ELEKTROMEHANIČKE

PRETVORBE
Predavanje 3
SINKRONI STROJEVI – PRVI DIO

Vrste električnih strojeva

2
 Izmjenični strojevi
• U izmjenične električne strojeve spadaju sinkroni i asinkroni
strojevi.
• Sinkroni strojevi se uglavnom koriste kao generatori
(turbogeneratori, generatori s istaknutim polovima na rotoru,
reverzibilni agregati) te se smatraju tipičnim predstavnicima
električnih strojeva velikih snaga (do 2000 MW). Sinkroni
strojevi male snage mogu biti građeni bez uzbudnog namota a
uzbuđuju se permanentnim magnetima ili to može biti motor
bez ikakve uzbude, tj. reakcijski ili reluktantni motor.
• Asinkroni strojevi se gotovo isključivo koriste kao motori, tj. za
pretvorbu električne energije u mehaničku (iznimka su male
elektrane) te po broju i ukupnoj proizvodnji nadmašuju sve
druge vrste električnih strojeva.

Sinkroni stroj
• Sinkroni stroj je električni rotacijski stroj izmjenične struje
kojemu je mehanička brzina vrtnje u stacionarnom radu
proporcionalna frekvenciji struje u armaturnom namotu, tj.
jednaka je brzini vrtnje okretnog polja u stroju (sinkrona
brzina, ns).
• Sve konvencionalne elektrane koriste sinkrone generatore za
pretvorbu mehaničke energije u električnu. Sinkroni strojevi
imaju bolju korisnost i bolji faktor snage od ekvivalentnih
asinkronih strojeva.
• Brzina vrtnje sinkronog stroja
ne ovisi o opterećenju.

4
 Osnovne definicije i svojstva
• Sinkroni stroj može raditi kao generator, motor ili
kompenzator.
• Kada radi kao generator pogonski stroj (turbina) stvara okretni
moment i vrti rotor sinkronom brzinom, okretno polje statora
slijedi okretno polje rotora: stroj pretvara mehaničku energiju
primljenu na osovini u električnu energiju.
• Kada radi kao motor, vanjski napon narinut na armaturu tjera
struju koja uzrokuje okretno polje statora, rotor se uslijed toga
vrti sinkronom brzinom i slijedi okretno polje statora: stroj
električnu energiju pretvara u mehaničku energiju na osovini.
• Kompenzator je sinkroni stroj koji radi u praznom hodu, a služi
samo za proizvodnju jalove snage.

Osnovne definicije i svojstva

• Magnetsko polje u sinkronom stroju se stvara (uzbuđuje)
pomoću uzbudnog namota (kojim teče istosmjerna struja koja
se dovodi namotu iz istosmjerne mreže ili iz istosmjernog
generatora, nazvanog uzbudnik).
• Sinkroni stroj (male snage) može biti građen bez uzbudnog
namota, a uzbuđuje se permanentnim magnetima ili to može
biti motor bez ikakve uzbude kao što je to reakcijski ili
reluktantni motor.
• Kod klasičnih sinkronih strojeva, rotor može biti cilindrični
(eng. nonsalient) ili s istaknutim polovima (eng. salient).

6
Osnovne definicije i svojstva

Osnovne definicije i svojstva

8
 Osnovni princip rada
• U klasičnoj izvedbi sinkronog stroja magnetsko polje u stroju
rotira, a armaturni vodiči u kojima se inducira napon i kroz koje
teče izmjenična struja ugrađeni su na statoru.
• Magnetsko polje stvoreno protjecanjem istosmjerne (uzbudne)
struje u rotorskom namotu dovodi se u vrtnju mehaničkom
rotacijom rotora. Struje koje teku armaturnim (statorskim)
namotom kad je stroj pod opterećenjem stvaraju okretno
polje koje ima jednaku brzinu kao i polje rotora, tj. kao i sam
rotor (sinkrona brzina, ns).

Osnovni princip rada

• Brzina vrtnje rotora (ns) i frekvencija struje statora (fs)
povezani su sljedećim izrazom:
60 ⋅ f s
ns =
p
gdje je p broj pari polova stroja.

• Djelovanje magnetskog polja uzbudnog i armaturnog namota

možemo zamisliti kao dva sustava elektromagneta koji se vrte
jednakom brzinom, ali zauzimaju različite položaje jedan prema
drugome. U ovisnosti o njihovom položaju razvijaju se sile, a
prema tome i zakretni moment.

