Zrakoplovni

elektromotori
 Elektromotorisu uređaji koji koriste električnu energiju za
proizvodnju mehaničke energije rotacije posredstvom načela
elektromagnetske indukcije.
 Koriste se u elektromehanizmima kao sredstvo za transformaciju
energije.
Najuobičajenije područje upotrebe su:
 linearni aktuatori ( pretvaraju kružno u pravocrtno gibanje ) – pozicijski aktuatori za kontrolu pogonskih motora,
trim aktuatori za komande leta, mehanizmi za otvaranje vrata putničkog, prtljažnog i servisnog prostora

 kutni ( rotacijski ) aktuatori – pozicijski aktuatori za upravljanje mehanizacijom krila ( predkrilca, zakrilca )

 starter motori ( elektropokretači ) – koriste se za glavne motorne pogonske grupe, APU

 crpke – za gorivo, hidrauličku tekućinu, sredstvo za odleđivanje

 giroskopski motori – zaduženi za pogon zvrka kod giroskopskih instrumenata ( umjetni horizont, indikator klizanja i
skretanja, autopilot )

 ventilatorski motori – za prisilno strujanje zraka u sustavima prozračivanja i klimatizacije za posadu i putnike, te
hlađenja uređaja koji isijavaju veće količine topline

 ventile – hidraulički sustav, gorivni sustav , zračni sustav

 razni navigacijski uređaji

 vakuum pumpe
 komandne površine i druga mehanizacija
 Primarni zakon koji se postavlja pred elektromotore koji se koriste u zrakoplovima je
ostvarivanje što je moguće veće snage uz istovremeno minimalnu težinu po jedinici
snage. Inače u uvjetima gdje težina elektromotora ne igra ključnu ulogu ona obično
iznosi i do 60 kg / kW, ali u zrakoplovima ona iznosi 3 kg / kW.

Prosječni zrakoplovni elektromotori imaju oko 40 000 RPM bez priključenog mehaničkog
opterećenja i oko 20 000 RPM s priključenim normalnim opterećenjem. Kako bi se
smanjio utjecaj centrifugalne sile na armaturu uzrokovane velikom obodnom brzinom,
motori se izvode na način da promjer cijelog motora bude znatno manji nego njegova
ukupna dužina.
S obzirom na vrstu struje koju koriste pri radu razlikujemo dvije glavne
kategorije elektromotora:

A) Istosmjerni elektromotori ( DC – Direct Current )

B) Izmjenične elektromotore ( AC – Alternating Current )
Konstrukcija elektromotora za
istosmjernu električnu struju
konstrukcijski se vrlo malo razlikuje od
generatora istosmjerne struje. Ostali
dijelovi koji omogućuju rad
elektromotora istaknuti su na slici;
Osnovni glavni dijelovi elektromotora
pokretanog istosmjernom električnom
strujom su :
1) nepokretni stator sa statorskom
zavojnicom
2) pokretni rotor ( armatura ) sa
rotorskom zavojnicom
3) kolektor ( komutator )
 Klasifikacija istosmjernih elektromotora s obzirom na način pobude

Kao i generatori istosmjerni elektromotori mogu se podijeliti prema načinu spajanja pobudne
zavojnice sa armaturom na motore sa:

• serijskom,
• paralelnom i
• složenom pobudom.

Primjena elektromotora istosmjerne struje:

• Pokretanje raznih mehanizama automatike motora i drugih automatskih mehanizama na zrakoplovu

• Uređaijima radio i radarske tehnike
• Na vojnim zrakoplovima u uređajima zrakoplovnog naoružanja
Opće osobine elektromotora istomjerne struje:

• Velike brzine okretanja

• Male mase
• Velika pouzdanost i sigurnost u radu
• Mogućnost rada u kratkotrajnom i dugotrajnom režimu rada s i bez prekida

• Snaga zrakoplovnih elektromotora istosmjerne struje kreće se od nekoliko wati do

nekoliko kilowata i do desteka kilowata.

