Elektrotehnika kola Zagreb

Konavoska 2
Zagreb

Asinkroni motor u elektromotornom pogonu

Zavrni rad

Maturalni rad k. god. 2010/2011

Mentor: prof. Josip Biani

Uenik: Krunoslav irke

Zagreb, 07.2011.

SADRAJ
SADRAJ ............................................................................................................................................ 1
UVOD ................................................................................................................................................ 3
Asinkroni strojevi ........................................................................................................................... 3
Asinkroni motori ............................................................................................................................ 4
Namoti asinkronog stroja............................................................................................................... 7
NATPISNA PLOICA ........................................................................................................................... 9
Uvod.............................................................................................................................................. 9
Tehnika razjanjenja natpisne ploice........................................................................................... 9
Statika stanja pogona s trofaznim asinkronim motorom ............................................................. 13
Pokretanje pogona s asinkronim motorima.................................................................................. 13
Soft-start ureaj s mimovodnim bajpas kontaktorom prema industrijskom katalogu ............. 14
Elektromotorni pogon - sustav za pretvorbe elektrine u mehaniku energiju.............................. 15
Koenje elektromotornoog pogona s asinkronim motorima ......................................................... 15
Elektromotorni pogon promjenljive (regulirane) brzine vrtnje ..................................................... 15
Funkcionalni dijagram izmjeninog EMP (IEC 61800-2)................................................................. 16
Brzina vrtnje asinkronog motora .................................................................................................. 16
Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije .............................. 17
Skalarna regulacija....................................................................................................................... 17
Skalarna regulacija ogranienja u radu pretvaraa .................................................................... 18
Optimizacija magnetskog toka pri regulaciji brzine....................................................................... 18
Vektorska regulacija .................................................................................................................... 19
Utjecaj primjene frekvencijskih pretvaraa na neka svojstva elektromotornog pogona ................ 19
Vii harmoniki lanovi ................................................................................................................ 19
Problem leajnih struja reguliranih pogona .................................................................................. 20
Zatita motora u reguliranim pogonima ....................................................................................... 21
Frekventni pretvarai .................................................................................................................. 21
1

Tipina struktura pretvaraa frekvencije za asinkroni motor ........................................................ 23

Posebni zahtjevi EMP-a................................................................................................................ 23
Regulirani ili neregulirani elektromotorni pogon-izbor? ............................................................... 24
Zamjena nereguliranog elektromotornog pogona reguliranim ..................................................... 24
Regulacija zbog zahtjeva tehnolokog procesa ............................................................................. 24
Regulacija zbog zatite mree, motora i radnih mehanizama ....................................................... 25
Regulacija EMP-a zbog uteda energije ........................................................................................ 25
ZAKLJUAK ...................................................................................................................................... 26
LITERATURA .................................................................................................................................... 27

UVOD

Asinkroni strojevi
Uglavnom se koriste kao motori od najmanjih snaga do najveih reda 60 ak MW, a
ponekad kao generatori (vjetroelektrane). Najee se izvode trofazno, a samo manjih snaga
jednofazno.
Elektrini strojevi od kojih se rotor vrti brzinom koja malo odstupa od brzine okretnog
magnetskog polja statora zovu se asinkroni strojevi.
Ako se rotor asinkronog stroja pogoni nadsinkronom brzinom vrtnje (rotor ima veu brzinu
vrtnje od okretnog magnetskog polja statora), tad stroj radi kao generator samo zajedno
sa sinkronim generatorom ili uz pomo kondenzatora.
Ako se pogoni podsinkronom brzinom vrtnje tad stroj radi kao motor tkz. indukcijski motor.
Podjela asinkronih strojeva :
a) Kolutne asinkrone motore
b) Kavezne asinkrone motore
c) Asinkrone generatore
Izbor za konkretni EMP ovisi o:
a) mogunostima izvora (mree),
b) zahtjevima pogona (nain pokretanja, regulacija brzine vrtnje, ...)
c) mjestu ugradnje,
d) nabavnoj cijeni,
e) mogunostima i trokovima odravanja.

