SINHRONE MAŠINE (PRVI DIO)

Električne mašine
 OSNOVNE PODJELE I PRIMJENA
SINHRONIH MAŠINA

• Sinhrone mašine pretvaraju električnu energiju u mehaničku ili obratno, radeći

tako da se rotor u stacionarnom stanju vrti brzinom jednakom brzini vrtnje okretnog
polja statora (sinhrona brzina).
• Sinhrone mašine mogu raditi i kao generator i kao motor.
• Sinhroni generator pretvaraju mehaničku energiju pogonskog stroja u električnu.
• Sinhroni motori pretvaraju električnu energiju u mehaničku.
•Sinhroni strojevi najčešće se koriste kao trofazni generatori za proizvodnju
električne energije.
 OSNOVNE PODJELE I PRIMJENA
SINHRONIH MAŠINA

• Prema vrsti pogonskih strojeva sinhroni generatori se dijele na:

• Turbogeneratore – pogon s parnim ili plinskim turbinama
• Hidroegeneratore –pogon vodenim turbinama
• Dizelske generatore – pogon s naftnim motorima

• Podjela sinhronih mašina prema brzini vrtnje (za f=50Hz):

• Brzohodne mašine (750, 1000, 1500 ili 3000 o/min, tj. 8,6,4 ili 2 pola)
• Mašine srednje brzine ( 300 do 600 o/min, 20 do 10 polova)
• Sporohodne mašine (manje od 300 o/min, više od 20 polova)
 OSNOVNE PODJELE I PRIMJENA
SINHRONIH MAŠINA

• Turbogeneratori se koriste u
termoelektranama i nuklearnim elektranama i
grade se već do snaga 2000 MVA i napone do
27 kV. Trenutno najveći je četvoropolni
generator u nuklearnoj elektrani snage 1710
MVA. Pogonski stroj za ove generatore je parna
ili plinska turbina. Imaju dva ili četiri pola.
 OSNOVNE PODJELE I PRIMJENA
SINHRONIH MAŠINA
• Hidrogeneratori se koriste u hidroelektranama i grade za
snage i preko 800 MVA i napone 110kV. Pogonski stroj za
ove generatore je vodna turbina (Francis, Pelton, Kaplan).
Grade se u širokom opsegu snaga, od sporohodnih do
brzohodnih. Trenutno najveći je u elektrani Three Gorges –
Kina, 840 MVA, 75 o/min, s promjerom rotora preko 18 m.

•Pogonski stroj dizelskih generatora je dizelski motor.

Grade se za širok raspon brzina vrtnje, imaju obično od
četiri do osam polova. Snaga dizelskih generatora
ograničena je snagom pogonskog motora, najveći su do
približno 60 MVA (sporohodni).
 OSNOVNE PODJELE I PRIMJENA
SINHRONIH MAŠINA
• Sinhroni motori se koriste za pogon radnih strojeva kojima
treba konstantna brzina vrtnje. Sinhroni motori većih snaga
(do nekoliko stotina MW) koriste se u elektranama i
industriji za pogon pumpi, kompresora i mlinova. Sinhroni
motori manjih snaga i s permanentnim magnetima na rotoru
grade se i u velikim proizvodnim serijama, za vrlo male
snage (nekoliko desetina vata), a koriste se u proizvodnji
satova, muzičkih aparata i uređaja precizne mehanike..

•Sinhroni kompenzatori nemaju pogonskog stroja. Ne služe

za elektromehaničku pretvorbu energije nego samo
opskrbljuju elektroenergetski sustav reaktivnom energijom.
Grade se u velikim jedinicama (od 10 MVA do 200 MVA)
obično sa šest ili osam istaknutih polova.
 KONSTRUKCIJA SINHRONIH MAŠINA

•Ovisno o izvedbi rotora, sinhrone mašine se dijele na:

• Mašina s neistaknutim polovima
• Mišine s istaknutim polovima
 KONSTRUKCIJA SINHRONIH MAŠINA

•Izvedba rotora sinhronoe mašine ovisi o vrsti pogonskog stroja (turbine) koji obezbjeđuje
vanjsku mehaničku snagu:
• za pogon parnim ili plinskim turbinima (brzine vrtnje 3000 o/min i 1500 o/min) gradi se cilindrični rotor
velike aksijalne duljine i malog prečnika – turbogeneratori;
• za pogon vodenim turbinama (brzine vrtnje od 50 o/min do 1000 o/min) gradi se rotor s više istaknutih
dijelova, manje aksijalne duljine i s većim prečnikom – hidrogeneratori.