• Nazivne brzine okretaja kreću se od 2000 do 20 000 m-1

• Specifične težine ovih elektromotora

Osnovna načela rada

Elektromotori rade na principu magnetske i elektromagnetske indukcije. Odbijanje istih i privlačenje

različitih magnetskih polova iskorišteno je za proizvodnju zakretnog momenta koji je uzrok vrtnje motora.
 Istosmjerni elektromotori sa serijskom pobudom
 
- veliki početni zakretni moment
- brzinu vrtnje naročito ovisnu o opterećenju
- kroz serijski spojenu zavojnicu pobude teče ukupna struja armature
( za njenu izradu stoga se koristi vodič većeg presjeka kako bi ukupni otpor bio što
manji )
Primjenjuje se za elektropokretače motora sa
unutrašnjim sagorijevanjem. Budući da mora savladati
trenje pokretnih dijelova klipnog motora, kao i
kompresiju motora te viskozitet ulja za podmazivanje,
za njegov nesmetan rad potrebna je stoga struja veće
jakosti.

Ova koncepcija pobude koristi se još i kod stajnog

trapa, predkrilaca i slične opreme.
Istosmjerni elektromotori sa paralelnom pobudom 

- mali početni zakretni moment i neznatna ovisnost brzine vrtnje o opterećenju

- kroz paralelno spojenu pobudnu zavojnicu teče manja struja pobude

(za njenu izradu se koristi žica manjeg presjeka, što omogućuje namatanje većeg broja zavoja )

Elektromotori sa paralelnom pobudom koriste

se:
• u centrifugalnim pumpama
• i rotacijskim invertorima

Brzina vrtnje je gotovo stalna za sve mehaničke priključke koje

trebamo pokretati ovisno o vrsti motora.
Istosmjerni elektromotori sa složenom pobudom

Ova vrsta pobude elektromotora objedinjuje dobre odlike serijske i paralelne pobude, a to
su:
- proporcionalno veliki početni zakretni moment
- povoljna ovisnost brzine vrtnje o opterećenju

Tipičan primjer upotrebe elektromotora sa ovom

pobudom je elektropokretač turbinskih motora s visokim
postotnim udjelom serijski spojenih zavojnica u pobudi.

Koristi se još za pogon hidrauličkih pumpi.

Istosmjerni elektromotori sa odvojenom pobudom

Jednostavnija metoda pobude je spajanje zavojnica oko armature formirajući odvojeno

polje. Protok struje kroz odvojenu pobudnu zavojnicu najčešće se regulira sklopkom.
Zavojnice odvojenog pobudnog polja moraju biti motane od žice veće debljine kako bi
podnijeli svu struju koja njima prolazi.
Elektromotor istosmjerne struje sa četkicama ( Brushed DC motor )

Kod klasične izvedbe istosmjernog elektromotora sa četkicama, četkice ostvaruju mehaničku vezu sa
električnim kontaktima koji se nalaze na rotoru a nazivaju se kolektor ( komutator ).

Njihova prednost ogleda se u nižoj cijeni u odnosu na beskontaktne

istosmjerne elektromotore jednostavniji električni pogon.

Obično se koriste za radna područja okretaja ispod 5000 RPM.

Stvarna radna brzina ovisi o dijametru kolektora i materijalu izrade

četkica. Radni vijek četkica se smanjuje sa većim brzinama okretanja
kolektora. Preostali utjecaji koji utječu na rad elektromotora sa četkicama
su iskrenja koja se javljaju između četkica i kolektora zbog visokog
napona koji njima teče.
Beskontaktni elektromotor istosmjerne električne struje ( Brushless DC motor )

Vrsta istosmjernog elektromotora koji koriste elektronički kontrolirani kolektorski sustav umjesto
klasične mehaničke veze uz pomoć četkica.