Asinkroni motori

Kolutni asinkroni motori imaju izoliran rotorski namot najee izveden trofazno s jednakim
brojem pari polova kao i statorski namot. Krajevi namota spojeni su na kolute, tako da se
preko etkica moe prikljuiti vanjski otpori u rotorski krug svake faze.
Dodatnim vanjskim otporom (tzv. pokretaem) postie se drukija vanjska karakteristika (
odreuje se pokusom optereenja) i poveani moment uz smanjenu struju pokretanja.
Mogue je i neekonomino regulirati brzinu mijenjanjem vanjskog otpora. Uglavnom su ti
motori skuplji i osjetljiviji od kaveznih. Presjek niskonaponskog kolutnoga asinkronog
motora prikazan je na slici 1.2.

Kavezni asinkroni motori imaju rotorski namot u obliku kaveza. U rotorskim utorima nalaze
se aktivni neizolirani bakreni ,mjedeni ili aluminijski vodii koji su na eonim stranama kratko
spojeni prstenovima. Jednostavnije su izvedbe, robusniji su i jeftiniji od kolutnih.
Napajaju se esto statikim naponsko-frekvencijskim pretvaraima, ime je omoguena fina
regulacija napona i frekvencije napajanja motora, a time i brzine vrtnje pogona.
Osnovni dijelovi niskonaponskog asinkronog motora prikazani su na slici 1.1.

Dijelove asinkronog stroja moemo podijeliti i na slijedei nain:

a) Mehaniki dijelovi kuite, osovina, leajni titovi, leaji, ventilatori,
b) Elektriki dijelovi namot statora i rotora, prikljune stezaljke,
c) Magnetski dijelovi jaram i zubi statora, jaram i zubi rotora, zrani raspor.

Slika 1.1. Presjek trofaznog asinkronog kaveznog elektromotora

Statorski trofazni
namot
Leajni tit
Kratkospojeni prsten s
krilcima za hlaenje

Kuite

Statorski pokret
limova

Kavezni rotor
Kratkospojeni prsten s
krilcima za hlaenje

Kuglini leaj

Klin
Stezaljke

Osovina

Prikljuna kutija

Kuglini leaj

Slika 1.2. Presjek trofaznog asinkronog kliznokolutnog elektromotora

Statorski paket limova

Statorski trofazni namot
etkice

Statorski paket limova

Trofazni namot rotora

Ventilator

Klizni koluti
Kuglini leaj
Kuglini leaj

Klin

Stezaljke za
prikljuak uputnika

Kuglini leaj

Prikljuna kutija za
statorski namot

Namoti asinkronog stroja

a) Uzbudni namot

Ovaj namot se nalazi na statoru i ubaen je u utore statorskog paketa dinamo limova. Izvodi
se kao i kod sinkronih strojeva.
Podjela statorskih namota moe biti po vie kriterija, a najee se dijele na:

Jednofazne ili viefazne ,

Jednoslojne ili dvoslojne.

b) Armaturni namot
Armaturni namot redovito se postavlja na rotor. Rotor ine dinamo paketi, namoti I
konstrukcijski elementi. Ovisno o vrsti stroja namot moe biti izoliran (kolutni) ili neizoliran
(kavezni). Namotaji kaveznog motora su izraeni od bakrenih (legure bakra)
profila, najee okruglih, i poloenih u utore rotorskog paketa dinamo limova. Krajevi
namota s ela su kratkospojeni prstenom, tako da sam namot ima oblik kaveza. Kod manjih
motora se namot - kavez tlano lijeva, od legure aluminija, direktno u sam rotor.
Kliznokolutni imaju namot poput statorskog, spojenog u zvijezdu, ali su krajevi namota
izvedeni na klizne prstenove.

