FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

KATEDRA ZA STROJEVE I UREĐAJE PLOVNIH OBJEKATA

BRODSKI POMOĆNI STROJEVI

Brodski elektromotorni pogoni

Dr.sc. Nikola Vladimir

1
 BRODSKI ELEKTROMOTORNI POGONI

▪ Brodski elektromotorni pogoni su skup električnih uređaja

koji koriste i troše električnu energiju da bi proizveli
mehaničku energiju. Zajedno s ostalim skupinama
brodskih električnih uređaja sačinjavaju brodski
elektroenergetski sustav.

2
OSNOVNE IZVEDBE BRODSKIH ELEKTRANA
Primjer 1: Brodska elektrana sa 2 ili više dizelgeneratora

3
Primjer 2: Brodska elektrana sa dizelgeneratorima i sa vratilnim
(osovinskim) generatorom

4
Primjer 3: Brodska elektrana sa dizelgeneratorima i sa turbogeneratorom

5
Elektromotorni pogon se sastoji od elektromotora,
sustava za napajanje i sustava za upravljanje i
regulaciju

6
7
EM - SISTEMATIKA

8
Karakteristike elektromotornih pogona na brodu su:
▪ jednostavan prijenos i pretvorba energije,
▪ trenutna raspoloživost pogona,
▪ velika pouzdanost i dugotrajnost,
▪ pogodnost održavanja,
▪ pogodnost oblika, mase i dimenzija,
▪ jednostavno upravljanje i regulacija,
▪ stabilna pogonska karakteristika,
▪ čisti rad, minimalno zagađenje okoline,
▪ opasnost od strujnog udara,
▪ opasnost izazivanja požara iskrenjem ili pregrijavanjem,
▪ osjetljivost na uvjete u kojima rade na brodu.

9
 PRIMJENA EM POGONA ZA POGON BPS-a
Elektromotorni pogoni su najzastupljenija vrsta pogona kod
velike većine suvremenih vrsta brodova. Primjenjuju se za :
▪ pogon većine standardnih brodskih pomoćnih strojeva u
gotovo svim brodskim sustavima (pumpe, kompresori,
ventilatori, sidrena, pritezna i teretna vitla, kormilarski
strojevi …)
▪ pogon specijalnih brodskih pomoćnih strojeva
(vodonepropusna i protupožarna vrata, mrežna vitla
ribarskih brodova, dizalice za ratnu opremu kod ratnih
brodova, specijalne dizalice za kontejnere, bagerske
pumpe…)
▪ pogon propulzora (glavni brodski vijak, propulzori za
aktivno upravljanje smjerom plovidbe, propulzori za
manevar…)

10
 KRITERIJI ZA IZBOR EM POGONA ZA POGON BPS -e

▪ raspoloživa snaga pogona za različite režime rada,

▪ raspoloživo područje brzine vrtnje i mogućnost regulacije i
upravljanja,
▪ vanjska karakteristika,
▪ vrsta pogona,
▪ stupanj automatiziranosti,
▪ oblik i gabariti,
▪ vrsta napajanja,
▪ uvjeti okoline,
▪ mogućnosti pogona za slučaj nužnosti,
▪ pouzdanost, raspoloživost i pogodnost održavanja.

Pravilno odabrati EM pogon znači osiguravati da

elektromotorni pogon ima stabilnu radnu karakteristiku i
da je prilagođen vrsti pogona.
11
 POJAM “STABILNE RADNE KARAKTERISTIKE”

MM = moment EM MM(p) =potezni moment EM

MT= moment tereta 12
13
KOMENTAR:
Krivulja momenta (vanjska karakteristika) kaveznog
asinhronog motora MEM i krivulja momenta tereta MT sijeku
se u točki A koja se zove radna točka. U točki A broj okretaja
elektromotora i pogonjenog stroja (tereta) je jednak i iznosi
nA. U području broja okretaja od n=0 do n=nA , MEM  MT ,
odnosno MEM - MT = M = MZ , gdje je MZ moment zaleta
elektromotora. Posljedica djelovanja momenta zaleta MZ je
ubrzavanje elektromotora i pogonjenog stroja. Vrijeme, koje
je potrebno da se postigne broj okretaja nA, koji odgovara
radnoj točki A, zove se vrijeme zaleta tz. Vrijeme zaleta
možemo izračunati pomoću izraza:

d
MZ =J
dt
14
gdje su :
J - ukupni moment inercije svih rotirajućih masa reduciranih na
os pogonskog vratila,
 - kutna brzina pogonskog vratila elektromotora.
Ako je u području od n=0 do n = nA , MZ  konstanta, može
se pisati :
d J 
 konst. t =
Z
dt MZ