Kontrolirani kolektorski sustav zbog neimanja fizičke veze sa osovinom elektromotora mora
posjedovati neku vrstu senzora koji će ustanoviti položaj / orijentaciju rotora u odnosu na položaj
statora.
Ovaj tip elektromotora izvodi se u dvije inačice:

- klasična izvedba sa permanentnim magnetima montiranima na rotirajuću armaturu

odnosno rotor sa okružujućim namotajima statora

- namotaji statora sačinjavaju jezgru elektromotora dok se permanentni magneti koji

okružuju jezgru rotiraju

Sl. DC elektromotor bez četkica

Prednosti ovog motora u odnosu na onaj sa četkicama:

• ogledaju se u većoj pouzdanosti,

• duljem vijeku trajanja,
• izbjegavanju iskrenja od kolektora,
• smanjenju elektromagnetskih smetnji te većoj iskoristivosti.

S obzirom da ovi elektromotori nemaju nikakvu mehaničku vezu sa kolektorom u mogućnosti

su ostvariti iznimno velik broj okretaja na izlaznom vratilu ( čak i do 60 000 RPM ).

Glavni mu je nedostatak visoka cijena .

Primjenjuje se u konstrukcijama zrakoplovnih modela, bespilotnih letjelica, pri izradi vojnih

zrakoplova, za pogon ventilatora, informatičke opreme i ostalih uređaja koji zahtijevaju
konstantnu brzinu pogona.
Koračni ili reverzibilni elektromotori istosmjerne električne struje ( Stepper DC motor )

Ova koncepcija elektromotora sastoji se od inercijalnog rotora koji sadržava

permanentne magnete, a čije okretanje pak uvjetovano radom vanjskih elektromagneta koji
su upravljani elektroničkim putem.

Naziva se još i elektromotorom sa rascijepljenim polovima.

Koračni motor je svojevrsna kombinacija između elektromotora istosmjerne električne

struje i elektroventila ( solenoida ).

Ovi motori imaju određen broj magnetskih polova koji određuju broj « koraka » po
jednom okretaju. Što je broj polova veći, to je broj « koraka » po okretaju izlaznog vratila
veći, a samim time je prijelaz između susjednih polova blaži i rotacija kontinuiranija.
 Najčešće se izvode sa 200 koraka po okretaju, no
suvremenim mikroupravljačima rezolucija
okretanja može dostići vrijednost od čak 50 000
mikrokoraka po okretaju.

Upotrebljavaju se na manjim zrakoplovima za

pokretanje stajnog trapa, zakrilaca, predkrilaca i
sl.

Imaju mogućnost okretanja u lijevu i desnu stranu.

Okretanje udesno ili ulijevo određeno je

polaritetom napona koji se dovodi na zavojnice ili
armaturu.

Sl. – Prikaz načela rada koračnog elektromotora pogonjenog

istosmjernom električnom strujom
IZMJENIČNI ELEKTROMOTORI ( AC )

Elektromotori pokretani izmjeničnom električnom strujom ( AC ) koji se koriste u

zrakoplovstvu pretežito su indukcijskog tipa. Indukcijski motori dobili su naziv prema strujama
u rotoru koje su inducirane okretnim magnetskim poljem u statoru napajanim izmjeničnom
strujom.

Načelo rada slično je radu izmjeničnog generatora.

Elektromotori pokretani izmjeničnom električnom strujom klasificiraju se s obzirom na :
• snagu,
• broj faza,
• radnu frekvenciju i
• konstrukcijske osobine.
Osnovni dijelovi izmjeničnog elektromotora s
1. nepokretni stator
( kružno poredani elektromagneti )

2. pokretni rotor
( elektromagnet ili permanentni magnet )

3.)klizni prsteni
Međusobno međudjelovanje okretnog magnetskog polja statora i magnetskog polja rotora uzrokuje
zakretni moment i u konačnici okretanje rotora. Brzina vrtnje okretnog polja ovisi o frekvenciji i broju
parova polova motora i može se prikazati izrazom:

Ns = 60 f / p ( RPM )

Ns = broj okretaja u minuti

f = frekvencija
p = broj parova polova

Zbog trenja u ležajevima, električnih otpora u elektromotoru, opterećenja od strane pogonjenog

elementa, brzina vrtnje rotora ovako konstruiranog elektromotora nikad ne dostiže brzinu vrtnje
magnetskog polja statora, već zaostaje za određenu vrijednost koja se naziva klizanjem ( slip ).