Slika 1.3. Presjek dvokaveznog asinkronog stroja

Leajni tit
Statorski namot
Kuglini leaj
Vanjski ventilator

Zatitni poklopac
ventilatora

Statorski
paket limova

Rotorski paket limova sa

skoenim utorima
Kratkospojeni prsten vanjskog
(gornjeg) kaveza
Kratkospojeni prsten
unutarnjeg (donjeg) kaveza
Vanjski leaj

Poklopac
prikljune kutije
Klin
Prikljune stezaljke

Osovina s rotorom

NATPISNA PLOICA

Uvod
Funkcija natpisne ploica je da daje osnovne podatke o gradnji stroja te o njegovim
mogunostima u eksploataciji. Redovito su na natpisnoj ploici asinkronog stroja navedeni
podaci za: napon, struju, snagu, brzinu vrtnje, cos, vrstu napajanja uzbude, struju uzbude,
napon uzbude, vrstu zatite, vrstu pogona, godinu proizvodnje, klasu izolacije pojedinih
namota, propise kojima odgovara gradnja stroja, intermitenciju, tvorniki broj, tip, vrstu
izvedbe, naziv proizvoaa. Svaka vea intervencija na stroju zahtijeva izmjenu ili dopunu
natpisne ploice (npr. pri prematanju, naina hlaenja i sl.) s obaveznom naznakom imena
izvoaa ovih promijena.

Tehnika razjanjenja natpisne ploice

a) Proizvoa i zemlji podrijetla.

b) ifra i kod pod kojom se stroj vodi i naruuje od proizvoaa, to je znaajno kod
naruivanja rezervnih dijelova ili dodatnih razjanjenja izmeu korisnika i
proizvoaa.

c) Oznaka 3 ~ ukazuje da se radi o trofaznom stroju za izmjeninu struju.

d) Tipna oznaka koja daje osnovne podatke o stroju u pogledu elektrine i mehanike
izvedbe. Tipna oznaka sastoji se iz skupine slova i brojki ije je znaenje odreeno
internim tvornikim standardom.

A Oznaka serije
5 - motor izveden u siluminskom kuitu (za oblik B3 s odlivenim nogama)
6 - motor izveden u siluminskom kuitu (za oblik B3 s montanim nogama)
7 - motor izveden u kuitu od lijevanog eljeza (B3 s montanim nogama)
B - Oznaka vrste stroja
AZ - asinkroni zatvoreni motor
AZA - motori s razlikom u mehanikoj izvedbi
ABZ - motori brodske izvedbe itd
C - Oznaka C sadri podatke koji su standardizirani meunarodnim propisima,
a radi kompatibilnosti strojeva razliitih proizvoaa. Razliitim duljinama
kuita odnosno aktivnog dijela, (limovi i namotaji) postiu se razliite snage
stroja, uz isti promjer statora i osnu visinu.
100 Osna visina (mm) je visina centra osovine od postolja na koje se
privruju noice). Za male el. motore osne visine su standardizirane 56 250
L - Duljina kuita (postoje oznake S, M, L)
B - Duljina aktivnog dijela unutar iste duljine kuita (postoje oznake A, B, C)
4 - Broj polova
D - Oznaka dodatne opreme ili izvedbe stroja
A - motor s ugraenim grijaima namota
G - motor s prigraenim inkrementalnim davaem
10

K - motor s prikljunim kabelom

S - motor s prigraenom sklopkom
T - motor s ugraenom termikom zatitom
e) Izvedbeni oblik

Izvedbeni oblici motora i njihovo oznaavanje definirani su propisima IEC 60034-7 i DIN
49250, a kao i ostali standardizirani podaci ima za cilj laku zamjenu strojeva raznih
proizvoaa.

f) Nazivni napon, struja i spoj namota

Trofazni kavezni asinkroni elektromotori nazivnih snaga do 2.2kW danas se izrauju

standardno za napon 230/400V (spoj D/Y), a motori nazivnih snaga iznad 3kW za napon
400/690V (spoj D/Y). Raniji standard, bio je 220/380 V. Za kliznokolutni stroj obino je dan
podatak napona na otvorenim stezaljkama rotora i nazivna struja rotora. Doputeno
odstupanje od nazivnog napona iznosi 10%, pri emu nazivna snaga elektromotora ostaje
nepromijenjena. Navedena je nazivna struja elektromotora pri nazivnom naponu mree i pri
nazivnom optereenju. Kod viebrzinskih (polnopreklopivih) motora, podaci o spoju, naponu,
struji i brzini dani su za svaku brzinu motora..

g) Nazivna snaga i cos

Na natpisnoj ploici navedena je i nazivna snaga elektromotora u trajnom radu, vrsta

pogona S1 pri temperaturi okoline od 40 C i nadmorskoj visini do 1000 m.