Vrijeme zaleta je veoma važno, naročito kod kaveznih

asinhronih motora. Naime, sve do trenutka dok se ne
uspostavi ravnoteža u radnoj točki A elektromotor radi s
velikim sklizom i povlači iz električne mreže struju koja je 5-7
puta veća od nazivne struje IN što dovodi do velikog toplinskog
opterećenja namotaja elektromotora i uređaja za napajanje
strujom. Povećanjem veličine MZ smanjuje se vrijeme zaleta
tZ, a sa time se smanjuje i opasnost od oštećenja odnosno
kvara elektromotora.
15
 ZNAČAJKE RADNE KARAKTERISTIKE EM POGONA
▪ u čitavom opsegu brzina do radne točke mora biti moment
elektromotora MEM veći od momenta tereta MT, MEM  MT
▪ radna točka mora biti stabilna,
▪ vrijeme zaleta elektromotora tZ mora biti što kraće kako ne
bi došlo do pregrijavanja elektromotora.

16
 POJAM “VRSTE POGONA”

Vrste pogona su standardizirane (S1 – S7)

▪ S1- trajni pogon,

▪ S2- kratkotrajni pogon,
▪ S3- intermitentni pogon,
▪ S4- intermitentni pogon sa utjecajem polazne
struje,
▪ S5- intermitentni pogon sa utjecajem polazne
struje i struje kočenja,
▪ S6- neprekidni pogon sa intermitentnim
opterećenjem,
▪ S7- neprekidni pogon sa utjecajem struje
ubrzavanja i struje kočenja.

17
VRSTA EM POGONA “S-1”

18
VRSTA EM POGONA “S-2”

19
VRSTA EM POGONA “S -3” (INTERMITENTNI POGON)

20
 TIPIČNE RADNE KARAKTERISTIKE BPS

Primjer: VITLA, DIZALICE, KLIPNE, ZUPČASTE PUMPE...

▪ MT … moment tereta
21
PRIMJERI BPS-a: KORMILARSKI STROJ

22
PRIMJERI BPS-a: CF PUMPE, VENTILATORI, VIJČANI PROPULZORI...

23
 RADNA KARAKTERISTIKA SERIJSKOG ISTOSMJERNOG EM

MM = moment EM MP =potezni moment EM

MT = moment tereta
24
▪ Serijski istosmjerni EM su pogodni za pogone gdje je
potreban veliki potezni moment. Pogodni su za pogone s
promjenjivom brzinom vrtnje. Npr. ako se od motora
zahtjeva veličina momenta vrtnje koja je četiri puta veća
od neke trenutne veličine, tada će toj vrijednosti
momenta odgovarati dvostruko veća veličina struje
opterećenja, odnosno dvostruko manja brzina vrtnje.
Dakle, serijski istosmjerni motor odgovara na povećano
mehaničko opterećenje smanjenjem brzine vrtnje, a
opterećenje savladava s relativno malom strujom.

▪ Paralelni istosmjerni EM su pogodni za pogone gdje se

zahtjeva konstantna brzina vrtnje kod različitih veličina
opterećenja.