•Namoti sinhrone mašine su:

• uzbudni (namot rotora);
• armaturni (namot statora);
• prigušni (kavez rotora).

•Armaturni namot je najčešće na statoru, a uzbudni namot na rotoru, iako je moguće i obratno
rješenje kod tzv. Sinhrone mašine u inverznoj izvedbi. Sinhrone mašine u laboratoriji za
električne mašine su u inverznoj izvedbi.
 KONSTRUKCIJA SINHRONIH MAŠINA
•Uzbudni namot (namot rotora) kod strojeva s istaknutim polovima sastavljen je
od velikog broja zavoja s manjim poprečnim presjekom vodiča. Namotan je oko
istaknutih polova rotora i kroz njega teče istosmjerna struja pri čemu se stvara
magnetni tok u stroju.
 KONSTRUKCIJA SINHRONIH MAŠINA

•Uzbudni namot (namot rotora)

kod strojeva s neistaknutim
polovima smješta se u utore na
rotoru. Namot najčešće zauzima
2/3 oboda rotora.

•U armaturnom namotu (namot statora) se inducira

napon i kroz njega teku struje opterećenja. Mora biti
dimenzioniran tako da može trajno podnositi nazivne
vrijednosti napona i struja. Vodiči se smještaju u utore
kontinuirano po cijelom obodu statora.
 KONSTRUKCIJA SINHRONIH MAŠINA

•Prigušni namot (kavez rotora) se ugrađuje u sinhrone mašine s ciljem prigušenja

njihanja sinhronog stroja, prigušenja inverznog okretnog polja i omogućavanja
asinhronog zaleta sinhronog motora i kompenzatora. Ugrađuje se u polne nastavke
istaknutih polova na rotoru (kod strojeva s istaknutim polovima) ili pri vrhu
rotorskih utora (kod strojeva s neistaknutim polovima).
 UZBUDNI SISTEM

•Istosmjernu uzbudu sinhronoj mašini obezbjeđuje uzbudni sistem sastavljen od

opreme koja omogućuje brzo i automatsko podešavanje struje uzbude u svim
režimima rada.
•Snaga uzbudnog kruga ovisi o veličini stroja. Naprimjer, kod dvopolnih
turbogeneratora nazivnih snaga u opsegu od 100 kVA do 1000 MVA uzbudni krug
ima snagu od 3 kW do 4000 kW.
•Prema načinu na koji se obezbjeđuje istosmjerna uzbuda, uzbudni sustavi
sinhronihstrojeva se dijele na:
• Uzbudne sisteme u kojima se istosmjerni napon dobiva iz drugih rotacijskih strojeva (rotacijska
uzbuda);
• Uzbudne sisteme s upravljivim ispravljačima (statička uzbuda)
 UZBUDNI SISTEM

•Uzbudni sistem s istosmjernim generatorom danas se praktično ne koristi kod

novih sinhronih generatora radi problema s uzbudnim istosmjernim generatorom
(skupo održavanje, ugljena prašina od četkica koje kližu po kolektoru, ...).
 UZBUDNI SISTEM

