Brodski Električni Strojevi I Uređaji Skripta

BRODSKI ELEKTRIČNI
UREĐAJI I SUSTAVI
dr.sc.Marijan Gržan dipl.ing

Brod kao zatvoreni
električni strujni krug
Svaki se brod može promatrati kao

zatvoreni električni strujni krug koji ima
svoj izvor i trošila te elemente što ih
spajaju, uključuju ili isključuju, reguliraju,
zaštićuju i njima upravljaju
Izvori električne energije
Proizvodnja električne energije
Električna energija na plovnom objektu se dobija iz
vlastitih izvora, ili preko priključka na kopnu.
Električna energija na brodu se koristi za:
• glavni pogonski električni sistem koji

osigurava plovidbu (ako brod ima takav sistem).
• pomoćni brodski električni sistem koji
osigurava ostale procese na brodu.
Izvori električne energije
 Izvori električne energije su uređaji koji
pretvaraju neki drugi vid energije
(Kemijsku, mehaničku, solarnu energiju) u
električnu energiju.
 Podjele:
 Izvori istosmjernog napona

 Izvori izmjeničnog napona
Izvori istosmjernog napona
Izvori istosmjernog napona na brodovima su:
• Akumulatorske baterije
• Generatori istosmjernog napona
• Ispravljači izmjeničnog napona u istosmjerni
napon.
Izvori istosmjerne električne energije nam sluze za:
napajanje pokretača motora sa unutrašnjim sagorijevanjem.

na manjim jedinicama za napajanje brodske mreže za vrijeme
mirovanja u luci,.
za neprekidno napajanje elektronskih uređaja za potrebe navigacije,
komunikacije, automatike, alarma i slično.
pobudnu struju za druge generatore.
Izvori istosmjernog napona
Akumulatorske baterije su spremišta električne energije u
koje se ona dovodi iz vanjskih izvora istosmjerne struje i
skladišti kemijskim procesima.
Kod punjenja električna struja se pretvara u kemijsku

energiju, a kod pražnjenja se kemijskim procesom oslobađa
električna energija.
Ako se dobro odražavaju, predstavljaju jedan od

najsigurnijih izvora električne energije u postrojenjima
besprekidnog napajanja.
Standardni, najčešce korišćeni nazivni naponi aku-baterija
su 6, 12, 24, 48, 110 i 220 V.
Izvori izmjeničnog napona
 Sinhroni generatori su uređaji koji pretvaraju

mehaničku energiju u električnu energiju.
Mehanička energija se dobija od pogonskog
stroja, a na brodu je to:
 osovina glavnog propulzijskog stroja ,

 parna ili plinska turbina,
 dizelski motor.
Sinkroni generatori
 S obzirom na prethodno, prema vrsti pogonskog
uređaja generatori se dijele na:
 Osovinske generatore (pokreće ih osovina

glavnog motora broda).
 Turbinske generatore (pokreće ih parna ili
plinska turbina).
 Diesel generatore (pokreće ih dizel motor
koji se ne koristi za propulziju broda).
Osovinski generatori
 Generator je mehanički spregnut sa
pogonskim uređajem koji pokreće brod.
Dizel motor Razvodna tabla

Potrošači
električne
energije
Turbinski generatori
 Pokreće ih parna ili plinska turbina
Turbinski generatori sa parnom turbinom
Turbinski generatori sa parnom turbinom
Turbinski generatori sa parnom turbinom upotrebljavaju
se u slučajevima:
1. kada brod ima proizvodnju pare u svrhu pogona

(turbina za propulziju) pa se dio pare koristi i za
proizvodnju električne energije.
2. kada ima višak tehnološke pare koji se u turbinskim

generatorima pretvara u električnu energiju.
3. kada se na brodu koristi toplina ispušnih plinova

dizelskih motora za stvaranje pare koja se onda preko
turbogeneratora pretvara u električnu energiju
(utilizacioni generatori).
Turbinski generatori sa plinskom turbinom
Kod turbinskih generatora sa plinskom turbinom ispušni

plinovi diesel motora za propulziju broda se vode
direktno na plinsku turbinu koja pokreće sinkroni
generator.
Diesel generatori
 Pokreće ih diesel motor koji se ne koristi
kao propulzija broda ( diesel – elektro
propulzija).
Propulzioni
Propeleri električni motori Generatori Dizel motor
Ostali potrošači
električne
energije
Diesel generatori
Prema vrsti struje, diesel – električna propulzija

može biti:
 istosmjerno – istosmjerni (kombinacija

istosmjernog generatora i istosmjernog
motora)
 izmjenično – istosmjerni (kombinacija
sinkronog generatora i istosmjernog motora).
 izmjenično – izmjenični (sastoji se od
sinkronog generatora i asinkronog pogonskog
motora).
Diesel generatori
 Mogu se odabrati najpovoljnije brzine

propelera i diesel motora jer nema mehaničke
veze.
 Udarci i vibracije sa propelera ne prenose se
na glavne dizel motore.
 Smještaj primarnih uredaja (diesel motora) i
generatora bilo gdje na brodu.
 Prekretanje propelera radi se bez promjene
smjera okretanja motora.
 Na raspolaganju je ista snaga za pogon naprijed
i nazad, itd.
Konstrukcija sinkronog generatora
 Sinkroni generator sastoji se od:
 ROTORA (pokretni dio koji je
mehanički spregnut sa osovinom
pokretačkog uređaja i koji dovodi
mehaničku energiju)
 STATORA (nepokretni dio u kojem se
inducira električni napon i kroz čije
namotaje protiče električna struja).
Stator sinkronog generatora
Namotaj je trofazni i raspoređen po osi motora. Osi

namotaja pojedinih faza su raspoređene kutom od 120°.
Rotor sinkronog generatora
Cilindrični rotor Rotor sa istaknutim

polovima
Rotor sinkronog generatora
Cilindrični rotor Rotor sa istaknutim

polovima
Rotor sinkronog generatora - primjena
Sinkroni generatori sa cilindričnim

rotorom se koriste kod velikih brzina pogonskog
motora (750-3000 obr/min). Namotaj rotora
obraduje 1-2 para polova.
Sinkroni generatori sa rotorom sa

istaknutim polovima se primjenjuju kod
sporohodnih motora. Obično imaju veći broj pari
polova.
Pobuda sinkronih generatora
 Rotor mora stvarati magnetno polje
stalnog inteziteta.
 Generatori manjih snaga imaju stalne

magnete.
 Generatori većih snaga: Namotaj rotora

se napaja električnom energijom
istosmjerne struje iz vanjskog izvora.
Pobuda sinkronih generatora
 Danas se na brodovima koriste samouzbudni i
kompaudirani sinkroni generatori.
 Samouzbudni – na rotoru sa istaknutim

polovima nalazi se zaostali magnetizam kojim se
generator pokrene.
 Kompaudirani – dodatna struja za napajanje

rotora dobija se ispravljanjem dijela proizvedene
izmjenične struje samog sinkronog generatora u
istosmjernu.
Princip rada sinhronog generatora
Princip rada se bazira na elektromagnetnog

indukciji.
n – brzina okretaja rotora (okr/min)

p – broj pari polova
f - frekvencija
 Kada na generator nisu priključeni potrošači kroz

namotaj statora ne protiče struja. Kaže se da generator
radi u praznom hodu.
 Kada se na generator priključe potrošači, kroz namotaj

statora protiče struja.
Struja kroz stator stvara silu na rotor koja se suprostavlja

sili pogonskog stroja koja pokreće rotor.
Osnovne karakteristike sinhronog generatora
Natpisna pločica:
-Proizvođač
-Broj faza
-Frekvencija
-Nazivni napon
-Nazivna snaga
-Nazivni faktor snage
-Sprega namotaja statora
-Jačina i napon pobudne struje
Pobuda sinhronih generatora
 Generator istosmjerne struje (tzv. budilica). Nalazi

se na istoj osovini kao i rotor sinhronog generatora.
 Statički ispravljači (ispravljaju izmjenicni napon u

istosmjerni).
Upravljanje i regulacija sinhronih generatora
 Osnovni princip:
PROIZVODNJA = POTROŠNJA
 Zato kod sinhronih generatora mora postojati:
o Sistem regulacije proizvodnje aktivne snage

o Sistem regulacije napona generatora
Paralelni rad sinhronih generatora
Za paralelan rad generatora potrebno je da su ispunjeni

sljedeći uvjeti:
 Ista frekvencija napona

 Ista amplituda napona
 Isti redosljed faza
svih generatora u paralelnom radu.

SINHRONIZACIJA I STAVLJANJE U
PARALELNI RAD SINHRONIH
GENERATORA
Ponekad se u svrhu zadovoljavanja
potrebe za električnom energijom svih
potrošaća na mreži, javlja potreba za
uključivanjem više od jednog generatora u
paralelni rad. Problematika paralelnog
rada obuhvaća: Sinkronizaciju, raspodjelu
djelatne snage (kW), raspodjelu jalove
snage (kWAr), zaštitu od povratne snage.
Sinkronizacija je naziv za skup uvjeta,
radnji i postupaka potrebnih za
uključivanje sinkronog generatora u
paralelni rad s mrežom, pri čemu se
uključuje generatorski prekidač. Svako
uključivanje i isključivanje većih trošila
tijekom sinkronizacije utječe na ravnotežu
sustava i produljuje vrijeme potrebno za
sinkronizaciju.
Postupkom SINKRONIZACIJE postižu se
sljedeći uvjeti:
1.jednaki iznosi napona generatora i
napona mreže;
2.jednake frekvencije generatora i mreže;
3.jednaki fazni kutovi napona generatora i
mreže;
4.isti redoslijed faza generatora i mreže
(samo prvi put kod montaže generatora).
POSTUPAK SINKRONIZACIJE
Prvo se priprema generator da ima
odgovarajucu brzinu vrtnje i napon na
stezaljkama. Ako je generator u nekoj
elektrani i treba ga prikljuciti na mrežu,
onda ga se pokrene pogonskim strojem
(vodnom ili parnom turbinom ili
dizelmotorom)do sinkronog broja
okretaja. Uzbuda se podesi tako da se na
stezaljkama dobije napon jednak naponu
mreže.
Generator tada radi u praznom hodu,
kako to prikazuje slika 2.59.
Prekidac za spoj s mrežom je pritom
otvoren. Napone i frekvencije mreže i
generatora mjeri se nezavisnim
voltmetrima i frekvencmetrima. Kad se
postigne jednake napone i frekvencije, još
uvijek se ne smije ukljuciti prekidac, jer se
naponi mogu razlikovati po fazi (slika
2.60.).
Ako frekvencija generatora nije tocno
jednaka frekvenciji mreže, onda se
zvijezda napona generatora vrti u odnosu
na zvijezdu mreže brzinom koja je
proporcionalna razlici frekvencija.
Zvijezdu napona generatora može se
dovesti u istovjetan položaj sa zvijezdom
napona mreže ako se neznatno ubrza ili
uspori generator pomocu pogonskog
stroja.
Napon izmedu odgovarajucih faza (L1-U,
L2-V, L3-W) može se mjeriti
nulvoltmetrom (V0), i kad je taj napon
jednak nuli, ukljuci se sklopku. Sklop ovih
instrumenata naziva se uredaj za
sinkronizaciju ili sinkronoskop, i on je na
slici 2.59. prikazan u elementarnom
obliku.
Slika 2.60.b
Sinkronoskop
Sklop za sinkronizaciju se može izvesti i na
drugaciji nacin. Jedan od jednostavnih
nacina je sklop sijalica u svijetlom spoju
(slika 2.61). Princip rada je prikazan na
slici 2.62. U slucaju polaganog pomicanja
jedne zvijezde napona u odnosu na drugu
svjetla sijalica se vrte u krug frekvencijom
razlike. Stroj treba ukljuciti na mrežu onda
kad sijalice 2 i 3 svijetle jednakim
intenzitetom, a 1 je ugašena.
Ponegdje se također koristi i tamni spoj
sijalica prema slici 2.63. U toj vrsti spoja
sijalice služe kao nul-voltmetar.
Stroj treba ukljuciti u mrežu, odnosno
zatvoriti glavnu sklopku u trenutku kad su
sve sijalice ugašene.
Ako se generatorski prekidač uključi u
trenutku kada navedeni uvjeti nisu
dovoljno precizno ispunjeni, dolazi do
krive sinkronizacije koja potjera veliku
struju izjednačenja i može imati izuzetno
ozbiljne posljedice: blackout, velika sila
među namotima koja može izazvati
njihovo trganje, blokiranja osovine i
uništenja generatora i pogonskog stroja.
Danas se vecinom koriste poluautomatski
ili automatski uredaji za
sinkronizaciju. Prvi obavljaju sinkronizaciju
djelomicno automatizirano,
dok drugi prate sinkronizaciju
podešavajuci napon i frekvenciju
generatora potpuno automatizirano, te
obavljaju ukopcanje na mrežu.
RASPODJELA DJELATNE SNAGE
Raspodjela djelatne snage (kW) je
nedjeljiva od regulacije frekvencije i
povezana je isključivo s pogonskim
strojevima
generatora, odnosno njihovim
regulatorima broja okretaja. Nakon što je
drugi generator sinkroniziran na brodsku
mrežu koju je do tada
napajao prvi generator, on i dalje radi sa
zanemarivim opterećenjem.
Da bi preuzeo dio opterećenja od prvog
generatora s kojim je
sada elastično povezan preko tzv. električne
osovine (oba se stroja zbog paralelnog spoja i
prema tome istog napona i frekvencije vrte
identičnom brzinom), treba pogonskom stroju
drugog generatora povećati a prvog smanjiti
dovod goriva. Na taj način uz konstantnu
brzinu vrtnje, odnosno frekvenciju, dolazi do
prebacivanja dijela snage s prvog generatora na
drugi. To se međutim ne radi direktnim
pomicanjem ručice goriva već preko regulatora
broja okretaja spomenutih strojeva.
Uvod
 Asinkroni uređaji se u primjeni najčešće koristi kao motor, i to
trofazni, iako može da radi i kao generator.
 Prednosti asinkronih motora, u odnosu na ostale vrste električnih