11

h) Nazivna frekvencija i broj okretaja

Napomena:
Elektromotori izraeni za frekvenciju mree 50Hz mogu se prikljuiti na mreu frekvencije
60Hz, pri emu e brzina vrtnje motora porasti priblino 20%. Ukoliko se uz poveanje
frekvencije u istom omjeru poveao i napon mree, motor se smije opteretiti s priblino 15%
veom snagom od snaga koje su navedene u tehnikim podacima.

i) Temperaturna klasa

Temperaturna klasa oznaava se slovima Y, A, B, F, H i C i daje podatak o maksimalnoj

temperaturi koju namot moe trajno izdrati za predvienu ivotnu dob .U naem primjeru
(za klasu F) maksimalna temperatura najtoplijeg dijela namotaja ne smije biti vea od 155 C.
Trajno povienje temperature za 8 C uzrokuje skraenje ivotne dobi izolacije na polovinu.

Napomena:
Motor je potpuno zatvoren, a hlaenje se ostvaruje odvodom topline preko kuita pomou
ventilatora montiranog s vanjske strane motora na vratilo i zatienog ventilatorskom
kapom. Ventilator je takvog oblika da se motor moe nazivno opteretiti bez obzira na smjer
vrtnje.
Motor treba montirati uvijek tako da rashladni zrak moe oko njega nesmetano strujati.
Ulazni otvori zraka na ventilatorskoj kapi moraju biti slobodni, a razmak od ventilatorske
kape do prepreke, koja moe sprijeiti ulaz zraka, smije biti najmanje polovina osne visine
motora izraena u mm. Motor se ne smije postaviti pokraj toplih tijela niti u zatvorene
prostore s tako malom koliinom zraka, da zagrijavanje motora utjee na porast
temperature rashladnog zraka. Ventilator i ventilatorska kapa ne smiju biti oteeni niti
skinuti dok motor radi, jer bez potpune ventilacije motor u trajnom radu ne moe davati
snagu naznaenu na natpisnoj ploici.

12

j) Stupanj zatite

Izveden je u stupnju zatite IP 54. Ova zatita titi osobe od dodira dijelova pod naponom i
od pokretnih unutarnjih dijelova, od tetnog taloenja praine i trcanja vode iz svih
smjerova.
Druge stupnjeve zatite proizvoai rade na poseban zahtjev.

k) Vrsta pogona

Vrstom pogona definiran je reim rada pod kojim elektromotor radi u trajnom pogonu. U
naem primjeru, oznaka S1 znai da je elektromotor predvien za stalni rad s nazivnim
optereenjem.

Statika stanja pogona s trofaznim asinkronim motorom

Zbivanja u motoru se analiziraju:

nadomjesnom shemom,

analitikim proraunima

ili ugrubo krunim dijagramom.

Od posebnog je interesa mehanika (vanjska) karakteristika motora n = f(M), koja

treba biti prilagoena zahtjevima pogonjenog stroja-tehnologije procesa.

Pokretanje pogona s asinkronim motorima

Posebno razmatramo probleme pokretanja pogona s kaveznim i pogona s

kliznokolutnim motorima.

Kolutni motori.

Pokreu se:
o uvijek preko pokretaa-otpornika u rotorskom krugu kojim se podeava struja zaleta
i moment zaleta tako da se titi mrea i motor i da se zadovolji tehnologija procesa.

13

Kavezni motori

Pokreu se:
o Direktno pokretanje na mreu, ako to dozvoljava mrea (struje pokretanja i
dozvoljeni padovi napona u mrei) i stanje mehanizama pogona.
o Pokretanje zvijezda- trokut preklopkom kod motora niskog napona.
o Pokretanje elektronikim soft start ureajima.
Kod primjene frekvencijskog pretvaraa za regulaciju brzine vrtnje istovremeno je rijeen i
problem struja pokretanja.
Veliki asinkroni motori (motori snage iznad 2 MW) pokreu se slino kao i veliki sinkroni
motori (vidi sinkroni motori: pomou autotransformatora, soft start ureaja, prigunice, dva
namota, ...

