Na temelju lanka 215. Zakona o vodama (NN 153/19, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) te lanka 29.

Drutvenog
ugovora trgovakog drutva Dukom d.o.o., direktor trgovakog drutva Dukom d.o.o. donosi:

OPE I TEHNIKE UVJETE

Isporuke vodnih usluga
1.

OPE ODREDBE

lanak 1.
(1) Ovim opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga (u daljnjem tekstu: Uvjeti) utvruju se:
postupak izdavanja suglasnosti i osiguranje uvjeta za prikljuenje na komunalne vodne graevine
tehniki - tehnoloki uvjeti za prikljuenje (posebni uvjeti prikljuenja)
kvaliteta opskrbe vodnim uslugama
prava i obveze Isporuitelja vodnih usluga i korisnika vodnih usluga
uvjeti mjerenja, obrauna i naplate vodnih usluga
uvjeti za primjenu postupka ogranienja ili obustave isporuke vodnih usluga
postupanje u sluaju neovlatenog koritenja vodnih usluga
tehniko-tehnoloki uvjeti za ugradnju vodomjera

(1)
(2)

(3)

(4)
(5)
(6)
(7)

2.

lanak 2.
Isporuitelj u redovitim uvjetima osigurava pitku vodu i odvodnju otpadnih voda za svoje potroae.
Obaveza iz 1.toke prestaje u sluaju nastupa izvanredne situacije zbog vie sile (npr.trajne sue, poplave, potresa,
tekih pogonskih i tehnikih smetnji, obustave pogonskom energijim i ostalih razloga) na koje Isporuitelj ne
moe utjecati.
U sluaju nastupa izvanredne situacije Isporuitelj donosi poseban Program opskrbe potroaa u izvanrednim
situacijama kojeg su se duni pridravati svi korisnici usluga.
U sluaju obustave redovite isporuke pitke vode i odvodnje otpadnih voda u vezi sa gore spomenutim ili drugim
uzorcima na nekom podruju u duem trajanju, Isporuitelj se poduzeti odgovarajue mjere, radi privremenog
pruanja usluge sve do uspostavljanja normalne opskrbe.
Javni vodoopskrbni sustav sastoji se od objekata, ureaja, opreme, i cijevnih vodova koji slue za javnu opskrbu
vodom, a nalaze se pod upravom isporuitelja i njegova su osnovna sredstva.
Sustav javne odvodnje sainjava izgraena kanalizacijska mrea, izgraeni objekti kanalizacijske mree i oprema
te ureaj za proiavanje otpadnih voda.
Pitka voda iz javne vodoopskrbne mree mora odgovarati standardima i propisima za pitke vode
Otpadna voda iz javne mree odvodnje mora odgovarati standardima i propisima kvalitete otpadnih voda.

DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA

lanak 3.
(1) Javni Isporuitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje je trgovako drutvo Dukom d.o.o., Josipa
Zoria 70, Dugo Selo (u daljnjem tekstu:Isporuitelj).
(2) Vodne usluge koje isporuuje javni Isporuitelj za usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje (u daljnjem tekstu:
vodne usluge).
(3) Korisnici vodne usluge su fizike i pravne osobe koje su sa Isporuiteljom vodne usluge sklopile Ugovor o
prikljuenju na javni sustav opskrbe pitkom vodom odnosno javni sustav odvodnje (u daljnjem tekstu korisnik
usluge) ili temeljem ovih uvijeta izjednaeni s tim osobama.
(4) Potroa/kupac/ je pravna ili fizika osoba koja troi vodu, odnosno uslugu odvodnje.
Potroa moe biti vlasnik ili drugi zakoniti posjednik nekretnine u kojoj se usluga koristi.
(5) Prikljuenjem na mreu opskrbe pitkom vodom(vodovodni prikljuak) smatra se cjevovod pitke vode od spoja na
javnom vodoopskrbnom cjevovodu-ulinom cjevovodu do glavnog vodomjera smjetenog u oknu za ugradnju
vodomjera,ukljuivo i zaporni ureaj neposredno iza glavnog vodomjera.
S obzirom na namjenu prikljuak moe biti:
Vodovodni prikljuak za sanitarnu vodu u stambenim i drugim graevinama
Vodovodni prikljuak za sanitarnu i tehnoloku vodu u poslovnim graevinama

 Vodovodni prikljuak za protupoarne potrebe

Vodovodni prikljuak za navodnjavanje
Vodovodni prikljuak za privremenu potronju vode preko hitrantskog nastavka.
(6) Prikljuenjem na mreu odvodnje (kanalizacijski prikljuak) smatra se dio kanala od kontrolnog okna, smjetenog
izvan graevine, do spoja na javnu mreu odvodnje ulinu kanalizaciju.
(7) Nekretnina je izgraeno ili neizgraeno gradilite, te bilo kakvo zemljite koje je u katastar uneseno pod posebnim
brojem katastarske estice.
(8) Postojea zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana prije 1.1.2000. godine ili je sagraena prije
toga datuma, bez obzira na to ima ili nema ugraene vodomjere za zasebne cijeline.
(9) Nova zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana nakon 1.1.2000. godine i koja po Zakonu o
vodama mora imati ugraene vodomjere za zasebne cijeline.
(10) Zasebne cijelina je stan, poslovni prostor, garaa i sl. U kojima se troi voda i koja je spojena na sustav javne
odvodnje.
(11) Vodoopskrbna mrea je mrea vodoopskrbnih cjevovoda u vlasnitvu ili pod upravom Isporuitelja kojom se
opskrbljuje potroaa vodom.
(12) Javni vodoopskrbni cjevovod ili ulini cjevovod vododoopskrbni cjevovod u pojedninoj ulici na koji se spaja
nekretnina.
(13) Javna mrea kanalskih objekata u vlasnitvu ili pod upravom Isporuitelja kojom se odvode otpadne vode, te se
na nju prikljuuje.
(14) Interna vodovodna instalacija vodovi, naprave i ureaj potroaa iza glavnog vodomjera na nekretninama koje
su spojene na javni vodovod, osim sekundarnog vodomjera koji je u vlasnitvu isporuitelja.
(15) Interna kanalska mrea objekti i ureaji korisnika usluge odvodnje na nekretninama koji su spojeni na javnu
meu odvodnje (iza kontrolnog okna).
(16) Glavni vodomjer je svaki vodomjer koji se nalazi u prostoriji vodomjera neposredno na zavretku spojnog voda
prikljuka. Moe biti za jednu zasebnu cjelinu, cijelu zgradu ili nekretninu.
Glavni vodomjer je vlasnitvo Isporuitelja.
(17) Sekundarni vodomjer ja vodomjer za zasebnu cjelinu ugraen u internu vodovodnu instalaciju zgrade. Sekundarni
vodomjer je vlasnitvo Isporuitelja.
(18) Interni vodomjer je vodomjer za zasebnu cjelinu ili dio cjeline, ugraen unutar ili izvan zasebne cjeline. Interni
vodomjer je vlasnitvo vlasnika zasebne cijeline.
(19) Zatitnik od povrata toka ZOPT je sigurnosni ureaj ili armatura sa svrhom zatite vodoopskrbnog
sustava od oneienja povratnom vodom iz interne vodovodne instalacije korisnika.
(20) Kontrolno okno je zadnje okno interne kanalske mree iz kojeg se prikljuuje na javnu mreu odvodnje, na
kojem se obavlja uzorkovanje otpadnih voda.
(21) Neovlatena/ilegalna potronja je koritenje sustava javne vodoopskrbe ili sustava javne odvodnje na
nain koji nije u skladu sa zahtjevima iz ovih uvjeta.
(22) Mjerno mjesto je mjesto na kojem se mjeri koliina isporuene vodne usluge, te ujedno i mjesto
izvrenja vodne usluge, odnosno isporuke.

3.

UGOVORENI ODNOSI

lanak 4.
(1) Odnosi izmeu Isporuitelja vodne usluge i korisnika vodne usluge, odnosno potroaa, ureuju se
sljedeim ugovorima:
Ugovor o prikljuenju na sustav javne vodoopskrbe
Ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje
Ugovor o ugradbi i koritenju vodomjera
Ugovor o najmu hidrantskog nastavka.
lanak 5.
(1) Ugovor o prikljuenju na sustav javne vodoopskrbe, ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje i
ugovor o koritenju vodomjera zakljuuju Isporuitelj i korisnik vodne usluge u postuprku priljuenja
na mreu javne vodoopskrbe, odnosno mreu javne odvodnje.
(2) Ugovorima iz stavka 1. ovog lanka ureuju se uvijeti prikljuenja,sve pojedninosti izgradnje
prikljuka, odnosno ugradnje vodomjera koji su predmet ovih uvijeta, te cijena prikljuenja.
(3) Ugovori iz stavka 1. ovog lanka sadre:
Podatke o ugovorenim staranama
Predmet ugovora

Broj izdanih uvjeta prikljuenja i potvrde sukladnosti o posebnim uvjetima prikljuenja i datum
izdavanja
Iznos cijene za prikljuenje na vodoopskrbnu mreu, odnosno, mreu javne odvodnje i ugradnje
vodomjera
Rok i dinamiku uplate iznose cijena prikljuenja
Rok izvedbe radova,odnosno prikljuenja, koji su predmet ugovora
Uvijete za izvoenje prikljuka
Nain i nositelje rijeavanja imovinsko pravnih odnosa
Odgovornost za tetu
Razloge raskida ugovora
Druga meusobna prava i obveze
Nain rjeavanja sporova
(4) Popis ugovora iz stavka 1. ovog lanka ugovorene strane se obvezuju da u cijelosti prihvaaju odredbe
Opih i tehnikih uvjeta za isporuku vodnih usluga.
lanak 6.
(1) Ugovor o najmu hidranskog nastavka zakljuuje Isporuitelj i korisnik vodne usluge na temelju zahtjeva
korisnika za privremenu potronju vode hidrantom.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovog lanka ureuju se odnosi Isporuitelja i korisnika, te nain i uvjeti koritenja
hidranskog nastavka s vodomjerom.
(3) Ugovor iz stavka 1 sadri:
Podatke o ugovorenim stranama
Predmet ugovora
Broj hidranskog nastavka i broj vodomjera
Uvjete koritenja vodne usluge
Obveze korisnika, odnosno najmoprimca vezane za predmet najma
Rok vaenja ugovora
Podatak o kategoriji potronje
Nain obrauna i naplate usluge
Razloge za raskid ugovora
Druga meusobna prava i obveze
Nain rijeavanja sporova
Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog lanka ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaaju
odredbe Opih i tehnikih uvjeta za isporuku vodnih usluga.
lanak 7.
(1) Ugovor o prikljuenju na sustav javne vodoopskrbe, Ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje i
Ugovor o ugradbi i koritenju vodomjera sklapaju se sa vlasnikom nekretnine na njegov zahtjev. Uz
zahtjev za izvedbu prikljuka vlasnik nekretnine prilae dokumentaciju u skladu sa vaeim zakonskim
i drugim aktima.
(2) Sklapanjem ugovora o prikljuenju korisnik usluge pristaje na prijenos prikljuka na mreu opskrbe
pitkom vodom i prikljuka na mreu odvodnje u vlasnitvo Isporuitelja usluge bez naknade.
(3) Korisnik usluge duan je odravati u stanju funkcionalne ispravnosti vodovodnu instalaciju od zapornog
ureaja iza glavnog vodomjera ukljuivo i spoj, te vodomjerno okno kao i prikljuak na mreu odvodnje
(u daljnjem tekstu: interna instalacija).
(4) Vlasnici nekretnine nemaju pravo zahtijevati od Isporuitelja da o svom troku izgradi javni
vodoopskrbni cjevovod ili kanal odvodnje do njegove nekretnine. Izgradnju vodoopskrbne mree i mree
odvodnje utvruje Isporuitelj kroz godinje planove gradnje komunalnih vodnih graevina.
(5) Ukoliko ispred nekretnine nije izgraen ulini cjevovod, odnosno javni kanal odvodnje, a izgradnja
ulinog cjevovoda, odnosno kanala, nije predvien godinjim planom gradnje komunalnih vodnih
graevina unutar idue 3 godine, budui korisnici vodnih usluga koji bi se prikljuili na te graevine
mogu sudjelovati u financiranju njihove gradnje uz povrat uloenih sredstava u odreenom roku, pod
uvijetima utvrenim ugovorom s Isporuiteljom.
(6) Sredstava iz stavka 5.ovog lanka uplauje se na na raun Isporuitelja, a rok za povrat sredstava ne moe
biti dulji od 5 godina od sklapanja ugovora.
Budui korisnici vodnih usluga koji bi se prikljuili na komunalne vodne graevine, za koje nisu
ispunjene pretpostavke iz stavka 5. ovog lanka, mogu sudjelovati u financiranju njihove izgradnje, po
uvjetima utvrenim ugovorom s Isporuiteljem, bez prava na povrat sredstava.
(7) Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda odnosno ulinog kanala iz stavak 5. i 6. ovog lanka obavlja se
prema tehnikim zahtjevima koje odreuje Isporuitelj u skladu s posebnim uvjetima prikljuenja, a

nakon izgradnje korisnik usluge duan je iste predati Isporuitelju usluge u osnovno sredstvo bez
naknade.
(8) Isporuitelj daje tehnike podatke potrebne za hidrauliki proraun i projekt vodne instalacije, te tehnike
podatke potrebne za projektiranje javne mree odvodnje i u svom rijeenje odluuje principijalno moe
li se prikljuak izvesti.
(9) Vlasnici nekretnina preuzimaju spajanjem s javnom vodoopskrbnom mreom, odnosno mreom
odvodnje bez posebne izjave obvezu da e svoje interne instalacije drati u redu i da e se pridravati
propisa ovih uvijeta.

4.

UVIJETI KORITENJA VODNIH USLUGA

OBVEZE KORISNIKA
lanak 8.
(1) Smatra se da je korisnik usluge prihvatio uvjete za koritenje vodnih usluga iz ovih uvjeta ako je nakon
njihova stupanja na snagu nastavio koristiti vodne usluge.
(2) Za sluaj promjene korisnika usluge zbog promjene vlasnitva, dotadanji korisnik ostaje u statusu
potroaa i obveznika plaanja vodne usluge sve do dana kada je o nastaloj promjeni pisanim
dokumentom obavjestio Isporuitelja usluge.
Uz pisanu obavijest o promjeni korisnika potrebno je priloiti ovjereni ugovor, odnosno drugi
vjerodostojni dokument.
(3) Za sluaj promjene korisnika usluge zbog zakupa, najma i sl. dotadanji korisnik ostaje u statusu potroaa
i obveznika plaanja vodne usluge sve do dana kada je o nastaloj promjeni pisanim dokumentom
obavjestio Isporuitelja usluge.
U sluaju da zakupoprimac-najmopriac ne izvrava svoje obveze plaanja vodne usluge iste je duan
podmirit zakupodavac - najmodavac.
U sluaju podzakupa - podnajma nije mogue izvriti promjenu korisnika.
(4) Korisnik usluge i novi korisnik iz odredbe stavka 2/3 ovog lanka duni su o nastaloj promjeni obavijstiti
Isporuitelja usluge u roku od 8 dana, te solidarno odgovaraju za plaanje vodne usluge do trenutka
dostavljanja vjerodostojne dokumentacije o promjeni korisnika.
Prijenos obveze na novog korisnika izvrit e se po podmirenju svih obveza nastalih do dana prijenosa.
lanak 9.
(1) Korisnik usluge moe koristiti vodne usluge iskljuivo za potrebe svoga domainstva odnosno poslovnog
prostora.
(2) Korisnik usluge nema pravo omoguiti drugoj osobi prikljuenje na svoje vodoopskrbne objekte ili
objekte javne odvodnje i instalacije i koritenje i obraunavanje vodne usluge preko svojeg obraunskog
mjernog mjesta.
(3) Korisnik usluga ili potroa koji su zbog statusnih ili organizacijskih razloga preoblikuje u dvije ili vie
pravno samostalne cjeline duan je u roku od 30 dana od nastale promjeni obavijestiti Isporuitelja vodne
usluge radi ureenja novonastalih odnosa, u protivnom e se smatrati da omoguuju drugoj osobi
prikljuenje i/ili neovlateno koritenje vodne usluge preko svojeg obraunskog mjerog mjesta.
(4) Korisnik usluge obavezan je pravovremeno pisanim putem obavijestiti Isporuitelja usluge o svim
okolnostima koje znatno utjeu na poveanje ili smanjenje potreba za koritenje vodne usluge.
(5) Za sluaj kada je na prikljuku izvedenom za potrebe korisnika usluge i (ili) internim instalacijama izvedeno
prikljuenje za tree osobe i (ili) je utvreno da korisnik usluge obraunava i naplauje usluge od treih
osoba bez znanja Isporuitelja, Isporuitelj usluge ovlaten je korisniku usluge odmah prekinuti isporuku
usluga izvrtenjem mjernog ureaja odnosno izvrtenjem prikljuka.
lanak 10.
(1) Korisnik/potroa je duan odravati u stanju funkcionalne ispravnosti internu vodovodnu instalaciju
ukljuivo s vodomjernim oknom kao i prikljuak na mreu odvodnje, na nain da sprijei mogunost njezina
oneienja i preko nje oneienje i zagaivanje javne vodoopskrbne mree odnosno javne kanalske mree.
Korisnik je duan u zimskim uvjetima od smrzavanja zatititi vodomjer i instalacije prikljuka u
vodomjernom oknu.
(2) Korisnik usluge je duan, prema Tehnikim uvjetima prikljuenja i zahtjevu Isporuitelja usluge, o svom
troku na internoj instalaciji ugraditi ureaj za zatitu od povratnog toka vode iz interne instalacije u javnu
vodoopskrbnu mreu, osigurati redovni pregled, servisiranje i godinje atestiranje ureaja, te dopustiti
Isporuitelju usluge njegov pregled i kontrolu.
(3) Korisnik/potroa je duan u svako doba dopustiti strunim slubama Isporuitelja usluge pregled i nadzor

(4)

(5)

(6)
(7)

(8)

(1)
(2)
(3)
(4)

nad internim instalacijama korisnika usluga, a osobito u sluaju mogue prijetnje ili nastalog zagaenja
vodoopskrbnog sustava, odnosno u sluaju isputanja agresivnih otpadnih voda u javnu kanalizaciju.
Na vodovodnu instalaciju kojom se vri opskrba vodom iz vodopskrbnog sustava zabranjeno je spajati
instalaciju sa internog bunara ili drugog izvora vlasnika objekta odnosno korisnika vodne usluge bez
suglasnosti Isporuitelja usluge.
Korisnik/potroa duan je u svako doba dopustiti Isporuitelju usluge uzimanje uzoraka vode iz internih
vodoopskrbnih instalacija i otpadnih voda instalacija interne odvodnje u svrhu kontrole kvalitete i provjere
pridravanja uvjeta iz ovih uvjeta.
Korisnik/potroa duan je u svako doba dopustiti Isporuitelju usluge istraivanje vodnih tokova kako za
pitku tako i za otpadne vode u svrhu provjere pridravanja uvjeta iz ovih uvjeta.
U sluaju kada Isporuitelj usluge utvrdi da bi zbog nepridravanja uvjeta iz ovih uvjeta moglo nastupiti
oneienje ili zagaenje vodoopskrbnog sustava odnosno javne kanalizacije i podzemnih voda zbog
neispravnog i loeg odravanja i koritenja internih instalacija korisnika usluge, a osobito u sluaju kada je
do oneienja ili zagaenja ve dolo, ovlaten je odmah prekinuti isporuku i izvrstiti prikljuak za toga
korisnika usluga.
Za sve tetne posljedice koje bi proizale iz razloga navedenih u toki 7. ovog lanka odgovoran je korisnik
usluge te je duan nadoknaditi tetu Isporuitelju usluga i svim ostalim korisnicima usluga koji su pretrpjeli
tetu.
lanak 11.
Korisnik/potroa usluge duan je omoguiti Isporuitelju usluge redovnu izmjenu vodomjera, a sukladno
odredbama vaeih propisa.
Isporuitelj usluge duan je obavijestiti potroaa o redovnoj izmjeni vodomjera na primjeren nain
(obavijeu na raunu za pruenu uslugu). O uinjenoj izmjeni sastavlja se zapisnik.
Potroa usluge moe prisustvovati izmjeni vodomjera i tada je duan potpisati zapisnik.
Ukoliko korisnik usluge ne prisustvuje izmjeni vodomjera, a obavijeten je o njoj, smatra se da je suglasan
sa stanjem utvrenim u zapisniku.
Potroa moe traiti ispitivanje ispravnosti vodomjera pisanim putem i prije isteka ovjernog razdoblja.
Ako se ispitivanjem utvrdi da vodomjer zadovoljava zahtjeve utvrene Pravilnikom o mjeriteljskim
zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu trokove ispitivanja snosi korisnik usluge.