25
 PRINCIP RADA “UPUŠTAČA”

▪ Kod istosmjernih serijskih motora potezni moment je najveći kod

pokretanja (Sl.**), ali je zbog velikih poteznih struja ( IP = 1033 IN), za
snage PN  1 kW potrebno regulirati veličinu struje upuštanja pomoću
uređaja koji se zovu “upuštači”.
26
 RADNA KARAKTERISTIKA ASINHRONOG EM

▪ Karakteristika asinhronih elektromotora je relativno mala veličina

poteznog momenta. Kako bi se povećao potezni moment, kod
asinhronih elektromotora se često koristi upućivanje pomoću
“kontrolera”, uređaja pomoću kojega se regulira veličina struje u
strujnom krugu rotora čime se ujedno smanjuje veličina potezne struje.
27
UPUŠTANJE EM POMOĆU “KONTROLERA”

28
29
 REGULACIJA BRZINE EM
ISTOSMJERNI EM
▪ Broj okretaja n kod istosmjernih elektromotora definiran je
izrazom :

E A − I A  RA
n=
K1  
▪ gdje su:
▪ EA – napon između stezaljki armaturnog namotaja,
▪ IA – jakost struje kroz armaturni namotaj,
▪ RA – omski otpor armaturnog namotaja,
▪ K1 – karakteristika motora,
▪  - jakost magnetskog toka.
30
Promjena broja okretaja moguća je:
▪ a) promjenom veličine napona EA,
▪ b) promjenom veličine otpora u krugu armaturnog namota,
▪ c) promjenom veličine magnetskog toka .

Regulacija brzine vrtnje istosmjernih elektromotora je moguća

regulacijom veličine napona (a i b) ili regulacijom veličine
magnetskog polja (c).

31
ASINHRONI EM
Općenito se može reći da je broj okretaja sinhronih i
asinhronih elektromotora konstantan i neovisan o veličini
opterećenja u radnom području elektromotornog pogona.
Sinhroni elektromotori imaju “tvrdu” karakteristiku jer se, za
bilo koju vrijednost jakosti struje I unutar radnog područja,
elektromotor vrti sa sinhronim brojem okretaja.
Broj okretaja asinhronog elektromotora definiran je izrazom:

60  f
n = nS  (1 − s ) = (1 − s )
p
32
gdje su:
▪ n – broj okretaja elektromotora,
▪ nS – sinhroni broj okretaja (brzina vrtnje rotacionog
magnetskog toka),
▪ s - skliz,
▪ f - frekvencija struje napajanja,
▪ p - broj parova polova
Asinhroni elektromotori imaju “mekšu” karakteristiku, jer se
kod nominalne veličine opterećenja elektromotor vrti brzinom
koja je manja od sinhrone brzine. Veličina brzine vrtnje
određena je veličinom skliza s (4-6%) koji je definiran
izrazom:
nS − n
s =
nS
33
Regulacija broja okretaja :
▪ promjenom frekvencije,
▪ promjenom broja parova polova,
▪ promjenom napona,
▪ uključivanjem dodatnog otpora,
▪ kaskadnim spojem elektromotora.

Za postupak regulacije brzine promjenom frekvencije

potreban je uređaj koji se zove pretvarač frekvencije.
Regulacija je kontinuirana i u relativno širokom području
radnih brzina. Ako se istovremeno regulira i veličina napona
tako da se izbjegne pogoršavanje radne karakteristike
elektromotora, tada je ova vrsta regulacije veoma prikladna
za elektromotorne pogone brodskih strojeva koji zahtjevaju
kontinuiranu promjenu broja okretaja.

34
▪ Regulacija brzine promjenom broja parova polova primjenjuje se kod
kaveznih asinhronih elektromotora. Regulacija je gruba i stupnjevita.
▪ Promjenom veličine primarnog napona mijenja se momentna
karakeristika motora. Moment se mijenja sa kvadratom promjene
napona. Regulacija brzine svodi se na uspostavljanje ravnoteže
između vanjskog momenta tereta i momenta motora. Regulacija je
kontinuirana, ali su gubici snage relativno veliki.
▪ Uključivanjem otpora u strujni krug rotora mijenja se momentna
karakteristika motora i klizanje, a time i položaj radne točke. Regulacija
je kontinuirana, ali su veliki gubici snage na otpornicima.
▪ Kod kaskadnog spoja direktno su povezana vratila dvaju ili više
električnih strojeva. Struja koja se inducira u rotoru jednoga
elektromotora odvodi se na drugi elektromotor, gdje se pretvara u
koristan mehanički rad. Kod ove vrste regulacije izbjegava se toplinski
gubitak koji se javlja kod otporničke regulacije. Regulacija je
stupnjevita.