Soft-start ureaj s mimovodnim bajpas kontaktorom prema industrijskom

katalogu
Soft start (mekano-polagano) je uobiajeni naziv ureaja za polagani zalet asinkronog i sinkronog
motora.
Struja i moment pokretanja se podeavaju regulacijom veliine napona.

Blok shema

14

Elektromotorni pogon - sustav za pretvorbe elektrine u mehaniku energiju

Koenje elektromotornoog pogona s asinkronim motorima

Koristi se vie mogunosti elektrikog koenja pogona:

Nadsinkrono ili generatorsko koenje potencijalnog tereta,

Protustrujno koenje,

Koenje viebrzinskim motorom (motor s vie odvojenih namota),

Koenje nesimetrinim spojevima statorskog namota,

Dinamiko koenje istosmjernom strujom,

Dinamiko koenje prikljukom kondenzatora.

Elektromotorni pogon promjenljive (regulirane) brzine vrtnje

Temeljna funkcija elektromotornog pogona regulirane brzine vrtnje je upravljanje tokom
energije izmeu mree (izvora energije) i tehnolokog procesa.
Energija se dovodi procesu posredstvom osovine (vratila) elektromotora.
Stanje osovine je odreeno dvjema fizikalnim veliinama (koordinatama gibanja):
momentom i brzinom vrtnje osovine. Da bi se upravljalo tokom energije neophodno je
upravljati ovim fizikalnim veliinama.
U pogonu se svaka od njih moe upravljati stoga imamo regulaciju brzine vrtnje i regulaciju
momenta vrtnje. Jednu i/ili drugu regulaciju se ostvaruje djelovanjem na mehaniku
15

karakteristiku motora. esto se jednu od koordinata dri na traenoj razini pri nezavisnoj
promjeni druge.
Kada pogon radi u reimu reguliranog momenta brzina vrtnje je odreena teretom. Kada
pogon radi u reimu regulirane brzine moment vrtnje je odreen teretom.

Funkcionalni dijagram izmjeninog EMP (IEC 61800-2)

Energetski ureaji:

izvor energije,
prekida,
Zatita,
pretvara,
motor,
radni mehanizam.

Upravljaki ureaji:

upravljaki elementi,
zatita i nadzor,
regulacija procesne veliine,
komunikacija,
protokoliranje,
signalizacija stanja napajanja pretvaraa i motora.

Brzina vrtnje asinkronog motora

Brzina vrtnje asinkronog motora je:
n=60fs/p(1-s)
gdje je p broj pari polova, s klizanje, fs frekvencija napona napajanja statora
Moemo je mijenjati (regulirati):
a) promjenom klizanja s,
b) promjenom broja pari polova p i
c) promjenom frekvencije f.

16

Klizanje moemo mijenjati dodavanjem otpora u rotorski krug(kolutni motori),statorski krug

ili promjenom napona napajanja.
Broj pari polova moemo mijenjati prespajanjem namota(Dahlanderovi spojevi) ili
ugradnjom vie odvojenih namota u stator.
Promjenu frekvencije moemo ostvariti napajanjem motora iz izvora promjenljive
frekvencije (elektroniki frekvencijski pretvara).

Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije

Promjenom frekvencije pri nepromijenjenom naponu mijenja se magnetski tok i
indukcija u motoru:

Us Es= 4,44 Nfs

(Smanjenje frekvencije poveava mag.tok, a poveanje ga smanjuje)
kao i moment motora:

M= k Ir cos r
Da se odri priblino isti tok (zasienje) i razvijeni moment, napon Us i frekvencija fs
moraju se mijenjati istovremeno po zakonu upravljanja:

Tehniki naziv za ovakvu regulaciju je skalarna regulacija brzine vrtnje.

Skalarna regulacija
Istovremena promjena napona i frekvencije U/f, tehniki naziv skalarna regulacija.
Ogranienja:
Skalarna regulacija U/f ima ogranieno podruje primjene zbog toga to je promjena napona
motora ograniena, od iznosa nula do nazivnog napona.

