevke da se stvrdnu kao bijeli tvrdi lijev kroz cijeli presjek. Brzo hlaenje se moe upotrijebiti da dobijemo povrinu od bijelog tvrdog lijeva, a unutranjost se hladi sporije i formira se kao sivi lijev. To rezultira tvrdom povrinom i neto malo vrom unutranjosti. Karbidi su esto sadrani u tvrdoj matrici, najee je matrica martenzitna. 3.4. Oznaavanje [4] Oznaka DIN EN 12513, koja je izdana u Sijenju 2001, zamijenila ranije vaeu DIN 1695, u kojoj je kemijski sastav jo uvijek ukljuen u ime, kao u oznakama elika.

Oznake u novom DIN EN 12513 temelje se na onima za lijevano eljezo, sa lamelarnim ili nodularnim grafitom, u skladu s opisanom nomenklaturom za GJN. Slovo N oznaava bijelo ovrenje bez grafita. Nakon toga slijedi tvrdoa, minimalna vrijednost koja je openito najvaniji faktor koji utjee na izbor materijala. Treba napomenuti da je tvrdoa odreena u skladu s Vickersovom metodom.

Tablica 3.1. oznake vrsta bijelog lijeva [3] Lj evovi ot porni na h abanj e BS EN 125 13: 2000
Oznaka materijala Simbol EN-GJN-HV350 EN-GJN-HV520 EN-GJN-HV550 EN-GJN-HV600 EN-GJNHV600(XCr11) Broj EN-JN2019 EN-JN2029 EN-JN2039 EN-JN2049 EN-JN3019 Tvrdoa (Vickers) HV (Min) 350 520 550 600 600 C 2,4-3,9 2,5-3,0 3,0-3,5 2,5-3,5 1,8-2,4 2,4-3,2 3,2-3,6 1,8-2,4 2,4-3,2 3,2-3,6 1,8-2,4 2,4-3,2 3,2-3,6 1,8-2,4 2,4-3,2 3,2-3,6 Si 0,4-1,5 Max 0,8 Max 0,8 1,5-2,5 Max 1,0 Mn 0,2-1,0 Max 0,8 Max 0,8 0,3-0,8 0,5-1,5 P Max 0,10 Max 0,10 Max 0,08 Max 0,08 S Max 0,10 Max 0,10 Max 0,08 Max 0,08 Ni 3,0-5,5 3,0-5,5 4,5-6,5 Max 2,0 Cr Max 2,0 1,5-3,0 1,5-3,0 8,0-10,0 11,0-14,0 Mo Max 3,0 Cu Max 1,2 Kemijski sastav (%)

EN-GJNHV600(XCr14)

EN-JN3029

600

Max 1,0

0,5-1,5

Max 0,08

Max 0,08

Max 2,0

14,0-18,0

Max 3,0

Max 1,2

EN-GJNHV600(XCr18)

EN-JN3039

600

Max 1,0

0,5-1,5

Max 0,08

Max 0,08

Max 2,0

18,0-23,0

Max 3,0

Max 1,2

EN-GJNHV600(XCr23)

EN-JN3049

600

Max 1,0

0,5-1,5

Max 0,08

Max 0,08

Max 2,0

23,0-28,0

Max 3,0

Max 1,2

DIN EN 12513 razlikuje izmeu 3 klasa bijelog ljeva: nelegiranog ili nisko-legiranog visokolegiranog s niklom i kromom visoko legiranog s kromom

Budui da materijali s visokim sadrajem kroma svi imaju iste minimalne tvrdoe 600 HV, ali mogu sadravati razliite koliina kroma, njihove oznake su nadopunjene "XcrY", gdje je Y se odnosi na kroma po teini u%. od drugih materijala lijevanog eljeza, kemijski sastav je takoer ukljuen u

Za

razliku

standard za bijele ljevove jer kemijski sastav odreuje mikrostrukturu, toplinsku obradu i iznad svega otpornost na habanje. Karakteristike bilo koje vrste eljeznog materijala ovise o nizu faktora. Glavni imbenici su: osnovna struktura sadraj ugljika vrsta i raspodjela karbida.

Martenzitni elici i lijevano eljezo su, na primjer, vie otporni na habanje od austenitnih. Perlitni su u usporedbi puno manje otporni na troenje.