uređaja, su prvenstveno manja cjena, jednostavnost konstrukcije,
manji momenat inercije, robusnost, pouzdanost i sigurnost u radu,
lako održavanje, dok su nedostaci vezani uglavnom za uslove
pokretanja i mogućnost reguliranja brzine okretanja u širokim
granicama.
 Primjena mikroprocesora i energetske elektronike omogućila je

ekonomično upravljanje motorima za izmjeničnu struju i time
konkurentnost i u području pogona sa promjenjivom brzinom.
Konstrukcija
 Asinkroni uređaji sastoje se od:
 Statora
 Rotora
Stator
Lamelirano feromagnetno
kolo statora (jezgra) ima
cilindričan oblik i utore.
U utore se postavlja
raspoređeni trofazni
namotaj čije su osi
smještene u prostoru za
120°.
Stator
Stator – okretno polje
 Kada se kroz trofazni raspoređeni namotaj propuste
trofazne struje koje su u vremenu pomjerene za 2T/3 (gdje
je T – perioda) dobija se okretno magentno polje unutar
motora.
 Naime, svaki fazni namotaj stvara svoje izmjenično polje

koje djeluje po svojoj magnetnoj osi. Ukupno polje unutar
motora dobija se zbrajanjem magnetnih polja pojedinih
faznih namotaja vodeći računa o njihovoj raspoređenosti.
Na taj način se dobija okretno magnetsko polje.
 Okretno polje se unutar motora okreće sinkronom brzinom
koja se izračunava iz izraza:
60  f
ns 
p
gdje je:
f – frekvencija struja statora
p – broj pari polova statora
Rotor
Rotor asinkronog motora
može biti:
 Kavezni rotor (još se

naziva rotor sa
vjeveričinim kavezom ili
kratkospojeni rotor)
 Namotani rotor
Kavezni rotor
Rotorske šipke (zakošene)
Šipke
Prsten
Kavezni rotor
 Za manje i srednje snage, aluminijumske šipke su ulivene u
žljebove i kratkospojene sa dva prstena.
 Za veće snage u rotorske žljebove se postavljaju bakarne
šipke i kratko spajaju sa obije strane.
 Na prstenovima koji kratkospajaju šipke smještena su krilca
koja djeluju kao ventilator i pospješuju hlađenje.
 Veliki dio današnjih motora je sa kratkospojenim rotorom
zbog robusnosti i konstrukcije koja ne zahtijeva
održavanje.
Kavezni rotor
Kavezni rotor
Aluminijumsk
i prsten
Osovina
Leptiri
ventilatora Osovina
Jezgro od
feromagnetnik
a
Leptiri
Aluminijumske ventilatora
šipke
Namotani rotor
 Stariji motori velikih snaga imaju rotor sa trofaznim namotajem
smještenim užljebove rotora.
 Počeci namotajasu spojeni uzvijezdu.
 Krajevi namotajasuspojeni natri kliznaprstena.
 Krajevi se mogu priključiti na napajanje, na otpornike ili kratko
spojiti.
 Otpornici ili napajanje su, preko četkica, spojeni na klizne prstenove,
radi ograničenja polazne struje i reguliranja brzineokretanja.
Namotani rotor
Četkice
Namotaj rotora Tri klizna prstena
Princip rada
 Okretno polje statora presijeca provodnike rotora (bez
obzira na tip rotora) i u njima inducira ems po zakonu:
d
e
dt
 Pošto je namotaj rotora kratko spojen, ova ems će kroz
namotaj rotora izazvati struju. Sada se provodnik rotora sa
strujom nalazi u magnetnom polju usljed čega se javlja sila
na provodnik i dolazi do okretanja rotora.
Princip rada
 Rotor se ubrzava do određene brzine koja je manja od

sinkrone brzine, ( rotor ne može ubrzati do sinkrone
brzine jer okretno polje statora ne bi više presijecalo
provodnike rotora, tako da se u njima ne bi indducirala
struja niti bi se javljala sila).
 Brzina do koje se rotor ubrzava naziva se asinkrona
brzina (otuda potiče i naziv ovih motora).
Princip rada - klizanje
 Razlika između sinkrone brzine i asinkrone brzine rotora
naziva se klizanje.
s  ns  n - apsolutno klizanje
ns  n
s(%)   100 - relativno klizanje
ns
Puštanje u rad
 Da bi asinkroni motor krenuo u rad potrebno je da je

polazni moment veći od momenta opterećenja.
 Pri polasku je struja motora velika jer rotor stoji, a linije

okretnog magnetskog polja presijecaju provodnike rotora i
induciraju veliku ems, a time i veliku struju.
Puštanje u rad
 Kako ograničiti polaznu struju?
 Dodavanje otpora u krug rotora. Ovo je moguće samo
kod motora sa namotanim rotorom.
Puštanje u rad
 Kod kaveznog rotora: jedina mogućnost je smanjenje

napona napajanja prilikom puštanja u rad i lagano
povećanje napona pri zalijetanju motora. Napon se može
smanjiti samo na vrijednost koja osigurava da je polazni
moment motora veći od momenta opterećenja.
 Smanjenje napona pri polasku se sprovodi ili auto-

transformatorom ili prebacivačem zvijezda-trokut.
Puštanje u rad –
prebacivač trokut -
zvijezda
Regulacija brzine asinkronog motora
• Postoji više načina za promjenu brzine asinkronog motora
u toku rada.
• Danas se primjenjuje tzv. frekvenciska regulacija brzine.
Frekvencijska regulacija omogućava promjenu frekvencije
napajanja statora motora čime se mijenja sinkrona brzina
okretnog polja, a time i brzina okretanja rotora koja je
bliska sinkronoj brzini. Pri tome se omogućava održavanje
konstantne vrijednosti napona čime se ne mijenja moment
motora.
• Frekvenciska regulacija se postiže primjenom energetske
elektronike.
Promjena smjera okretanja
 Da bi se promijenio smjer okretanja asinkronog motora
potrebno je promijeniti smjer okretanja okretnog polja
statora.
 Promjena ovog smjera se postiz promjenom redosljeda

napajanja namotaja statora.
Potrošači i distribucija
električne energije na
brodovima
Potrošači električne energije
 uređaji ili skup uređaja koji transformiraju električnu
energiju u neki vid korisne energije (svjetlosnu, toplinsku,
mehaničku…)
Podjela potrošača
 Potrošači se mogu podijeliti na više načina, a najčešća
podjela je:
Termički potrošači
Elektromotori
Ostali potrošači
Termički potrošači
uređaji koji električnu energiju pretvaraju u toplinsku
energiju
o Uređaji za zagrijavanje prostorija
o Bojleri
o Grijači
o Rasvjeta (svjetlosna energija se
dobiva iz toplinske energije)
Elektromotori
 Elektromotori su
električni uređaji
koji transformiraju
električnu energiju u
mehaničku energiju
Ostali potrošači
Grupi ostalih potrošača pripadaju
 Ispravljači
 Inverteri
 Video i audio uređaji
Potrošnja električne energije na
Adventure of the seas
Sustavi električnih instalacija na
brodovima
 Ovisno o namjeni broda, dimenzijama i vrsti pogona na
brodovima se nalaze sljedeće vrste instalacija:
o Glavni sustavi napajanja – glavni strujni krugovi
o Sustavi mjerenja i zaštite
o Pomoćni strujni sustavi
o Sustavi za napajanje u slučaju nužde
o Električne instalacije niskog napona
o Sustavi za navigaciju i upravljanje
o Komunikacjske instalacije
Glavni sustavi napajanja – glavni
strujni krugovi
• Glavni strujni krugovi • Zahtjevi:
obuhvaćaju: • Sigurnost pogona
• generatore • Mogućnost održavanja
• sabirnice • Ekonomičnost
• prekidače postrojenja
• rastavljače • Jednostavnost
• transformatore itd.
Glavna razvodna ploča
(main distribution switchboard)
• Središnje mjesto pri
distribuciji električne
energije
• Do glavne razvodne ploče

dolazi energija proizvedena
iz generatora, a od razvodne
ploče ide prema potrošačima
i drugim razvodnim
ormarima
Glavna razvodna ploča
(main distribution switchboard)
• sastoji se od
• generatorskih polja
• izvodnih polja
• transformatorskih
polja
• Postrojenja su oklopljena
u metalno kućište, a
elementi unutar
postrojenja su izolirani
Izvodna polja
 Izvodna polja obuhvaćaju sve elemente postrojenja
koji omogućavaju nesmetan prijenos električne
energije prema potrošačima
Transformatorsko polje
 Transformatorska polja
obuhvaćaju elemente
postrojenja koji
omogućavaju nesmetan
rad transformatora
Razvodni ormari
• Da bi se smanjio broj izvodnih i
transformatorskih polja i tako
smanjile dimenzije glavne
razvodne ploče, broj vodiča i
elemenata, koriste se razvodni
ormari
• Razvodni ormari se napajaju
električnom energijom od glavnog
rasklopnog postrojenja, preko
njegovih izvodnih i
transformatorskih polja
Razvodni ormari
• Razvodni ormari obično napajaju grupe istih ili sličnih
potrošača i mogu biti:
o Razvodni ormari elektromotornog pogona

o Razvodni ormari osvjetljenja
o Razvodni ormari klimatizacije
o Razvodni ormari navigacije i upravljanja itd.
Sustavi za napajanje u slučaju
nužde
 služe za napajanje potrošača
koji su bitni za sigurnost ljudi i
broda, a ponekad i za rad
glavnog pogona
 Ovi sustavi napajaju:
o Uređaje za navigaciju i
upravljanje
o Uređaje protupožarne
zaštite
o Kormilarske uređaje
o Rasvjetu za nuždu
nužde
• Ovi sustavi se u normalnom pogonu napaju sa glavne
razvodne ploče, a u slučaju nestanka električne energije
napajanje preuzima dizel generator za napajanje u slučaju
nužde
 Dizel generator za napajanje u slučaju nužde se ne koristi
za napajanje glavne razvodne ploče, nego se starta u
trenutku kada nestane napajanje iz glavnih električnih
generatora
nužde
 Sustavi za napajanje u
slučaju nužde također
imaju razvodnu ploču
koja sadrži:
o Generatorsko polje
od dizel generatora
o Izvodna polja i
transformatorska
polja prema
potrošačima koje
ovaj sustav napaja
Turbo generatori na brodu
Sistem je takav da postoje 2 turbo
generatora i jedan diesel generator na
mrezi.
Obicno su jedan ili oba turbo

generatora na mrezi dok je diesel
generator u pricuvi.