17

Poveanje napona iznad nazivnog nije dozvoljeno zbog naponskih naprezanja.

Poveanje frekvencije iznad nazivne ogranieno je mehanikim razlozima i promjenama
mehanike karakteristike motora zbog smanjenja toka u podruju iznad nazivne frekvencije.

Skalarna regulacija ogranienja u radu pretvaraa

Ogranienja pri radu do nazivne brzine podruje konstantnog toka:
o Motoru zadane nazivne frekvencije pretvara treba odravati proporcionalan odnos
napona i frekvencije za sve nie radne frekvencije (brzine vrtnje).
o Ograniena elektrina veliina je struja pretvaraa Imax.

Podruje slabljenja magnetskog toka iznad nazivne frekvencije:

Na frekvencijama upravljanja iznad nazivne frekvencije motora trebalo bi za konstantni
moment poveavati napona iznad nazivnog to nije dozvoljeno.

Optimizacija magnetskog toka pri regulaciji brzine

Prilagodbom U/f karakteristika motora potrebama momenta optereenja,

odravanjem jednake preopteretivosti motora na svakoj brzini vrtnje, moe se postii
utede energije.

Za centrifugalne pumpe i ventilatore moment tereta kvadratino opada s brzinom

vrtnje pa je za odravanje jednake preopteretivosti pri svakoj brzini vrtnje potrebna
proporcionalnost:

U~f2

Takva opcija regulacije se naziva Flux Optimisation.

Optimizacijom toka smanjuje se indukcija i gubici u eljezu motora.

Za razliite vrste momenta optereenja su izvedeni izrazi za odnos napona i

frekvencija pri koritenju opcije Flux Optimisation.

18

Vektorska regulacija
Pored jednostavnije i manje precizne skalarne regulacije koja se zasniva na zakonu uravljanja
U/f = konst. razvijena je i mnogo se koristi vektorska regulacija izmjeninih elektromotornih
pogona.
Temelj vektorske regulacije je matematiki model motora koji obuhvaa statika i dinamika
stanja elektrikih, magnetskih i mehanikih pojava u motoru.
Regulacija struje motora po iznosu i oblika u skladu s trenutnim stanjem elektromagnetskih
prilika u motoru.
Vektorskom regulacijom se poveava preciznost i dinamika svojstva reguliranog pogona.
Razvijeno je vie metoda vektorske regulacije izmjeninih motora.
Poznati proizvoai pretvaraa imaju vlastita rjeenja, obino patentirana

Utjecaj primjene frekvencijskih pretvaraa na neka svojstva elektromotornog

pogona
Premda upotreba frekvencijskih pretvaraa ima znaajnih prednosti pred nereguliranim
pogonima njihova upotreba unosi i neke nove probleme s aspekta zagrijavanja, utjecaja na
mreu i primjene motora u eksplozijski ugroenom prostoru.
Zbog nelinearnih karakteristika pretvaraa naponi i struje koje motori uzimaju iz njih nisu
sinusoidalnog oblika, kao kod direktnog napajanja iz mree, ve sadre razliite vie
harmonike lanove.
Pri reguliranju brzine vrtnje na nie slabi hlaenje pa se temperature motora poveavaju ako
nije ugraena nezavisna ventilacija motora.

Vii harmoniki lanovi

Posljedice viih harmonikih lanova u strujama motora su dodatna zagrijavanja, naroito
povrinskih dijelova rotora, osovine motora te namota statora i rotora.
Vii harmonici u naponima na stezaljkama motora izazivaju dodatna naponska naprezanja
izolacije motora (prenaponi zbog komutacije poluvodikih elemenata du/dt).

19

U elektrinoj mrei iz koje se napajaju pretvarai frekvencije mogu se pojaviti vii harmoniki
lanovi koji deformiraju oblike napona i struja (pogoranje kvalitete elektrine energije).
Bitno je istaknuti da se na motor ope namjene ne smije primijeniti pretvara frekvencije
bez temeljitog analiziranja svih problema koje unosi frekvencijski pretvara.