35
 WARD-LEONARD-ova POGONSKA GRUPA

▪ objedinjava dobre karakteristike izmjeničnih asinhronih

elektromotora i istosmjernih elektromotora, a istovremeno
osigurava mogućnost kontinuirane, ekonomične i
pouzdane regulacije broja okretaja
36
PREGLED KRITERIJA ZA IZBOR EM POGONA

37
 STANDARDI I PROPISI ZA EM POGONE
▪ Pojedine tehničke karakteristike elektromotornih pogona : vrsta struje
napajanja, veličina napona, frekvencija, vrsta pogona, stupanj zaštite, vrsta
hlađenja, oblik i dr. su standardizirane. Klasifikaciona društva (Registri)
propisuju standardne i dopuštene iznose napona zavisno o vrsti sustava
napajanja, namjeni i vrsti broda.
▪ Pogonska karakteristika elektromotornog pogona mora biti prilagođena vrsti
pogona (S1 do S7). Vrste pogona su standardizirane karakteristike opterećenja
pogonjenog stroja, u stacionarnim i u nestacionarnim uvjetima rada, a nose
oznaku S1 do S7
▪ U svrhu zaštite od klimatskih, mikroklimatskih i mehaničkih utjecaja i zaštite
ljudi od udara električne struje, elektromotorni pogoni moraju imati
odgovarajući stupanj mehaničke zaštite. Stupnjevi mehaničke zaštite su
stadardizirani i nose oznaku IP (IP - International Protection).
▪ Oblici elektromotora su također standardizirani. Standardna oznaka nosi
predznak IM (International Mounting) . Na pr. :
IM B3 – elektromotor sa nogama za pričvršćenje
IM B5 – elektromotor sa prirubnicom
38
39
▪ U brodskim zatvorenim ili poluzatvorenim prostorima, u
kojima može doći do stvaranja eksplozivne mješavine
para, plinova ili prašine sa zrakom, dopušteno je korištenje
električne opreme samo ako je izvedena sa odgovarajućim
stupnjem protueksplozijske zaštite. Prostorije i prostori koji
su opasni zbog mogućnosti eksplozije ovise o tipu i
namjeni broda, a precizno su definirani u pravilima
klasifikacionih društava (registara). Dijele se prema stupnju
opasnosti od eksplozije na tri zone :
▪ zona opasnosti 0 - eksplozivna smjesa je trajna ili
postoji duže vrijeme,
▪ zona opasnosti 1 - eksplozivna smjesa se očekuje samo
normalnom radu tijekom tehnološkog
procesa,
▪ zona opasnosti 2 - eksplozivna smjesa normalno nije
prisutna, a ako se i pojavi traje kratko
vrijeme.

40
Oprema mora biti konstruirana, proizvedena i ispitana prema zahtjevima
IEC (International Electrotechnical Commision) i mora imati potvrdu o
provedenom tipskom ispitivanju od ovlaštene ustanove. Vrste i oznake
protueksplozijske zaštite elektromotora su:
▪ Exd – elektromotori s neprodornim oklopom,
▪ Exe – elektromotori s povećanom sigurnošću,
▪ Exp – elektromotori s kućištem pod tlakom.

Vrste hlađenja elektromotora također su standardizirane, a označavaju se

sa standardnom oznakom IC (International Cooling) i sa dvije znamenke.
Npr. oznaka IC41 označava da elektromotor ima vlastito hlađenje zrakom
iz okoline po vanjskoj površini.
Prema preporuci IEC dopuštena nadtemperatura električnog stroja Td
određena klasom izolacije, treba se smanjiti za toliko stupnjeva za koliko
je temperatura okoline T0 viša od 400 C:
Td ҆ = Td + 40 – T0 ,
gdje je Td ҆ umanjena vrijednost dopuštene nadtemperature, kada
temperatura okoline prelazi vrijednost od 400 C. 41
VRSTE STRUJA I IZNOSI NAPONA

42
STANDARDI I PROPISI ZA EM POGONE- NOMINALNI PODACI

43