Diesel generator starta automatski kod pada tlaka
pare u kotlovima ispod 52 bara,opterecenja jednog ili
oba turbo generatora preko 80% ...
Tubo generatori ne mogu startati automatski kao sto
je slucaj sa diesel generatorom .
Opis startanja turbo generatora
1. Ako je generator u stanju mirovanja potrebno ga je postepeno

zagrijavati.
2. Zagrijavanje se vrsi tako da se postepeno otvara regulacioni

ventil pare i tako generatoru postepeno dodajemo okretaje.
3.To otprilike traje 30tak minuta dok generator ne postigne cca

1600 okretaja
4. Preko ploće za upučivanje starta uzbuda i prepusti automatici da

paralelno starta sa bilo kojim turbo ili diesel generatorom
 Power managment upućivanja generatora koncipira se
tako da:
 1. izvršimo odabir koji je generator po prioritetu br.1, br.2
, br.3 ( ukoliko imamo tri generatora)
 2. ako je npr. Turbo generator 1 prioritet 1, turbo 2
prioritet 2 a diesel generator prioritet 3
 - u slučaju da turbo gen 1 radi preko 80% , a turbo 2 nije
upogonu ( ne može startati automatski ) tada automatski
starta diesel generator
 3. Ako je jedan turbio gen na mreži a drigi je u pogonu (
vrti) ali nije pod opterećenjem taj drugi se automatski
ubacuje ili izbacuje iz rada (ostaje vrtiti) ovisno o
opterećenju
 4. Zaustavljanje se tada vrši ručno
GENERATORI ZA NUŽDU
(EMERGENCY GENERATORS)
Primjena emergency diesel generatora na
brodovima
 -Emergency diesel generatori koriste se na brodovima
ukoliko dođe do gubitka električnog napajanja od glavnih
diesel generatora
 -Služe da bi brod imao minimum napajanja da može
održavati pogon i navigaciju
 -Daju električni napon za određene uređaje(pumpa
steeringa,jedan air compressor,navigacijske uređaje i
ventilaciju,emergency rasvijeta).
Emergency generator
Emergency generator
Startanje emergency generator
 -Emergency generator su napravljeni tako da u slučaju
gubitka električne energije (blackouta) startaju
automatski.
 -Ukoliko zbog nekog razloga emergency generator ne starta
sam to jest automatski ima mogućnost manualnog starta
direktno na starting panelu ili u zadnje vrijeme najčešće
pomoću hydraulic startera.
 -Kod manualnog starta također je emergency generator
potrebno manualno ubaciti na opterećenje(load).
Emergency generator hydraulic starter
Održavanje i testiranje emergency diesel
generatora
 -Održavanje se mora redovno provoditi jer se na brodu
emergency generator vodi pod critical equipment koji mora
u svakom trenutku biti spreman za rad.
 -Testiranje se provodi na tjednoj bazi
 -Jednom mjesečno se također testira pod opterećenjem
(emergency generator load test).
Emergency generator starting panel
Smiještaj emergency generatora na brodu
 -Emergency generatori na brodovima najčešće su smješteni
u posebnim prostorijama,odvojenim od prostora
strojarnice i nadgrađa.
 -U tim prostorijama su obično ugrađeni i strujni grijači da
bi mogli držati određenu temperaturu u hladnim
područjima da bi generator u slučaju nužde startao bez
problema.
Emergency generator room
Emergency generator space heater
ESB (emergency switch bord)
 -ESB smještena u prostoriji emergency generatora.Na njoj
se nalaze sklopke svih strojeva i uređaja koji se napajaju s
emergency generatora.
GREBENASTE SKLOPKE
 Grebenaste sklopke su sklopke za glavne, upravljačke i pomoćne strujne krugove.
 Isporučuju se u otvorenoj izvedbi, te u plastičnom/limenom kućištu različitog

stupnja mehaničke zaštite
 Standardno se izvode s maksimalno 12 sklopnih elemenata i sklopnih položaja, te

sa 5 veličina prednjeg sklopa i ručice.
 Sklopke udovoljavaju mnogim normama i propisima

PREKIDAČI
Kompaktni prekidači serije KN
 kompaktnosti,
 visokim prekidnim moćima,
 pouzdan rad i minimalno održavanje
 nude se za nazivne struje od 20 do 1600A.
Otvoreni prekidači serije KA

 prvi otvoreni prekidači na svijetu s dva prekidna mjesta
 pouzdan rad te visoke prekidne moći
Prekidači s diferencijalnom zaštitom serije KZ

 posebne izvedbe prekidača serije KN koji u standardnom kućištu sadrže
zaštitu od preopterećenja, kratkog spoja
 diferencijalnu zaštitu od opasnog dodirnog napona
RASTAVNE SKLOPKE
 sklopni aparati koji služe za sklapanje i izoliranje električnih strujnih
krugova.
Prednosti:
 visokim stupnjem kompaktnosti,
 velikim iznosima kratkotrajnih podnosivih struja
 velikom mehaničkom i električnom trajnošću.
serija NS
 za nazivne struje od 250 do 1600A
 pozitivno (direktno) otvaranje kontakata
 jasno vidljiv status stanja rastavne sklopke
serija CS
 za nazivne struje od 16 do 200A
 pozitivno otvaranje kontakata
 kraće vrijeme potrebno za ožičavanje
 mogu se koristiti kao glavne sklopke i sklopke za nužno isklapanje
 veliki broj prigradnji
ULOŠCI OSIGURAČA I
PODNOŽJA
Ulošci osigurača gG karakteristike namijenjeni su
za zaštitu vodova, kabela i električke opreme
od preopterećenja i struja kratkog spoja.
Prednosti :
- velika prekidna moć
- nožasti kontakti
Ulošci osigurača aM karakteristike namijenjeni su za zaštitu električnih motora i

uređaja od struja kratkog spoja. U području preopterećenja potrebna je dodatna zaštita.
Prednosti su jednake kao i kod osigurača gG karakteristike.
Ulošci osigurača aR i gR karakteristike niskonaponski su ultra -brzi rastalni ulošci velike
prekidne moći.
Ulošci sa gR karakteristikom namijenjeni su za zaštitu poluvodičkih komponenti u
području od većih preopterećenja do struja kratkog spoja koje odgovaraju prekidnoj moći
osigurača.
Ulošci sa aR karakteristikom namijenjeni su prvenstveno za zaštitu od kratkog spoja.
Prednosti:
- velika prekidna moć
- nožasti i vijčani kontakti
Podnožja osigurača :
• tip NP koji se upotrebljava za uloške osigurača s
nožastim kontaktima
• tip NPV koji se upotrebljava za uloške osigurača s
vijčanim priključkom
Prednosti:
• mogućnost izvedbe višepolnih podnožja
• mogućnost ugradnje na 35mm DIN šinu
OSIGURAČ-RASTAVNE SKLOPKE
- niskonaponski sklopni aparati koji omogućavaju sigurno uklapanje i isklapanje
električnih strujnih krugova pod teretom, ovisno o naponu i kategoriji upotrebe.
Osnovna namjena :
zaštita električne opreme od kratkog spoja i preopterećenja korištenjem nožastih
uložaka osigurača.
OSIGURAČ PRUGE
Izolirana osigurač-pruga - tropolno podnožje u vertikalnoj izvedbi za montažu na
sabirnički sistem. Koristi se kao podnožje za nožaste uloške osigurača.
Posebno oblikovane zaštitne kape omogućuju sigurno ulaganje i vađenje uložaka
pomoću za to predviđene ručice.
Posebno oblikovani i zaštićeni lira kontakti garancija su velike električne i

mehaničke trajnosti.
Osigurač-rastavna pruga - tropolni niskonaponski sklopni aparat koji omogućuje

sigurno uklapanje i isklapanje električnih strujnih krugova pod teretom, ovisno o
naponu i kategoriji upotrebe.
Osnovna namjena im je zaštita električne opreme od struja kratkog spoja i struja
preopterećenja korištenjem nožastih uložaka osigurača.
SKLOPNICI I PREOPTERETNI RELEJI
 Sklopnici i pribor
Sklopnike dijelimo u tri grupe
• Minijaturni sklopnici
• Modularni sklopnici
• Veliki sklopnici
 Širok spektar pribora (pomoćni kontakti, ograničavači prenapona, itd.)
 Instalacijski (modularni) sklopnici

Sklopnici koje karakterizira tihi rad. Dvopolne, tropolne i četveropolne izvedbe
širinskog modula 17,5mm.
 Preopteretni releji
Releji za zaštitu elektromotornih pogona od struja preopterećenja.
 Sklopnici za sklapanje kondenzatorskih baterija

Služe za ograničavanje i sklapanje struja kondenzatorskih baterija kod uređaja za
kompenzaciju jalove snage.
UPRAVLJAČKO SIGNALNI ELEMENTI
Upravljačko-signalni elementi dizajnirani su kako bi udovoljili zahtjevima koji
uključuju:
- brzu instalaciju
- lako ožičavanje
- jednostavnu montažu
- modularnost
- čvrstoću
- pouzdanost
Kontaktni sustav osigurava pozitivno (direktno) otvaranje kontakata.

ZAŠTITA I UPRAVLJANJE MOTORIMA
Elektromehanički pokretači dostupni su kao:
- direktni pokretači
- pokretači zvijezda–trokut
- kombinacije za reverziranje
- kombinacije za preklapanje
Tiristorski pokretači (pokretači za meki zalet) - omogućava pokretanje, rad,

zaustavljanje i kočenje trofaznih asinkronih motora s kratkospojnim rotorom.
Frekventni pokretači(AC motor drives)

Posebna funkcija za kontrolu pumpi i ventilatora pomoću PID algoritma
EMC prigušnica uključena u sve izvedbe te izbor digitalnih i analognih ulaznih i
izlaznih funkcija
Motorski prekidači su moderni prekidači za zaštitu motora. Svojom konstrukcijom
udovoljavaju rastavne razmake dok velike prekidne moći omogućuju korištenje bez
dodatnih osigurača.
Motorske zaštitne sklopke su pogodne za upravljanje i zaštitu malih električnih
strojeva
MJERENJE I NADZOR ENERGIJE
Automatske regulatore faktora snage su digitalni

mikroprocesorski regulatori za automatsku korekciju
faktora snage s izlaznim relejima služe za uklapanje i
isklapanje kondenzatorskih baterija.
Automatski uređaji za preklapanje koriste se za

automatsku ili ručnu kontrolu sklopnika ili prekidača u
svrhu preklapanja sa glavnog na pomoćni izvor
napajanja.
Strujne transformatore koriste se za napajanje

mjernih instrumenata, brojila i zaštitnih uređaja.
 Digitalne mjerne instrumente su mjerni instrumenti koji služe za mjerenje
električnih veličina u sustavima prijenosa električne energije te električnim
postrojenjima
 Mjerila energije Osim prikaza aktivne energije, na LCD ekranu s bijelim

pozadinskim osvjetljenjem, mogu se očitati i druga mjerenja električnih
veličina.
 Trošila su povezana s izvorima električne struje
prijenosnim vodovima. Pri proračunu takvih vodova
treba paziti na dimenzije vodiča i jakost električne
struje koja teče vodičem, jer su to činitelji koji izravno
utječu na razvijanje topline u vodiču (Jouleov zakon).
Kod prijenosnih vodova Jouleova toplina očituje se kao
štetna pojava, iz više razloga
 - zagrijavanjem vodiča raste njegova otpornost
materijali od kojih se izrađuju vodiči imaju pozitivni
temperaturni koeficijent otpora te se, jer je vod priključen
naizvor stalnog napona, smanjuje jakost električne
struje koja prolazi vodom pa se ujedno smanjuju i
učinci te električne struje
 -kod prijenosa dolazi do gubitaka energije, naročito
ako se radi o duljem vodiču,
 - postoje mogućnosti kratkog spoja, požara i sličnih
neprilika, naročito kod izoliranih vodiča gdje je
ograničena mogućnost odvođenja viška topline
 Pri odabiru presjeka vodiča, osim jakosti električne
struje, prema propisima, moraju se uzeti u obzir i
dopušteni padovi napona i dopušteni gubitak snage na
vodovima te cijena materijalaod kojeg se izrađuju
vodiči
 U praksi se koriste zaštićeni vodovi, koji osim samog
vodiča imaju i razne vrste zaštite
 Takve izolirane vodiče naziva se kabelima.
U jednom kabelu može biti jedan ili više izoliranih
vodiča.
Mogu se podijeliti prema vrsti električne energije koju
provode, namjeni, vrsti izolacije, itd
 Najpoznatiji su tzv. energetski kabeli
 Kod njih se vodič izrađuje od bakra ili aluminija.
Elektrolitski bakar je materijal od kojeg se, općenito,
izrađuju vodiči. Može biti napravljen u obliku užeta od
više tankih žica kojih broj i debljina ovise o namjeni
kabela, potrebnoj savitljivosti kabela, o opterećenju u
pogonu, i sl.
Presjeci vodiča mogu biti raznoliki
od 0,5 pa sve do 1000 [mm2].
 Oko vodiča je postavljena izolacija, koja služi za
električno izoliranje vodiča, a najčešće se izrađuje od
impregniranog papira, termoplastočnih masa i elastomera.
Za izolaciju brodskih kabela rabi se veliki broj
materijala: polivinil, teflon, polietilen, guma, azbest,
itd
 Zaslon ili ekran postavlja se u više žilnim kabelima za
srednje i visoke nazivne napone preko izolacije
pojedinih vodiča (žila). To su trake od metaliziranog
papira, vodljivih tkanina ili drugih vodljivih slojeva na
potencijalu zemlje, koji imaju zadatak oko vodiča
stvoriti radijalnoelektrično polje i time smanjiti
mogućnost tinjanja
 Među žilama kabela postavlja se kabelska ispuna da bi
kabel bio okruglog oblika. Kabelska ispuna često su
jutena vlakna impregnirana katranom, parafinom, i sl.
Ispuna popunjava u višežilnim kabelima žlijebove
između pojedinih použenih izoliranih vodiča
 Iznad izoliranih žila i ispune postavlja se još jedan ili
više slojeva (plašt, armatura) koji služe zaštiti vodiča
od vlage, kemijskih i mehaničkih utjecaja.
Plašt je bešavna cijev izrađena od olova, aluminija ili
termoplastičnog materijala, koja se postavlja preko
izolirane žile ili skupa žila i ispune radi njihove zaštite
od vanjskih utjecaja
 Armaturu ili oklop kabela sačinjavaju metalne žice ili
trake koje se mogu na više načina postaviti na plašt
radi zaštite od mehaničkih oštećenja. Da armatura ne
ošteti plašt, između njih se postavlja unutarnji zaštitni sloj,
tzv. posteljica
 Prilikom ugradnje
brodski su kabeli izloženi znatnim mehaničkim
naprezanjima: mehaničkim udarima, trošenju,
razvlačenju, i sl. Dolaze u dodir s materijalima
agresivnih svojstava: benzinom, raznim gorivima,
bojama, lakovima i uljima. Tijekom rada trajno su
izloženi djelovanju morske atmosfere i to u
ekstremnim klimatskim uvjetima. Vodiči, izolacijski
materijali, omotači, električki i mehanički opleti
moraju udovoljavati zahtjevnim normama i testovima.
Svjetski poznati proizvođači brodskih kabela dizajniraju
kabele u suglasju s normama i testovima
Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC).
Prema namjeni mogu se podijeliti na:
 - brodske energetske kabele za napone do 1000 [V].
Konstrukcijski mogu imati od jedne do četiri žile, s
presjekom pojedine žile do 400 [mm2],
 -signalne kabele (mogu imati više tankih žila debljine
do 1,5 [mm2]) za povezivanje kontrolnih
zvrčnokompasnih i signalnih uređaja, za daljinsko
upravljanje, za iskazivanje rezultata mjerenja, itd. Rabe
se i za izmjenične (do 600 [V]) i istosmjerne napone
(do 1000[V]),
 - telekomunikacijske kabele,
 - kabele za posebne namjene, npr. elektroničke suosne
kabele,
 - posebne kabele za demagnetizaciju broda
(degausizacija ili demagnetizacija zavojnicama kojima
prolazi električna struja - radi se npr. s brodskim
trupom kao zaštita od magnetskih mina, i sl.),
 - teško gorivi kabeli,
 - optički kabeli
Brodski kabeli trebaju imati:
- veliku dielektričnu čvrstoću,
- veliku mehaničku čvrstoću
- otpornost na djelovanje vlage, lužina, kiselina, ulja
i soli.
 Brodski se kabeli polažu obično u snopovima i ne
izravno na stijenke broda nego na posebne kabelske
nosače ili kabelske staze
 Hrvatski registar brodova, sa sjedištem u
Splitu, izdao je certifikate sljedećih kabela i vodiča iz
njihovog proizvodnog programa: MGGE i MGCG-E
(brodski energetski kabeli), BPP/UJ (brodski
instalacijski vod), MGCG-ETG(brodski energetski
teško gorivi kabel), FMGCG-E (brodski signalni kabel),
FMGCG-ETG(brodski signalni teško gorivi kabel),
P/FJKT (savitljivi brodski instalacijski kabel) te
BP/FJ(vodič za ožičenje).
 Vrste kvarova kabela su:
 - kratki spoj (34%),
 - otvoreni krug (23%),
 - luk ili iskrenje (4%),
 - prelomljenost (26%),
 - napuknuće izolacije (5%),
 - istrošenost (4%),
 - ostala mehanička oštećenja (4%).
ELKA
POSTAVLJANJE CONTROLNIH KABELA
NA GLAVNI MOTOR
Prilikom postavljanja
kontrolnih kabela na
glavni motor potrebno je
poštivati određena pravila
o postavljanju kabela
Primjeri postavljanja kabela
controlnog sistemu glavnog
motora
Staza kabela mora biti postavljena da kabel štiti od raznih
oštećenja kao npr: od oštrih ivica ili od vrućih površina
 Kabel nema kontakt sa  Rupa kroz koju prolaze