PRAVA I OBVEZE ISPORUITELJA VODNIH USLUGA

lanak 12.
(1) Isporuitelj vodnih usluga vodoopskrbe duan je isporuiti vodu za pie prema standardima kvalitete vode
utvrenima Zakonom o hrani te Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie.
(2) Isporuitelj vodnih usluga odvodnje otpadnih voda duan je preuzeti u sustav javne odvodnje otpadne vode
koje se u javnu kanalizaciju uputaju preko kontrolnog okna, a sukladno posebnim propisima kojima su
odreeni kriteriji kvalitete otpadnih voda.
(3) Isporuitelj vodnih usluga duan je odravati sustav opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda u
stanju funkcionalne ispravnosti osiguravajui trajnu i kvalitetnu uslugu.
(4) Isporuitelj vodnih usluga duan je odmah, odnosno u najkraem moguem roku, obavijestiti korisnike
usluga o nemogunosti koritenja u sluaju isporuke vode za pie koja nije u skladu s propisanim
standardima, sredstvima javnog priopavanja ili na drugi odgovarajui nain.
(5) Isporuitelj vodnih usluga duan je odmah, odnosno u najkraem moguem roku, obavijestiti korisnike
usluga o prekidu isporuke usluga, osim u sluajevima kada se prekid usluga nije mogao predvidjeti niti
otkloniti, sredstvima javnog priopavanja ili na drugi odgovarajui nain.
(6) U sluajevima navedenim u odredbi stavka 4. i 5. ovog lanka Isporuitelj usluge duan je obavijestiti
korisnike o prestanku okolnosti koje su uzrokovale prekid isporuke usluge, odnosno nemogunost koritenja
usluge.
lanak 13.
(1) Isporuitelj vodnih usluga duan je nadoknaditi tetu koja je nastala korisniku usluga uzrokovanu prekidom
obavljanja usluga ili nepravilnostima u isporuci vodne usluge, osim kada se radi o opravdanim sluajevima
koje Isporuitelj nije mogao pravovremeno predvidjeti niti otkloniti.
(2) Isporuitelj vodnih usluga ne odgovara za tetu koju korisnici usluga trpe zbog prekida ili obustave u opskrbi
uslugama uzrokovanih loim hidrolokim prilikama odnosno suom (via sila).
(3) Isporuitelj vodnih usluga ne odgovara za tetu koju korisnici usluga trpe zbog poplave uzrokovane loim
hidrolokim prilikama u podruju razdjelnog i mjeovitog sustava odvodnje (via sila).

(4) Isporuitelj vodnih usluga ne odgovara za tetu koja nastaje na internoj vodovodnoj instalaciji te cijevima,
troilima, grijaima, kuanskim aparatima i drugim ureajima prikljuenima na vodovodne instalacije:
zbog neodravanja ili nepravilno izvedenih internih instalacija
zbog oneienja interne instalacije
promjena u tlaku u vodoopskrbnoj mrei
zbog smrzavanja dijela instalacija ili vodomjera i spojnog i prikljunog voda u vodomjernom oknu ili
ormariu sekundarnog vodomjera
zbog kvara na ureaju za smanjenje tlaka koji je ugradio korisnik usluge
u svim drugim sluajevima nastalim zbog nepridravanja zahtjeva iz ovih uvjeta.
(5) tetu koja na vodovodnom prikljuku nastane krivnjom korisnika usluge otklanja Isporuitelj usluge na teret
korisnika usluge.
lanak 14.
(1) Na nekretninama u vlasnitvu korisnika usluga ili treih osoba na kojima je odnosno preko kojih, odnosno uz koje
je izgraena javna vodoopskrbna mrea odreuje se pojas za njezino odravanje, izvan kojeg se moe graditi prema
posebnim uvijetima isporuitelja usluga i to:
za cjevovod do 300 mm od 3 m (po 1,5 m lijevo i desno)
za cjevovod vei od 300 mm od 4 m (po 2m lijevo i desno).
(2) Na nekretninama u vlasnitvu korisnika usluga ili treih osoba na kojima je odnosno preko kojih odnosno uz koje
je izgraena javna kanalska mrea odreuje se pojas za njezino odravanje, izvan kojega se moe graditi prema
posebnim uvjetima isporuitelja usluge i to:
za kanale profila baze do 1,5 m (unutarnja irina kanala) od vanjskog ruba kanala 6 m lijevo i desno
za kanale profila baze preko 1,5 m (unutarnja irina kanala) od vanjskog ruba kanala 10 m lijevo i desno.
Od navedenoga se moe odstupiti samo u iznimnim sluajevima i u takvim se sluajevima javni kanal treba
osigurati zatitnom graevinom.
(3) Isporuitelj vodnih usluga ne odgovara za tetu koju vlasnik nekretnine na kojoj je odnosno preko koje ili uz koju
prolazi javna vodoopskrbna mrea ili javna kanalska mrea pretrpi zbog puknua ili oteenja cjevovoda ili kanala
ako je graevinu izgradio protivno odredbi stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
lanak 15.
(1) Za potrebe izgradnje graevine vlasnik je duan od Isporuitelja vodnih usluga pismeno zatraiti izdavanje
posebnih uvjeta prikljuenja, sukladno posebnim zakonima, a na nain odreen Tehnikim uvjetima prikljuenja
Isporuitelja vodnih usluga.
(2) Isporuitelj vodnih usluga izdat e potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja u svrhu izdavanja akta
na osnovu kojeg se moe graditi, na pisani zahtjev vlasnika, na temelju posebnih propisa i u skladu s Tehnikim
uvjetima prikljuenja Isporuitelja vodnih usluga.
(3) Vlasnik je duan prilikom izgradnje graevine internu vodovodnu instalaciju izvesti prema posebnim uvjetima
prikljuenja i potvrdom o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja Isporuitelja vodnih usluga.
Ukoliko u postupku izdavanja akta na osnovu kojeg se moe graditi, nije izdana potvrda o sukladnosti s posebnim
uvijetima prikljuenja, ona se mora ishoditi u postupku prikljuenja objekta.

5.

TEHNIKI UVIJETI PRIKLJUENJA NA JAVNU VODOOPSKRBNU MREU

STALNI I PRIVREMENI VODOOPSKRBNI PRIKLJUAK

lanak 16.
(1) Vodoopskrbni prikljuak moe biti stalni i privremeni.
(2) U pravilu, za svakog korisnika izvodi se stalni prikljuak, preko kojeg se nekretnina opskrbljuje vodom dok
postoji.
(3) Na gradilitima novogradnje mora se, ako je to mogue, izvesti stalni prikljuak. Ukoliko zbog tehnikih razloga
nije mogue izgraditi konanu prostoriju vodomjera, moe se u prvoj fazi izvesti vor i spojni vod prikljuka u
punom profilu prema konanoj suglasnosti isporuitelja i postaviti privremeni vodomjer za potrebe gradilita.
Nakon ispunjenja uvjeta za stalni prikljuak, u drugoj fazi, mogu se ugraditi vodomjeri prema suglasnosti, te na
taj nain prikljuak postaje stalni prikljuak.
(4) Izvedba privremenog prikljuka moe se odobriti samo u iznimnim sluajevima i to:
kada zbog tehnikih ili pravnih razloga nije mogue na novogradnji odmah izvesti niti prvu fazu konanog

(5)

(6)
(7)

(8)
(9)

prikljuka
za privremene graevine
Privremeni prikljuak traje onoliko dugo koliko traje privremena graevina, odnosno, ako je rije o gradilitu
novogradnje, dok se ne steknu uvjeti za izvedbu konanog prikljuka, nakon ega se privremeni prikljuak mora
umrtviti. Trokove umrtvljenja privremenog prikljuka snosi investitor ili vlasnik nekretnine.
Kod izvedbe privremenih prikljuaka treba se pridravati svih tehnikih uvjeta za izvedbu prikljuaka.
Umrtvljenje prikljuka izvedenog navrtanjem izvodi se demontaom navrtnog ventila, te montaom reparaturne
spojnice.Umrtvljenje prikljuka izvedenog rezanjem i ugradbom odcjepnog fazonskog komada, izvodi se
demontaom zasuna vora, te montaom slijepe prirubnice na odcjepni fazonski komad vora prikljuka.
Privremeni prikljuak ne izvodi se za obiteljske kue.
Vodovodni prikljuak za navodnjavanje moe se odobriti samo za zemljite koje se nalazi izvan granica
graevinskog podruja i uz pisanu suglasnost jedinice lokalne samouprave.

SPAJANJE NA VODOOPSKRBNU MREU

lanak 17.
(1) Vodoopskrbni prikljuci moraju se izvoditi po pravilu struke i na nain koji e omoguiti ekonomski racionalno
odravanje, oitavanje i naplatu isporuene vode. Kod projektiranja, ugovaranja i izvedbe prikljuka potrebno je
osobito voditi rauna da je:
Poloaj vodoopskrbnog prikljuka u odnosu na druge komunalne instalacije, kao i duina prikljuka, takvi da
odravanje prikljuka bude to jednostavnije i ekonominije
Izvedeno grupiranje vodomjera na zajednikom prikljuku u sluajevima kada se prikljuuje vie nekretnina,
koje se nalaze jedna iza druge
Osigurana zatita od povratnog toka ugradbom odgovarajueg ZOPT-a
Ugraen sistem vodomjera koji osigurava jednostavnost oitanja vodomjera i naplate vode, u skladu s ovim
uvjetima
Instalacija interne hidrantske i sprinkler instalacije projektirana i izvedena na nain da se na minimum svede
direktno uzimanje vode iz vodoopskrbne mree.
(2) Prikljuak za viestambene, stambenom - poslovne i poslovne zgrade ugovara se na temelju suglasnosti,
vodei rauna o uvjetima navedenim u stavku (1). Vodoopskrbni prikljuci za obiteljske kue ugovaraju se
na temelju suglasnosti za prikljuak ili uvjeta izdanih od Isporuitelja radi ishoenja rjeenja o uvjetima
graenja.
(3) Vodoopskrbni prikljuak se u pravilu izvodi za svaku nekretninu zasebno. Na nekretninu ulazi jedan
prikljuak odgovarajueg profila da zadovolji potrebe vodoopskrbe nekretnine, a u prostoriju za smjetaj
glavnih vodomjera se postavlja onoliko glavnih vodomjera koliko je potrebno, ovisno o broju objekata na
nekretnini ili njihove podjele (vie kua, ili je kua podijeljena po stanovima, katovima, vertikalno i sl.). U
iznimnim sluajevima (veliina parcele, teko poremeeni imovinsko-pravni odnosi suvlasnika nekretnine i
sl.) moe se odobriti izvedba dvaju prikljuaka za jednu nekretninu.
(4) Ukoliko se obje nekretnine nalaze uz ulicu kroz koju prolazi cjevovod na koji se prikljuuju, iznimno se
doputa izvedba zajednikog prikljuka prema uvjetima koje odredi Isporuitelj.
Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera se tada locira na zajednikoj mei ili neposredno uz nju (prema
dogovoru susjeda), u nju se postavljaju glavni vodomjeri, ovisno o broju zasebnih cjelina na nekretnini i
cijevi za svakog korisnika izlaze iz prostorije za smjetaj glavnih vodomjera direktno u njegovu nekretninu.
Zahtjev za prikljuak moraju podnijeti vlasnici obiju nekretnina nakon ega Isporuitelj sklapa ugovor o
izvedbi prikljuka s vlasnicima obiju nekretnina.
(5) Iznimno, moe se dopustiti vodoopskrba nekretnine koja nema mogunost izravnog spajanja te za koju ne
postoje tehniki preduvjeti za izgradnju novog cjevovoda na koji bi se prikljuila, na nain izvedbe interne
vodovodne instalacije preko jedne ili vie susjednih nekretnina. Za sve nekretnine koje se prikljuuju na
ovakav nain tada se izvodi zajedniki prikljuak, a u prostoriju glavnih vodomjera, koja se locira uz
regulacijsku liniju izravno prikljuene nekretnine, ugrauju se glavni vodomjeri za sve nekretnine. Svoj
pristanak vlasnici nekretnina preko kojih prolaze interne instalacije nekretnine koja se prikljuuje dokazuju
pismenom izjavom, ovjerenom kod javnog biljenika.
(6) Sve odnose s vlasnicima nekretnina rjeava sam vlasnik nekretnine koja se eli prikljuiti. Ukoliko se po
pristupnom putu do te nekretnine naknadno izgradi vodoopskrbni cjevovod, vlasnik mora napraviti novo
vodomjerno okno za prikljuak iz novog vodoopskrbnog cjevovoda, te sa Isporuiteljom ugovoriti izvedbu
novog prikljuka. Investitor treba platiti sve radove na izvedbi novog prikljuka, osim vodomjera koji se
prebacuje iz susjedne nekretnine.
(7) Ukoliko je parcela za koju se prikljuak izvodi s ulicom vezana pristupnim putom s pravom slunosti, tada
vlasnik koji prikljuuje nekretninu s pravom slunosti mora uz ostalu dokumentaciju dostaviti i dokaz
vlasnitva poslune nekretnine, te izjavu vlasnika poslune nekretnine da doputa izvedbu prikljuka, izradu

vodomjernog okna i prolaz cijevi internog vodovoda preko poslune nekretnine, koja je u njegovu vlasnitvu.
Izjava mora biti ovjerena od strane javnog biljenika. Izjava nije potrebna ukoliko je navedeni uvjet rijeen
ugovorom o pravu slunosti. Tada investitor mora uz ostalu dokumentaciju priloiti i ugovor o osnivanju
prava slunosti prolaza.
(8) Ukoliko nekretnina ima vie suvlasnika i izveden vodoopskrbni prikljuak s ugraenim jednim zajednikim
vodomjerom, i jedan od njih zatrai razdvojenje i ugradbu paralelnog glavnog vodomjera na svoje ime,
podnosilac zahtjeva mora dostaviti pismenu suglasnost svih ostalih suvlasnika, ovjerenu kod javnog
biljenika kojom oni doputaju navedeno razdvajanje. Ovo vrijedi za razdvajanje instalacije kako u
obiteljskim kuama, tako i viestambenim i stambeno-poslovnim zgradama.
(9) Kod odreivanja poloaja prikljuka treba voditi rauna da na trasi vodoopskrbnog cjevovoda na mjestu gdje
pada okomica sa eljene pozicije vodomjernog okna nema nikakvih zapreka (zasunska okna, hidranti,
postojei prikljuci). Ukoliko okomica iz eljenog poloaja vodomjernog okna pada na neki od navedenih
elemenata javnog vodoopskrbnog cjevovoda, vodomjerno okno treba pomaknuti tako da prikljuak bude
minimalno 1,5 m od bilo kojeg od navedenih postojeih elemenata.
(10) Kod odreivanja poloaja vodomjernog okna takoer treba voditi rauna i o ostalim instalacijama koje se
nalaze na trasi prikljuka. Na trasi spojnog voda prikljuka ne smiju se nalaziti okna kanalizacije, DTK,
elektroinstalacija ili plina, kao ni slivnici ni stupovi javne rasvjete, telefona ili struje. Poloaj vodomjernog
okna locirati tako da prikljuak prolazi na udaljenosti od minimalno 1 m od bilo koje od navedenih zapreka.
Pri tome treba voditi rauna da stupovi (npr. javne rasvjete) mogu imati temelje veliine i 2 x 2 m.
(11) Prilikom odreivanja poloaja vodomjernog okna na parceli viestambenog ili gospodarskog objekta, treba
se drati elemenata iz stavaka 8. i 9 ovog lanka. Pravac vodomjernog okna u pravilu je takav da je pravac
armature u vodomjernom oknu u nastavku pravca spojnog voda prikljuka. U sluaju da vodomjerno okno
zbog svoje duine na nekretnini ne moe biti postavljeno tako da pravac armature u vodomjernom oknu bude
u pravcu spojnog voda prikljuka, moe se vodomjerno okno zaokrenuti za 90o, tako da je dua strana
vodomjernog okna okomita na pravac spojnog voda prikljuka. Spojni vod prikljuka u okno mora ui kroz
prednju (ulinu) stranu vodomjernog okna i zaokret se izvodi u armaturi unutar vodomjernog okna. Nije
doputeno voenje spojnog voda tako da se lom spojnog voda prikljuka izvodi izvan vodomjernog okna i
da spojni vod u vodomjerno okno ulazi sa strane.
(12) U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie dilatacija, broj vodoopskrbnih
prikljuaka i glavnih vodomjera se odreuje na temelju pisane izjave investitora o nainu formiranja
etairanih cjelina, koju investitor treba dostaviti uz projekt kod traenja izdavanja potvrde o sukladnosti s
posebnim uvjetima prikljuenja .
(13) Svi vodoopskrbni prikljuci i vodomjeri na tim prikljucima ugovorom o izvedbi se prenose u osnovna sredstva
Isporuitelja bez obzira na to o ijem su troku izvedeni, a time Isporuitelj preuzima i dunost njihova
odravanja o svom troku.
(14) Zabranjeno je samovoljno spajanje s vodoopskrbnom mreom bez znanja i odobrenja Isporuitelja. Ukoliko
se takvi vodoopskrbni prikljuci izvedu, bit e prekinuti na troak korisnika.
(15) Isporuitelj moe na isti nain prekinuti prikljuak i obustaviti isporuku vode ako korisnik na nekretnini
izvede nove interne vodovodne instalacije ili izvede rekonstrukcije i prikljui ih bez pristanka Isporuitelja.
(16) Svaka nekretnina mora imati jedan ili vie glavnih vodomjera smjetenih u zatvorenoj prostoriji za smjetaj
glavnih vodomjera (vodomjerno okno, prostorija unutar zgrade (iznimno) ili vodomjerni ormari). Iznimke
doputa Isporuitelj ukoliko smatra da za to postoje opravdani razlozi.
(17) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera mora biti izveden prema tehnikim propisima ovih uvjeta. Vlasnik
je izvodi i odrava o svom troku i brine se da uvijek bude ista, uredna i pristupana kako bi se vodomjeri
mogli svakodnevno oitavati i popravljati bez odgode i gubitka vremena. U toj prostoriji nije doputeno
drati nikakve druge predmete i materijal.
(18) Prostori u kojima je otean rad oko izmjene, odravanja i itanja vodomjera, mora vlasnik prilagoditi
propisanim tipskim izvedbama najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon pismene opomene.
Ako zbog stanja zatvorenog prostora prijeti opasnost zagaenja vode, mora se odmah prekinuti isporuka
vode, dok se prostor ne uredi.
(19) Zabranjeno je polaganje spojnog voda na mjestima u kojima bi moglo doi do oteenja s obzirom na trajnost
ili s obzirom na higijenske zahtjeve.
Isporuitelj e u takvim sluajevima izvesti vodoopskrbni prikljuak tek nakon to se mjesto uredi i
nedostaci uklone, odnosno nakon to se trasa vodoopskrbnog prikljuka promijeni.