Problem leajnih struja reguliranih pogona

Problem leajnih struja i osovinskih napona elektrinih strojeva zbog nesimetrije magnetskih
krugova je davno poznat i rjeava se na klasine naine.
U modernim reguliranim pogonima generiraju se leajne struje zbog nesimetrinosti napona
zvjezdita motora (engl. Commonmode voltages), brzih porasta napona du/dt i visokih
sklopnih frekvencija.
Da se izbjegnu oteenja ili unitenja leaja moraju se upotrebljavati specijalni filtri na izlazu
iz pretvaraa, te simetrini paljivo odabrani energetski kabeli. Najee treba izolirati leaje.
to je regulirani motor vei to je i problem vei. Uputstva daje isporuitelj pretvaraa.

20

Zatita motora u reguliranim pogonima

U suvremenim reguliranim pogonima pojedini klasini elementi zatite motora postaju
nepotrebni, jer su njihove funkcije kao i dodatni zahtjevi ugraeni u frekvencijski pretvara.
Upravljaki ureaj pretvaraa preuzima zatitne funkcije: kratkog spoja, preoptereenja,
poveanja napona, snienja napona, poveanja i smanjenja frekvencije, gubitka faze,
zemnog spoja, ...

Frekventni pretvarai
Statiki frekventni pretvarai su elektronski ureaji koji omoguavaju upravljanje brzinom
trofaznih motora pretvarajui mreni napon i frekvenciju, koji su fiksirane vrednosti, u
promjenljive veliine. Dok su principi ostajali isti, mnogo toga se promjenilo od pojave prvog
frekventnog pretvaraa, koji je sadravao u sebi tiristore, do pojave dananjeg
mikroprocesorski upravljanog pretvaraa. Zbog sve veeg uea automatike u industriji,
postoji konstantna potreba za automatskim upravljanjem, a neprekidno poveanje brzine
proizvodnje i bolje metode za poboljanje stupnja korisnosti pogona su razvijane sve
vrijeme. Elektromotori su danas vaan standardan industrijski proizvod. Ovi motori su
projektirani da rade sa konstantnom brzinom i tokom prolih godina radilo se na optimizaciji
kontrole njihove brzine. Sve dok se nisu pojavili frekventni pretvarai nije bilo mogue u
potpunosti upravljati brzinom trofaznog AC motora. Veina statikih frekventnih pretvaraa
koji se danas koriste u industriji za regulaciju ili upravljanje brzinom trofaznih motora su
pravljeni na osnovu dva principa:

frekventni pretvarai bez meukruga (poznati kao direktni pretvarai),

frekventni pretvarai sa promenljivim ili konstantnim meukrugom.

21

Frekventni pretvarai

Frekventni pretvarai
w/ sa meukrugom

Frekventni pretvarai
w/o sa meukrugom

Promjenljive

Strujni meukrug

Strujni izvor
frenkventnog
pretvaraa
CSI pretvarai

Konstante

Naponski meukrug

Naponski meukrug

Naponski izvor
frenkventnog
pretvaraa
VSI pretvarai

Naponski izvor
frenkventnog
pretvaraa
VSI pretvarai

Frekventni pretvarai sa meukrugom imaju ili strujni meukrug, ili naponski meukrug i oni
se nazivaju strujni inverteri i naponski inverteri.
Invertori sa meukrugom imaju odreene prednosti u odnosu na direktne invertere, kao to
su:

bolje upravljanje strujom

redukciju viih harmonija

neogranienu izlaznu frekvenciju (ali ogranienje postoji u upravljanju I koritenju

samih elektronskih komponenti. Frekventni pretvarai za visoke izlazne frekvencije
su u najveem broju sluajeva izvedeni sa meukrugom).

Direktni inverteri su neto jeftiniji od invertera sa meukrugom, ali imaju tu manu da

posjeduju loiju redukciju viih harmonika.

Kako veina frekventnih pretvaraa koristi jednosmjerno (DC) naponski meukrug, ovdje
emo se fokusirati samo na tu vrstu pretvaraa.