10
 Podjela (izvedbe) sinkronih strojeva
• Podjela sinkronih strojeva prema vrsti pogonskog stroja:
– turbogeneratori (TG)
– hidrogeneratori (HG)
– dizelski generatori
– kompenzatori
– motori

• Podjela sinkronih strojeva prema brzini vrtnje (za f = 50 Hz):

– brzohodni (750, 1000, 1500, 3000 o/min ,tj. 8, 4, 6, 2 pola)
– srednje brzine (300 do 600 o/min , tj. 20 do 10 polova)
– sporohodni (manje od 300 o/min , tj. više od 20 polova)

11

Podjela (izvedbe) sinkronih strojeva

• U pumpno-akumulacijskim hidroelektranama koriste se
reverzibilni agregati. Pod agregatom podrazumijevamo
kombinaciju od dvaju ili više međusobno različitih strojeva koji
čine funkcionalnu cjelinu. Tako u slučaju reverzibilne HE
(hidroelektrane) u jednom smjeru vrtnje vodni stroj radi kao
turbina, a električni kao generator, dok u drugom, suprotnom
smjeru, vodni stroj radi kao pumpa a električni kao motor.
• Sinkrone generatore pogone parne, plinske, vodne turbine i
motori s unutrašnjim sagorijevanjem (dizel motori). Činjenica
da ti pogonski strojevi imaju veoma različit broj okretaja, od
najnižeg 50 pa do najvišeg 3000 o/min, svestrano je utjecala na
konstrukciju generatora.

12
 Turbogeneratori
• Parne i plinske turbine rade sa relativno visokim brojem
okretaja (3000 odnosno 1500 o/min). Pri ovakvim brzinama
vrtnje dolazi do veoma velikih mehaničkih naprezanja koja
zahtijevaju okrugli (cilindrični) rotor malog promjera. Takav
rotor nazivamo još i turborotor, a cijeli generator
turbogenerator. Turbogenerator ima redovito dva, a tek
iznimno četiri pola. Položaj osovine je horizontalan. Upravo je
turbogenerator predstavnik stroja najveće snage (najveći TG u
nuklearnoj elektrani: 4-polni 1710 MVA; u projektu ili izgradnji
4-polni do 2220 MVA i 2-polni do 1500 MVA).

13

Turbogeneratori

14
 Hidrogeneratori
• Vodne turbine (Francis, Pelton, Kaplan) imaju relativno maleni
broj okretaja koji se kreće od 50 pa do 500 o/min ovisno o
padu i količini vode (protoku). Niži broj okretaja olakšava
konstrukciju rotora. Da bi ostvarili potrebnu frekvenciju od 50
Hz generator mora imati veći broj polova. Takav generator ima
rotor s izraženim (istaknutim) polovima, te ga nazivamo još i
hidrogenerator. Zbog različitog broja okretaja hidrogeneratori
se međusobno veoma razlikuju po konstrukciji. Praktično se za
svaku hidroelektranu gradi posebni sinkroni stroj. Najveća
postignuta snaga hidrogeneratora je oko 800 MW. Položaj
osovine hidrogeneratora obično je vertikalan.

15

Hidrogeneratori

16
 Hidrogeneratori

17

Dizelski generatori
• Kod dizelskih generatora za pogonski stroj koristi se dizelski
motor. Grade se za široki raspon brzina, najčešće kao 4-polni
do 8-polni (p = 2 – 4). Snaga dizelskog generatora ograničena je
mogućnošću izrade dizelskog motora. Najveće nazivne snage
su do 60 MVA (sporohodni). Dizelski agregat se sastoji
od dizelskog motora, generatora, postolja te upravljačkih i
pomoćnih uređaja. To je najčešći izvor električne energije na
brodu.

18
 Sastav sinkronog stroja - stator
• Stator sinkronog stroja ima oblik šupljeg valjka sastavljenog iz
međusobno izoliranih magnetskih limova debljine 0.5 mm. To
je tzv. statorski paket.
• Na unutrašnjoj strani statorskog paketa nalaze se utori u koje
se ulaže obično trofazni namot koji se namot naziva armaturni
namot. Mada armaturni namot može biti smješten na rotoru,
najčešće je armaturni namot na statoru, a uzbudni namot na
rotoru. Statorski paket zajedno s namotom kraće nazivamo
armatura. Armatura je elektromagnetski aktivni dio statora.
• Osim elektromagnetski aktivnih dijelova postoji još čitav niz
konstrukcijskih dijelova (pasivnih dijelova) koji služe za
učvršćenje ili pak pripadaju rashladnom sustavu stroja.