JAVNI IZLJEVI
lanak 18.
(1) Javni izljevi (zdenci) koji uzimaju vodu iz javne vodoopskrbne mree postavljaju se na zahtjev i o troku jedinice
lokalne samouprave. Ovisno o tehnikim mogunostima postavljanja, koje odreuje Isporuitelj, naruilac

(2)
(3)
(4)

(5)

(6)

odreuje mjesto postavljanja zdenaca. Potroak vode na javnim zdencima mjeri se vodomjerima.
Naruitelj je jedinica lokalne samouprave i na nju se ispostavljaju rauni, ako se drugaije ne odredi.
Voda iz javnih zdenaca moe se uzimati samo za kune potrebe. Ostali postupci kod uzimanja vode smatraju se
neovlatenim otuivanjem.
Iz javnih hidranata smiju uzimati vodu samo za to, od strane Isporuitelja, ovlateni potroai i to iskljuivo za
vlastite potrebe.
Poduzea za gradnju i odravanje cesta, odravanje istoe u gradu, polijevanje nasada, organizacije koje grade i
odravaju razne podzemne i nadzemne ureaje u cesti i uz cestu (kanalizacija, plinovodi, kabeli itd.), razna
graevna poduzea, vatrogasci osim za gaenje poara i sl. mogu uzimati vodu za svoje potrebe pomou
hidrantskog nastavka s vodomjerom. Za koritenje hidrantskog nastavka korisnik s Isporuiteljom sklapa ugovor
o koritenju hidrantskog nastavka.
Uzimanje vode bez dozvole smatra se kraom. Potroena voda plaa se po tarifi.
Isporuitelj ima pravo privremeno oduzeti hidrantski nastavak, koji nije registriran, ako utvrdi da se preko njega
uzima voda bez dozvole Isporuitelja, te ako se utvrdi nesavjesno ili neovlateno koritenje hidrantskih nastavaka
koji su registrirani, a nemaju vodomjera.
Hidrantski nastavak oduzet prema stavku (5) pohranjuje se u skladitu Isporuitelja, dok poinitelj ne nadoknadi
uinjenu tetu.

ELEMENTI VODOOPSKRBNOG SUSTAVA

lanak 19.
Sastavni elementi vodoopskrbnog prikljuka su:
vor prikljuka
Spojni vod
Jedan ili vie glavnih vodomjera s pripadajuom armaturom, koji su smjeteni u prostoriji za smjetaj glavnih
vodomjera izvan objekta,a u iznimnim sluajevima unutar objekta.

VOR VODOOPSKRBNOG PRIKLJUKA

lanak 20.
(1) vor prikljuka je mjesto odvajanja vodoopskrbnog prikljuka od ulinog vodoopskrbnog cjevovoda. Ovisno o
profilu prikljuka, potrebnoj koliini vode i uvjetima na mjestu spoja, vor se moe izvoditi buenjem uline cijevi
pod pritiskom ili rezanjem uline cijevi sa zatvaranjem vode.
(2) vor prikljuka mora biti izveden od materijala i na nain koji doputa to jednostavniju kasniju zamjenu u tijeku
odravanja, bez dodatnog oteenja uline cijevi.
(3) vor prikljuka izvodi se na cijevi ulinog cjevovoda, vodei rauna o postojeim armaturama na cjevovodu.
Udaljenost vora prikljuka od postojeih armatura na cjevovodu (postojeih zasunskih okana, hidranata, postojeih
prikljuaka) mora biti minimalno 1,5 m. Samo u iznimnim sluajevima i uz posebno odobrenje Isporuitelja, prikljuak
se moe izvesti iz postojeeg zasunskog okna.
(4) Na voru prikljuka postavlja se zaporni ureaj, kako bi se eventualni popravci na spojnom vodu mogli izvriti bez
zatvaranja ulinog cjevovoda. Na voru prikljuka profila DN 32 i 40 mm zaporni ureaj je navrtni ventil, na voru
prikljuka DN 63 mm zaporni ureaj moe biti navrtni ventil ili zasun, dok je na voru prikljuka DN 75 mm i vie
zaporni ureaj zasun. Za prikljuke DN 75 mm i vie vor prikljuka se obavezno izvodi rezanjem uline cijevi i
postavom zapornih ureaja na cjevovodu.
(5) Brtveni materijal svojim sastavom ne smije utjecati na kvalitetu vode. Olovne brtve su zabranjene. Na voru prikljuka
bez zasunskog okna ugrauju se vijci od nehrajueg elika, odgovarajueg promjera i duine prema profilu
prirubnice. Na voru prikljuka u zasunskom oknu vijci mogu biti pocinani. Svi fazoni potrebni za izvedbu vora
prikljuka moraju biti od nodularnog lijeva ili nehrajueg elika.
(6) Na zaporni ureaj vora prikljuka bez zasunskog okna postavlja se ugradbena garnitura za zatvaranje vode u
prikljuku. Ugradbena garnitura se oblae u suho punom opekom. Suhozid se temelji na vrstom tlu, a ni u kom sluaju
nasipu. Suhozid se ne smije oslanjati na ulinu cijev, ve preko nje treba napraviti most. Na izvedeni suhozid od opeke
postavlja se glava ugradbene garniture i odgovarajua krinjica. Ukoliko je zaporni ureaj vora navrtni ventil,
krinjica je etvrtasta, a ukoliko je zaporni ureaj zasun, krinjica je okrugla. Ukoliko se zaporni ureaj nalazi u
zasunskom oknu vora prikljuka, za zatvaranje se na njega postavlja produena motka od punog eljeza fiksna ili
teleskopska.

(7) krinjica mora svojim poloajem ukazivati na smjer prikljuka. etvrtasta krinjica prikljuka se otvara suprotno od
smjera prikljuka, a utor na obodu okrugle krinjice treba okrenuti u pravcu prikljuka.

SPOJNI VOD VODOOPSKRBNOG PRIKLJUKA

lanak 21.
(1) Spojni vod je cjevovod koji spaja vor prikljuka na ulinom vodoopskrbnom cjevovodu s armaturom glavnog
vodomjera koja se nalazi u prostoriji glavnog vodomjera na nekretnini korisnika, a u iznim sluajevima unutar
objekta.
(2) Spojni vod treba voditi okomito na ulini vodoopskrbni cjevovod.
(3) Od ovog pravila se moe odstupiti samo iznimno, u sluajevima da se parcela nalazi u takvom poloaju da okomita
izvedba prikljuka iz tehnikih (parcela uz most, potok i sl.), ili pravnih (prikljuak se ne moe izvesti preko
susjedne parcele) razloga nije mogua. U tim sluajevima, spojni vod se izvodi na nain da kut voenja spojnog
voda to manje odstupa od okomice na vodoopskrbni cjevovod, pri emu prostoriju za vodomjer treba izvesti u
pravcu spojnog voda.
(4) Tlana cijev spojnog voda je od polietilena visoke gustoe (u daljnjem tekstu: PEHD cijevi) odgovarajueg profila
prema hidraulikom proraunu potrebne vode.
Kod odreivanja promjera spojnog voda prikljuka, uzima se uvijek prvi vei promjer u odnosu na traeni promjer
spojnog voda prema hidraulikom proraunu (npr. ukoliko je traeni promjer 65 mm, usvaja se 80 mm kao
odabrani promjer spojnog voda prikljuka).
(5) PEHD tlana cijev spojnog voda do profila DN 90mm se uvlai u zatitnu PVC cijev odgovarajueg profila.
Deinstalacija izmeu PEHD cijevi i zatitne PVC cijevi se na krajevima zatitne cijevi brtvi odgovrajuom
dilatacijskom brtvom.
Spojni vodovi profila DN 125mm i vie izvode se bez zatitne cijevi prema pravilniku struke za polaganje PEHD
vodoopskrbnih cijevi, to ukljuuje izvedbu pjeane posteljice, zatrpavanje cijevi iznad 20cm iznad tjemena
pjeskom, kao i postavu traka za detekciju i oznaavanje cijevi. Iznimno u sluaju postave vodomjernog okna prema
lanku 22.stavak 15. ovih uvijeta, zatitna cijev se postavlja na prikljuke svih profila .Na dijelu prikljuka od
vodomjernog okna do regulacijeske linije vlasnik u sklopu izvedbe vodomjernog oknado regulacijske linije vlasnik,
u sklopu izvedbe vodomjernog okna postavlja PVC cijev odgovarajueg profila kao zatitnu cijev.Vanjski promjer
PVC cijevi prolaza kroz zid okna i na dubini osi cijevi prema stavku 6 ovog lanka.
(6) Dubina ukapanja spojnog voda mora biti takva da osigurava zatitu od smrzavanja u zimskom periodu, kao i prolaz
ispod ulinih vodova telefona, struje i plina, ali ne treba biti manja od 120 cm.
Krianje s ulinom kanalizacijom, u pravilu, mora se izvoditi na nain da je spojni vod iznad kanalske cijevi.
(7) Brzina vode u cijevi prikljuka moe biti maksimalno 2 m/s, osim za potrebe protupoarne zatite kada ta brzina
moe biti maksimalno 2,5 m/s.
(8) Kod prijelaza spojnog voda preko potoka, on se u pravilu treba izvesti nadzemno, uvlaenjem tlane cijevi u
zatitnu elinu cijev odgovarajueg profila i ispunom meuprostora izmeu tlane i zatitne cijevi toplinskom
izolacijom. Debljina toplinske izolacije mora biti minimalno 5 cm.
Visinski spojni vod treba voditi iznad nivoa visoke vode potoka. Na krajevima eline cijevi mora se izvesti
betonska uporita, a ako nekretnina ima most preko potoka, zatitnu cijev spojnog voda, ukoliko je mogue, treba
objesiti na most. Ukoliko zbog irine potoka ili drugih razloga nije mogue voditi spojni vod iznad potoka, on se
moe poloiti ispod korita potoka. Dubina ukapanja cijevi tada mora biti minimalno 60 cm ispod dna korita. Na
dijelu spojnog voda ispod korita tlanu i zatitnu PVC cijev spojnog voda treba provesti kroz zatitnu elinu cijev.
Zatitna elina cijev mora biti minimalno 2 m ira od korita potoka.

VODOMJERNO OKNO
lanak 22.
(1) Glavni vodomjeri s pripadajuom armaturom i fazonskim komadima smjetaju se u prostoriju za smjetaj glavnih
vodomjera izvan objekta,a u iznimnim sluajevima unutar objekta. Poloaj prostorija na nekretnini mora osigurati
zatitu od oteenja ugraenih vodomjera i armature, kao i zatitu od smrzavanja.
(2) Ukoliko na parceli ima dovoljno mjesta, glavni vodomjeri se smjetaju u vodomjerno okno.
Vodomjerno okno se smjeta neposredno uz regulacijsku liniju, najvie do 1 m u parcelu.
U iznimnim sluajevima, ukoliko vodomjerno okno nije mogue smjestiti neposredno uz regulacijsku liniju,
vodomjerno okno treba smjestiti to blie regulacijskoj liniji, koliko to doputaju prilike na nekretnini. Vodomjerno
okno se moe smjestiti na cijeloj irini parcele koju pokriva ulini cjevovod, vodei rauna da na pravcu okomice
na cjevovod nema zapreka za izvedbu spojnog voda i vora prikljuka (okna kanalizacije, DTK, stupovi rasvjete,
zasunske komore, hidranti, postojei vodoopskrbni prikljuci i sl.).

(3) Vodomjerno okno mora biti armirano betonsko. Zidovi moraju biti statiki dimenzionirani na boni pritisak zemlje,
a ploa mora biti dimenzionirana tako da podnese optereenje s obzirom na svoj poloaj (prilazni put). Za prikljuke
obiteljskih kua moe se koristiti gotova vodomjerna okna proizvoaa ija okna zadovoljavaju tehnike propise
Isporuitelja. Osobitu panju treba posvetiti vodonepropusnosti zidova, ploe, kao i spojeva zidova i ploe, te ploe,
ulaznog grla i poklopca.
(4) Vodomjerna okna se ne smiju zidati od opeke ili blokova, zbog statike neotpornosti na boni pritisak. Ovo vrijedi i
za vodomjerna okna za obiteljske kue.
(5) Veliina vodomjernog okna odreena je profilom prikljuka, brojem glavnih vodomjera i pripadajuom armaturom
koja se ugrauje u vodomjerno okno. Svijetla visina vodomjernog okna za prikljuke DN 50 mm i vie je 180 cm.
(6) Za sputanja u vodomjerno okno postavljaju se penjalice od punog rebrastog elika 20 mm ili gotove penjalice od
ljevanog eljeza TIP Vulkan.
(7) Poklopac ulaza u vodomjerno okno je lijevano eljezni etverokutni, vodonepropusni, veliine 60 x 60 cm s natpisom
"VODA". Poklopac treba biti tip 5-15 t, uzdignut iznad nivoa terena za 15 cm. Na taj nain se osigurava
vodonepropusnost, kao i pristup vodomjernom oknu. Ukoliko se poklopac vodomjernog okna nalazi u prilaznom
putu ili ploniku, potrebno je osigurati maksimalno mogue uzdignue od nivoa terena, radi sprjeavanja prodora
povrinske vode u okno. Poklopac vodomjernog okna ne smije biti postavljen na parkiralitu. Ukoliko je duina
vodomjernog okna 4,0m ili vie, potrebno je postaviti dva poklopca, u dijametralno suprotnim kutovima okna.
(8) Ispod armature se postavljaju podupore na kojima lei montirana armatura. Podupore moraju biti vrste i uvrene
za pod prostorije. U sluaju da se vodomjeri postavljaju na vie etaa potrebno je iza ventila nizvodno od vodomjera
postaviti nosae cijevi, na koje se privruju cijevi koje izlaze iz vodomjera, te na taj nain rastereuju spojeve
garniture vodomjera. Ureenje podupora od opeke (zidanje u mortu i bukanje) kao i postavu nosaa cijevi nakon
dovrenog spajanja interne instalacije na vodomjere izvodi investitor i mora biti izvedeno prije tehnikog pregleda
objekta.
(9) Vodomjerno okno se ne spaja na kanalizaciju, ve se voda u sluaju kvara ispumpava. U tu svrhu se ispod poklopca
u podu vodomjernog okna izvodi se udubljenje 30 cm, dubine 40 cm, a pod okna se izvodi u padu prema tom
udubljenju.
(10) Za prolaz cijevi kroz zidove vodomjernog okna ugrauju se PVC zatitne cijevi odgovarajuih profila, s brtvama radi
spreavanja prodora vode. Promjeri zatitnih cijevi, ovisno o profilu prikljuka.
Kolak zatitne cijevi koja se postavlja u zid komore mora s vanjske strane biti ravan sa zavretkom zida (ne zatite
hidroizolacije), a s unutranje strane zatitna cijev treba biti ravna sa zidom okna. U svakom sluaju vanjsku povrinu
zatitne cijevi treba ohrapaviti, radi boljeg spoja betona i PVC cijevi, i time osigurati vodonepropusnost spoja.
(11) Prostorije glavnih vodomjera koje se nalaze u nutar objekta viestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata
moraju imati ugraenu rasvjetu. Rasvjeta vodomjernog okna izvodi se zatitnim naponom od 24V. Traforasvjete se
mora nalaziti izvan vodomjernog okna u zgradi, jer napon 220V u vodomjernom oknu nije doputen. Prekida
rasvjete postavlja se u oknu 20 cm ispod stropa okna na ulazu u okno. Sva armatura i instalacija rasvjete mora imati
stupanj zatite IP 68.
(12) Za prolaz oienja kroz zidove vodomjernog okna potrebno je postaviti odgovarajue zatitne cijevi, vodei rauna
o vodonepropusnosti spoja izmeu zatitne cijevi i betona, kao i dilatacijske reke izmeu oienja i zatitne cijevi,
osobito ako oienje iz vodomjernog okna ulazi u podrum zgrade.
(13) Ukoliko se u vodomjerno okno ugrauje BA ZOPT, tada treba primjenjivati i dodatne tehnike uvjete za smjetaj
BA ZOPT-a u okno, koji su opisani u lanku 37.
(14) Ukoliko se vodomjerno okno obiteljske kue nalazi iza potpornog zida ili na terenu s visinskom razlikom vie od 1,5
m od razine ulice, koji onemoguava normalnu izvedbu prikljuka s ulazom kroz prednji zid, moe se dopustiti ulaz
cijevi kroz pod okna, a lom instalacije se izvodi u oknu. Prilikom izvedbe okna, investitor je duan postaviti zatitnu
cijev, koja mora na regulacijskoj liniji biti ukopana na dubini 120 - 130 cm.
(15) Ukoliko se radi o vodomjernom oknu prikljuka DN 50 i vie koje se nalazi iza potpornog zida ili na terenu s
visinskom razlikom vie od 1,5 m od razine ulice, tada se ono izvodi u dvjema etaama. Dno donje etae vodomjernog
okna nalazi se 50 cm ispod osi normalnog ulaza u okno, a gornja etaa u kojoj su smjeteni vodomjeri izvodi se na
nain da se zadovolji minimalna svijetla visina propisana ovim uvjetima. Lom instalacije na taj se nain vri unutar
vodomjernog okna i mogu je popravak prikljuka bez kopanja privatne parcele. Vlasnik nekretnine
obavezan je od vodomjernog okna do regulacijske linije postaviti zatitnu PVC cijev. Veliina donje etae je min.
1,20 x 1,5 m. Na podu spoja gornje i donje etae, potrebno je za normalno oitanje i izmjenu vodomjera postaviti
demontane elemente od nehrajueg elika. Ovi metalni elementi se demontiraju u sluaju potrebe popravka dijela
prikljuka u donjoj etai vodomjernog okna. Okno mora imati dva poklopca u dijametralno suprotnim kutovima
okna. Penjalice se postavljaju ISKLJUIVO ispod poklopca koji nije iznad dijela okna gdje su spojene gornja i donja
etaa. Drugi poklopac slui iskljuivo za ispumpavanje vode iz donje etae okna.
PROSTORIJA ZA SMJETAJ GLAVNIH VODOMJERA UNUTAR ZGRADE
lanak 23.
(1) Ukoliko na parceli nema dovoljno prostora za izvedbu odgovarajueg vodomjernog okna za smjetaj glavnih

vodomjera, glavni vodomjer se mogu smjestiti u podrumu objekta koji se prikljuuje.