strukturom motora kabeli je zaštićena sa
gumom
Postavljanje kabela u zaštitnu
cijev
Kabeli postavljeni na stazu

Nepravilno postavljeni i
dotegnuti kabeli
Network cables
Tacho cables
Power cable
MPC – multi purpose cnntroller
MPC Network & Power cables
Screen to be terminated at
the cabinet by use of cable
gland with ”wings
Tacho & Other cables
Cables screens- except for network, power, tacho and

serial communication cables at MPC cabinets to be
terminated at the cabinet Cable gland without ”wings”
Svrha rasvjete na brodovima
 Brodovi su plovni objekti na kojima se radne operacije
odvijaju 24 sata. Radi takvih okolnosti na brodu je
potrebno instalirati adekvatnu rasvjetu,posebno u prostoru
strojarnice i drugih zatvorenih prostora.
 Osim normalne mora postojati i rasvjeta za nuždu i
navigaciju.
Vrste rasvjete
 Rasvjeta na palubi
 Rasvjeta u strojarnici
 Navigacijska rasvjeta
 Rasvjeta u nuždi
 Prijenosna rasvjeta
Rasvjeta na palubi
 Ovisno o vrsti i namjeni broda rasvjetna tijela moraju biti
izrađena po posebnim propisima:lampe reflektori itd.
 Na tankerima ,plinskim tankerima,platformama
upotrebljavaju se rasvjetna tijela posebnih konstrukcija
(anti eksplozivna).
Rasvjeta na palubi
Rasvjeta u strojarnici
 Kako je strojarnica zatvoreni prostor u unutrašnjosti broda
najčešće bez pristupa sunčeve svjetlosti potrebna je jako
kvalitetna rasvjeta.
Navigacijska rasvjeta
 Navigacijska rasvjeta na brodovima jako je bitna te se ona
redovito kontrolira. Uvijek postoji i rezervna rasvjeta i
rasvjeta u nuždi.
Navigacijska rasvjeta
Rasvjeta u nuždi
 U slučaju da brod ostane bez glavnog napajanja strujom
automatski starta generator za nuždu ili se uključi
baterijska rasvjeta koja je postavljena na svim ključnim
mjestima.
 Na brodovima koristimo i prijenosna sredstva rasvjete kao
što su ručne lampe,prijenosne lampe itd.
189
Alimak derrick and column elevators
on Semi-submersible rigs
190
191
192
15 Alimak elevators have been installed on the
Sedco semi-submersible drilling rigs Sedco Energy,
Sedco Express and Sedco Cajun.
DETAILS
Elevator types:
Hull columns: 12 Alimak Scando Mini 10/14 SP
Total travel: 26 metres
Capacity: 1,000 kg
Speed: 0.50 metres/second
Derricks: 3 Alimak SE-3 special
Total travel: 50 metres
Capacity: 300 kg
Speed: 0.54 metres/second
Transport platform: Alimak Transport Platform, Special
Capacity: 25,000 kg
Size: 4 x 1.7 metres 193
Elektromotori koriste zupcasti prijenos koji je spojen na
zupcastu letvu koja se proteze duz cijele konstrukcije.
Prednost takvog prijenosa je sto zauzima manji
prostor;nema posebne prostorije za vinc,bubanj sa sajlom
te elektromotore.
194
195
Primjer gotove sekcije sa 3
elektromotora sa
pripadajucim sklopom
zupcanika te
elektromagnetskom
kocnicom
Standardizirana proizvodnja
radi brze i jednostavnije
ugradnje kompletnog lifta
196
Slika prikazuje sklop
pogonskih
zupcanika,zupcanika
sigurnosne
kocnice,rolera te okvira
po kojim se lift krece.
Takodjer su prikazani
krajnji prekidaci te
profili koji iste
aktiviraju.
197
Za pokretanje lifta ugradjuju se jedan,dva ili tri
elektromotora sa pripadajucim zupcanicima te
elektromagnetskom disk kocnicom.
Plansko odrzavanje se odnosi na izmjenu te testiranje ulja u
zupcanicima,testiranje i pregled disk kocnica. Pregled se
odnosi takodjer na pregled vanjskih zupcanika,podmazanost
svih pokretnih dijelova te testiranje sigurnosne kocnice. 198
199
Dizalo ima posebno ugradjenu sigurnosnu kocnicu koja lagano
te ujednaceno zaustavlja kabinu u slucaju da normalna brzina
bude prekoracena.
200
Princip rada sigurnosne kocnice:
Kocnica se sastoji od osovine koja je direktno spojena sa

zupcastom letvom preko vlastitog zupcanka.
Na osovinu je spojen centrifugalni mehanizam sa oprugom
koji se aktivira kada kabina prijedje dopustenu brzinu te
se pomocu centrifugalne sile lamele kocnice priblize disku
smjestenom u kucistu.
te ravnomjerno zaustave kabinu a u istom trenutku
prekida napajanje elektro motora.
201
Mechanical interlocking znaci da se vrata ne mogu
otvoriti osim ako je kabina lifta na odredjenom nivou
(katu) na kojem se nalazi poluga koja otvara zastitu.
Electrical interlocking znaci da ce se kabina lifta

automatski zaustaviti ako se vrata otvore ili uopce
nece krenuti ako vrata nisu zatvorena. 202
Uvod
 Morska voda ima siroku
primjenu na brodovima,
najcesce kao rashladni medij
koji se nakon primjene ponovo
izbacuje van broda.
 More sadrzi razne morske
organizme koji se taloze i rastu
u sistemima morske vode i ,
ako se ne poduzmu zastitne
mjere, uzrokuju ostecenja tih
sistema i smanjuju
iskoristivost uredjaja i sustava
na nacin da smanjuju protok
mora odnosno, smanjuju
prijenos topline u
rashladnicima.
Uvod
 Organizmi koji se taloze u cjevima,
rashladnicima i ostalim djelovima sistema
mora gdje postoji konstantan protok mora
djele se na mikro i makro organizme a najcesci
su alge i razne skoljke.
 Postoje mnogi nacini zastite od talozenja
morskih organizama u sustavima morske vode
koji se danas koriste na brodovima : Zrtvenom
bakrenom anodom, Elektroklorinacijom,
dodavanjem Oksidirajucih kemikalija
(Hydrogen peroxide, Jod, Chlorine dioxide,
Brom, Ozon), Neoksidirajucih kemikalija
(Koje djeluju na metabolizam organizama, na
bazi amonijaka),
UV radijacijom, Ultrasonic, termalnim sokom,
laserskom metodom itd.
 S obzirom da su sistemi elektroklorinacije i
bakrene elektrode trenutno najzastupljeniji na
brodovima koncentrirati cemo se na te
sisteme.
Sistem sa zrtvenom Bakrenom
anodom (Cathelco)
 Ovaj sistem se sastoji od bakrene i aluminijske ili zeljezne elektrode koje se nalaze
u sistemu morske vode sto je moguce blize usisu, najcesce u usisnom filteru mora.
 Anode su spojene na kontrolni modul koji ih napaja sa istosmjernom strujom sto
rezultira kontroliranim otpustanjem iona bakra i aluminija.
 Bakar je poznati biocid odnosno otrov koji se vec dugo koristi u industriji u
obliku zastinih premaza itd.
anodom (Cathelco)
 Ioni otpusteni sa
elektroda noseni su sa
morem kroz cjevi i
sisteme morske vode
stvarajuci nepovoljne
uvjete za rast i talozenje
morskih organizama i
ujedno antikorozivnu
zastitu (Ioni aluminija)
nanosenjem na stjenke
cjevi, rashladnika itd.
anodom (Cathelco)
 Tjekom prvih nekoliko sati od ulaska u sistem skoljke i
alge su posebno osjetljive na prisustvo bakra u moru.
Otpustanjem malih kolicina iona bakra, ometa se
talozenje tih organizama koji se konacno izbacuju
kroz odvodne cjevi van broda.
anodom (Cathelco)
 Kolicina i vrijeme
otpustanja se kontrolira
promjenom jakosti struje
na anodama. Vazno je
spomenuti da se kolicina
otpustanja iona bakra mora
kontrolirati i drzati u
granicama koje je propisao
proizvodjac (Oko 2ppm)
zbog prebrzog trosenja
anoda i utjecaja na okolis s
obzirom da je bakar
toksican.
anodom (Cathelco)
 Postoji jos i izvedba sa tankovima za elektrolizu. Pri
tome se tank postavlja paralelno sa sistemom mora. U
tanku se dogadja reakcija a more obogaceno ionima
bakra se pomocu pumpe dovodi o usisni filter ili usisnu
kutiju.
anodom (Cathelco)
 Kontrolni panel napaja elektrode
istosmjernim naponom preko
Tyristora. Ulazna struja je izmjenicna a
napon varira ovisno o izvedbi broda.
 Omogucava preciznu kontrolu jakosti
struje i prikaz trenutnog stanja
uredjaja, najcesce je spojen na brodski
sustav alarma zbog ranog
upozoravanja na eventualne probleme.
 Regulacija jakosti struje ovisi o tome
da li je taj usisni filter trenutno u
upotrebi ili ne a varira ovisno o
modelu.
Sistemi Elektro klorinacije
(Chloropac)
 Sistem Elektro klorinacije se temelji na proizvodnji Natrij