19

Sastav sinkronog stroja - stator

20
 Sastav sinkronog stroja - stator
• Armaturni namot sinkronog generatora je namot u kojem se
inducira napon i kroz koji teku struje opterećenja. Mora biti
dimenzioniran tako da može trajno podnositi nazivne
vrijednosti napona i struja.
• Osnovni cilj je dobiti tri uravnotežena sinusna napona koji
sadrže vrlo malo viših harmonika (harmonici napona i struje su
štetni za stroj i ostalu opremu). Da bi se ostvario odgovarajući
napon armature, taj se namot slaže od niza vodiča formiranih u
zavoje i svitke. Svi međusobno spojeni svici tvore fazni namot.
Iznos induciranog napona na namotima statora je funkcija
jakosti magnetskog polja, brzine vrtnje rotora i broja namota
na statoru. Vodiči se smještaju u utore kontinuirano po cijelom
obodu statora.

21

Sastav sinkronog stroja - stator

22
 Sastav sinkronog stroja - stator

• Armaturni namot se namata, tj. vodiči se postavljaju u utore,

tako da se realizira trofazni simetrični namot čije su faze
prostorno pomaknute za kut od 120° električnih.

23

Sastav sinkronog stroja – rotor TG

• Okrugli (cilindrični) rotor se izrađuje iz najkvalitetnijeg
legiranog čelika. To je obrađeni masivni otkov. Na 2/3 oboda
urezani su utori u koje se smješta uzbudni namot. Taj namot
stvara mirujuće magnetsko polje vezano za rotor i zajedno s
njim se vrti. Promjer rotora, radi mehaničkih naprezanja, ne
prelazi 1150 mm (brzina vitlanja 3600 o/min).

24
 Sastav sinkronog stroja – rotor TG

25

Sastav sinkronog stroja – rotor HG

• Rotor s izraženim (istaknutim) polovima ima složeniju
konstrukciju od okruglog rotora. Sastoji se od polnih nastavaka
na koje se smješta uzbudni namot. Sam polni nastavak
posebnom je konstrukcijom vezan sa središnjim dijelom rotora,
koji pored potrebe za mehaničkim učvršćenjem polnog
nastavaka služi i za magnetsko povezivanje, pa ga zovemo
jaram rotora. Vodiči uzbudnog namota namotani su oko
polova.
• Polni nastavak može biti lameliran ili masivan a može biti i
kombiniran tako da je polno stopalo (polna papuča)
lamelirano a polna jezgra masivna. Lamelirani se pol izrađuje iz
međusobno izoliranih limova debljine 1 do 2 mm dok se
masivni pol izrađuje iz masivnog kovanog ili lijevanog čelika.

26
Sastav sinkronog stroja – rotor HG

27

Sastav sinkronog stroja – rotor HG

28
 Sastav sinkronog stroja – rotor HG
• Uz lamelirani pol obavezan je prigušni kavez (namot). Prigušni
kavez je specijalni namot izveden iz neizoliranih bakrenih ili
brončanih šipki smještenih ispod površine polne papuče i sa
čeonih strana rotora međusobno povezanih kratkospojnim
prstenovima.
• U slučaju masivnog pola ili TG ne zahtijeva se prigušni kavez.

29

Sastav sinkronog stroja – rotor HG

30
 Magnetski polovi u izmjeničnom stroju
• Magnetsko polje u električnom stroju karakterizirano je
magnetskim polovima, područjima jednoliko raspoređenima
po obodu statora na kojima magnetske silnice prelaze sa
statora na rotor ili obratno. Ako broj polova statora nije jednak
broju polova rotora, srednji moment kojeg stroj proizvodi
jednak je nuli. Bilo koji broj faza može proizvesti bilo koji paran
broj polova. Obično se koristi broj pari polova - p.

31

Okretno magnetsko polje

• Da bi se stvorilo bilo kakvo okretno magnetsko polje moraju
postojati na statoru barem dva fazna namota, pomaknuta
međusobno prostorno za neki kut, a struje koje u njima teku
moraju međusobno biti fazno pomaknute za neki kut.
• Ako su prostorni pomaci između potpuno simetričnih faznih
namota jednaki vremenskim pomacima između potpuno
simetričnih faznih struja koje kroz njih teku, stvarat će se
simetrično (kružno) okretno magnetsko polje.
• Ako postoje prostorni pomaci između namota i vremenski
pomaci između struja, stvarat će se okretna protjecanja koja
nisu simetrična (kružna) nego su nesimetrična (eliptična).