(2) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera locira se uz proelni zid ulice iz koje se prikljuuje. Nije doputeno
prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera locirati dalje u dubinu zgrade, niti voditi spojni vod kroz zgradu. Prostorija
za smjetaj glavnih vodomjera u podrumu zgrade mora imati podnu reetku odvodnje i pod izveden u padu prema
njoj. Pod mora biti najmanje 2 cm nii od poda ostalih prostorija podruma.
(3) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera u podrumu objekta mora biti namijenjena iskljuivo za vodomjere i u njoj
ne smije biti drugih sadraja. Prostorija mora biti zatvorena vrstim zidovima. Nisu doputene reetke od
armaturnih mrea ili drvenih rotilja, kao ni montani panoi od knauf ili slinih ploa. Isto tako, nije doputeno
smjetanje vodomjera u spremita, garae ili bilo kakve druge prostorije privatne namjene.
(4) Kod projektiranja vrata treba voditi rauna da vrata kod otvaranja ne udaraju u postavljenu vodovodnu armaturu.
Ako je mogue, najbolje je da se vrata otvaraju prema van. Klju od vrata mora biti kod domara, predstavnika
suvlasnika i korisnik o tome mora obavijestiti Isporuitelja.
(5) Prolaz cijevi kroz temeljni zid rjeava se ugradbom odgovarajueg FF komada u temeljni zid podruma. FF komad
mora biti od nodularnog lijeva, a ni u kom sluaju od elika. FF komad, po mogunosti, u sredini duine treba
imati zavarenu plou koja se ubetonira u zid. Ovo osigurava vodonepropusnost spoja izmeu zida i cijevi
prikljuka, kao i stabilnost konstrukcije budueg prikljuka. Pri tome osobitu panju treba obratiti duini FF
komada (L), koja se odreuje prema formuli: L=d+60 (cm), gdje je d ukupna debljina temeljnog zida (s
hidroizolacijom i zatitom hidroizolacije) izraena u cm.
(6) Nakon izrauna potrebne duine, iz kataloga se kao usvojena uzima prva vea duina FF komada. Uz naprijed
navedeno posebnu panju treba obratiti i na poloaj rupa za vijke na prirubnici ugraenog FF komada. Gornji par
rupa za vijke uvijek mora biti paralelan s podom prostorije. Neki proizvoai na prirubnici urezuju zarez, koji se
uvijek postavlja kao najvia toka prirubnice. Samo takav poloaj jami da e armatura koja se montira u
prostoriji za vodomjere biti postavljena pravilno.
(7) Rasvjeta prostorije je obavezna, prikljuni napon moe biti 220 V, ali sva armatura i instalacija struje mora
imati stupanj zatite minimalno IP 56.
(8) Ukoliko se u prostoriju ugrauje BA ZOPT, tada treba primjenjivati i dodatne tehnike uvjete za smjetaj BA ZOPTa u prostoriju u podrumu zgrade, koji su opisani posebno u lanku 37.
PRIKLJUCI ZA OBITELJSKE KUE
lanak 24.
(1) Vodoopskrbni prikljuci za obiteljske kue izvode se prema uvjetima Isporuitelja.
(2) Spojni vod prikljuka za obiteljske kue izvodi se od PEHD cijevi DN 40 mm.
(3) vor prikljuka za obiteljske kue izvodi se montaom navrtnog ventila s ugradbenom garniturom i buenjem uline
cijevi pod pritiskom, bez zatvaranja vode u ulinom cjevovodu.
(4) Poloaj i izrada vodomjernog okna u svemu mora odgovarati uvjetima iz ovih uvjeta navedenih u lancima 22. i 23.
(5) Standardno vodomjerno okno za obiteljske kue i jedan vodomjer ima dimenzije 120 x 90 x 110 cm (d x x h). Za
svaki daljnji vodomjer okno treba proiriti za 20 cm.
(6) U vodomjerno okno se standardno ugrauje vodomjer 20 mm i Qn = 2,5 m3/h. Ukoliko na parceli postoje vei
potroai, mogu se u vodomjerno okno, umjesto navedenoga, ugraditi vodomjeri odgovarajuih dimenzija ( 25
mm ili 32 mm).
Ispred vodomjera se ugrauje kuglasti ventil s teleskopskom spojnicom, iza vodomjera ugrauje se kratka spojnica
i kuglasti ventil, te EA zatitnik od povratnog toka, ako na nekretnini postoje aktivnosti koje predstavljaju poveanu
opasnost za javni vodoopskrbni sustav, potrebno je predvidjeti EC ZOPT, a ukoliko postoji opasnost od zagaenja
tekuinama kategorije 3 ili vie prema lanku 33. ovih uvjeta, potrebno je predvidjeti BA ZOPT.", Ukoliko je zbog
visokog tlaka u mrei potrebno ugraditi ventil za smanjenje tlaka (reducir ventil), on se postavlja iza zatitnika od
povratnog toka. Isto vrijedi i za ostalu vodovodnu armaturu koju investitor eli ugraditi (odstranjiva kamenca i
sl.). Duinu okna u tom sluaju treba poveati za potrebu ugradbe navedene armature. Svi elementi garniture
glavnog vodomjera su istog profila, ovisno o profilu glavnog vodomjera.
(7) Za brtvljenje spojnih mjesta ne smije se upotrebljavati materijal koji je tetan po zdravlje ili koji daje vodi poseban
okus ili miris.
(8) Broj glavnih vodomjera ovisi o broju obiteljskih kua ili zasebnih dijelova koji se trebaju opskrbiti vodom, kao
i hidraulikom proraunu. U pravilu preko prikljuka ovog profila mogue je osigurati opskrbu za do 4 obiteljske
kue ili do 6 stanova. Broj obiteljskih kua ili zasebnih jedinica koji se mogu opskrbiti vodom preko ovog tipa
prikljuka ovisi o koliini potrebne vode za svaku obiteljsku kuu ili zasebnu cjelinu.
(9) Ukoliko zbog poveanih potreba obiteljske kue za vodom (zalijevanje okolia, bazen i sl.) navedeni tip prikljuka
ne zadovoljava, moe se izvesti prikljuak profila 50 mm, s glavnim vodomjerom dimenzioniranim prema
hidraulikom proraunu.

PRIKLJUCI ZA VIESTAMBENE, STAMBENO POSLOVNE I POSLOVNE ZGRADE

lanak 25.
(1) Prikljuci za viestambene zgrade i poslovne subjekte, tzv. ogranci, izvode se prema suglasnosti za prikljuak koja se
izdaje na glavni projekt interne vodoopskrbne instalacije ili uvjeta izdanih od Isporuitelja radi ishoenja rjeenja o
uvjetima graenja koje se izdaje na idejni projekt predmetne zgrade.
(2) Suglasnou za prikljuak ili uvjetima izdanim od Isporuitelja radi ishoenja rjeenja o uvjetima graenja odreuju
se profil prikljuka, broj i profil glavnih vodomjera, kao i nain postavljanja vodomjera za zasebne cjeline (u prostoriji
glavnih vodomjera i njihov poloaj u vodomjernom oknu - horizontalni ili vertikalni ili u zgradi), te tip i profil ZOPTa.
(3) vor prikljuka u pravilu se izvodi buenjem uline cijevi pod pritiskom. U iznimnim sluajevima, ukoliko to
tehniki uvjeti (poloaj drugih instalacija, blizina vodomjernog okna i sl.) na mjestu izvedbe vora ne
doputaju, vor prikljuka se moe izvesti rezanjem uline cijevi i zatvaranjem vode. Kod prikljuka 50 mm
odluka o tome hoe li se spoj na ulini cjevovod izvesti buenjem ili rezanjem uline cijevi ovisi, pored tehnikih
uvjeta na mjestu izvedbe vora prikljuka, i o hidraulikim potrebama zgrade koja se prikljuuje.
(4) Spojni vod se dimenzionira prema hidraulikom proraunu i izvodi u skladu s lankom 21. ovih Uvjeta. Prostorija
za smjetaj glavnih vodomjera projektira se i izvodi na osnovi profila prikljuka, te broja i profila glavnih vodomjera
koji se unutra smjetaju.
(5) Smjetaj sekundarnih i internih vodomjera treba zadovoljavati uvjete iz lanaka 26. - 30. ovih Uvjeta.

UVJETI MONTAE VODOMJERA

lanak 26.
(1) Tehniki uvjeti postave vodomjera za obiteljske kue navedeni su u lanku 24.
(2) Za mjerenje potronje vode u viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie zasebnih cjelina nain
mjerenja potronje i montae vodomjera moe se izvesti na vie naina:
(3) Za postojee zgrade moe se, ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz lanka 25. ovih uvjeta, osigurati mjerenje svake zasebne
cjeline ugradbom internih vodomjera u zasebne cjeline.
(4) Postojee zgrade prikljuuju se na nain da se vodomjeri ugrauju prema namjeni: po jedan vodomjer za stambenu
potronju, za lokale, unutranju hidrantsku mreu, te toplinsku stanicu, sve prema suglasnostima izdanim u vrijeme
traenja graevinske dozvole. Za razliku od prijanje prakse umjesto izvoenja zaobilaznih vodova na sve linije se
postavljaju glavni vodomjeri. Vodomjeri koji se ugrauju su mehaniki i oitavaju se na licu mjesta, nakon ulaska
oitaa u prostoriju vodomjera. Osiguranje mjerenja svake zasebne cjeline mogue je ukoliko su zadovoljeni uvjeti,
prema lanku 25. ovih uvjeta.
(5) Za nove zgrade, prema Zakonu o Vodama NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14 (l. 211), postavlja se zahtjev
da svaka pojedina cjelina (stan, poslovni prostor, pa i garaa ukoliko u svojem sklopu ima izljev vode), ima mogunost
zasebnog oitavanja i obrauna potroene vode. To znai da svaki stan, poslovni prostor ili garaa u kojoj je izljevno
mjesto mora imati svoj vodomjer.
(6) Isporuitelj moe definirati zone sustava vodoopskrbe u kojima je ugradnja vodomjera s radijskim modulom obvezna
za sve kategorije potroaa.

MONTAA VODOMJERA U STARIM ZGRADAMA

lanak 27.
(1) U zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 01.01.2000. godine, iji suvlasnici ele raspodjelu vode na
temelju ugraenih internih vodomjera, suvlasnici su duni sklopiti meuvlasniki ugovor, kojeg trebaju odobriti
vlasnici s najmanje 51% udjela u vlasnitvu zgrade. Meuvlasnikim ugovorom ureuju se odnosi vezani iz raspodjelu
potroene vode na temelju oitanja internih vodomjera ugraenih u zasebne cjeline (stan, poslovni prostor), a osobito
obzirom na:
odreivanje pravne osobe koja e izvriti ugradbu vodomjera u zasebne cjeline i u ovjernom razdoblju vriti
odravanje vodomjera i opreme za oitanje, ukoliko je ista ugraena
imenovanje ovlatenika za raspodjelu vode. Ovlatenik moe biti pravna osoba koja je ugradila vodomjere, kao
i druga pravna ili fizika osoba (upravitelj zgrade, predstavnik suvlasnika)
nain raspodjele vode za zasebne jedinice koje nee imati ugraene vodomjere
nain raspodjele zajednike potronje, gubitaka i veih evidentiranih kvarova na zajednikoj instalaciji (prema

suvlasnikom udjelu, potronji, broju lanova domainstva i sl.).

(2) Korisnici s pravnom osobom za ugradbu vodomjera sklapaju ugovor o ugradbi i odravanju vodomjera i pripadajue
opreme za daljinsko oitanje, a s ovlatenikom za oitanje sklapaju ugovor o vrenju raspodjele vode na temelju
oitanja glavnog i internih vodomjera. Da bi se raspodjela vode putem ugraenih internih vodomjera mogla poeti
provoditi, dovoljno je da interni vodomjer bude ugraen u samo jedan stan ili poslovni prostor.
(3) Interni vodomjeri vlasnitvo su vlasnika zasebnih cjelina i oni su ih duni odravati, servisirati i umjeravati u
zakonskom roku. Ukoliko Isporuitelj ustanovi da interni vodomjer nije odravan i umjeren sukladno vaeim
zakonskim propisima, zadrava pravo naplate vode prema procjeni.
(4) Predstavnik suvlasnika ili ovlatenik za raspodjelu vode duni su Isporuitelju dostaviti:
primjerak meuvlasnikog ugovora iz stavka 1. ovog lanka, uz popisnu listu iz koje e biti vidljivo da je isti
odobren od 51% suvlasnika
primjerak ugovora o ugradbi internih vodomjera i raspodjeli vode iz stavka 2. ovog lanka
tabelu suvlasnikih udjela svih korisnika usluga.
(5) Ovlatenik za raspodjelu vode oitava glavni i ugraene interne vodomjere, vri raspodjelu vode i Isporuitelju u
elektronskom obliku dostavlja podatke za obraun potronje svih zasebnih cjelina potroaa vode u zgradi, bez obzira
imaju li ugraene interne vodomjere ili ne. Jedna zgrada moe imati samo jednog ovlatenika za raspodjelu vode i
Isporuitelj nee priznavati individualne dojave o potronji vode korisnika usluge.
(6) U sluaju kada zgrada ima vie ulaza, a svaki ulaz ima svoj prikljuak hladne vode i bez zajednike stanice za pripremu
tople vode, raspodjela se moe vriti po ulazima. U sluaju da zgrada ima vie ulaza, a svaki ulaz ima svoj glavni
vodomjer hladne vode, te zajedniku toplinsku stanicu, obraun se moe vriti po ulazima samo u sluaju, ako se niti
na jednom ulazu ne ugrauju interni vodomjeri tople vode, to mora biti vidljivo u meuvlasnikom ugovoru.
Raspodjela tople vode tada se vri prema broju lanova domainstva. Ukoliko se za bilo koji ulaz u zgradi ugrade i
vodomjeri za toplu vodu, tada se raspodjela tople vode mora vriti po sustavu internih vodomjera za cijelu zgradu.
Obzirom na mogue probleme i sukobe interesa pojedinih ulaza, najbolje bi bilo da se, u sluaju kada zgrada ima vie
ulaza i zajedniku toplinsku stanicu, u uvoenje sustava internih vodomjere ide uz odobrenje najmanje 51% vlasnika
cijele zgrade, da se imenuje jedna pravna osoba za ugradbu vodomjera, kao i jedan zajedniki ovlatenik za raspodjelu
vode za cijelu zgradu.
(7) Ukoliko zgrada nema glavni vodomjer primjeren za daljinsko oitanje, u postupku uvoenja oitanja u sustavu
internih vodomjera, na zahtjev suvlasnika zgrade i o njihovom troku, Isporuitelj e izvriti zamjenu glavnog
vodomjera vodomjerom primjerenim za daljinsko oitanje.
(8) Ako se interna vodovodna instalacija cijele zgrade rekonstruira na nain da se cjelokupna vodovodna instalacija
pojedinog stana objedini i cijev izvede u zajedniki prostor u koji se postavlja vodomjerni ormari, mogua je ugradba
sekundarnog vodomjera. Ugradba sekundarnih vodomjera i pripadajue opreme za daljinsko oitanje izvodi se za
cijelu zgradu, na troak suvlasnika.
(9) Da bi se moglo izvriti obraun potronje vode za svaku zasebnu cjelinu, svaka zasebna cjelina mora ispunjavati
uvjete odreene opim uvjetima isporuke, te izvriti tehniku pripremu interne instalacije, koja se moe izvesti
na vie naina:
Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije zasebne cjeline i dovoenje cijevi
do prostorije vodomjernog okna, gdje e se ugraditi dodatni paralelni glavni vodomjer za tu zasebnu cjelinu.
Vodomjer je vlasnitvo isporuitelja. Na ovaj se nain mogu rjeavati manje stambene zgrade. Trokove
ugradbe vodomjera, snose suvlasnici zgrade.
Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije jedne zasebne cjeline i izvoenje
cijevi u zajedniki prostor, gdje e se montirati ormarii sekundarnih vodomjera i M-Bus sustav oitanja.
Vodomjeri ugraeni na ovakav nain vlasnitvo su Isporuitelja. itav postupak oitanja i fakturiranja utroene
vode obavlja Isporuitelj, pri emu su korisnici duni o svom troku odravati M-Bus sustav. Trokove ugradbe
vodomjera, ormaria i M-Bus sustava snose suvlasnici zgrade.

MONTAA VODOMJERA U NOVIM ZGRADAMA

lanak 28.
Montaa vodomjera u novim zgradama moe se izvesti na dva naina:
Sistem glavnih vodomjera (sistem GV)
Sistem glavni - sekundarni vodomjeri (sistem GSV).

MONTAA VODOMJERA U NOVIM ZGRADAMA SISTEM GV

lanak 29.
(1) Kod sistema glavnih vodomjera (sistem GV) svi vodomjeri se nalaze na jednom mjestu - u prostoriji vodomjera na
zavretku spojnog voda. Ovaj je sistem primjenjiv za manje stambene zgrade.
(2) U prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera ugrauju se vodomjeri za svu sanitarnu potronju zasebnih cjelina, internu
unutranju i vanjsku hidrantsku mreu, kao i sprinkler instalaciju. Prostorija za smjetaj vodomjera mora zadovoljiti
uvjete iz lanka 22., ako je rije o vodomjernom oknu ili 23., ako je rije o prostoriji unutar zgrade. Vodomjeri se
dimenzioniraju prema hidraulikom proraunu pojedinog dijela instalacije.
(3) Armatura vodomjera najveeg profila montira se u produetku spojnog voda i, po mogunosti, iz prostorije izlazi
u pravcu. Ukoliko cijev glavnoga izlaznog voda iz prostorije vodomjera izlazi bono, potrebno je na zavoju ugraditi
odgovarajue uporite. Vodomjeri za zasebne cjeline montiraju se u stupce koji imaju do etiri etae, grupirani po
dva stupca, s poveanim razmakom za prolaz izmeu grupa. Po etaama se mogu montirati samo vodomjeri do 32
mm, s tim da se vodomjeri 25 ili 32 mm montiraju na najniu etau. Iza ventila nizvodno od vodomjera svaki
stupac treba imati stup nosa, uvren za strop i pod prostorije, na koji se obujmicama privruje izlazna cijev.
(4) Kod vodomjera 50 mm i vie obavezno se ispred vodomjera ugrauje zasun, hvata neistoe, MDK komad,
ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun, te zatitnik od povratnog toka i zasun.
Duina ravnog dijela za smirenje toka ispred i iza vodomjera ovisi o profilu vodomjera. Kompletna garnitura
vodomjera u pravilu je istog profila.
(5) Vodomjeri manjih profila smjeteni su paralelno uz vodomjer najveeg profila. Garnitura vodomjera se sastoji : "od
kuglastog ventila s teleskopskom spojnicom", vodomjera, spojnice iza vodomjera i kuglastog ventila sa ispustom,
te ZOPT-a koji moe biti u vodomjernom oknu ili u zasebnoj prostoriji. Svi elementi garniture su istog profila.
Ukoliko malih vodomjera ima vie od tri, na odvojku za male vodomjere postavlja se zasun.
(6) Brtve spojeva su gumene s metalnim ulokom. Vijci su od nehrajueg elika, odgovarajueg promjera i duine
prema profilu prirubnice.
(7) Oitanje vodomjera po ovom sistemu GV moe biti lokalno, ulaskom oitaa u prostoriju vodomjera. U tom sluaju
vodomjeri koji se ugrauju su mehaniki.
(8) Osim lokalnog oitanja, vodomjere moemo oitavati i radijski. U tom sluaju vodomjeri koji se ugrauju moraju
imati impulsni izlaz. Svi elektronski spojevi na impulsnim vodomjerima i ostaloj opremi za radijsko
oitavanje u vodomjernim oknima moraju biti opremljeni zatitom IP 68.
(9) Ugovorom o izvedbi vodoopskrbnog prikljuka, u pravilu se ugovaraju i svi glavni vodomjeri zasebnih cjelina, te
se kao korisnik u dokumentaciju uvodi investitor objekta kojemu se alju rauni. Novi korisnik moe zatraiti
promjenu korisnika uz predoenje kupoprodajnog ugovora, kojim dokazuje svoje vlasnitvo nad zasebnom cjelinom.
lanak 30.
(1) U sistemu glavni - sekundarni vodomjeri, u prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera ugrauju se glavni vodomjeri
za ukupnu potronju hladne vode (sanitarnu, hidrantsku, sprinkler) te, ako zgrada ima toplinsku stanicu, uz
navedene glavne vodomjere za hladnu vodu paralelno se ugrauju i glavni vodomjeri za pripremu tople vode.
Kod zgrade s vie etairanih cjelina, svaka etairana cjelina moe (ali ne mora) imati svoj prikljuak, ali svaka
etairana cjelina mora imati svoj glavni vodomjer hladne vode, a ako objekt ima toplinsku stanicu preporua se da
ima i svoj glavni vodomjer tople vode. Glavni vodomjeri tople vode svih etairanih cjelina nalaze se u vodomjernom
oknu prikljuka etairane cjeline na kojoj se nalazi toplinska stanica. Preporua se da u toplinskoj stanici svaka
etairana cjelina ima svoj spremnik tople vode spojen na glavni vodomjer tople vode te etairane cjeline. Na taj
je nain omogueno mjerenje potroene tople vode svake pojedinane etairane cjeline i u sluaju puknua ili
zajednike potronje, trokove snosi samo ta etairana cjelina, a ne i susjedne etairane cjeline, koje s tako potroenom
vodom nemaju nikakve veze. Ovdje treba napomenuti da je etairana cjelina u praksi zgrada, a u sluaju kada
zgrada ima vie ulaza (dilatacija), tada etairana cjelina moe biti i svaki ulaz (dilatacija) posebno. Da bi projekt
unutranje vodovodne mree bio ispravan, prije njegove izrade treba znati na koji e se nain etairati zgrada.
(2) Vodomjeri se dimenzioniraju prema hidraulikom proraunu. Sanitarnu instalaciju treba obavezno odvojiti
od instalacije unutranje hidrantske mree i sprinklera, i zatititi je od zagaenja zatitnikom od povratnog toka.
Glavni vodomjeri hladne vode dimenzioniraju se prema ukupnoj potronji sanitarne hladne vode i unutranje
hidrantske mree i sprinkler instalacije etairane cjeline, glavni vodomjer za toplinsku stanicu dimenzionira se prema
ukupnoj potronji sanitarne tople vode pojedine etairane cjeline, dok se sekundarni vodomjeri hladne i tople
sanitarne vode dimenzioniraju prema potronji hladne i tople vode pojedinog stana ili poslovnog prostora. Ukoliko
je rije o zgradi s vie etairanih cjelina, u sluaju da je za normalno funkcioniranje unutranje hidrantske mree
potrebno izvesti stanicu za poveanje tlaka, moe se cjelokupna unutranja hidrantska mrea spojiti preko jednog
vodomjera unutranje hidrantske mree, odvojenog od vodomjera sanitarne potronje, koji se i dalje postavljaju za
svaku etairanu cjelinu. Instalacija sprinklera se spaja preko zasebnog vodomjera za sprinkler.
Svi glavni vodomjeri moraju imati impulsni izlaz.
(3) Ukoliko je profil glavnog vodomjera sanitarne potronje prema hidraulikom proraunu vei od 32 mm, potrebno