hipoklorida iz morske vode uz pomoc elektricne energije.
Ovaj sistem se pokazao vrlo uspjesan u suzbijanju
obrastanja sistema mora na brodovima pomocu
kontinuiranog doziranja natrij hipoklorida u usis mora.
 Klor i spojevi na bazi klora su poznati po svojim
dizenfekcijskim svojstvima a u dodiru sa morem koje je
bogato spojevima na bazi Broma nastaju kao nusprodukti
Hipobromidna kiselina i ioni hipobromida koji su i sami
jaki oksidanti i uvelike pomazu u suzbijanju obrastanja
sistema morskim organizmima.
(Chloropac)
Tipicni sistemi za proizvodnju
Natrij hipoklorida rade tako da se
manje kolicine morske vode (2 – 7
m3/min) uzimaju na usisu i
pumpom dovode velikom brzinom
u celije za elektrolizu.
 U tim celijama se, pod djelovanjem
relativno niskog napona
istosmjerne struje, sol iz mora
pretvara u Natrij hipokloroid
procesom elekrtolize.
 Potom se more sa natrij
hipokloridom ubacuje o usisne
kosare sistema mora i dalje kroz
rashladnike i uredjaje stiteci ih od
obrastanja morskim organizmima.
(Chloropac)
(Chloropac)
 Proizvodnja Natrij
hipoklorida se kontrolira
regulacijom napona na
elektrodama na temelju
protoka morske vode kroz
sistem.
 Celije za elektrolizu ili
elektrode se najcesce
sastoje od dvije okrugle
cijevi od titana izmedju
kojih prolazi more.
(Chloropac)
(Chloropac)
 Pravilno doziranje i kontrola
kocentracije natrij
hipoklorita u sistemu je vrlo
vazno zbog korozivnog
djelovanja na cijevi i
uredjaje ukoliko ta
koncentracija naraste preko
dozvoljene granice.
 Isto tako prevelika kolicina
natrij hipoklorida moze
stetiti okolisu, posebno ako
je brod u luci.
 Regulacija napona na
celijama odnosno
proizvodnja natrij
hipoklorita moze se raditi
rucno ili automatski.
(Chloropac)
 Transformatori su statički električni strojevi koji služe za
pretvaranje izmjeničnog napona s jednog naponskog nivoa na
drugi (npr. 440V/220V), pri čemu frekvencija ostaje
nepromijenjena
 Najčešći brodski transformatori su transformatori rasvjete koji
transformiraju napon osnovne brodske mreže (440V 60Hz) na
220V (ili 110V) 60Hz
 Na brodovima s visokim naponom (3,3kV, 6,6kV ili 11kV
transformatori napajaju niskonaponski brodski sustav
energijom dobivenom od glavnih generatora koji su u tom
slučaju visokonaponski.
 Propulzijski transformatori imaju veliku snagu i napajaju
propulzijske pretvarače
 Brodski transformatori su vrlo pouzdani električni strojevi i
obično ne zahtijevaju veliku pažnju.
konstukcija
 U pogledu konstrukcije, transformatori se sastoje iz
sljedecih osnovnih dijelova :
 Magnetskog kruga
 Namota
 Izolacije
 konzervatora
 Pomocnih dijlova i pribora
konstukcija
konstukcija
Osnovni fizicki elementi magnetskog kruga su; JEZGRA

oko koje su smjesteni NAMOTI i JARMOVI (donji i gornji)
konstukcija
 Namoti se prave od okruglih, profilnih ili trakastih vodica
od bakra ili aluminija
Namot koji je prikljucen na napajanje naziva se primarni, a
namot spojen na trosilo naziva se sekudarni.
Prema nacinu izrade mogu biti : spiralni, slojeviti i preslozni
 Izolacija prestavlja kombinaciju
ceouoze (papir, prespan) i izolacijskog ulja kod uljnih
trasformatora
odnosno cvrste izolacije (staklene tkanine impregnirane
epoksidnim, silikonskim ili drugim sintetickim smolama)
u kombinaciji sa zrakom kod suhih transformatora (do
36 kV)
konstukcija
 konzervator postoji kod uljnih transformatora i izradjuje
se od kvalitetnog celika s ojacanjima. Oblik kotla ovisi o
nacinu hladjenja, pa bocne strane mogu biti glatke,
valovite ili s cijevima za hladjenje
 Pomocni dijelovi i pribor trasformatora: napisna
plocica, provodni izolatori za povezivanje s mrezom,
regulator napona, prikljucak za uzemljenje itd.
PINCIP RADA TRANSFORMATORA
 Aktivni dijelovi transformatora su magnetska
(željezna) jezgra, primarni i sekundarni namot.
Kada se primarni namot priključi na izvor
izmjeničnog napona kroz njega poteče odgovarajuća
izmjenična struja koja u magnetskoj jezgri stvori
magnetsko polje.
 Sekundarni namot obuhvaća magnetsku jezgru
kroz koju prolaze silnice promjenljivog magnetskog
polja odnosno promjenljivi magnetski tok pa se u
njemu inducira izmjenični napon.
 Ako se na krajeve sekundarnog namota priključi
električno trošilo inducirani napon potjera struju koja
stvara magnetsko polje što se opire promjeni
magnetskog toka u jezgri.
 Snaga koju iz transformatora vuče električno
trošilo priključeno na sekundar (S2=U2I2) mora se na
primarnoj strani uzeti iz izvora na koji je
transformator priključen što znači da se s
opterećenjem sekundara povećava ne samo njegova
sekundarna već i primarna struja.
Prazan hod transformatora
 Transformator radi u praznom hodu ako mu je primarni

namot priključen na napajanje, ali su sekundarne stezaljke
otvorene odnosno nije priključeno nikakvo trošilo.
 Za pokrivanje gubitaka praznog hoda transformator
uzima iz mreže radnu energiju, a jalovu za uzbudu.
Kratki spoj transformatora
 Ako tijekom rada transformatora, dakle dok mu je
primarni namot priključen na napajanje, dođe do kratkog
spoja na sekundarnim stezaljkama kroz transformator će
poteći struja kratkog spoja Ik.
 Struja kratkog spoja je višestruko veća od nazivne struje
 Sva se dovedena energija troši na gubitke u stroju, pa on
zbog toga može biti toplinski preopterećen.
Jednofazni transformator
Jednofazni transformator
 Glavne transformatorske jednadzbe
U1 : U2 = N1 : N2
I1 : I2 = N2 : N1
Trofazni transformator
Transformacija napona u trofaznoj brodskoj mreži ostvaruje se na dva načina
Americki ili Evropski nacin transformirtanja napona
Skica američkog načina transformiranja napona
Americki načina ostvaruje se ugradnjom triju odvojenih

jednofaznih transformatora
Skica europskog načina transformiranja napona

Europskog načina ostvaruje se ugradnjom jednoga trofaznog transformatora
Paralelni rad transformatora
 Ako jedan trausformator nije dostatan da daje
određenu snagu (energiju) priključenim trošilima na
brodu, takvu transformatora treba paralelno priključiti
jedan ili više transformatora.
 Uvjeti paralelnog rada:
 Isti satni broj (kut zaostajanja faznog napona

 Jednaki nazivni naponi transformacije U1n /U2n
 Približno jednaki naponi kratkog spoja, razlika do 10%
 Omjer nazivnih snaga ne veći od 1 :3
Spojevi trofaznih transformatora –
spoj zvijezda
 Spoj zvijezda (Y, y):
 ekonomičniji je za višenaponske namote;

 omogućava neutralnu točku;
 omogućava direktno uzemljenje ili uzemljenje preko
impedancije;
 omogućava reduciranu razinu izolacije nulte točke (graded
insulation);
 omogućava smještaj otcjepa i regulacijske sklopke u
neutralnoj točki za svaku fazu;
 dopušta jednofazno opterećenje s nultom komponentom
struje.
Spojevi trofaznih transformatora u
trokut i cik-cak
 Spoj trokut (D, d):
 ekonomičniji za namote s velikim strujama i niženaponske

namote;
 u kombinaciji s namotom u spoju zvijezda reducira nultu
impedanciju u tom namotu.
 Spoj slomljena zvijezda (razlomljena zvijezda, cik-cak) (z):
 dopušta opterećenje nultom komponentom struje uz

smanjenje nulte impedancije (koristi se za uzemljivačke
transformatore da formira umjetnu nultočku sustava);
 smanjuje naponsku nesimetriju u sustavu u kojem teret nije
jednoliko raspodijeljen po fazama.
Grupe spoja trofaznihtransformatora
 Grupa spoja označava:
 Spoj višenaponskog (VN) namota (Y, D ili Z)

 Oznaka izvedene nule (N ili bez oznake)
 Spoj niženaponskog (NN) namota (y, d ili z)
 Oznaka izvedene nule (n ili bez oznake)
 Satni broj
Specificnosti u radu transformatora
Specifičnosti transformatora na brodu
 Najčešće se koristi trofaznim transformatorima u spoju

Dy5,
ukojihjczvjezdištepotpunoopteretivo.Zbogdodirnogna
pona,zvjezdištesenasekundarnojstranitransformatorar
edovitouzemljuje(izravnoiliprekomaleimpedancije).
UPS - Uninterruptible Power Supply
(Sustav neprekidnog napajanja)
UPS
 jednostavan je i učinkovit sustav namijenjen
neutralizaciji smetnji u električnoj mreži, s ciljem
osiguranja kvalitete i kontinuiteta napajanja trošila,
neovisno o uvjetima rada električne mreže.
uređaji održavaju stabilan napon te filtriraju smetnje.
UPOTREBA UPS
 Računala
 Telekomunikacijskih sustava
 Medicinske opreme
 Procesne industrije
 Općenito sve elektroničke opreme osjetljive na
naponske smetnje ili prekide u napajanju.
UPS
 Najčešći problemi električnog napajanja:

1.Nestanak napona
2.Podnapon
3.Prenapon
4.Naponski šiljak
5.Tranzijenti i šumovi
 Tipovi UPS-a Načini rada
1.Off-Line 1.Normalni
2.Line Interactive 2.Baterijski
3.On-line UPS 3.Bypass
4.On-Line UPS sa by-passom
Tipovi UPS-a
Primjer OFF-Line UPS-a
Slika1.
Slika 1. prikazuje protok struje u off-line sistemu UPS-a, od

ulaza preko filtra i statičke sklopke do izlaza. Taj protok struje
sličan je spajanju elektroničkih uređaja na mrežnu utičnicu.
Kada UPS radi na bateriju energija dolazi iz baterije preko
invertora.
Razlika između off-line i on-line UPS-a može biti ilustrirana dijagramom
protoka struje za vrijeme normalnog i autonomnog (back-up) rada. Slika 1.
prikazuje protok struje u off-line sistemu UPS-a, od ulaza preko filtra i
statičke sklopke do izlaza. Taj protok struje sličan je spajanju elektroničkih
uređaja na mrežnu utičnicu. Kada UPS radi na bateriju energija dolazi iz
baterije preko invertora.
Prilikom nestanka mrežnog napajanja vrijeme prelaska sa mreže na bateriju,
odnosno invertor vrlo je bitno. To vrijeme se kreće od 2-5 milisekunde. Za
mnoge potrošače to ne predstavlja problem, a kod nekih se može pojaviti
kratak nestanak napajanja. Za vrijeme rada na bateriju većina off-line UPS-a
ima kvazisinusni oblik izlaznog napona. Prikazano na slici 3. Za vrijeme niskog
napona UPS će prebaciti na invertor i raditi na bateriju. Većina potrošača,
uključujući kompjutorsku opremu raditi će s tim naponom. Pa ipak specijalna
i starija oprema zahtijeva sinusni oblik izlaznog napona iz invertora jer ne
može normalno raditi sa kvazisinusnim oblikom napona iz UPS-a, u tom
slučaju potrebno je odabrati on-line UPS.
Glavni elementi UPS-a
 Monitor Ploča (eng.Monitor panel)
 Kontrolna ploča (eng.Control panel)
 Komunikacijski ulaz/izlaz(eng.Communication bay)
 Ulazni filter (eng.Input filter)
 Baterija (eng.Battery)
Slika 2. Glavni elementi UPS sustava
Normalni način rada
Slika 3. Prikazuje put struje kroz UPS u normalnom načinu rada
Normalni način rada
 If the utility AC power is interrupted or is out of
specification, the UPS automatically
 switches to Battery mode to support the critical load with
no interruption. When utility
 power returns, the UPS returns to Normal mode.
 If the UPS system becomes overloaded, the UPS switches
to Bypass mode. The UPS
 automatically returns to Normal mode when the error
condition is cleared and system
 operation is restored within specified limits.
 If the UPS suffers an internal failure, it switches
automatically to Bypass mode and remains
 in that mode until the failure is corrected and the UPS is
back in service.
Baterijski način rada
Slika 4. Prikazuje put struje kroz UPS u baterijskom načinu rada
Baterijski način rada
 The UPS transfers to Battery mode automatically if a utility power outage occurs, or if
the
 utility power does not conform to specified parameters. In Battery mode, the battery
 provides emergency DC power that the inverter converts to AC power. When the UPS
 switches to Battery mode, the alarm indications depend on the cause and condition of
the
 battery charge. The length of time the system can operate in Battery mode depends on
 loading and the battery supply capacity.
 Figure 3-3 shows the path of electrical power through the UPS when operating in Battery
 When the discharging battery voltage reaches the lower limit of UPS operation
capability,
 the critical load transfers to Bypass mode if it is available. If Bypass input is not
available, a
 “Shutdown Imminent” warning occurs. The warning time before critical load loss occurs
is
 approximately two minutes, depending on battery capacity and the amount of loading.
 If incoming power returns to within specified parameters, the UPS automatically returns
to
 Normal mode and alarm indications clear. However, the process of returning to Normal
 mode is not instantaneous. The rectifier gradually draws increasing power from the
Bypass način rada
Slika 5. Prikazuje put struje kroz UPS u bypass načinu rada
Bypass način rada
 You can transfer the UPS from Normal mode to Bypass mode manually.
However, the UPS
 switches automatically to Bypass mode whenever the inverter can no longer
supply the
 critical load. If the UPS transfers to Bypass mode from Normal mode due to
any reason
 other than operator intervention, the UPS automatically attempts to transfer
back to
 Normal mode (up to three times within a 10-minute period). The fourth
transfer will lock
 the critical load on the bypass source and requires operator intervention to
transfer.
 Bypass mode is a normal operating mode, and not an alarm condition.
However, if the UPS
 is unable to return to Normal mode following an automatic transfer to Bypass
mode, an
 alarm condition is recorded
Slika 6. Tipični primjer UPS- tvrtke Poweware tipa 9315
Slika 6. Dijagram UPS sistema
Zaključak
 Računalni sustavi, te ostali sustavi osjetljivi su na
promjene napajanja električniom energijom,
temeljni alat su za mirno i efektivno odvijanje
posla. Bez njih mnoge kompanije muči zastoj i
gubitak informacija, produktivnosti i profita.
Najjednostavniji način za zaštitu sustava je upravo
investicija u UPS zaštitu napajanja.
Sustav za
detekciju
plinova
Sustav za detekciju plinova
Brodski sustav za detekciju plinova je jedan od ključnih dijelova svakog broda.
Analogni automatski sustav koji služi za otkrivanje bilokakvih eksplozivnih ili zapaljivih plinova unutar
balastnih tankova,cijevi,koferdama i jos brojnih područja uz teretne tankove.
Usko povezan uz sustav za detekciju požara jer su najčešće integrirani u zajedničku komunikacijsku petlju.
Primjer tipičnog sustava sa