32
 Prostorna raspodjela protjecanja
•

τp je polni korak i predstavlja dio

oboda koji pripada jednom polu:
D ⋅π
τp =
2⋅ p

33

Prostorna raspodjela protjecanja

34
 Prostorna raspodjela protjecanja pri AC struji
•

35

Prostorna raspodjela protjecanja pri AC struji

36
 Prostorna raspodjela protjecanja pri AC struji

37

Brzina gibanja okretnog protjecanja

•

38
 Brzina gibanja okretnog protjecanja
•

•
•

39

Brzina gibanja okretnog protjecanja

•
•
•

40
 Trofazno okretno protjecanje
•

41

Trofazno okretno protjecanje

•

42
 Trofazno okretno protjecanje

43

Trofazno okretno protjecanje

44
 Princip rada sinkronog stroja
• Kada kroz vodič teče struja, oko vodiča se stvara magnetsko
polje. Namatanjem vodiča povećava se iznos mag. polja unutar
zavoja, a pritom se ne povećava iznos struje koja stvara polje.
• Kada rotor magnetiziran istosmjernom strujom miruje, onda se
stvara mirujuće magnetsko polje u odnosu na stator.
Magnetska indukcija u zračnom rasporu ima sinusni oblik.
• Kada se rotor magnetiziran istosmjernom strujom vrti, postoji
okretno magnetsko polje rotora u odnosu na stator. Rotor i
okretno magnetsko polje rotora vrte se istom kutnom brzinom
jer je magnetska os rotora čvrsto vezana za rotor.
• Okretno magnetsko polje rotora u trofaznom simetričnom
armaturnom namotu inducira trofazni simetrični sustav EMS.

45

Princip rada sinkronog generatora

• Međutim, ako je generator simetrično opterećen, onda kroz
armaturni namot teče trofazni simetrični sustav struja. Trofazni
simetrični sustav struja (jednakog iznosa i pomaknute za 120° u
električnom smislu) koji teče armaturnim namotom (čije su
faze pomaknute za 120°) stvara okretno magnetsko polje
statora. Frekvencija kojom magnetsko polje rotira jednaka je
frekvenciji struja koje teku kroz namot statora.
• Okretno polje rotora za sobom vuče inducirano okretno polje
statora što je nužan uvjet za trajnu elektromehaničku
pretvprbu energije.

46
Princip rada sinkronog generatora

47

Princip rada sinkronog generatora

48
 Princip rada sinkronog motora
• Kada stroj radi kao motor, trofazni simetrični armaturni namot
se napaja iz trofazne simetrične mreže. Kroz namot teče
trofazni simetrični sustav struja koje stvaraju okretno polje
statora.
• Okretno polje statora za sobom vuče okretno polje rotora koje
mora vrtiti istom kutnom brzinom kao i okretno polje statora.
U tom slučaju i rotor, koji je magnetiziran istosmjernom
strujom, mora se gibati istom kutnom brzinom kao i okretna
polja.

49

Princip rada sinkronog motora

50
 Princip rada sinkronog motora

51

Inducirani napon namota (dijametralni svitak)

•

52
 Inducirani napon namota (općenito)
• •

• •

53

Osnovni harmonici protjecanja

•

54
 Raspodjela indukcije u rasporu
•

55

Magnetska vodljivost raspora

•

56
 Reakcija armature
• Magnetski tok u zračnom rasporu sinkronog generatora ovisi o
protjecanju svih namota koji su tim tokom ulančeni. U praznom
hodu sinkronog generatora ne teče struja armaturnim
namotom, pa je tok stvoren samo protjecanjem uzbudnog
namota.
• Kada kroz armaturni namot poteče struja, ona svojim
protjecanjem mijenja rezultirajuće protjecanje koje stvara
rezultirajući tok u stroju. Djelovanje armaturnog protjecanja
nazivamo reakcijom armature.
• Polja u generatoru mogu se zbrajati samo kada su odnosi
između polja i protjecanja linearni. U generatorima to nije
slučaj zbog pojave zasićenja u željezu. Zato se najprije mora
izračunati rezultantno protjecanje, a tek onda magnetska
indukcija.
57

Reakcija armature
• Na slikama su prikazane silnice magnetskom polja u praznom
hodu (a) i pod opterećenjem (b).

a)

b)

58