je osigurati tono mjerenje malih protoka ugradnjom WPV (kombiniranog) vodomjera. Treba uzeti u obzir da
kombinirani vodomjer DN 150 mm ima mali vodomjer DN 40 mm, pa ga treba izbjegavati, ve (s obzirom na to da
se u sluajevima kad su potrebne tako velike koliine vode uvijek radi o kombinaciji sanitarne potronje i unutranje
ili vanjske hidrantske mree ili potronje sprinkler instalacije) treba potroae tako kombinirati da profil
glavnog vodomjera sanitarne potronje ne prelazi DN 100 mm. Za mjerenje toka vode u hidrantskoj i sprinkler
instalaciji, za profile 50 mm - 150 mm ugrauju se WS vodomjeri, a za profil 200 mm i vie, WP vodomjeri.
(4) Kod vodomjera 50 mm i vie obavezno se ispred vodomjera ugrauje zasun, hvata neistoe, MDK komad,
ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun. Iza vodomjera na koji je spojena hidrantska
mrea objekta ili sprinkler sistem za gaenje poara, obavezno se ugrauje zatitnik od povratnog toka. Duina ravnog
dijela za smirenje toka ispred i iza vodomjera ovisi o profilu vodomjera.
(5) Brtve spojeva su gumene s metalnim ulokom. Vijci su od nehrajueg elika, odgovarajueg promjera i duine
prema profilu prirubnice.
(6) Sekundarni vodomjeri mogu se nalaziti iza glavnog vodomjera u vodomjernom oknu, u prostoriji za vodomjere u
podrumu zgrade, ili u vodomjernim ormariima unutar zgrade.
(7) Sekundarni vodomjeri se obavezno ugrauju u vodomjernom oknu iza glavnog vodomjera ako je poloaj potroaa
takav da nema pristupanog mjesta za smjetaj vodomjernih ormaria. Tada se u vodomjerno okno mogu postaviti
ormarii u koje se ugrade sekundarni vodomjeri.
(8) Vodomjerni ormarii smjetaju se u zajednike prostorije (hodnici, stubita, zajednike prostorije u podrumu), a
NIKAKO u stanove, poslovne prostore ili garae. Poloaj im mora biti pristupaan i mora se omoguiti normalno
oitanje. Visina na koju su postavljeni sekundarni vodomjeri mora biti 100 - 160 cm od gotovog poda. Prostori u
koje se smjetaju vodomjerni ormarii za unutranju ugradnju moraju biti unutar objekta i u njima temperatura
nikada ne smije pasti ispod +5 C. Vodomjerni ormarii za unutranju ugradnju ne smiju se postavljati na otvorene
galerije ili hodnike otvorenog tipa. U tom sluaju, vodomjere treba smjestiti u vodomjerne ormarie za vanjsku
ugradnju (tzv. IZO ormarie) ili u zajednike prostore zatvorenog tipa.
(9) Na vratima ormaria za unutranju ugradnju moraju biti prozorii za oitanje, reke za ventilaciju i bravica za
zakljuavanje. Svi vodomjerni ormarii na cijelom podruju vodoopskrbe isporuitelja moraju imati jedinstveni
klju.U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie suvlasnika klju za otvaranje ormaria
dobiva na koritenja ovlateni predstavnik suvlasnika i upravitelj zgrade.Vlasnici pojedinih zasebnih cjelina
zatvaraju vodu za potrebe radova unutar zasebne cjeline na zapornom ureaju unutar zasebne cjeline.
(10) Ormarii moraju imati odvod. Odvod se moe izvesti ili preko aktivnog sifona najblie zasebne cjeline ili zajednikom
vertikalom, koja se spaja na aktivni sifon u najnioj etai zgrade. Spoj na odvodnju se moe izvesti i bez sifona s
tim da se osigura odvod preko podne reetke najnie etae u koju se preko zranog meuprostora ulijeva otpadna
voda iz vodomjernih ormaria. Nije doputen spoj na odvodnju preko sifona na vodomjernom ormariu ili direktno.
(11) Materijal izrade ormaria za unutranju ugradnju je lim debljine 1,5 mm, zatien plastificiranjem. Prozori je od
prozirnog pleksi stakla. Boja ormaria odreuje se prema ureenju interijera.
(12) Ormarii moraju biti spojeni na uzemljenje zgrade. U tu se svrhu ormari na uzemljenje spaja vijkom M8 sa
zvjezdastim podlokama. Posebno treba obratiti panju na spoj vrata ormaria na uzemljenje.
(13) Tipski IZO ormarii za vanjsku ugradnju moraju imati dvostruku stijenku, debljine 50 mm i ispunjenu
termoizolacijskim materijalom, kao i termostat za kontrolu temperature, koji ukljuuje ugraeni grija, ukoliko
temperatura u unutranjosti ormaria padne ispod +5 C. Grija je napona 24V, a trafo za napajanje grijaa mora se
nalaziti izvan ormaria. Materijal stranica i stranjeg dijela tipskog IZO ormaria moe biti pocinani ili plastificirani
lim, dok je materijal vrata inox.
(14) Tipske vodomjerne ormarie nabavlja i postavlja investitor prema uvjetima Isporuitelja.
(15) U tipske vodomjerne ormarie smjeta se 1 - 4 vodomjera (u IZO ormarie 1 - 2 vodomjera), pripadajui kuglasti
ventili s teleskopskim spojnicama ili kuglasti ventili i teleskopske spojnice prije vodomjera, kuglasti ventili poslije
vodomjera, kao i M-bus moduli za oitanje. Isporuitelj ormaria ormari isporuuje s ugraenom svom vodovodnom
armaturom i fitinzima, tako da na gradilitu montau i demontau vodovodnog dijela instalacije u vodomjernom
ormariu obavljaju samo djelatnici isporuitelja, a izvoditelj interne vodovodne instalacije se spaja na prikljuke na
vanjskoj strani ormaria. Teleskopska spojnica ispred vodomjera mora osigurati ugradbenu duinu vodomjera 190
5 mm. Na poseban zahtjev vlasnika posebnog dijela u ormari se mogu ugraditi i druge armature kao to su
smanjiva tlaka, nepovratni ventil ili oprema za uklanjanje kamenca. Navedene armature ne smiju utjecati na poloaj
vodomjera koji se uvijek nalazi u sredini ormaria.
(16) Vodomjeri hladne vode u vodomjerni ormari se ugrauju u horizontalnom ili vertikalnom poloaju. U oba poloaja
vodomjeri moraju biti okrenuti prema vratima ormaria i zadovoljiti uvjet minimalno B klase tonosti.
(17) Vodomjeri tople vode moraju biti takvi da mogu normalno funkcionirati i u sluaju da temperatura vode, zbog greke
sistema prijee 50 C.
(18) Temperatura potrone tople vode u pravilu treba biti 42 - 45 C, jer se u sluaju vie temperature pojaava izluivanje
kamenca.
(19) Vodomjeri se izvrtavaju, servisiraju i ponovno badare prema Pravilniku o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za
hladnu vodu.

(20) Vodomjere u vodomjerne ormarie postavlja Isporuitelj. Vodomjeri se u ormarie postavljaju nakon izvrene uplate
od strane investitora i sklapanja ugovora o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera, koji s Isporuiteljom sklapa
vlasnik svake zasebne cjeline. Za eventualnu zajedniku potronju (istaica, pranje automobila, zalijevanje zelenila
i sl.) ne ugrauje se zasebni sekundarni vodomjer, ve se potronja dijeli na sve suvlasnike udjelom zajednike
potronje (UZP).
(21) Tlana proba instalacija zgrade mora biti provedena prije ugradbe sekundarnih vodomjera. Tlanu probu interne
instalacije provodi izvoditelj interne instalacije, a preuzima je nadzorni inenjer za strojarske radove.
(22) Podaci iz vodomjera se u pohranjuju u M-bus modulu za oitanje, koji se mora nalaziti u ormariu zajedno s
vodomjerom ije podatke sprema. Jedino u sluaju da su ormarii postavljeni neposredno jedan do drugoga, vodomjer
i modul za oitanje mogu biti u susjednim ormariima.
(23) Modul se napaja preko M-bus sustava. U sluaju kvara upravljake jedinice ili nestanka struje, svi moduli moraju
imati ugraene baterije. Vijek trajanja baterije je minimalno 7 godina. Struja 220 V u vodomjernom ormariu NIJE
DOPUTENA.
(24) M-bus moduli za oitanje se kablovskom vezom spajaju na upravljaku jedinicu, koja se nalazi u ormariu smjetenom
na vidljivom i dostupnom mjestu u ulaznom prostoru zgrade. M-bus modul mora biti karika u lancu prijenosa podataka
od ostalih vodomjernih ormaria do upravljake jedinice.
(25) Kablovi za povezivanje M-bus modula su u pravilu IYStY 2 x 2 x 0,8 mm2. Kablovi su smjeteni u zatitne gibljive
cijevi promjera 20 mm. Zatitne gibljive cijevi nabavlja i postavlja investitor.
(26) U pravilu, M-bus moduli se spajaju po vertikali od ormaria do ormaria. U najnioj etai meusobno horizontalno
se povezuju moduli, kao i s upravljakom jedinicom. Moduli iz prostorije glavnih vodomjera spajaju se na
upravljaku jedinicu ili modul u najbliem vodomjernom ormariu.
(27) Upravljaka jedinica mora biti smjetena u ulaznom prostoru zgrade. Upravljaka jedinica spaja se na izvor napajanja
220V i telefonsku instalaciju. U ormari upravljake jedinice smjeta se upravljaka jedinica, trafoi za napajanje,
modem za prijenos podataka telefonom i eventualna dodatna potrebna oprema za kvalitetan prijenos podataka.
(28) Veliina ormaria u koji se smjeta upravljaka jedinica ovisi o veliini M-bus upravljake jedinice i opremi za
napajanje i prijenos podataka. Materijal je plastificirani lim ili PVC. Na vratima ormaria jedinice za oitanje nema
prozoria, ve je utisnut ili urezan natpis VODA. Ormari jedinice za oitanje nabavlja i postavlja investitor. Sve
metalne dijelove ormaria treba spojiti na uzemljenje zgrade. Vijak za uzemljenje mora imati zvjezdaste podloke.
Bravica i klju za zakljuavanje ormaria upravljake jedinice je tip kao i kod vodomjernog ormaria, kod ormaria
upravljake jedinice boja nije zadana, ve ovisi o boji interijera. Svojim reljefom natpis VODA pokazuje svrhu
ormaria, bez obzira na boju.
(29) Pri projektiranju M-bus sistema potrebno je voditi rauna o rairenosti mree. Ukoliko zgrada ima vie ulaza i ukoliko
u njoj ima manje od 250 vodomjera, upravljaka jedinica i modem se mogu smjestiti na jednom ulazu, zbog smanjenja
trokova odravanja sistema. Na tu upravljaku jedinicu vezani su svi vodomjeri zgrade.
(30) Na jednu upravljaku jedinicu se moe vezati najvie 250 vodomjera. U sluaju da u zgradi ima vie od 250
vodomjera, potrebno je postaviti dvije ili vie upravljakih jedinica, i svaka e tada imati svoj telefonski izlaz. Glavne
i sekundarne tada treba grupirati tako da svi vodomjeri jedne grupe (glavni s pripadajuim sekundarnim
vodomjerima) budu spojeni na jednu upravljaku jedinicu.
(31) M-bus sustav investitor izvodi o vlastitom troku, a prema uvjetima odreenima od strane isporuitelja. Telefonsku
liniju (ugovor o pretplatnikom odnosu s operaterom) osigurava Isporuitelj. Investitor je duan osigurati fiziki
spoj na telekomunikacijsku mreu, a kod planiranja broja potrebnih izlaza prema telekomunikacijskoj mrei,
treba predvidjeti i ovaj za M-bus izlaz.
(32) Prije tehnikog pregleda treba provjeriti pozicije svih vodomjera zgrade, mora biti potpisan ugovor o ugradbi
sekundarnih vodomjera i obavljena uplata od strane investitora, s vlasnikom svake zasebne cjeline mora biti
sklopljen ugovor o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera. Osim toga, investitor s izvoditeljem M-bus
sustava mora sklopiti ugovor o odravanju M-bus sustava i u svoje ugovore s kupcima unijeti klauzulu o
prijenosu obaveze odravanja M-bus sustava. Tek nakon navedenih predradnji moi e se izdati potvrda o
ispravnosti izvedenoga vodoopskrbnog prikljuka i predstavnik isporuitelja na tehnikom pregledu e moi dati
suglasnost za izdavanje uporabne dozvole."

ZATITA OD POVRATNOG TOKA VODE

lanak 31.
(1) Vodoopskrbni objekti moraju biti zatieni od sluajnog ili namjernog oneienja i drugih utjecaja koji mogu
ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za pie prema vaeim propisima.
(2) Isporuitelj, kao pravna osoba koja obavlja vodoopskrbnu djelatnost, duan je poduzimati mjere za osiguravanje
zdravstvene ispravnosti vode za pie i tehnike ispravnosti ureaja.
(3) Zatita od povratnog toka interne vodovodne instalacije mora se osigurati na mjestima spoja interne instalacije s
ureajima i aparatima iz kojih postoji opasnost od povratnog toka zagaene ili zatrovane vode.

(4) Zatita od povratnog toka javne vodoopskrbne mree osigurava se ugradbom zatitnika od povratnog toka (u daljnjem
tekstu - ZOPT) na svaki vodoopskrbni prikljuak. ZOPT za zatitu javne vodoopskrbne mree se postavlja iza glavnog
vodomjera, a tip ZOPTa se odreuje prema ovim uvjetima, ovisno o stupnju opasnosti od zagaenja."
(5) Tip ZOPTa odreuje se na osnovi kategorizacije vode.
(6) Kategorizacija zagaenja vode i odreivanje stupnja zatite javne vodoopskrbne mree od povratnog toka provodi
se prema EN 1717.
(7) Ugradba ZOPTa obavezna je novim vodoopskrbnim prikljucima iza svakog glavnog vodomjera bez obzira na vrstu
potronje. Obavezu ugradbe ZOPTa za postojee objekte utvrdit e isporuitelj u skladu s opasnou od zagaenja
javne vodoopskrbne mree koju predstavlja svaki pojedini korisnik zasebno. "Obveza ugradbe ZOPT-a tipa EA na
vodoopskrbnim prikljucima za obiteljske kue bit e definirana i poinje vrijediti danom donoenja posebne odluke
Isporuitelja."

KATEGORIZACIJA VODE U SVRHU ODABIRA ZOPTa

lanak 32.
(1) Kategorizacija vode u svrhu zatite od povratnog toka odreuje se sukladno ovim uvjetima na slijedee kategorije:
Zdrava voda isporuena od ovlatenog Isporuitelja, koja zadovoljava zahtjeve za pitku vodu.
Voda koja bi mogla biti 1. kategorije osim to je njena estetska kvaliteta umanjena zbog: promjene njene
temperature, prisutnosti sastojaka ili organizama koji uzrokuju promjenu okusa, mirisa ili izgleda, ukljuivo vodu
u distribuciji tople vode.
Voda koja predstavlja malenu opasnost za zdravlje zbog koncentracije nisko-otrovnih sastojaka, ukljuujui
tekuine koje sadre: etilen glikol, otopina bakrenog sulfata, ili slinih kemijskih dodataka ili natrijev hipoklorit
(klor ili slina sredstva za dezinfekciju).
Voda koja predstavlja znaajnu opasnost za zdravlje zbog koncentracije otrovnih sastojaka, ukljuujui svaku
tekuinu koja sadri: kemijske, kancerogene sastojke ili pesticide (ukljuujui insekticide i herbicide), ili
organizme iz prirode koji su potencijalno opasni za zdravlje.
Voda koja predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje zbog koncentracije patogenih organizama, radioaktivnih ili
vrlo otrovnih sastojaka,ukljuujui sve tekuine koje sadre: fekalni materijal ili slian otpad stvoren od ljudi,
otpad klaonica i slinog ivotinjskog porijekla, ili patogeni elementi i spojevi bilo koje vrste.