svojim komponentama
Funkcionira na temelju uzorkovanja. Dio sustava za detekciju je i

ujedno sustav za uzimanje uzoraka plinova.
To je automatsko skenirajući sustav instaliran na brojne točke

uzorkovanja na brodu.
Detektori plina su na svim točkama uzorkovanja i omogućavaju
dobru preciznost mjerenja u svakom trenutku.
Uzorak plina se redom uzima iz svake točke uzorkovanja, ovisno o

sekvenci, i transportira se kroz cijev do detektora plina.
Vrijeme uzorkovanja svake točke se može individualno mjenjati

ovisno o dužini cijevi na svakoj točki.
Optimalno gledajući, ciklus trajanja je kratak.

Sustav se sastoji od 4 dijela:
Kontrolna jedinica – sadržava sve operativne funkcije i prikaz za

sistem i locirana je u CCR-u ( Cargo Control Room)
Analizirajuća jedinica – sadrži sve funkcije za detektiranje i

transportiranje test uzoraka,kao i internalnu točku uzorkovanja
za nadziranje unutarnjeg curenja plina. Instalirana je u
prozračnom području s kontroliranom temperaturom (CCR).
Repetitor jedinica – sadrži čisti tekstualni prikaz za alarme i

poruke grešaka. Nalazi se najčešće na mostu.
Sustav cijevi – transportira test uzorke od točki uzorkovanja to

analizirajuće jedinice. Sadrži shut off ventile, filtere ,..
Kontrolna jedinica
Repetitor jedinica
Analizirajuća jedinica
Prolaz između brodskih

Dijagram i funkcija shut off pregrada
valvova
Infracrveni Detektor plina

detektor
plina
Filter od
nehrđajućeg Protupožarni
čelika uređaj.
Flame trap ili
Flame
arrestor.
Detektor plina – koristi se za nadziranje područja gdje zapaljivi i toksični plinovi i

deficijencija kisika čine taj okoliš opasnim.Vrste se baziraju na katalitičkim kuglicama,
elektrokemijskim ćelijama i NDIR-u( non dispersive infrared ).
IR detektor plina – detektor točke za koncentraciju plinova koji se smatraju potencijalno

opasnima. Bazira se na infracrvenoj apsorpciji. Dizajn mu omogućava dugotrajnu stabilnost
i točnost u konzistentnom mjerenju koncentracije plinova. Prednost nad katalitičkim
senzorima zbog toga što kvarni agensi ne djeluju na njega (H2S silikon ) i što koncentracije
plinova ne utječu na točnost mjerenja.
Filter od nehrđajućeg čelika – koristi se u korozivnim područjima za uklanjanje nepoželjnih

tekućina i filtraciju. Ima veliko područje filtriranja za mali pad tlaka.
Flame arrestor – uređaj dizajniran za propuštanje plina , ali ne plamena kako bi se spriječile
veće vatre i eksplozije.
Omogućava prodiranje kroz nedostupnije pregrade( bulkheads) i zidove uz maksimalnu
zaštitu od eksplozije
Blok dijagram
sustava uzorkovanja.
U slučaju da postoji potreba za mjerenjem dodatnih plinova moguće

je spojiti prijenosti detektor plina na sustav uzorkovanja.
U analizirajućoj jedinici moguće je spojiti prijenosni detektor na tok

uzorka kod skenirajućeg isisnog područja tako da se crijevo spoji na
detektor serijski na izlaznu cijev jednog od detektora točno prije
priključenja na outlet.( najčešće na dnu kontrolnog kabineta).
Vrijedi i u obrnutoj situaciji , za slučaj da cijeli sustav uzorkovanja ne

radi moguće je premostit s prijenosnim detektorima.
Primjeri točaka uzorkovanja :

Primarni rizik kod zapaljivih plinova i para jest mogućnost eksplozije.

Ona kao i vatra zahtijeva tri elementa : - Gorivo – Kisik – Izvor zapaljenja
Svaki zapaljivi plin ili para će se zapaliti samo u određenom području gorivo/kisik
mješavina.
Previše ili premalo plina se neće zapaliti.
Ovi nivoi se definiraju kao LEL ( Lower explosive limit ) i UEL ( Upper explosive limit ).
Bilo koja količina između ova dva nivoa je zapaljiva i oni su različiti za svaku vrstu plina.
Između ovih limita eksplozije se dešavaju pod određenim uvjetima dok je najveća
energija eksplozije negdje na sredini. Ovisno o procedurama ove vrijednosti su
empirijski određene.
Način održavanja i automatski sigurnosni protokoli
Za svaki tip broda je drukčiji način funkcioniranja Gas detection

sustava zbog različitih proizvođača i funkcionalnosti opreme te
vrste broda
Kao primjer ćemo navesti novije brodove, pretežito LNG
DFDE.
1. When at least one sensor detect 60% LEL in DF Engine room (STBD), following equipment will be
tripped by ESDS control panel.
- No.1 DF Engine ( gas trip only)
2. When at least one sensor detect 60% LEL in DF Engine room (PORT), following equipment will be
tripped by ESDS control panel.
3. When any sensor detect 60% LEL in GVU room of GCU, it will be tripped by GCU control panel and
Fuel Gas Valve to GCU.
4. When any sensor detect 60% LEL in accommodation fresh air intake, accommodation fans will be
tripped by No.3 GSP and 4 PLD
Način održavanja i automatski sigurnosni protokoli
Testiranje se obavlja u skladu s brojnim regulacijama.
Testiranja se obavljaju najčešće :

1 tjedno (weekly inspection)– Sastoji se od kalibracije sustava i
testiranjem pomoću test plina ( CH4 LEL 70%),testiranja alarma
na 30% i 70% vrijednosti, potvrđivanja funkcionalnosti zvuka
alarma na svim detektorima ( min. 13 detektora se mora testirat ).
Svako 3 mjeseca (Gas leak testing)- testira se curenje plina za

GCU ( Gas Combustion unit ), DFDE (trip testiran na
detektorima plina ), te ventilaciju/zrak ( trip testiran na
detektorima plina). Testiraju se High High alarmi na 60%
vrijednosti.
Detekcija se napaja sa glavne ploce 220 V i preko integriranog
transformatora se spusta na 24 V istosmjerne struje.
Napajanje od 24 V je zbog sigurnosnih mjera jer detekcije se nalaze u
podrucjima koja mogu biti izlozena eksplozivnim parama i zbog samih
uredaja koji rade na niski napon.
Detekcija je spojena na razvodnu plocu i prilikom detektiranja povecane
razine plina u prostorijama koji se nalaze u opasnim podrucjima
detekcija djeluje na razvodnu plocu i izbacuje strojeve i uredaje koji su
napajani sa 220V,440V i kod novijih sistema visokih napona 6600V ili
vise.
Katodna zaštita broda s narinutim
naponom(ICCP-imepressed current cathodic
protection)
Katodna zaštita na brodovima
Katodna zaštita bazira se na činjenici da metal uključen
strujni krug kao katoda ne korodira.
Katodna se zaštita postiže na dva načina:

 električnim spajanjem metala s nekim neplemenitim
metalom, pri čemu nastane galvanski članak u kome je
zaštićeni predmet katoda, a neplemeniti metal (protektor)
anoda
 metal se uključi kao katoda u krug struje iz vanjskog
izvora, tj. spoji se s negativnim polom, dok se s pozitivnim
polom spaja neka pomoćna anoda.
 Galvanska korozija
 Da bi bolje razumjeli katodnu zaštitu broda, potrebno
je objasniti proces galvanske korozije.
 Svaki metal u kontaktu s vodom ima tendenciju
otpuštanja pozitivnih iona (kationa). To čini
 vodu sve više pozitivno nabijenom, a metal postaje sve
negativniji. Što je metal manje
 plemenit, to imati veću tendenciju otpuštanja
pozitivnih iona. Takav metal postaje još više
 negativan, i sve više se troši. Suprotno, što je metal
plemenitiji, to ima manju tendenciju
 otpuštanja pozitivnih iona, pa ce stoga biti i manje
negativno nabijen u odnosu na vodu, što
 znaci da se i manje troši
Pojednostavljeno gledano, brod možemo promatrati
kao spoj triju različitih metala u električnom kontaktu:
čelika (oplata broda), bronce (brodski vijak) i legure
cinka(anoda za katodnu zaštitu).
Čelik se u morskoj vodi anodno polarizira kad je u
spoju s broncom, a katodno kad je u spoju s legurom
cinka.
KATODNA ZAŠTITA
Zn
Pt
Istrošena Zn-anoda(Zn-protector)
Katodna zaštita narinutim naponom
Ovaj sustav sastoji se od ispravljaca, ICCP anoda, referentnih elektroda i
kontrolne jedinice.
Ispravljac dobavlja potrebnu struju, ICCP anode odašilju struju na potrebnu
lokaciju, referentne elektrode prate razinu zaštite, a kontrolna jedinica
automatski podešava izlaz struje prema potrebi DC, 20-30 V.
Kod katodne zaštite narinutim naponom, voda se pozitivno polarizira. Kao
rezultat dobiva se tok struje prema brodskoj strukturi gdje god je ona u
kontaktu s morskom vodom. Na taj nacin štiti se celicni dio oplate od korozije.
Da bi se to postiglo, ispravljac je spojen na brodsku oplatu s negativnim
polom. Pozitivan pol je spojen na dvije ili više anoda na brodskoj oplati.
Anode su izradene iz plemenitog metala, kao što je platina. Cešce se koriste
visokogradni metalni oksidi. Ti oksidi ne mogu ponovno oksidirati niti se
otapati u vodi. Jakost narinute struje krece se izmedu 10 A i 600 A. Tocna
vrijednost ovisi o velicini broda, kolicini oštecene boje, brzini broda i
salinitetu vode. Napon može biti i do V, što ovisi o broju i poziciji anoda. Na
mjestima gdje je oplata u direktnom kontaktu s morskom vodom, napon se
smanjuje na 1,5-2,5 V.
Vrlo važan dio tehnologije katodne zaštite je odredivanje vrijednosti
potencijala metala
tijekom korištenja. Vrijednost potencijala ukazuje da li korozija oštecuje metal
utjece ili je on zašticen. Da bi se odredila ta vrijednost, potrebno je poslužiti se
"referentnom elektrodom".
Ta je elektroda spojena na voltmetar i ona nam pokazuje napon
izmedu metala i same
referentne elektrode. Pritom se referentna elektroda mora
spojiti na negativnu stranu
voltmetra. Najcešce korištene referentne elektrode su sljedeci
tipovi elektroda:
- Zn (cisti cink) s potencijalom korozivne zaštite + 250mV,
- Ag/AgCl (srebrni klorid) s potencijalom korozivne zaštite -
800mV,
- SCE (elektroda od zasicenog kalomela s potencijalom
korozivne zaštite - 790mV,
- Cu/CuSO4 (bakreni sulfat) s potencijalom korozivne zaštite -
850 mV.
Vrijednosti potencijala koje su negativnije od navedenih
pokazuju da je materijal brodskog trupa zašticen od korozije,
dok pozitivniji potencijali upucuju da postoji mogucnost
korozije.
Prednosti sustava katodne zaštite narinutim naponom su:
- zahtijeva minimalno održavanje,
- visoka pouzdanost,
- kontrolirano djelovanje u svakom trenutku,
- glatka površina oplate te nema otpora gibanju broda,
- dugi radni vijek uz minimalno održavanje,
- nije potrebno zavarivanje anoda kod suhog dokovanja,
- automatski regulator podešava jakost struje na referentnoj
anodi,ovisno o sastavu vode (slatka, bocata ili slana voda) ili oštecenju
premaza vanjske oplate.
Nedostaci sustava katodne zaštite narinutim naponom su:
- visoka nabavna cijena (znatno veca od uporabe žrtvovanih anoda),
- sustav se amortizira nakon cca. 6 godina,
- krivo namještanje napona može prouzrociti znacajno oštecenje boje i
oplate podvodnog dijela trupa.
.
Sistem se sastoji od Ti–Pl (titanijum platina) anoda, akumulatora ili
stanice za napajanje, regulacije, kablova i eventualno referentne
elektrode. Broj anoda, jačina struje i ostali elementi zavise od površine i
stanja objekta koji se štiti itd.. Radi se o slabim strujama, a točnim
izračunavanjem i na osnovu referentnih mjerenja, sistem se podešava
tako da pruža optimalnu zaštitu.
Sistem nema tehničkih ograničenja u pogledu veličine površine koja se
štiti, tako da se na ovaj način mogu štititi kompletni dokovi, marine sa
vezom na doku sa svim čamcima koji su zakačeni u sistem,..itd.
Sistem je izuzetno radno pouzdan. Radni vek ovakvog sistema je
prosječno 15 godina ( vek anode, koje su najvažniji element sistema, a
koje se u izvjesnoj mjeri troše). Potrošnja struje je u zavisnosti od
objekta koji se štiti minimalna i mjeri se u miliamperima. Na primjer za
brod od 70 m dužine i 9 m širine, potrebna je struja oko 200 mA i 4
anode. Ovo omogućuje pojednostavljenje sistema uz veliku pouzdanost
u radu.
Najkvalitetniji način zaštite metala od korozije ja AKTIVNA KATODNA ZAŠTITA, kojom se na
kontrolisan način, putem slabih struja, vrši zaštita snižavanjem elektropotencijala od 50 do 250
mV ispod prirodnog potencijala metala, tj. površine koja se štiti.
Na ovaj način se mogu u potpunosti štititi, prethodno obojene površine, metalne površine sa
oštećenom bojom, površine već zahvaćene korozijom, te zaustaviti dalja korozija. Aktivna katodna
zaštita ima nezamenjivu ulogu u zaštiti naftovoda, gasovodi i sličnih sistema koji se baziraju na
čeličnim cevima koje se polažu u razne sredine ( zemlja, reke, more ..). Ovim načinom se postiže
potpuna zaštita i do 99% .
PRINCIP DJELOVANJA KATODNE ZAŠTITE
A
'IMPRESSED CURRENT CATHODIC PROTECTION'
Npr.Zn
brod
Pt-Ti
Figure 1.2 - Cathodic Protection Applied to a Simple Corrosion Cell
Presjek broda:
Anoda pričvršćena za oplatu