γ = ( ω – ω 2 ) / ω 100 (%) γ = klizanje izraženo u postotcima

ω = kutna brzina magnetskog polja statora
ω 2 = kutna brzina magnetskog polja rotora
 Jednostavne je konstrukcije,
pokrov • siguran u radu s obzirom na činjenicu da ne
posjeduje klizne prstene,
Rotor • relativno lak za održavanje
elektromagnet Kuglični • samim tim sa ekonomskog stajališta
ležaj
prihvatljiviji.
ispravljač

Kučište Elektro Unatoč navedenim prednostima, induktivni

magneti
motora
statora
Lopatice za ( AC ) elektromotor ima dva osnovna
hlađanje
pokrov ograničavajuća faktora:

- elektromotor sam po sebi na pruža konstantnu

Trofazni indukcijski elektromotor brzinu rotacije izlaznog vratila

- nije u mogućnosti u potpunosti osigurati

efikasnost pri uvjetima rada sa promjenjivim
parametrom brzine
Trofazni indukcijski elektromotor s kaveznim rotorom

Kavezni rotor je cilindar od čeličnih limova u čije se utore ili kanale postavlja
‘namotaj’.
Namotaj kod ovakvog rotora sastoji se od golih bakrenih šipki ili traka spojenih na oba
kraja pomoću dva metalna prstena.

• Jednostavne je konstrukcije

• Mehanički siguran

• Niska cijena
Unatoč navedenim prednostima, induktivni ( AC ) elektromotor ima dva
osnovna ograničavajuća faktora:

- elektromotor sam po sebi ne pruža konstantnu brzinu rotacije izlaznog vratila

- nije u mogućnosti u potpunosti osigurati efikasnost pri uvjetima rada sa

promjenjivim parametrom brzine;

Kako kutne brzine rotora i rotacijskog magnetskog polja statora nikad na postižu
sinkronizam, stoga se ovi motori nazivaju još i asinkronima.
 Indukcijski motor s kaveznim rotorom

Klizni prstenovi

Indukcijski motor s kliznim prstenovima

 Indukcijski motor s kliznim prstenovima

Uobičajena izvedba Rotor s kliznim prstenovima

 Stator asinhronog motora izveden je u obliku šupljeg valjka, sastavljenog od čeličnih
limova, međusobno izoliranih radi smanjenja gubitaka uslijed pojave vrtložnih struja

Rotor sa kliznim prstenovima ima u jezgri utore u koje se smješta namotaj utora.
U slučaju trofaznog asinhronog motora namotaj rotora podijeljen je u tri fazna namotaja,
koji se kao i kod statora mogu vezati u zvijezdu ili trokut.

Slobodni krajevi faznih namotaja vezani su za tri metalna prstena, koji se nalaze na
osovini i međusobno su izolirani.

Preko metalnih prstenova klize četkice koje su vezane na otpornik za puštanje motora u
rad.

Koriste se kod motora velikih snaga.

Jednofazni motori
 
Indukcijski jednofazni elektromotori posjeduju samo jednu statorsku zavojnicu te ona
nije u mogućnosti sama proizvesti okretno magnetsko polje.

U tom slučaju dodaje se pomoćna zavojnica smještena pod 90° u odnosu na glavnu
zavojnicu za stvaranje pomaka u fazi kako bi se osigurao početni zakretni moment.

Zakretanje faze vrši se uz pomoć otpora, induktiviteta, njihovom kombinacijom ili uz

pomoć kondenzatora. Nakon što motor postigne kutnu brzinu  za samoodržanje vrtnje,
pomoćna zavojnica se isključi.

Ovi tipovi elektromotora koriste se za rashladne ventilatore u odjeljku avionike ili u

sustavu klimatizacije.
 
Dvofazni motori

Dvofazni indukcijski elektromotori prema konstrukciji sliče jednofaznima, ali je razlika

u tome što se glavna i pomoćna zavojnica statora napajaju iz zasebnih izvora i galvanski su
odvojene.

Pomoćna zavojnica uobičajeno je spojena na glavnu mrežu konstantnog napona i služi kao
referentna faza.

