Elektromotor

Istosmjerni motor ili motor za istosmjernu struju

Istosmjerni motor ili motor za istosmjernu struju pretvara istosmjernu elektrinu struju u kruno
gibanje. Stroj je tako konstruiran da moe raditi kao elektrini generator istosmjerne struje ako se
mehaniki pokree vanjskom silom. Svojstven je dio rotora motora za istosmjernu struju kolektor ili
komutator, pa je prema tome u Hrvatskoj uvrijeen naziv kolektorski motor. Putem kolektora
i etkica ostvaruje se elektrini kontakt (dodir) s rotorskim namotom i pretvara izmjeninu
struju u istosmjernu. Motor se izvodi s neovisnom, serijskom, sloenom (kompaundiranom) uzbudom
ili s trajnim magnetima. Zbog mogunosti kontinuirane promjene brzine okretanja istosmjerni se
motor koristi u industriji te za pogon tranih i nekih posebnih vozila (tramvaja, lokomotiva,
elektromobila i drugo). Brzina se mijenja na razne naine, a u suvremenim se pogonima
upravlja raunalom. Zbog mogunosti napajanja iz akumulatorskihbaterija, istosmjerni se motor
koristi i kao pokreta motora s unutarnjim izgaranjem (na primjer
u automobilima i dizelskim agregatima). Ipak, zbog izrade komutatora i njegova odravanja te
habanja (troenja) etkica i popratnog iskrenja, istosmjerni se motor, s obzirom na nabavnu cijenu i
pogonsku pouzdanost, manje koristi nego kavezni asinkroni motor.
Klasini istosmjerni motor se sastoji od rotirajue armature koja je oblikovana u
obliku elektromagneta s dva pola i od statora kojega ine dva permanentna magneta. Krajevi
namota armature spojeni su na rotacijski prekida, komutator, koji prilikom svakog okretaja rotora
dvaput mijenja smjer toka struje kroz armaturni namot stvarajui tako moment koji zakree rotor.
Protjecanjem istosmjerne struje kroz vodi koji se nalazi u magnetskom polju stvara se,
prema pravilu lijeve ruke, sila koja zbog svog hvatita, koje se nalazi izvan osi rotacije rotora, stvara
moment koji zakree rotor. Elektrina veza izmeu rotora i izvora istosmjerne struje se ostvaruje
tako da se izvor istosmjerne struje spoji na grafitne etkice koje kliu po komutatoru ili kolektoru.
Prilikom prelaska etkice s jedne na drugu lamelu komutatora postoji trenutak kada se izvor nalazi u
kratkom spoju uslijed ega dolazi do iskrenja etkica. Iskrenje etkica dovodi do polaganog
unitavanja grafitnih etkica, ali i do oksidacije i troenja komutatora, pa je to glavni nedostatak ove
vrste motora. Iskrenje se pojaava ako se poveava: brzina okretanja motora (broj
okretaja), elektrini napon, optereenje, odnosno struja kao posljedica poveanja napona ili
optereenja. Iskrenje osim samog unitavanja komutatora i etkica za posljedicu ima i stvaranje
ujnog i elektrinog uma.