KATEGORIZACIJA ZOPTa
lanak 33.
(1) Za zatitu javne vodoopskrbne mree od povratnog toka prema ovim uvjetima koriste se sljedei zatitnici od
povratnog toka prema EN 1717:
"Jednostruki kontrolirani nepovratni ventil - tip EA za zatitu od povratnog toka tekuina kategorije 1 i 2 (u
daljnjem tekstu EA)"
Dvostruki kontrolirani nepovratni ventil - tip EC za zatitu od povratnog toka tekuina kategorije 1 i 2 (u
daljnjem tekstu EC)
Mreni djelitelj toka s kontroliranom tlanom meuzonom - tip BA za zatitu od povratnog toka tekuina
kategorija 3,4 i 5 (u daljnjem tekstu BA)

PODRUJE PRIMJENE ZOPTa

lanak 34.
(1) EA se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike:
Obiteljske kue
Stanove u viestambenim i stambeno-poslovnim zgradama.
(2) EC se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike:
Obiteljske kue
Stanove u viestambenim i stambeno-poslovnim zgradama
Javne ustanove, te poslovne prostore razliite od stavka (2) ovog lanka

Unutranju i vanjsku hidrantsku mreu sa ureajima ili bez njih za poveanje tlaka, te sprinkler sisteme zatite
od poara sa spremnicima vode ili bez njih, bez aditiva
Sprinkler sisteme zalijevanja travnjaka bez ubrizgavaa kemikalija sa pumpama za poveanje tlaka ili bez njih

(3) BA se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike:

Sprinkler sisteme zalijevanja travnjaka s ubrizgavaima kemikalija sa pumpama za poveanje tlaka ili bez njih
Sprinkler sisteme i unutranje i vanjske hidrantske mree s dodanim aditivima
Tvornice za obradu otpadnih voda
Bolnice i ostale medicinske ustanove (ukljuivo zubarske i zubotehnike)
Mrtvanice
Prikljuka s neprovjerenim glavnim ili pomonim vodnim sistemima
Prikljuke za ureaje sa spremnicima, pumpama, cijevima ili bojlerima u kojima se obrauju neotrovni,
otrovni ili radioaktivni sastojci
Postrojenja za galvaniziranje
Postrojenja za reciklau
Tvornice konzervi
Tvornice za punjenje boca
Tvornice za izradu baterija i akumulatora
Poduzea za odravanje travnjaka i vrtova, farme i poljodjelstvo
Kemijske tvornice, tvornice i mjeaonice boja
Tvornice lijekova
Tvornice za preradu nafte, plina, te proizvoda od nafte i plina (stiropor, hidroizolacijske ljepenke i sl.)
Mljekare
Pivovare
Filmske laboratorije, laboratorije za testiranje, kemijske laboratorije
Autopraonice, autoservisi, autolakirnice
Praonice rublja i posua
Bazene (javni i privatni)
Toplice, klubove zdravlja
kole i fakultete
Restorane, barove i klubove
Kozmetike i frizerske salone, salone za tetoviranje
Javne WC-e
Zooloke vrtove, veterinarske ambulante
Toplinske i rashladne stanice
Cisterne za pranje ulica ili gaenje poara koje uzimaju vodu direktno iz javne vodoopskrbne mree preko
hidranta (smjetaj na cisterni).
OPI UVIJETI UGRADBE, ATESTIRANJA I SERVISIRANJA ZOPTa
lanak 35.
(1) ZOPT se uvijek postavlja iza vodomjera nizvodno od zapornog ureaja - na korisnikovoj strani instalacije u
vodoravnom poloaju, osim ako je namijenjen za vertikalnu ugradnju.
(2) Obavezno se postavlja ZOPT na kojem je mogue testirati ispravnost.
(3) ZOPT se, gdje je god to mogue, mora postaviti iznad nivoa terena, to blie vodomjernom oknu. Prostor u koji se
postavlja ZOPT mora obavezno biti zatvorenog tipa i grijan, odgovarajuih svijetlih gabarita za normalan rad na
montai, ispitivanju i odravanju ureaja.
(4) Izmeu vodomjera i ZOPTa ne smije biti nikakvih ravanja, odvajanja, niti prikljuaka. Ukoliko u iznimnim
sluajevima takvih ravanja, odvajanja ili prikljuaka mora biti, tada se na svako takvo ravanje, odvajanje ili
prikljuak mora postaviti odgovarajui ZOPT.
(5) BA se ne smije postavljati na mjesta gdje postoji opasnost od otrovnih para, plinova ili slinih tvari koje mogu ugroziti
zdravlje ljudi, kao ni na mjestima gdje moe biti potopljen.
(6) Obavezno postaviti zaporni ureaj neposredno ispred i iza ZOPTa, zbog mogunosti ispitivanja i servisa ureaja.
Ukoliko se ZOPT nalazi u vodomjernom oknu i zaporni ureaj s prirubnicama koji se nalazi ispred ZOPTa ujedno je
i zaporni ureaj neposredno iza vodomjera , mora imati ugradbenu duinu prema DIN 3202 red F4 ili F5.
(7) S obzirom na to da za vrijeme ispitivanja ZOPTa voda mora biti zatvorena i ukoliko je objekt takve naravi da ne
podnosi prekid vodoopskrbe, moraju se ugraditi dva paralelna ZOPTa.
(8) Ukoliko na parceli nema mogunosti postave ZOPT-a iznad nivoa terena, moe se postaviti unutar zgrade, iznad nivoa
terena. Izmeu vodomjera i ZOPTa NE SMIJE biti ravanja cijevi, odvajanja niti prikljuenja!
(9) Ukoliko nema mogunosti nadzemne ugradbe, ZOPT se moe postaviti i u vodomjerno okno ili zasebno okno za
ZOPT, koje tada mora zadovoljavati sve zahtjeve za vodomjerno okno, ovisno o tipu ZOPTa.
(10) Prije ugradbe ZOPTa potrebno je temeljito isprati internu instalaciju.
(11) U hidraulikom proraunu treba uraunati pad tlaka na ZOPTu.
(12) Svi ZOPTi moraju se montirati na pristupanim mjestima i tako izvesti da se moe lako i brzo kontrolirati zatita od
povratnog toka.
(13) Isporuitelj vodi evidenciju svih potencijalnih zagaivaa na podruju svojeg vodoopskrbnog sustava, te upozorava

vlasnike koji imaju ugraeni ZOPT, ukoliko nisu na vrijeme izvrili atestiranje ZOPT-a. Isto tako isporuitelj
utvruje potrebu i izdaje nalog vlasnicima za ugradbu ZOPT-a na postojeim nekretninama iz lanka 34. Kontrola i
atestiranje ZOPT-a obavlja se jednom godinje. Postupak atestiranja propisuje Isporuitelj ovisno o tipu ZOPT-a.
Atest o ispravnosti ZOPT-a vrijedi godinu dana. Nakon ugradbe ZOPT-a na novom prikljuku, vlasnik Isporuitelju
mora dostaviti i aksonometrijsku shemu izvedene interne instalacije u digitalnom obliku i u formatu koji odreuje
Isporuitelj.
(14) ZOPT je vlasnitvo korisnika koji je duan snositi trokove nabave, ugradbe, redovne godinje kontrole i atestiranja,
te potrebnog servisiranja. Ugradbu, servisiranje i atestiranje ZOPT-a vlasnik moe povjeriti samo pravnim osobama
registriranim za navedene radove, ovlatenim od strane proizvoaa ZOPT-a i prema uvjetima Isporuitelja.
Nakon ugradbe inicijalno se testira ZOPT. Ukoliko je ZOPT ispravan, atestant ispunjava 'Izvjetaj o testiranju i
odravanju zatitnika od povratnog toka', a primjerak vlasnik mora dostaviti Isporuitelju, kako bi se moglo pristupiti
otvaranju vode na novom prikljuku. Navedeni izvjetaj kao dokaz da ZOPT zadovoljava uvjete nepropusnosti, sastavni
je dio dokumentacije za tehniki pregled i bez njega objekt ne moe dobiti uporabnu dozvolu."
(15) Ukoliko kontrola zatite od povratnog toka ZOPT ne zadovolji traene uvjete, vlasniku se daje rok od 15 dana za
otklanjanje nedostataka i servisiranje ZOPT-a. Nakon otklanjanja nedostataka i ponovne kontrole izdaje se atest.
Primjerak atesta vlasnik nekretnine ili pravna osoba koja obavlja atestiranje obavezno dostavlja Isporuitelju.
(16) Ukoliko vlasnik ne postupi po zahtjevu za otklanjanje nedostataka, ne dostavi Isporuitelju atest o ispravnosti ZOPTa
ili ne ugradi odgovarajui ZOPT u roku odreenom od strane Isporuitelja, Isporuitelj e obustaviti isporuku vode
na tom vodoopskrbnom prikljuku, dok se ne osiguraju uvjeti za zatitu od povratnog toka.
(17) Ugraivati se mogu samo ZOPTi koji zadovoljavaju tehnike karakteristike i ostale uvjete koje odreuje Isporuitelj.
Dobavlja ZOPTa mora od ovlatene institucije dobiti atest o sukladnosti proizvoda s odgovarajuim hrvatskim i
europskim normama.
(18) Karakteristike koje mora zadovoljiti ZOPT i pripadajui zaporni ureaji:
Minimalno jedna pravna osoba ovlatena od proizvoaa i registrirana za obavljanje servisiranja i atestiranja
na podruju RH.
Dobavlja proizvoda mora osigurati atest o sukladnosti proizvoda s odgovarajuim hrvatskim i/ili
europskim normama.
Kod ZOPTa DN 50 mm i vie treba predvidjeti EV ili EVO zasune.
Svaka tlana zona ZOPT-a, kao i zaporni ureaj ispred ZOPTa moraju imati izlaz za postavu ventila za
ispitivanje.
Buenje prirubnica mora biti po DIN 2501.
BA - normalni radni pogon dok je p1 - pi 14 kPa ( 0,14 mbar),
- otvara ispusni ventil ukoliko je p1 - pi 14 kPa ( 0,14 mbar),
- srednju zonu smanjenog tlaka odzrauje sve dok je p1 - pi ispod/tono 14 kPa ( 0,14 mbar).
PROSTORIJA ZA SMJETAJ BA ZOPTa ISPOD NIVOA TERENA

lanak 37.
(1) Ukoliko se BA instalira u okno, ono mora biti poluukopano ili djelomino ukopano.
(2) BA se moe smjestiti u okno zajedno s glavnim vodomjerima, ili u zasebno izvedeno okno iza vodomjernog okna.
Izmeu tih okana ne smije biti nikakvih ravanja niti prikljuaka!
(3) U oknu treba osigurati dovoljan prostor oko armature za ugradbu, ispitivanje i odravanje.
(4) Okno mora biti potpuno vodonepropusno, ukljuivo svi ulazi i izlazi svih instalacija.
(5) Poklopac je vodonepropusni, laki tip (5t) etvrtasti, s natpisom VODA. Veliina poklopca do 150 je 60 x 60 cm.
Kod profila 200 mm i vie veliina poklopca mora zadovoljavati mogunost prolaza armatura veih gabarita.
(6) Hidroizolacija zavrava min. 30 cm iznad konanog nivoa terena.
(7) Poluukopano ili djelomino ukopano okno mora imati osiguranu gravitacijsku odvodnju. Dno izljevne cijevi mora biti
min. 30 cm iznad konanog nivoa terena. Zabranjeno je spajanje odvodnje okna na kanalsku mreu! U horizontalni
dio ispusne cijevi ugraditi reetku protiv ulaza glodavaca.
(8) Pumpa za ispumpavanje mora biti dimenzionirana na katastrofian kvar BA izljevnog ventila. Obavezno ugraditi blok
od dviju pumpi.
(9) Okno projektirati tako da razmak izmeu dna BA ispusnog ventila i dna okna bude min. 25 cm (za BA profila do
32 mm), ili min. 45 cm (za BA profila 50 mm ili vie).
(10) Osigurati stabilne podupore svih armatura.
(11) Zbog zatite od plinova osigurati prozraivanje okna uz potrebne mjere zatite od smrzavanja.
(12) Za potrebe ispitivanja i servisa osigurati prirodno i umjetno osvjetljenje.
(13) Svjetlosnom ili zvunom signalizacijom osigurati praenje i pravovremenu reakciju u sluaju kvara BA ispusnog

ventila ili pumpe.

(14) Pod, zidovi i ploa od armiranog betona, vodonepropusni.
(15) Nosai cijevi kod armatura smjetenih u dva ili vie nivoa.
(16) M-bus moduli smjeteni iznad nivoa potapanja.
(17) Reetka kanala za sakupljanje vode zatiena od korozije.
(18) Odrediti nivo ukljuenja pumpe, kao i nivo alarma.
(19) Ako je mogue, pumpu spojiti na pomono napajanje za sluaj nude.
(20) Ukoliko se BA ugrauje u prostoriju u podrumu zgrade, minimalni uvjeti prostorije su isti kao kod vodomjernog
okna.

NADZEMNA UGRADBA BA ZOPTa

lanak 38.
(1) Na ovaj nain treba ugraivati BA, gdje god je to mogue.
(2) Graevina u koju se smjeta ZOPT mora biti od vrstog materijala, zatvorena, s dovoljno prostora za montau,
ispitivanje i servisiranje armature.
(3) U prostoriju se smjeta ZOPT s zapornim ureajima ispred i iza ZOPTa.
(4) Prostorija mora imati osigurano grijanje, s regulacijom koja kod najnepovoljnijih vremenskih uvjeta ne doputa
pad temperature ispod +5oC.
(5) Prostorija mora imati prirodno i umjetno osvjetljenje, kao i provjetravanje.
(6) Pod prostorije mora biti min. 30 cm iznad nivoa terena.
(7) Mora biti osigurana odvodnja. Spoj na kanalizaciju je doputen.
(8) Izmeu vodomjera i ZOPTa ne smije biti nikakvih ravanja niti prikljuaka!
(9) Osigurati stabilne podupore svih armatura.

ZATITA OD POVRATNOG TOKA U INTERNOJ INSTALACIJI

lanak 39.
(1) Svi aparati i ureaji, potencijalni zagaivai pitke vode moraju zatitnicima od povratnog toka biti odvojeni od
instalacije pitke vode.
(2) Zabranjeno je neposredno spajanje javnih vodovodnih ureaja s ureajima i instalacijama zasebne vodoopskrbe i
s cjevovodima za odvod vode. Zasebni vodoopskrbni ureaj smije dobivati vodu iz javnog vodovoda samo preko
slobodnog razmaka iznad rezervoara ili posude koja mora biti zatvorena ukoliko se radi o vodi za pie i higijenske
potrebe. Slobodni razmak mora biti min. 2D (D = promjer cijevi javnog vodovoda) ili minimalno 25 mm. Iznimno
se instalacije zasebne vodoopskrbe mogu spojiti s internim vodovodnim instalacijama preko ZOPTa koji pokriva
zatitu od povratnog toka svih klasa tekuina.
(3) Zabranjeno je neposredno spajanje zahodskih koljki s vodovodnom instalacijom.
(4) Kod prijelaza na internu vodovodnu instalaciju mora se po pravilu, gdje je ulini tlak manji od 2 bar ili se podruje
opskrbljuje hidroforskim postrojenjem, iza svakog vodomjera ugraditi zatitnik od povratnog toka. Time se javna
vodovodna mrea osigurava protiv oneienja koje moe nastati povratnim strujanjem vode.
(5) Donji rub izljeva mora biti najmanje 5 cm iznad gornjeg ruba preljeva (npr. kade za kupanje). Preljevi moraju biti
po mogunosti tako dimenzionirani da mogu odvoditi svu vodu koju daje potpuno otvoren izljev.
(6) Zabranjeno je neposredno spajanje svih parnih kotlova, velikih kotlova i velikih strojeva za pranje i kuhanje, svih
strojeva za ienje i bojanje, hidraulikih naprava (ejektora), ureaja za grijanje vode i slinih ureaja s vodovodnom
instalacijom, koja se opskrbljuje izravno iz javne vodovodne mree. Isto se moe izvesti iskljuivo preko zatitnika
od povratnog toka.
(7) Zabranjuje se polaganje cijevi u revizijskim i drugim oknima kanalizacije.
(8) Rezervoari koji se pune vodom iz vodovodne instalacije moraju imati tako dimenzionirane preljeve, da mogu
odvoditi svu vodu, koju daje potpuno otvoren izljev. Slobodni razmak izmeu dna izljevne cijevi i najvieg vodostaja
u posudi ne smije biti manji od 2D (D = promjer izljevne cijevi) ili 25 mm.
(9) Izljevi koji su spojeni s otvorenim posudama pomou gumene ili sline gipke cijevi, moraju imati ZOPT koji prijei
vraanje vode iz posude u instalaciju (runi tuevi, bidei). Isto vrijedi za vrtne hidrante i izljeve na koje moe biti
prikljueno gipko crijevo.
(10) Ureaji koji se stavljaju pod tlak vei od tlaka u vodovodnoj mrei, a spojeni su s javnim vodovodom, moraju imati
osim mjera sigurnosti po prethodnim lancima i zasebni ZOPT.

UVJETI KORITENJA I ODRAVANJE VODOOPSKRBNOG PRIKLJUKA

lanak 40.
(1) Nakon izvedbe vodoopskrrbnog prikljuka i ugradbe vodomjera, investitor vlasnik postaje potroa u sustavu
vodoopskrbe Isporuitelja.
(2) Vlasnik se mora brinuti, da se interna vodovodna instalacija zatiti od oteenja i kvarova i da bude uvijek ispravna,
kako bi trajno mogla sluiti svojoj namjeni. On mora pravovremeno poduzeti mjere, da se dio spojnog voda
i vodomjeri u zatvorenom prostoru za smjetaj vodomjera, kao i instalacija na njegovoj nekretnini zatiti od
smrzavanja.
(3) Kod vodoopskrbe novih zgrada s ugraenim GSV sustavom vodomjera i M-Bus sustavom, suvlasnici su, preko
svog ovlatenog predstavnika duni odravati M-Bus sustav za oitanje.
(4) U postojeim zgradama, ako je zbog poara morao biti otvoren zaporni ureaj na obilaznom vodu, to treba dojaviti
Isporuitelju u roku od 24 sata. Isporuitelj e po dojavi obaviti kontrolu zatvorenosti zapornog ureaja na
obilaznom vodu i njegovo plombiranje.

POTRONJA VODE

lanak 41.
(1) Koliina pruene usluge opskrbe pitkom vodom utvruje se vodomjerom. Sistem i veliinu vodomjera odreuje
Isporuitelj na osnovi hidraulinog prorauna i on jedini ima pravo i dunost dobave, ugradnje i izmjene, popravka
i odravanja glavnih i sekundarnih vodomjera.
(2) Isporuena voda se obraunava prema Opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga i drugim propisima
Isporuitelja.
(3) Potronja vode na javnim povrinama, ako se ne mjeri vodomjerom, (polijevanje i pranje ulica, polijevanje parkova
i sl.) obraunava se na nain utvren pismenim ugovorom izmeu Isporuitelja i potroaa. Za gradilita voda
se obraunava po stvarnom potroku i paualno.
(4) Vodomjere oitavaju namjetenici isporuitelja osim u sluajevima kad se radi o internim vodomjerima. Stanje
brojila na vodomjeru ita se po rasporedu koji odreuje Isporuitelj. Potroa mora oitau omoguiti itanje
vodomjera.

TEDNJA VODE

lanak 42.
(1) Kod veih nestaica vode zbog due sue ili drugih razloga Isporuitelj moe poduzeti tehnike mjere za ogranienje
potroka sukladno zakonu i vaeim propisima. U takvim sluajevima opskrba vodom obavlja se u skladu s
Odlukama nadlenih tijela dravne uprave.