10

3.5 Legirni elementi [4] Koliina karbidnih estica ovisi o koliini ugljika ugljika. to je vei sadraj ugljika, to je tvrdoa vea a manja ilavost ako su sve ostale varijable konstantne. Prokaljivosti moe biti poveana s elementima nikla,

bakra, molibdena i mangana. zbog toga to prekomjerni ak i dovesti tvrdoe.

Tek kada se ti elementi dodaju je mogue izvesti kaljenje strukture ak i u veim presjecima. Meutim, koliina nikla koja se moe dodati je ograniena iznosi mogu dovesti do prekomjerne ime se drastino smanjuje

proporcije preostalog austenita i

do formiranja grafita,

stupanj

Kao legirni element, krom nudi skruivanje bez grafita i sprjeava stvaranje grafita, ak i tijekom toplinske obrade. Kao nikal, bakar, molibden i mangan, krom takoer poboljava prokaljivosti. Osim toga, on takoer formira krom 1600 mjeovite karbide koji su poznati po 1200 HV). mnogo veoj tvrdoi (1200 Krom-karbidi su takoer HV) od eljeznih karbida (800 u

podijeljeni ravnomjernije

mikrostrukturi, to je takoer

prednost u odnosu na eljezne karbide kad usporeujemo habanje. Krom takoer osigurava otpornost na koroziju, do te mjere da visoka razina kroma moe postii performanse koje odgovaraju donjim granicama nehrajueg elika.

U nekim sluajevima eljena dodatnu toplinsku postizanje eljenih svojstava.

mikrostruktura se

moe

postii

lako

a drugi zahtijevaju i

obradu za uklanjanje

neeljenih dijelova mikrostrukture

U lijevanim dijelovima s visokim sadrajem kroma u velikoj mjeri martenzitna struktura se proizvodi toplinskim tretiranjem. U suprotnom postoji rizik od prisutnost razliitih elemenata (perlit, martenzit, beinit i austenit) Kad imamo debelu stjenku nemogue je proizvesti tvrdi odljevak s apsolutnom pouzdanosti. Ipak, oni se koriste se za povremene primjene i bez toplinskog tretiranja, dijelom zbog trokova, ali i se izbjegao rizik od pucanja tijekom tretiranja toplinom. 11

3.6 Strojna obrada bijelog lijevanog eljeza [4] Zbog velike otpornosti na habanje i tvrdoe, bijeli lijev je teko strojno obraivati. Zbog toga se ulau napori za izbjegavanje potrebe za strojnom obradom. U mnogim sluajevima mogue je da se rupe naprave ve kod lijevanja s dovoljno tonosti da se ne moraju kasnije naknadno obraivati. do znaajnog napretka

Razvoj suvremenih reznih

keramika, a

posebno dovela

je

obradi bijelog tvrdog lijeva tako da nema vie nikakve potrebe za laganim hlaenjem i kasnijim kaljenjem kao to je prije bilo potrebno za krom lijevano eljezo. Mogu se koristiti mijeani keramiki materijali (Al2O3 + TIC), keramike na bazi silicij nitrida i posebno polikristalnog, kubinog bor nitrida (PKB ili CBN). Dijamanti, s druge strane, nisu prikladni za takvu obradu.

12

4. ZAKLJUAK
Bijeli tvrdi lijev je pogodan za koritenje u uvjetima gdje nam je potrebna velika tvrdoa materijala i otpornost na abraziju i troenje. S druge strane materijal je vrlo krhak i teak za strojnu obradu pa ga ne moemo koristiti svugdje gdje su nam potrebna svojstva tvrdoe i otpornosti na abraziju jer bi izrada toga bila preskupa ili nemogua.

13

5. LITERATURA
1. Metalni materijali, mikrostrukture i svojstva

http://www.scribd.com/doc/28528838/Materijali-II-drugi-Dio 13.03.2011 2. Slika elementa iz bijelog lijeva

http://www.allproducts.com/manufacture99/liner/Product-200831162416.html 13.03.2011 3. Slike i tablica bijeli lijev

http://thdick.co.uk/index.php/grades/wear_and_abrasion_resistant_cast_irons 13.03.2011 4. Bijeli lijev http://www.claasguss.de/html_e/pdf/THBl11_engl.pdf 13.03.2011 5. Ljevovi http://en.wikipedia.org/wiki/Cast_iron 13.03.2011

14