Razmještaj ICCP-a na brodu
DC 20-30V
Općenito
White box je sustav ugrađen na brodovima u svrhu

nadzora ispumpavanja kaljužnih voda iz strojarnice prema
MARPOL 73/78 konvenciji o zaštiti okoliša od zauljenih
voda.
Sustav se sastoji od više bitnih komponenti za nadzor
iskrcaja kaljužnih voda te se nalazi u zaključanom
čeličnom kućištu koji može biti spojen sa brodskim GPS
sustavom.
Postavljen je između separatora kaljužnih voda i ispusnog
ventila van broda.
Općenito
Na digitalnom snimaču unutar white box-a se nalaze

sljedeći bitni podaci:
vrijeme početka, završetka te trajanja ispumpavanja
kaljužnih voda
nadzor količine protoka kaljužnih voda kroz monitor
moguća količina ulja u kaljužnoj vodi
pozicija troputnog ventila
pozicija broda
Osnovni princip rada
Kaljužne vode ispumpavane preko separatora kaljužnih

voda prolaze kroz white box te se unutar njega vrši
kontrola onečišćenja te vode koji ne smije prelaziti
15ppm-a.
U slučaju prevelike zauljenosti kaljužnih voda prekida se
ispumpavanje kaljužnih voda van broda te se preko
troputnog ventila preusmjeravaju u kaljužni tank unutar
broda. Troputni ventil je kontroliran white box-om.
Svi podaci se snimaju na digitalnom snimaču te su
dostupni na pregled u svakom trenutku čime se vrši
nadzor pravilnog rada sa istim te nadzor ispumpavanja
kaljužnih voda i potencijalnog pokušaja onečišćenja mora.
Na taj način se vrši zaštita posade broda i kompanije ili
vlasnika borda.
Sustav se može spojiti na sustav automatskog pilota broda,

tzv. GPS, te se na taj način vrši iskapčanje troputnog
ventila te preusmjeravanja ispumpavanja kaljužnih voda
na tank unutar broda u slučaju da brod uđe u zonu od 12
milja od obale gdje je zabranjeno ispumpavanje kaljužnih
voda.
Sustav se može koristiti i za nadzor ispumpavanja čistih

ispusta vode kao što je kondenzat iz rashladnog sustava
brodske nastambe te kondenzata rashladnika zraka
glavnog motora što je u biti čista voda te se može
ispumpavati direktno van broda što je dozvoljeno od
većine klasifikacijskih udruženja, ali u svakom slučaju
može sastojati male količine ulja te se preporuča
korištenje white box sustava.
Također, sustav snima te daje na uvid mjesečne izvještaje

o radu sa istim to jest mjesečni izvještaj o ispumpavanju
kaljužnih voda van broda.
Tehnički podaci
Tehnički podaci
Kapacitet i protok: 2000 l/h

Maksimalna temperatura okoline: 50° C
Maksimalna temperatura vode: 60° C
Radni tlak: 0.25 – 0.40 Mpa
Potrošnja električne energije: 75 W
Voltaža: 230Vac, 50-60 Hz
Osigurač: 6 A
Radni tlak zraka: 0.6 – 0.9 Mpa
Težina: 105 Kg
Dimenzije - dužina, širina, visina: 950 x 350 x 740 mm
Tehnički podaci
Tehnički podaci
I. Ulaz vode
II. Izlaz vode
III. Preljev mjerača zauljenosti i kontrolni pipac
IV. Izlaz rashladne vode
V. Ulaz rashladne vode
VI. Ulaz čiste vode
VII. Radni zrak
VIII. Povrat vode u tank
IX. Mjesto uzimanja uzorka
Tehnički podaci
Uvod
 Visoko naponski energetski sustav (ustvari pravo ime je
srednje naponski ili medium voltage, na brodovima je
potreban radi povećane potrebe za el. energijom na
određenim tipovima brodova.
 Generalno takav je sustav instaliran na brodovima radi
sljedećih parametara:
 -kad je ukupni kapacitet instaliranih generatora veći od 9
MVA
 -kad je kalkulacija struje kratkog spoja veća od 150 kA
(kalkulacija struja kratkog spoja je zbroj struja kratkog spoja svih uređaj na
brodu i kad prelazi 150 kA, HV instalacija je obavezna)
 -kad je pojedinačni potrosač veće snage od 1 MW
Prednosti sustava
 Prednost sustava je smanjivanje struja kratkog spoja u
našem slucaju za factor 15 kad usporedis 6.6kV sa 440V iz
nisko naponskog sustava (6600 / 440 = 15)
 Kako je struja kratkog spoja glavni parametar pri
dizajniranju opreme (kabela, prekidača, uklopnika,
osigurača…) veća struja uvjetuje kompliciraniju i skuplju
opremu.
 Prmjera radi generator na Thalassi (6.6 kV, 3000 kVA je
spojen na MVSB sa 2 kabela od 3 x 150 mm².
 Generator isog kapaciteta u LV izvedbi (440 V, 3000 kVA) je
spojen na ploču sa 15 kabela od 3 x 150 mm².
 Ako uzmemo primjer da je dužina kabela u oba slučaja 50
m razlika je (750 m / 100 m = 650 m) što je značajna ušteda
u cjeni a i na težini.
Spojna kutija generatora Spojna kutija generatora

440 V, 3000 kVA 6.6 kV, 3000 kVA
MVSB elektroenergetski sustav na CMA CGM Thalassa
se sastoji od:
 4 diesel generatora (6.6 kV, 3000 kVA svaki)

 2 glavna transformatora (4000 kVA , primar 6.6 kV /
sekundar 450 V oba)
 12 reefer transformatora (630 kVA, primar 6.6 kV /
sekundar 450 V svaki)
 Bow thruster motor (6.6 kV, 3000 kW)
 MVSB (razvodna ploča)
 Sustav je spojen u “star net” konfiguraciju, znači da je
svaki reefer transformator spojen na svoj GCB
(GCB – gas circuit breaker)
Svaki panel na MVSB se sastoji od:
 LV sekcije (kontrolni releji, kontrolni prekidači i tasteri,
osigurači kontrolnih i indikacijskih krugova, signalne
lampe)
 GCB sekcije gdje je smješten SF6 prekidač
 Sekcije gdje su spojeni odlazni kabeli i prekidač za
uzemljenje (u generatorskim panelima, sinhronaizing i bus
tie panelu tu su smješteni još i osigurači primara
naponskih mjernih transformatora).
 Sekcije sabirnica
MVSB je fizički odvojena na dva djela a spaja se preko
bus tie SF6 prekidača.
Prednja strana MVSB
HV uređaji na CMA CGM THALASSA
Panel Br. 3 dizel generatora
LV sekcija SF6 GCB sekcija sekcija kabela

Elektro shema SF6 GCB izvađen iz MVSB panela
Sekcija sabirnica automatski zatvorena kad je GCB izvađen, SF6 je plin (sumpor
fluor) sa kojom su ispunjene lučne komore sklopke da se smanji intezitet i
temperatura električnog luka u trenutku ukapčanja i iskapčanja. U HV tehnici
još ima i VCB (lučne komore u vakumu)
Glavni HV transformator (6600V / 450V, 4000 kVA)low
diagram
Auto (štedni) transformator za

Bow thruster elektro motor startanje bow thruster el.
motora)
Redovno održavanje i testiranje sistema se
svodi na otprilike sljedece.
 Jednom godišnje provjerit zategnutost kontakata HV

kabela
 Jednom godišnje manipulirat SF6 GCB (uključit i isključit)
pogotovo one kojima se u praksi ne operira često (npr reefer
transformatori jer su uvijek uključeni).
 Jednom godišnje test otpora izolacije i electrical pressure
Uređaj
test.za mjerenje otpora izolacije i electric pressure test
Za bilo kakav rad na uređajima visokog napona treba
striktno zadovoljiti i postovati sljedeće uvjete:
 Iskljući i vidljivo odvoji (kako nas sistem nema klasicnih
rastavljača SF6 prekidač treba izvući u test poziciju)
 Osigurati protiv ponovnog ukapčanja
 Provjeriti da su linije bez napona
 Uzemljiti i kratko spojiti faze
 Pokriti djelove ploče pod naponom (kad se SF6 GCB izvuče
van sekcija saboirnica se automatski zatvara sama)
 Pristupi radu tek nakon što je dozvola za rad pravilno
ispunjena i potpisana nakon što su svi gore navedeni uvjeti
zadovoljeni
SF6 prekidač izvučen u test položaj i osiguran protiv ponovnog ukapčanja
Prekidač za uzemljenje i kratko spajanje Stacionarni detector napona

faza u uzemljenom položaju, ključevi iz (led diode ugašene, linije bez
sigurnosnih brava izvadeni napona)
Jedna sekcija kabela MVSB
Ring strujni transformator za
detekciju napona
 U svakom momentu moguće je otvoriti samo LV sekciju (i kad je

panel pod naponom). Sam dizajn ploče ne dopušta otvaranje
drugih sekcija dok sigurnosni uvjeti nisu zadovoljeni (prekidač za
uzemljenje i kratko spajanje faza ne može se aktivirati dok SF6
GCB nije u test položaju i osiguran protiv ukapčanja. Vrata od SF
GCB sekcije ne mogu se otvoriti dok SF6 GCB nije u test položaju,
osiguran protiv ukapčanja i dok prekidac za uzemljenje i kratko
spajanje faza nije aktiviran (isto vrijedi i za vrata od sekcije
kabela).
Sve je osigurano sa elektromagnetskim bravama.
Ukoliko je radi kvara ili odredenog održavanja potreban
rad na sabirnicama ploče potrebno je poduzet sljedece
(primjer za BUS 1 stranu ploce):
 Upaliti i ubaciti u mrežu No.3 ili 4 generator (oba su na BUS 2
strani ploče)
 Ubaciti u mrežu glavni transformator br. 2 (na BUS 2 strani
ploče)
 Izbaciti iz mreže i ugasi generatore 1 i 2
 Izbaciti iz mreže glavni transformator br. 1
 Ukloni SF6 GCB iz panela glavnog transformator br. 1
 Izvuci u test poziciju SF6 GCB iz panela Br1 i Br. 2 generatora i
BUS tie panela)
 Izvadi ključeve iz tri prekidaca za uzemljivanje QM1 -14,12,11
(paneli u kojima su SF6 GCB u test poziciji)
 Stavi ključeve QM1 -14,12,11 u predvidene brave (transformator
br. 1 panel) i okreni ih u smjeru obrnutom od kazaljke na satu
 Ključ STA1 okreni u smjeru kazaljke na satu i izvuče se vanka (sa
time se ostali ključevi zaključavaju u postavljenom položaju)
 Prekidač za uzemljenje sabirnica izvaditi iz ormara u kojem je
uskladišten
 Staviti ključ STA u prekidač za uzemljivanje sabirnica (sa gornje
ledne starne) i okrenuti ga u smjeru obrnutom od kazaljkre na
satu
 Ubactii prekidač za uzemljenje sabirnica u panel glavnog
generatora br. 1
 Manualno nategni oprugu prekidaca za uzemljenje sabirnica i
pritisnuti close taster
 Kad je prekidač zatvoren BUS 1 strana ploče je sigurna za bilo
kakav rad na sabirnicama ili bilo kojem njenom djelu
 Brod je jos uvijek operativan jer se potrošači napajaju sa BUS 2
strane ploče (neoperativni su samo bow thruster, Br 1,3,5,7,9,11
reefer transformatori)
Kutija sa bravama za uzemljenje Prekidac za uzemljenje sabirnica
sabirnica
otvoren polozaju ne nategnuta
kontakata opruga
Nategnuta opruga Prekidac sa zatvorenim polozajem