ZATITNE MJERE

lanak 43.
(1) Zabranjeno je izvoenje odvojaka na spojnom vodu ispred glavnog vodomjera. Iznimno Isporuitelj moe dopustiti
odnosno uvjetovati izvedbu takvog odvojka zbog spajanja susjedne nekretnine ili razdvajanja instalacije prikljuene
nekretnine. Odvojak izvodi Isporuitelj na isti nain i uz iste uvjete kao i vodoopskrbni prikljuak.
(2) Jedino Isporuitelj ima pravo otvaranja i zatvaranja ulinih zapornih ureaja na voru prikljuka i zapornih ureaja
ispred glavnih vodomjera.
(3) Vlasnik moe zbog popravka na internoj vodovodnoj instalaciji zatvoriti zaporni ureaj iza glavnog vodomjera.
Kod kvara na glavnom vodomjeru ili na zapornom ureaju iza vodomjera ili ako tog ureaja nema, vlasnik moe
iznimno, da se sprijee eventualne tete, zatvoriti zaporni ureaj ispred vodomjera. Kod poara smije se iznimno
otvoriti mimovodni zasun. U jednom i drugom iznimnom sluaju mora se obavijestiti Isporuitelja najkasnije u roku
od 24 sata.
(4) Vlasnici nekretnina moraju u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovih uvjeta odnosno obavijesti Isporuitelja,
o svom troku dati ugraditi zaporne ureaje iza vodomjera tamo gdje ih nema.

(5) Kod rekonstrukcija interne vodovodne instalacije, koja u svom sastavu ima internu hidrantsku mreu, treba je izvesti
na nain da se ukine obilazni vod, odnosno mora se formirati vod interne hidrantske mree koji e u prostoriji
vodomjera imati svoj glavni vodomjer.
(6) Zbog kontrole vodovodne instalacije predstavnici Isporuitelja imaju pravo pristupa na sve dijelove nekretnina u
kojima se nalazi vodovodna instalacija, koja se opskrbljuje iz javne vodoopskrbne mree. Na nekretninama koje se
opskrbljuju vodom iz javne vodoopskrbne mree i iz zasebnog vodovoda odvojenim internim instalacijama imaju
pravo pristupa i u sve one dijelove nekretnina gdje se nalaze vodoopskrbni ureaji zasebnog vodovoda i interna
vodovodna instalacija, da bi mogli provjeriti dali postoji veza izmeu javnog i zasebnog vodoopskrbnog sistema.
(7) Predstavnici Isporuitelja smiju obavljati takve preglede samo u prisutnosti vlasnika nekretnine ili njihovih
ovlatenih predstavnika.

ODRAVANJE VODOOPSKRBNOG PRIKLJUKA

lanak 44.
(1) Za izvoenje popravaka i izmjenu vodomjera i promjena na vodoopskrbnom prikljuku nije potrebna suglasnost
vlasnika, ali ga treba o tome unaprijed obavijestiti. Ako popravak ne trpi odlaganja, vlasnika se moe obavijestiti
naknadno.
(2) Svaki kvar i tetu na vodoopskrbnom prikljuku i vodomjeru mora vlasnik odmah prijaviti Isporuitelju, a on je
duan nedostatke to prije otkloniti. Oteenja i smetnje na vodoopskrbnom prikljuku, koje nastanu krivnjom ili
nepanjom vlasnika ili korisnika interne instalacije, popravljaju se o troku vlasnika nekretnine bez odgode.
(3) Isporuitelj odrava vodoopskrbni prikljuak o svom troku od vora do ukljuivo zaporni ureaj iza glavnog
vodomjera. U viestambenim, stambeno- poslovnim i poslovnim zgradama izgraenim po GSV sistemu Isporuitelj
odrava i sekundarne vodomjere u vodomjernim ormariima.
(4) Kod izmjene javnog cjevovoda ili inae, kad se pokae potreba, Isporuitelj obnavlja i izmjenjuje itav prikljuak ili
dio prikljuka, o svom troku.
(5) Izmjena vodoopskrbnog prikljuka na zahtjev potroaa radi poveanja profila, kao i premjetaj postojeeg
vodoopskrbnog prikljuka na zahtjev potroaa, obavlja se na troak potroaa.
(6) Preinaka poloaja glavnog vodomjera, koja se izvodi na zahtjev korisnika mora biti izvedena prema propisima ovih
uvjeta. Ukoliko je vodomjer bio smjeten u nii u podrumu zgrade, ili u udubljenju u podu, rekonstrukcijom armature
treba osigurati da se glavni vodomjer ugradi u zatvorenom prostoru prema lanku 23. ovih uvjeta.
(7) Preinake vodovodnih ureaja radi rekonstrukcije javno-prometnih povrina (podizanje krinjica, premjetaje
hidranata) obavlja Isporuitelj na teret investitora tih zahvata.

OPI UVJETI ZA INTERNE VODOVODNE INSTALACIJE

lanak 45.
(1) Interna vodovodna instalacija spaja se s javnom vodoopskrbnom mreom na teret potroaa, a on se njome slui
na svoju odgovornost i odrava je o svom troku. Isporuitelj ne odgovara za tete koje pretrpe potroai zbog
pogonskih razloga na javnim vodovodnim ureajima nastalim viom silom ili zbog toga to instalacija nije
izvedena tako da odgovara tlakovima u javnoj vodoopskrbnoj mrei ili ako se nepravilno upotrebljava i odrava.
(2) Projektiranje i izvedbu internih instalacija treba izvesti prema vaeim normama.
(3) Interna vodovodna instalacija izvodi se od materijala koji jame dugovjenost, sigurnost opskrbe i koji u dodiru
s vodom ne mijenjaju svojstva.
(4) U pravilu unutranja vodovodna instalacija se moe izvoditi od elinih pocinanih, bakrenih i plastinih cijevi, te
cijevi od nodularnog lijeva.
(5) Vodovodne cijevi spajaju se, ovisno o cijevnom materijalu, odgovarajuim fazonskim komadima i fitinzima, prema
pravilu struke i uputama proizvoaa.
(6) Sva spojna mjesta moraju se izvesti besprijekorno, presjek cijevi ne smije se smanjiti spajanjem. Vodovodne armature
i izljevi moraju biti takve konstrukcije da ne uzrokuju velike gubitke pritiska, hidraulike udare, neugodan um i
buku po instalaciji. Unutarnji promjer armature ne smije biti manji od unutarnjeg promjera cijevi.
(7) Sav cijevni, spojni i brtveni materijal mora zadovoljavati odgovarajue hrvatske i europske norme. Zadovoljavanje
ispunjavanja navedenog uvjeta utvruje se na tehnikom pregledu zgrade.
(8) U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama na internoj instalaciji u zasebnoj cjelini obavezno
se predvia zaporni ureaj koji zatvara kompletnu internu instalaciju pojedine zasebne cjeline. Navedeno je
obavezno, bez na to je li vodomjer za zasebnu cjelinu u prostoriji glavnih vodomjera ili u zajednikom prostoru
neposredno ispred stana.
(9) Kod izvedbe GSV sistema interne vodovodne instalacije u viestambenoj, stambeno-poslovnoj ili poslovnoj zgradi,

koja ima centralnu pripremu tople vode, spajanje cijevi tople sanitarne vode i recirkulacije mora se izvesti
prije vodomjernih ormaria. Najbolje je na najvioj, spojiti vertikale tople sanitarne vode i recirkulacije. Spajanje
tople vode i recirkulacije iza ormaria sekundarnog vodomjera je zabranjeno. Tlanu probu interne vodovodne
instalacije treba izvesti prije ugradbe sekundarnih vodomjera.
(10) Na sva izljevna mjesta sa kojih prijeti zagaenje instalacije od povratnog toka treba ugraditi odgovarajue
zatitnike od povratnog toka, prema lanku 31. ovih uvjeta.
(11) Vrtni hidrant mora biti propisno ugraen, s ugraenim zatitnikom i tako izveden da se moe potpuno isprazniti
(12) Interne vodovodne instalacije smiju izvoditi ovlatene strune osobe ili poduzea. Dovrena interna instalacija ne
smije se predati na upotrebu, ako prije toga nije izvren tehniki pregled i izdana uporabna dozvola. Isporuitelj
nije obvezan spojiti sa javnom vodoopskrbnom mreom internu vodovodnu instalaciju koja nije izvedena po
odredbama ovih uvjeta.
(13) Interna kuna vodovodna instalacija mora imati osiguran sustav pranjenja i ienja instalacije, osobito zbog
izvoenja radova na popravljanju i odravanju interne kune vodovodne mree. Ukoliko postojei objekti nemaju
navedeni sustav pranjenja i ienja, kod rekonstrukcije i veih popravaka potrebno je takav sustav izvesti.
(14) Ukoliko ureaj prikljuen na internu instalaciju nije konstruiran za tlak koji postoji u vodovodnoj mrei, treba ispred
njega ugraditi ureaj za smanjenje tlaka. Ureaj za smanjenje tlaka, ugrauje investitor o svom troku, a ugrauje
se iza vodomjera kao zajedniki ureaj za smanjenje tlaka za cijelu zgradu.

UREAJI ZA POVEANJE TLAKA

lanak 46.
(1) Izravno usisavanje vode iz javne vodovodne mree doputeno je samo kod cjevovoda 200 mm i vie. Ureaj
za poveanje tlaka kod direktnog spoja na vodoopskrbnu mreu obavezno mora biti opremljen frekventnom
regulacijom. Frekventna regulacija mora iskljuiti pumpu u sluaju da je ulazni tlak pumpe manji od 2 bar.
(2) Iz cjevovoda profila manjih od 200 mm se moe uzimati samo preko zatvorenog prijelaznog rezervoara sa
slobodnom razinom vode. Donji rub dovoda u rezervoar mora biti najmanje 15 cm iznad gornjeg ruba preljeva.
Kod visokih zgrada opskrba zgrade se obavlja stupnjevito.
(3) Ureaji za poveanje tlaka (tzv. hidroforski ureaji) projektiraju se u internim vodovodnim instalacijama gdje tlak
u javnoj vodovodnoj mrei nije dovoljan za osiguranje uredne vodoopskrbe.
(4) Ureajem za poveanje tlaka opremljen je vii dio graevine, koja direktnom opskrbom iz mree nema dovoljno
tlaka. Nii katovi opskrbljuju se izravno iz javne mree. Kod vrlo visokih zgrada ovakvih stupnjeva opskrbe
moe biti nekoliko.
(5) Obavezno treba razdvojiti ureaje za poveanje tlaka za sanitarnu instalaciju, hidrantsku mreu i sprinkler instalaciju.
(6) Kod ureaja za poveanje tlaka, obavezno se ugrauju dvije pumpe, od kojih svaka mora biti dimenzionirana na
puni kapacitet zahtjeva za koliinom vode.
(7) Ureaj za poveanje tlaka treba smjestiti u zasebnu prostoriju zgrade. Prostorija treba biti izvedena i ureena na isti
nain kako se ureuju vodovodne strojarnice.
(8) Rezervoar za opskrbu vodom za gaenje poara mora biti osiguran od oneienja.

UNUTARNJE INSTALACIJE ZA GAENJE POARA

lanak 47.
(1) Objekt se od poara titi hidrantima na javnom cjevovodu, a ako to nije dovoljno, na parceli treba izgraditi internu
hidrantsku mreu koja moe biti vanjska i unutranja.
(2) Svaki objekt mora imati osiguranu zatitu od poara s vanjskih hidranta. Udaljenost od vanjskog hidranta do
najblie toke objekta ne smije biti manja od 5 m, niti vea od 80 m.
(3) Ukoliko navedeni uvjet nije osiguran (veliina parcele i sl.), mora se izvesti interna vanjska hidrantska mrea na
samoj parceli i postaviti potreban broj vanjskih hidranata da se zadovolji navedeni uvjet.
(4) Ukoliko objekt ima etiri ili vie nadzemnih etaa do kojih je osiguran pristup vatrogasnih vozila, mora se izvesti
unutranja hidrantska mrea. Pristup vatrogasnih vozila treba osigurati do svake zasebne cjeline.
(5) Instalacija interne hidrantske mree za stambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade mora se izvesti prema
vaeim propisima.
(6) Direktno uzimanje vode iz javnog cjevovoda za sprinkler instalaciju doputeno je samo u sluaju kada je ulini
cjevovod promjera veeg ili jednakog od 200 mm. Za profile ulinih cjevovoda promjera manjeg od 200 mm

potrebno je izgraditi spremnik koji e svojim volumenom preuzeti cijelu koliinu vode potrebne za sprinkler
instalaciju. Spremnici se u ovom sluaju pune iz ulinog cjevovoda sukladno hidraulikom proraunom iz projekta.

ISPITIVANJE INTERNE VODOVODNE INSTALACIJE

lanak 48.
(1) Izvaa interne vodovodne instalacije mora nakon dovretka instalacije obaviti tlanu probu interne vodovodne
instalacije. Ispitni tlak mora biti 1,5 NP. NP (nazivni pritisak) je 10 Bar. Vrijeme trajanja tlane probe je 2 sata. Za
vrijeme trajanja tlane probe ne smije biti proputanja na spojevima i pada tlaka na manometru. Tlanu probu interne
instalacije preuzima nadzorni inenjer. Nakon uspjeno izvrene tlane probe, izvoditelj radova i nadzorni inenjer
potpisuju zapisnik o tlanom ispitivanju instalacije. Zapisnik se na tehnikom pregledu mora predoiti predstavniku
Isporuitelja.
(2) Nakon obavljene tlane probe, a prije tehnikog pregleda, treba atestirati sanitarnu ispravnost pitke vode u internoj
vodovodnoj mrei. Ispitivanje provodi Zavod za javno zdravstvo i svi uzorci uzeti na ispitivanje kvalitete vode
moraju biti u skladu s vaeim propisima. Ateste o ispitivanju kvalitete vode izvoditelj interne instalacije mora
predoiti predstavniku Isporuitelja na tehnikom pregledu graevine.
(3) Ukoliko graevina ima ugraenu hidrantsku mreu, izvoditelj ju je duan atestirati mjerenjem Q/H linije prema
vaeim propisima. Atestiranje moe izvesti ovlateno poduzee ili ustanova, a atest izvoditelj mora predoiti
predstavniku Isporuitelja na tehnikom pregledu.

IZDAVANJE UVJETA I SUGLASNOSTI

lanak 49.
Projekt interne vodovodne instalacije treba izraditi prema odredbama ovih Uvjeta te odredbama Zakona o vodama i
Zakona o prostornom prostornom ureenju i gradnji.

IZDAVANJE POSEBNIH UVIJETA ZA LOKACIJSKU DOZVOLU

lanak 50.
(1) Nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik duni su prije razrade projekta interne instalacije pisano
zatraiti od Isporuitelja izdavanje posebnih uvjeta radi izdavanja lokacijske dozvole.
(2) Uz zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta radi izdavanja lokacijske dozvole, nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov
opunomoenik trebaju priloiti idejni projekt.
(3) Idejni projekt sadri:
a) ZA STAMBENE, STAMBENO POSLOVNE I POSLOVNE ZGRADE VEE OD 400m2
Tehniki opis
Kopiju katastarskoga plana s oznaenom lokacijom zgrade te okolnim zemljitem, u mjerilu 1:1000
Za stambeno - poslovne i poslovne zgrade i opis tehnolokoga procesa
Zahtjev o potrebnim koliinama sanitarne vode i, ako je potrebno, vode za hidrantsku mreu i sprinkler ureaj
grafike priloge
Drugo, prema posebnim propisima Isporuitelja
b) ZA TRASE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Tehniki opis
Kopiju katastarskoga plana s oznaenim zahvatom u prostoru u mjerilu 1:1000
PGP
Situaciju s rasporedom komunalne infrastrukture (postojee i budue komunalne instalacije)
Popreni presjek s ucrtanim horizontalnim i vertikalnim razmacima
Projektni zadatak (za vodoopskrbne cjevovode)
Hidrauliki proraun (za vodoopskrbne cjevovode)

c) ZA PROMETNICE S KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM

Tehniki opis
Kopiju katastarskoga plana s oznaenim zahvatom u prostoru u mjerilu 1:1000

 PGP
Sinteznu kartu s rasporedom komunalne infrastrukture (postojee i budue komunalne instalacije)
Popreni i uzduni presjek s ucrtanim horizontalnim i vertikalnim razmacima
d) ZA REKLAMNE PANOE, NADSTRENICE, AUTOBUSNA I TRAMVAJSKA STAJALITA,
ODAILJAE
Tehniki opis
Topiju katastarskoga plana s oznaenim zahvatom u prostoru u mjerilu 1:1000
PGP
Sinteznu kartu s rasporedom komunalne infrastrukture (postojee i budue komunalne instalacije)
Popreni presjek s ucrtanim horizontalnim i vertikalnim razmacima

IZDAVANJE SUGLASNOSTI ZA PRILJUAK

lanak 51.
(1) Vlasnik ili njegov opunomoenik duni su u postupku ishoenja prikljuka pisano zatraiti od Isporuitelja konanu
suglasnost za prikljuak na glavni projekt vodovodne instalacije, radi propisivanja spojnog voda i vodomjera.
(2) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za prikljuak, vlasnik ili njegov opunomoenik trebaju priloiti glavni projekt.
(3) Glavni projekt mora sadravati:
a) ZA STAMBENE, STAMBENO-POSLOVNE I POSLOVNE GRAEVINE DO 400 m2 KOJE SU RAENE
PO PRIJANJIM ZAKONIMA, A NIJE IM PROPISAN NAIN PRIKLJUENJA
Posebne uvjete izdane od Isporuitelja
Tehniki opis
Hidrauliki proraun za vodoopskrbne instalacije s izmjerenom QH linijom ukoliko se pokae da je to potrebno
(hidrantska mrea i sl.)
Tlocrte objekta po etaama i presjeke
Aksonometrijsku shemu vodovodne instalacije
Nacrt prostorije za smjetaj glavnih vodomjera
b) ZA VIESTAMBENE, STAMBENO-POSLOVNE I POSLOVNE GRAEVINE VEE OD 400 m2
Posebne uvjete izdane od Isporuitelja i lokacijsku dozvolu
Tehniki opis
Opis tehnolokoga procesa
Hidrauliki proraun s izmjerom QH linije na ulinom cjevovodu
Tlocrte objekta po etaama i presjeke
Aksonometrijsku shemu vodovodne instalacije
Nacrt prostorije za smjetaj glavnih vodomjera
Nacrt postave ormaria sekundarnih vodomjera
(4) Isporuitelj e na temelju zahtjeva:
Izdati zatraene uvjete ili suglasnosti, ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti iz ovih Uvjeta i zasebnih zakona ili
pisano odbiti izdavanje zatraenih uvjeta ili suglasnosti uz obrazloenje i uputu o potrebnim radnjama koje
podnositelj zahtjeva mora obaviti da bi se mogli izdati traeni uvjeti ili suglasnosti
Na poseban zahtjev podnositelja izraditi QH liniju vodoopskrbnog cjevovoda uz zasebnu naplatu
Odrediti mjesto prikljuka i trasu spojnog voda, mjere prostorije za smjetaj glavnih vodomjera i potrebne
armature

IZDAVANJE SUGLASNOSTI NA GLAVNI PROJEKT PROMETNICA S KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM,

TRASA VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA I ODVODNIH KANALA

lanak 52.
(1) Vlasnik ili njegov opunomoenik duni su u postupku izdavanja graevinske dozvole pisano zatraiti od Isporuitelja
suglasnost na glavni projekt prometnice s komunalnom infrastrukturom, vodoopskrbnog cjevovoda ili odvodnoga
kanala.
(2) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti, vlasnik ili njegov opunomoenik trebaju priloiti glavni projekt u dva primjerka.
(3) Glavni projekt mora sadravati:
Posebne uvijete i lokacijsku dozvolu
Projektni zadatak za projektiranje vodoopskrbnih cjevovoda izraen od Isporuitelja