22

Tipina struktura pretvaraa frekvencije za asinkroni motor

Posebni zahtjevi EMP-a

U pogonu je esto vano odrati jednaku preopteretivost(omjer maksimalnog i potrebnog

momenta motora)pri svakoj brzini vrtnje (frekvenciji):

Zanemarenjem R
1 prema X1 + 1 X2 = Xk = 2f1Lk pisati:

Za odravanje jednake preopteretivosti pri svakoj frekvenciji (brzini) treba da bude

Iz toga slijedi osnovni zakon upravljanja za ouvanje preopteretivost:

23

Regulirani ili neregulirani elektromotorni pogon-izbor?

Zato odabrati regulirani elektromotorni pogon ili zamijeniti postojei neregulirani
reguliranim?

1. Zbog zahtjeva tehnolokog procesa (automatizacija,..)

2. Zbog smanjenja potronje (uteda) elektrine energije
3. Zbog zatite mree, motora i radnih mehanizama

Zamjena nereguliranog elektromotornog pogona reguliranim

Zbog nekog od navedenih razloga se dio starih nereguliranih pogona zamjenjuje novim
reguliranim pogonima. To je mogue jer su u zadnjih desetak godina razvijene nove
tehnologije i metode upravljanja izmjeninim elektromotornim pogonima.
Cijene pretvarakih ureaja postaju ekonomski sve prihvatljivije zbog serijske proizvodnje i
velike konkurencije na svjetskom tritu.
Smatra se da je broj reguliranih elektromotornih pogona oko (10 15)% svih postojeih
pogona.

Regulacija zbog zahtjeva tehnolokog procesa

Prilagodba tehnolokom procesu i uvjetima pogona upravljanjem brzinom ili

momentom elektromotora umjesto drugih tehnikih mogunosti (reduktori,
multiplikatori, priguenja, ...)

Produktivnost i kvaliteta proizvoda mogu bitno ovisiti o preciznosti regulacije brzine

vrtnje ili momenta motora (automatizirana proizvodnja).

24

Regulacija zbog zatite mree, motora i radnih mehanizama

Komponente pogona se tite na nain da se smanjenjem struje pokretanja, smanje
dinamike sile i momenti, te smanje zagrijavanja u toku zaleta i drugih dinamikih stanja
pogona.
Naroito je vano istaknuti da se moe na istoj mrei pokretati motore mnogo veih snaga
nego pri direktnom pokretanju na mreu. Tipian je primjer uporaba elektronikih soft-start
(lagani zalet) ureaja.
U suvremenim pretvaraima se nalaze elektrike zatite motora (preoptereenje,
nesimetrije, ispad jedne faze, pobjeg,.)

Regulacija EMP-a zbog uteda energije

Najvee utede elektrine energije mogu se postii reguliranim pogonom centrifugalnih
pumpi, ventilatora i kompresora koji su podoptereeni u normalnom pogonskom stanju i
koji su godinje relativno dugo vremena u pogonu.
U tehniki razvijenom svijetu prevladava tendencija primjene novih reguliranih pogona i
zamjena postojeih nereguliranih reguliranim zbog tednje energije.

25

ZAKLJUAK
Da ste prije dvadeset godina dobili zadatak da realizirate pogon promjenjive brzine ne bi ste
imali dilemu praktiki ste uzeli istosmjerni motor i to sa nezavisnom pobudom.
Razvojem mikrokontrolera (mikroprocesora) i snanih poluvodikih prekidakih komponenti
ovaj izbor je toliko proiren.
I kao to moemo zakljuiti iz navedenog teksta asinkroni strojevi se koriste u industriji,
proizvodnji i kuanstvima u vie od 90% sluajeva. I vidimo da se regulacijom motora postiu
velika poboljanja u pogonu i jo vee utede na proizvodnji i odravanju strojeva, kao i na
utedi energije ime naravno rastereujemo kompletni sustav od proizvodnje pa do
potronje energije. Strojevi sa regulacijom su postali naa svakodnevnica tako da to polako
dovodimo do savrenstva kako bi jo manje troili, a imali jo veu iskoristivost.

26

LITERATURA

Zagori, Neboja: Industrijska elektronika - upravljanje procesima

Mikloevi, Kreimir: Elektrini strojevi i pogoni

Ban, Drago i Gaparac, Ivan: Elektromotorni pogoni

Internet:
o www.fer.hr
o www.tvz.hr

27