kontakata (sabirnice uzemljene)
Sigurnosna oprema za rad na HV sustavima
Izolacione rukavice klasa 3 (Testirane na
30 kV, max. dozvoljena voltaza 26.5 kV)
Izolaciona platforma
(atestirana do 24 kV)
Prenosni detektor za
napone od 0.7 do 7.0 kV
Sigurnosna kuka za izvlačnje Teleskopski štap za prenosni detektor
unesrećenog iz strujnog kruga napona (atestiran do 25 kV)
(atestirana do 45 kV)
Izolacione rukavice klase 1 (testirane na 10 kV (max dozvoljena voltaza 7.5 kV)

327
Development of the Azipod® system
– Modular construction:
 Standard sizes
 Standardised auxiliaries
– New installation method
– Operating Experience
– New concepts:
 Contra rotating Azipod concept
AZIPOD sistem električne propulzije AZIPOD je sistem
električne propulzije kod koga je propulzivni motor
postavljen unutar elipsoidnog aerodinamičkog oblika
potopljenog u vodu, sa mogućnošću neograničenog
okretanja unutar čitavog kruga od 360 stupnjeva. Nastao je
od skraćenog engleskog izraza Azimuthing Electric Pod
Propulsion drive. Motor je spojen na ekstremno kratku
propelersku osovinu. Motor je beskontaktni sinhroni sa
frekventnim upravljanjem, čime se postiže kontinuirano
upravljanje brzinom okretanja motora u cjelokupnom
opsegu mogućih brzina, uključujući i meki start od nulte
brzine. Jedinice Azipod propulzije su dostupne i do 38MW
snage. Prvi put je na nekom brodu ugradjena jedinica
Azipod propulzije 1990.
Slika: Presjek Azipod jedinice
Main deliveries:
• Slipring and air
cooling unit
• Steering mechanics and
hydraulics
• The mounting block
• The Azipod unit
• Generators
• Electrical distribution system
• Propulsion drive system
• Automation systems
Osnovna konfiguracija i elementi
Kružni prsten i jedinica zracnog hladjenja • Upravljačka
mehanika i hidraulika • Noseći blok • Azipod jedinica
Hidraulički sistem je upravljan elektronski, tako da se

radi o elektro- hidrauličnom servo-sistemu. Komande iz
kormilarnice se jednostavno zadaju preko električne veze,
tako nikakva mehanička veza sa kormilarnicom nije
potrebna. Sistem automatskog upravljanja je sa dvije
povratne veze, velike brzine odziva i snage.
Standard sizes up to 38 MW
Operativna fleksibilnost omogućava manju potrošnju
goriva, manje troškove održavanja, manju emisiju
ispusnih plinova, i adekvatnu redundanciju (rezervu)
sa manjom snagom nego kod mehaničkih
propulzivnih sistema.
Steering unit Slipring unit Cooling unit (AZICOOL)
Mounting block
AZIPOD® MAIN COMPONENTS

Pod and Propeller Hydraulic steering pump pack
Na slici je prikazan pojedinačni izgled osnovnih
konstrukcionih elemenata Azipod propulzivne jedinice
Upravljačka jedinica Kružni kontaktni prsten Jedinica za
hladjenje (AZICOOL) Noseći blok Hidrauličke pumpe
Pod i propeler za upravljanje.
Sinhroni motor se nalazi u Azipod jedinici i on se vrti
promjenljivom brzinom u jednom ili drugom smjeru.
Napon armature i pobude se prenosi preko kružnog
kontaktnog prstena, što omogućava neograničenu
vrtnju. Jedinica zracnog hladjenja omogućava
hladjenje kompletnog sistema. Upravljačka mehanika
je izvedena preko kružnog zupčanika koji okreću dva
varijatora (klipno-aksijalni 14
15. hidraulični motori), a koje pogone hidrauličke
pumpe. Na taj način je postignuta potrebna snaga i
rezerva u slučaju otkaza jednog varijatora.
Installation of the Mounting block, the Steering unit
and the Slipring unit
Installation of the Mounting block, the Steering unit
and the Slipring unit
Installation of the
AZICOOL unit
Installation of the
Hydraulic steering pump pack
Azipod®
installation
The Azipod unit is connected

to the steering unit with a flange
Azipod®
ready for operation
From design...
…to reality
Jedinice Azipod propulzije su fleksibilnog dizajna,
mogu biti konstruirane specijalno za tegljenje ili
potiskivanje, male ili velike brzine, otvoreno more ili
arktičke uslove ... • Jedinice Azipod propulzije su
idealne za brodove koji imaju velike zahtjeve za
dinamičko pozicioniranje. Mogućnosti krmenog i
pramčanog pogona su slične. • Vibracije i šumovi su
smanjenog obujma zbog odsustva dugih osovinskih
vodova, reduktora i manevarskih propelera, zbog
smještaja motora van strojarnice i zbog smanjenog
nivoa udarnih pulseva prouzrokovanih radom
propelera. • Povećanje prostora za smještaj korisnog
tereta • Fleksibilnost u iskorišćenju strojrnice
rezultirana jednostavnom modularnom izvedbom i
standardizacijom •
Operating Experience
900000
800000
Experience from varying
operational profiles:
700000
– Service vessels
600000 – Cruise vessels
– Offshore vessels
Operating hours
500000
– Tankers
400000 – Icebreakers
SEPT. 1999
300000
200000
132 000 HOURS
100000
0
91
92
93
94
95
96
97
98
99
2000
2001
2002
2003
2004
Seili (1,5 MW)
Seili (1,5 MW)
Uikku and Lunni (11,4 MW)
Uikku and Lunni (11,4 MW)
Röthelstein (2 x 560 kW)
Röthelstein (2 x 560 kW)
Elation and Paradise (2 x 14 MW)
Slika dole: Manovra uz pomoć Azipod
jedinice
Prednosti Azipod koncepta Azipod propulzioni sistem
kombinuje prednosti različitih konvencionalnih propulzivnih
sistem dostupnih danas: • Dokazana pouzdanost omogućena
jednostavnom mehaničkom izvedbom i korišćenjem standardnih
komponenti. • Izvrsne dinamičke performanse i manevarske
karakteristike, potrebne za uslove otvorenog mora i arktičke
uslove u kojim su veoma važne mogućnosti brze reakcije. Na
slici se vidi kako jedan savremeni turistički brod za krstarenje
pravi oštre manevre uz pomoć Azipod jedinice.
Elation and Paradise (2 x 14 MW)
MSV Botnica (2 x 5 MW)
Arcticaborg (2 x 1,62 MW)
Arcticaborg (2 x 1,62 MW)
M/S Europa (2 x 6,65 MW)
M/S Europa (2 x 6,65 MW)
Voyager of the Seas (3 x 14 MW)
Voyager of the Seas (3 x 14 MW)
Radiance of the Seas (2 x 19,5 MW)
Costa Atlantica (2 x 17,6 MW)
Shipyard Experience
Projects with 5 different shipyards:

– Different installation methods
– Different construction schedules
– Different scopes of delivery
The common goal of shipyards?

– Standardized solutions
– Minimized installation time
The challenge:
Develop standardized solutions
flexible enough to fit the variable
needs and capabilities of shipyards.
29 units delivered - 16 on order
The CRP Azipod concept
Benefits:
• Redundancy compared to single
propeller vessels
• Improved maneuverability
• Hydrodynamic efficiency 0 5m
improved by 10…15%
• Uses existing auxiliary
power plant
ZAKLJUČAK Danas se sve više uvodi električna propulzija u
novogradnjama brodova. Pri tome najznačajniju ulogu ima dizel-
električni pogon, i to ne samo na malim putničkim brodovima
(trajektima) već i na trgovačkim brodovima, odnosno na tankerima.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da je sve manje razloga koji
sprečavaju primjenu dizel-električne propulzije na brodu. Dva
bitna nedostatka: manja korisnost i veća početna financijska
ulaganja u usporedbi sa standardnom mehaničkom propulzijom
nisu više odlučujuća. Prvo, smanjenje korisnosti koja se odnosi
samo na mehaničku snagu potrebnu za pokretanje brodskog
propelera, već danas je moguće poništiti boljom iskoristivošću
električne energije za propulziju, a drugo, ugradnjom sve više
serijski proizvedene električne opreme visoke kvalitete izrade bitno
smanjuje i početna financijska ulaganja.

Brodski Električni Strojevi I Uređaji Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Brodski Električni Strojevi I Uređaji Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BRODSKI ELEKTRIČNI

dr.sc.Marijan Gržan dipl.ing

Svaki se brod može promatrati kao

Električna energija na brodu se koristi za:

• glavni pogonski električni sistem koji

 Izvori istosmjernog napona

napajanje pokretača motora sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Kod punjenja električna struja se pretvara u kemijsku

Ako se dobro odražavaju, predstavljaju jedan od

 Sinhroni generatori su uređaji koji pretvaraju

 osovina glavnog propulzijskog stroja ,

 Osovinske generatore (pokreće ih osovina

Dizel motor Razvodna tabla

1. kada brod ima proizvodnju pare u svrhu pogona

2. kada ima višak tehnološke pare koji se u turbinskim

3. kada se na brodu koristi toplina ispušnih plinova

Kod turbinskih generatora sa plinskom turbinom ispušni

Prema vrsti struje, diesel – električna propulzija

 istosmjerno – istosmjerni (kombinacija

 Mogu se odabrati najpovoljnije brzine

Namotaj je trofazni i raspoređen po osi motora. Osi

Cilindrični rotor Rotor sa istaknutim

Cilindrični rotor Rotor sa istaknutim

Sinkroni generatori sa cilindričnim

Sinkroni generatori sa rotorom sa

 Generatori manjih snaga imaju stalne

 Generatori većih snaga: Namotaj rotora

 Samouzbudni – na rotoru sa istaknutim

 Kompaudirani – dodatna struja za napajanje

Princip rada se bazira na elektromagnetnog

n – brzina okretaja rotora (okr/min)

 Kada na generator nisu priključeni potrošači kroz

 Kada se na generator priključe potrošači, kroz namotaj

Struja kroz stator stvara silu na rotor koja se suprostavlja

 Generator istosmjerne struje (tzv. budilica). Nalazi

 Statički ispravljači (ispravljaju izmjenicni napon u

 Zato kod sinhronih generatora mora postojati:

o Sistem regulacije proizvodnje aktivne snage

Za paralelan rad generatora potrebno je da su ispunjeni

 Ista frekvencija napona

svih generatora u paralelnom radu.

 Prednosti asinkronih motora, u odnosu na ostale vrste električnih

 Primjena mikroprocesora i energetske elektronike omogućila je

 Naime, svaki fazni namotaj stvara svoje izmjenično polje

 Kavezni rotor (još se

Rotorske šipke (zakošene)

 Rotor se ubrzava do određene brzine koja je manja od

 Da bi asinkroni motor krenuo u rad potrebno je da je

 Pri polasku je struja motora velika jer rotor stoji, a linije

 Kod kaveznog rotora: jedina mogućnost je smanjenje

 Smanjenje napona pri polasku se sprovodi ili auto-

 Promjena ovog smjera se postiz promjenom redosljeda

• Do glavne razvodne ploče

o Razvodni ormari elektromotornog pogona

Obicno su jedan ili oba turbo

1. Ako je generator u stanju mirovanja potrebno ga je postepeno

2. Zagrijavanje se vrsi tako da se postepeno otvara regulacioni

3.To otprilike traje 30tak minuta dok generator ne postigne cca

4. Preko ploće za upučivanje starta uzbuda i prepusti automatici da

 Isporučuju se u otvorenoj izvedbi, te u plastičnom/limenom kućištu različitog

 Standardno se izvode s maksimalno 12 sklopnih elemenata i sklopnih položaja, te

 Sklopke udovoljavaju mnogim normama i propisima

Otvoreni prekidači serije KA