Glavna zavojnica spojena na izvor signala promjenjivog po amplitudi i fazi i služi kao
kontrolna faza pomoću koje se može upravljati brzinom i smjerom vrtnje rotora.

Primjenjuju se na zrakoplovima uglavnom u sklopu servo mehanizama i sustava autopilota.

Trofazni motori

Trofazni indukcijski motori najčešće su korišteni zrakoplovni elektromotori pokretani

izmjeničnom električnom strujom.

Spajaju se kao i trofazni generatori u trokut i u zvijezdu što će ovisiti o namjeni

elektromotora i zahtjevima mreže.

Za njihovo pokretanje i rad nisu potrebni posebni dodatni sklopovi, a koriste se u

konstrukcijama giroskopa, električnih pumpi za gorivo itd.
U zvijezda spoju svi krajevi namota su spojeni u jednu točku ili zvjezdište, a početci na
linijski napon. Zvjezdište je na potencijalu nule pa su namoti spojeni na fazni napon,
napon za √3 manji od linijskog.
Posljedica toga je da motor vuče 3 puta manju struju.

U trokut spoju koji se najčešće koristi za stalni pogon jačih motora svi namoti su spojeni u seriju.
( kraj prvog s početkom drugog, kraj drugog s početkom trećeg i kraj trećeg s početkom prvog) U
tom slučaju na svim namotima je narinut puni linijski napon i motor vuče nazivnu struju.
Kod asinhronih motora s kaveznim
rotorom, namotaj statora se preko
prekidača vezuje na mrežu najprije u spoju
zvjezde.
U tom trenutku on je priključen na fazni
napon koji je za puta manji od linijskog
pa je toliko puta manja i struja puštanja.

Kada rotor krene i dosegne brzinu koja

ovom naponu odgovara, stator se preko
prekidača spoji u trokut, pa se napon na
njemu poveća puta i brzina rotora poraste
do nominalne vrijednosti.
Dodatani elementi – Kočnice i spojke

Mnogi uređaji pokretani od strane elektromotora moraju biti konstruirani tako da određena
radnja koja se izvršava mora prestati u točno zadanom trenutku.
Primjerice, kada izvlačimo ili uvlačimo stajni trap, radnja mora biti prekinuta momentalno
nakon izvršene radnje.

Najčešći tip koji se primjenjuje su disk kočnice.

Postoji nekoliko tipova spojki koje odvajaju elektromotor od mjesta koje treba pokretati kad
se motor ugasi:
• magnetski tip spojke sa diskovima načinjenim od permanentno magnetskog materijala

• spojke koje odvajaju elektromotor od mehaničkog opterećenja kad ono postane preveliko.
Ta spojka naziva se kliznom ( slip ) spojkom.
Magnetska spojka
Krajnji prekidači i sigurnosni uređaji

Svaki mehanizam koji pokrećemo ima svoj vijek trajanja pa tako i elektromotori.
Ukoliko taj mehanizam dotraje prije isteka predviđenog vremena moramo imati
prekidače koji će zaustaviti rad elektromotora.

U ovu grupaciju uređaja spadaju i krajnji prekidači, a spojeni su posredstvom

zupčanika s pogonskim mehanizmom.

Prilikom montaže ovih prekidača zahtjeva se velika preciznost jer mala pogreška pri
montaži ili oštećenje mogu dovesti i do toga da motor nastavlja raditi nakon što se
pogonski mehanizam istrošio.
Internetske stranice:

1.) http://www.sparkmuseum.com/MOTORS.HTM
2.) http://www.public.iastate.edu/%7Emikedx42/past4.html
3.) http://www.ideafinder.com/features/smallstep/electricity.htm
4.) http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/magnetic/motdct.html
5.) http://www.electricmotors.machinedesign.com
6.) http://www.nationmaster.com/encyclopedia/Induction-motor

Knjige:

1.) Bucak Tino : ‘ Zrakoplovni elektro - sustavi ‘

2.) Filipović Rudolf : ‘Englesko – hrvatski rječnik ‘
3.) Jurković : ‘Elektromotorni pogoni ‘
4.) Lukin Eduard: ‘Elektrooprema zrakoplova’