•Uzbudni sistem s pomoćnim sinhronim

generatorima najčešće se realizira pomoću dva
manja sinhrona generatora (generatori S2 i S3) koji
su pogonjeni turbinom na zajedničkoj osovini s
glavnim sinhronim generatorom (generator S1).
Uzbudu na rotoru pomoćnog generatora S2 osigurava
neupravljivi ispravljač (diode) koji se napaja sa
statora pomoćnog sinhronog generatora s
permanentnim magnetima S3. Uzbuda na rotoru
generatora S1 se regulira statičkim upravljivim
ispravljačem (tiristori, tranzistori, ...). Postoje klizni
koluti i četkice na dva mjesta: rotor generatora S2 i
rotor generatora S1.
 UZBUDNI SISTEM
•Beskontaktni uzbudni sistem temelji se na korištenju dva pomoćna sinhrona
generatora: generator S3 s permanentnim magnetima i generator S2 inverzne izvedbe
(uzbudni namot na statoru). Uzbuda glavnog generatora S1 dobiva se iz rotirajućeg
diodnog mosta (ispravljača) koji rotira zajedno s rotorom stroja S1. Trofazni napon na
rotoru generatora S2 podešava se upravljivim ispravljačem na koji je priključen
njegov uzbudni namot. Napon za napajanje upravljivog ispravljača osigurava
pomoćni sinhroni generator s permanentnim magnetima S3. U ovom sustavu nema
kliznih kontakata ni četkica.
 UZBUDNI SISTEM
•Statički sistem uzbude realizira se bez rotacijskih strojeva. U ovom sistemu koristi se
uzbudni transformator T i upravljivi ispravljač. Postoje klizni kontakti i četkice.
 PRINCIP RADA SINHRONIH MAŠINA

•Generator s magnetnim polovim i

pobudnim namotajem na rotoru i trofaaznim
namotajem smještenim u utore statora je
prikazan na slici.
•Stator sinhronog generatora izveden je isto
kao i stator asinhrone mašine.
•Najčešće se koristi trofazni sinhroni
generatori čiji su fazni namotaju međusobno
prostorno pomaknuti za 120°.
•Na magnetnim polovima rotora nalazi se
pobudni namotaj.
 PRINCIP RADA SINHRONIH MAŠINA

•Kroz pobudni namotaj propuštamo

istosmjernu struju koju preko kliznih
prstenova i četkica dovodimo iz nekog
stranog izvora istosmjerne struje.
•Ukoliko pobudna struja ima stalnu vrijednost
od nje stvoreni magnetni napom bit če takošer
stalan.
Mp= IpNp = const.

•Magnetni napon stvara pobudni magnetni tok

mašine čije silnice izlaze iz sjevernog pola,
prolaze kroz zračni raspor, dijele se u statoru
na dva jednaka dijela i ponovo kroz zračni
raspor se vraćaju u južni pol.
 PRINCIP RADA SINHRONIH MAŠINA

•Kada pogonski stroj okreće rotor generatora, sa njegovim polovima se okreće i

pobudni magnetni tok. Obrtni magnetni tok kod sinhrone mašine se proizvodi
mehaničkim putem.
•Okreće li se rotor nekom konstantnom brzinom n1, silnice njegovog magnetnog toka
sjeći će nepokretne provodnik faznih namotaja statora i u svakom ponaosob
𝑝𝑛
indukovat će naizmjenični napon E1 čija je frekvencija: f= 1 (Hz).
60
 PRINCIP RADA SINHRONIH MAŠINA

•Između stezaljki A, B i C možemo izmjeriti

vrijednost indukovanog napona, čija veličina
ovisi o spoju namota.
•Kod spoja namota u zvijezdu izmjereni
indukovani napon između stezaljki A i B biće
EAB= 3E1, a kod spoja u trokut EAB=E1.
•Induktivni napon sinhronog generatora još
nazivamo i napon praznog hoda.
 PRINCIP RADA SINHRONIH MAŠINA

•Priključimo li na stezaljke statora A, B i C

simetrično trofazno trošilo proteći će kroz
njih struje IA, IB i IC jednake vrijednosti,
međusobno vremenski pomaknute, kao i
pripadajući induktivni naponi za jednu trečinu
periode.
•Takve struje stvoriće magnetni napon statora,
a ovaj tok koji će po njegovom obodu
okretati.
 PRINCIP RADA SINHRONIH MAŠINA

•S obzirom na frekvenciju indukativnih

napona okretni magnetni tok imaće istu
brzinu i smijer okretanja kao i rotor s
60𝑓 60 𝑝𝑛1
pobudnim namotaje:𝑛2 = = = 𝑛1
𝑝 𝑝 60
•Upravo zbog toga što se i rotor s ponudnim
namotajem i njegovim okrtanjem stvoreni
magneti tok statora okreču istom brzinom,
ovako izvedena mašina naziva se sinhrona
mašina.