Tehniki opis
Hidrauliki proraun s izmjerenom QH linijom na najbliemu mjestu spajanja budueg vodoopskrbnog
cjevovoda na postojeu vodoopskrbnu mreu (samo za glavne projekte vodoopskrbnih cjevovoda)
Kopiju katastarskoga plana s oznaenim zahvatom u prostoru u mjerilu 1:1000
Zemljinoknjini plan s ucrtanom trasom
PGP
Sinteznu kartu s rasporedom komunalne infrastrukture (postojee i budue komunalne instalacije)
Popreni presjek s ucrtanim horizontalnim i vertikalnim razmacima, kao i uzduni presjek

IZDAVANJE POSEBNIH UVJETA RADI ISHOENJA RJEENJA O UVJETIMA GRAENJA

lanak 53.
(1) Nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik duni su prije razrade projekta interne instalacije pisano
zatraiti od Isporuitelja izdavanje posebnih uvjeta radi izdavanja rjeenja o uvjetima graenja.
(2) Uz zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta radi ishoenja rjeenja o uvjetima graenja, nadleno upravno tijelo, vlasnik
ili njegov opunomoenik trebaju priloiti idejni projekt.
(3) Idejni projekt sadri:
Tehniki opis
Kopiju katastarkog plana s oznaenom lokacijom zgrade te okolnim zemljitem, u mjerilu 1:1000
za stambeno-poslovne i poslovne zgrade i opis tehnolokoga procesa
Hidrauliki proraun o potrebnim koliinama sanitarne vode i, ako je potrebno, vode za hidrantsku mreu i
sprinkler ureaj (uz navedeno dostaviti QH liniju) proraun je potrebno napraviti za svaku cjelinu (stan,
poslovni prostor)
Grafike priloge s ucrtanim poloajem vodomjernog okna i shematski prikaz vodomjernog okna
Drugo, prema posebnim propisima Isporuitelja

IZDAVANJE POSEBNIH UVIJETA RADI KORITENJA RIJEENJA O POTICAJU ULAGANJA

lanak 54.
(1) Nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik duni su prije razrade projekta interne instalacije pisano
zatraiti od Isporuitelja izdavanje posebnih uvjeta radi izdavanja rjeenja o poticanju ulaganja.
(2) Uz zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta radi ishoenja rjeenja o poticanju ulaganja, nadleno upravno tijelo, vlasnik
ili njegov opunomoenik trebaju priloiti idejni projekt.
(3) Idejni projekt sadri:
Tehniki opis
Kopiju katastarskoga plana s oznaenom lokacijom zgrade te okolnim zemljitem, u mjerilu 1:1000
Za stambeno-poslovne i poslovne zgrade i opis tehnolokoga procesa
Hidrauliki proraun o potrebnim koliinama sanitarne vode i, ako je potrebno, vode za hidrantsku mreu i
sprinkler ureaj (uz navedeno dostaviti QH liniju) proraun je potrebno napraviti za svaku cjelinu (stan,
poslovni prostor)
Grafike priloge s ucrtanim poloajem vodomjernog okna i shematski prikaz vodomjernog okna
Drugo, prema posebnim propisima Isporuitelja

IZDAVANJE POSEBNIH UVIJETA RADI ISHOENJA RIJEENJA O IZVANREDNOM STANJU

lanak 55.
(1) Nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik duni su pisanim zahtjevom zatraiti od Isporuitelja
izdavanje posebnih uvjeta radi izdavanja rjeenja o izvedenom stanju, i to kad je rije o postupcima ozakonjenja
izgraenih zgrada ija je graevinska (bruto) povrina vea od 400 m2, odnosno zgrada za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija je graevinska (bruto) povrina vea od 1000 m2 te zgrada javne namjene bez obzira
na njihovu povrinu.

(2) Uz pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka, nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik trebaju priloiti
arhitektonsku snimku.
(3) Arhitektonska snimka mora sadravati:
Opis postojeih instalacija s prikazanim koliinama vode - hidrauliki proraun o postojeim koliinama
sanitarne vode i postojeim koliinama vode hidrantske mree i sprinkler ureaja ukoliko oni postoje, te je uz
njih potrebno dostaviti i QH liniju (samo ako postoji hidrantska mrea i sprinkler) proraun je potrebno
napraviti za svaku cjelinu (stan, poslovni prostor, hidrantsku mreu ili sprinkler)
kopiju katastarskoga plana s oznaenom lokacijom zgrade te okolnim zemljitem, u mjerilu 1:1000
Za stambeno-poslovne i poslovne zgrade i opis tehnolokoga procesa
Grafike opise s ucrtanim poloajem vodomjernog okna i shematski prikaz vodomjernog okna, kao i prikaz
prikljunog okna odvodnje
Drugo, prema posebnim propisima Isporuitelja

PROJEKTIRANJE INTERNE VODOVODNE INSTALACIJE

lanak 56.
(1) Projekt treba sadravati detaljne nacrte za sve one dijelove instalacija, koji nisu standardni, svih ureaja za poveavanje
tlaka, sa svim potrebnim elementima i pojedinostima. Moraju biti navedeni tipovi ureaja, kao i potrebna snaga
elektromotora.
(2) U tehnikom opisu projekta internih instalacija za industriju, bolnice, menze, laboratorije i sl. koji se ne odnose na
kuanstvo, mora biti opisana vanost vode u proizvodnom procesu i pogonu, odnosno radu dotinog proizvoaa i
specificiran potroak vode, te stupanj zagaenja vode radi zatite od povratnog toka. Mora biti navedeno, doputa
li proizvodni proces prekid u dobavi vode, kako dugo smije trajati ovakav prekid i u kojem razdoblju dana. Opis
mora sadravati prijedlog rjeenja rezerve vodoopskrbe za sluaj, da zbog neizbjenih pogonskih razloga ili smetnji
bude prekinuta vodoopskrba iz javne vodovodne mree odnosno izjavu, da karakter potroaeve djelatnosti ne
zahtijeva rezervnu vodoopskrbu.
(3) Projekt mora sadravati rjeenja zatite od povratnog toka i ugradbu odgovarajuih zatitnika od povratnog toka
na svim aparatima, ureajima i mjestima gdje moe doi do zagaenja interne instalacije. Isto tako projektom se
mora definirati tip i poloaj (nadzemna ili podzemna ugradba) glavnog ZOPTa, te razraditi nacrt prostorije za
njegov smjetaj prema ovim uvjetima.
(4) Projekt mora sadravati kompletna rjeenja interne vodovodne instalacije, ovisno o kompleksnosti graevine, s
tlocrtima svih etaa, presjecima i aksonometrijskom shemom interne vodovodne instalacije. Kod izvedbe GSV sistema
ugradbe vodomjera, potrebno je izraditi tlocrte po etaama i presjeke M-Bus sustava s tono definiranim ianim
vezama.
(5) Projekt mora sadravati razradu prostorije za smjetaj glavnih vodomjera s tonim rasporedom armatura i fazona,
te ispravnim dimenzijama i prikazanim tehnikim propisima iz ovih uvjeta.
(6) Projekt mora sadravati hidrauliki proraun sastavljen prema europski priznatim nainima izrauna.
U hidraulikom proraunu treba, osim pada tlaka zbog geodetske visine i otpora u cijevima, uzeti u obzir i pad tlaka
na vodomjeru i ZOPTu. Za dimenzioniranje glavnih vodomjera sanitarne potronje obavezno uzeti u obzir faktor
dimenzioniranja vodomjera upotrebe izljevnih mjesta 0,7.
(7) U trokovniku obavezno treba razdvojiti radove na internoj vodovodnoj i M-Bus instalaciji, koje obavljaju
izvoditelji radova na objektu, od izvedbe vodoopskrbnog prikljuka, koje izvodi Isporuitelj. U dijelu trokovnika
koji izvodi Isporuitelj treba biti dodana opaska da te radove investitor ugovara direktno s Isporuiteljom i da oni
ne mogu biti predmet natjeaja za prikupljanje ponuda za radove na objektu.
(8) Dimenzioniranje profila vodoopskrbnog prikljuka i glavnih vodomjera obavlja se prema uvjetima Isporuitelja.

6.

TEHNIKI UVJETI PRIKLJUIVANJA NA JAVNU ODVODNJU

Stalni i privremeni kanalski prikljuak

lanak 57.
(1) Kanalski prikljuak moe biti stalni i privremeni.
(2) U pravilu, za svakog korisnika izvodi se stalni prikljuak, preko kojeg se odvode otpadne vode.
(3) Ukoliko se u fazi izgradnje nekretnine pokae potreba odvodnje s podruja gradilita, ponajprije treba koristiti
prikljuak odvodnje na javnu kanalizaciju sukladno odobrenoj tehnikoj dokumentaciji predmetnog zahvata, a

iznimno, s obzirom na organizaciju gradilita i tehnike mogunosti moe se dopustiti posebno prikljuenje na
javnu kanalizaciju prema uvjetima koji vrijede i za prikljuak predmetne graevine. Nakon izgradnje predmetnog
objekta i naputanja gradilita privremeno izgraeni prikljuak treba staviti izvan funkcije na sanitarno-tehniki
ispravan nain o troku investitora ili vlasnika nekretnine.

SPAJANJE NA MREU JAVNE ODVODNJE

lanak 58.
(1) Prikljuak unutarnje kanalizacije smije se izvesti jedino na mjestu predvienom projektom javne kanalizacije,
te odobrenom tehnikom dokumentacijom graevine koja se prikljuuje. Sama izvedba kanalskog prikljuka izvodi
se prema pravilima struke, uz uvjet da se uz minimalan troak osigura funkcioniranje i kvaliteta prikljuka, te
nenarui funkcioniranje odvodnje ranije prikljuenih korisnika. Potrebno je obratiti panju prilikom izvedbe da se
njome ne oteuje i ne ugroava postojea kvaliteta javne kanalske mree, kako se ne bi ugrozila njezina
funkcionalnost i kvaliteta usluge odvodnje otpadnih voda.
(2) Minimalan profil kanalskog prikljuka bez obzira na koliinu otpadne vode iznosi 15 cm. Minimalan pad prikljuka
iznosi 0,8%, pa sve do maksimalno 15%. Prikljuak se vodi od kontrolnog okna interne kanalizacije koje je
smjeteno tik uz regulacijsku liniju, uz sam rub parcele i zavrava poglavito spojem na postojee kontrolno okno
javnog kanala ili na cijev. Niveleta spoja prikljunog kanala treba biti uzdignuta iznad nivelete javnog kanala za
1/3 visine profila javnog kanala, raunajui od njegova dna za javne kanale izgraene od betona, dok se za
kanale izgraene od plastinih materijala prikljuuje u visini osi poprenog presjeka javnog kanala. U pojedinim
sluajevima (ovisno o profilu javnog kanala i profilu samog prikljuka), potrebno je na mjestu spoja prikljuka i
javnog kanala izvesti kontrolno okno.
(3) Kontrolno okno mora biti izvedeno kvalitetno i prema propisima koji zadovoljavaju izvedbu javne kanalizacije. Isto
mora biti izvedeno od vodonepropusnog betona s potrebnom armaturom, svijetlog otvora 100x100 cm, ovisno o
dubini i profilu javnog kanala, odnosno od plastinih materijala ako mjesni uvjeti tako zahtijevaju. Mora imati
ugraene lijevano-eljezne penjalice propisanog razmaka, obraenu kinetu na dnu okna tako da omoguava
nesmetan protok otpadne vode u javnom kanalu, te pravilan visinski spoj novoizvedenog prikljuka. Kontrolno okno
na javnom kanalu mora imati lijevanoeljezni poklopac kvalitete koja ovisi o namjeni povrine na kojoj je izvedeno
(javnoprometna povrina = teki tip, zelena povrina = laki tip).
(4) Spoj samog prikljuka na cijev ili u kontrolno okno, bilo ono novoizvedeno ili postojee mora se izvoditi preko za
to predvienog fazonskog komada radi osiguravanja vodonepropusnosti samog spoja.
(5) Mogue je u sklopu izvedbe prikljuka koristiti kontrolna okna od PVC-a ili PP-a, ukoliko ona imaju pravovaljane
ateste, ne naruavaju kvalitetu odvodnje, te zadovoljavaju standarde za njihovu izvedbu na javnoprometnim
povrinama.
(6) Cijev prikljuka postavlja se u prethodno iskopan rov (ija irina ovisi o samom profilu) na posteljicu od pijeska,
te zasipava zamjenskim materijalom u slojevima uz nabijanje. Materijal iz iskopa odvozi se na za to predvieni
deponij, a sam rov se razupire radi sigurnosti same izvedbe. Nakon izvedbe kanalskog prikljuka ispituje se
funkcionalnost i vodotijesnost. Pri izvedbi prikljuka treba obratiti panju na osiguranje gradilita i postojeih
instalacija. Gradilite mora biti ograeno radi spreavanja pristupa ljudi na njega. Za privremeno zauzimanje i
preko javnoprometne povrine u svrhu izvedbe kanalskog prikljuka, investitor ili izvoa duan je ishoditi
suglasnost od nadlenog tijela lokalne samouprave ako se radi o nerazvrstanoj cesti odnosno od upanijske uprave
za ceste ako se radi o upanijskoj, lokalnoj ili dravnoj cesti, odnosno pravne osobe odreene posebnim zakonom.
Izvoa se obvezuje nakon izvedbe kanalskog prikljuka sanirati prekop odnosno dovesti u prvobitno stanje sukladno
uvjetima.
(7) Nadlena ustanova koja izdaje suglasnost za prekop javnoprometne povrine uvjetuje nain postavljanja regulacije
prometa i signalizacije, te sam termin radova na izvedbi prikljuka.
(8) Zahtjev za prikljuenje na javnu gradsku kanalizaciju podnosi se kod davatelja vodne usluge odvodnje otpadnih
voda na tipiziranom formularu, na kojem su oznaeni i potrebni prilozi (kopija kat. plana, vlasnitvo...). Za
izvedbu prikljuka sklapa se ugovor o izvedbi. Ugovor obavezno sadri: naziv ugovorenih strana, vrstu prikljuka,
trokove gradnje, rok gradnje, te ostale uvjete ovisne o tipu prikljuka, vrsti same graevine i mjestu izvedbe.
Nakon uplate predvienih radova, naknade za prikljuenje, te reguliranja trokova sanacije prekopa i regulacije
prometa pristupa se izvedbi prikljuka.

SASTAVNI DIJELOVI I OPI UVJETI KORIETENJA INTERNE MREE ODVODNJE

lanak 59.
(1) Internu kanalizaciju u graevinama kao i na graevinskim esticama sainjavaju sljedee instalacije:

 Horizontalna etana (katna) kanalizacija

Vertikalna kanalizacija
Horizontalna temeljna kanalizacija
Kanalizacija izvan graevine na graevinskoj estici
Vodolovna grla (slivnici, rigoli)
kontrolna okna
objekti i ureaji za sniavanje vodostaja i odvodnju podzemnih voda (drenana kanalizacija)
objekti i ureaji za prethodno proiavanje otpadnih voda (predtretman)
objekti i ureaji za dizanje otpadnih voda na viu razinu (crpne stanice)
ureaji za spreavanje povrata otpadne vode (nepovratni ventili, ablji poklopac...)
individualni objekti za prikupljanje otpadne vode - sabirna jama
kontrolno mjerno okno
Kanalski prikljuak od kontrolnog okna do javne kanalizacije
Vertikalna kanalizacija
Horizontalna temeljna kanalizacija
Kanalizacija izvan graevine na graevinskoj estici
Vodolovna grla (slivnici, rigoli)
Kontrolna okna
Objekti i ureaji za sniavanje vodostaja i odvodnju podzemnih voda (drenana kanalizacija)
Objekti i ureaji za prethodno proiavanje otpadnih voda (predtretman)
Objekti i ureaji za dizanje otpadnih voda na viu razinu (crpne stanice)
Ureaji za spreavanje povrata otpadne vode (nepovratni ventili, ablji poklopac...)
Individualni objekti za prikupljanje otpadne vode - sabirna jama
Kontrolno mjerno okno
Kanalski prikljuak od kontrolnog okna do javne kanalizacije.
(2) Trokove projektiranja izvedbe i odravanja interne kanalizacije snosi investitor (fizika ili pravna osoba), vlasnik
odnosno korisnik graevine i graevinske estice sa kojih se odvode otpadne vode.
(3) Svrha interne kanalizacije je da sakuplja i odvodi otpadne vode ukljuujui sanitarne, tehnoloke, rashladne, oborinske
i procjedne vode iz graevine, odnosno osigura odvodnju svih povrinskih i podzemnih voda s graevinske estice
na kojoj se graevina nalazi, do zadnjeg kontrolnog mjernog okna, te kanalskim prikljukom u javnu kanalizacijsku
mreu.
(4) Sve graevine izgraene na zemljitu, koje se nalazi uz javnoprometne povrine na kojima je izgraena javna
kanalizacija ili se nalaze na zemljitu, koje lei uz javnu kanalizaciju, moraju se na nju prikljuiti. Ako se javna
kanalizacija izvede naknadno, duan je korisnik izgraene ili djelomino izgraene estice, prikljuiti svoju internu
kanalizaciju na javnu kanalizaciju.
(5) Kanalski prikljuak interne kanalizacije na javnu kanalizaciju izvodi davatelj vodne usluge odvodnje otpadnih voda
na teret naruioca, odnosno korisnika kanalizacije. Iskljuivo davatelj usluge moe povjeriti izvedbu kanalskog
prikljuka pod uvjetima, koje propie drugim poduzeima ovlatenim za ovu vrstu radova, ali snosi iskljuivu
odgovornost za ispravnost izgradnje i funkciju samog prikljuka unutar jamstvenog roka (ukoliko se on koristi na
ispravan i doputen nain).
(6) Kanalski prikljuak interne kanalizacije izvodi se u pravilu od kontrolnog okna unutar parcele na javnu kanalizaciju.
Kontrolno okno treba biti smjeteno tik uz regulacijsku liniju, uz sam rub parcele.
(7) Svaka graevina, odnosno graevinska estica, mora imati u pravilu samo jedan prikljuak na javnu kanalizaciju.
Iznimno, ako povrina parcele pripada razliitim slivovima ili je iznimna razvedenost objekata na parceli takova da
je tehnikom dokumentacijom predvieno vie kanalskih prikljuaka, a odobrena je od strane davatelja vodne usluge
odvodnje otpadnih voda, moe se izvesti vie kanalskih prikljuaka za jednu graevinsku esticu.
(8) Gdje je zbog tehnikih razloga otean neposredan spoj graevine na javnu kanalizaciju moe se izvesti zajedniki
prikljuak za vie graevina. U tom sluaju moraju korisnici ve prije izvedbe samog prikljuka meusobno urediti
imovinsko pravne odnose u vezi s izvoenjem slunosti, prolaskom i trajnim koritenjem interne kanalizacije i
prikljuka preko graevinskih parcela, a tako i njezino ienje i odravanje
(9) Svi uvjeti oko postupka prikljuenja, potrebne dokumentacije pri podnoenju zahtjeva za kanalski prikljuak,
odreenih naknada za prikljuenje, regulirani su Zakonom o vodama, odlukama o prikljuenju na komunalne vodne
graevine, te odlukom o odvodnji otpadnih voda.
(10) Ako sanitarni propisi zahtijevaju, korisnik graevinskog zemljita, duan je da na osnovi odluke lokalne samouprave
izvri odvodnju zemljita, a prema Odluci o prikljuenju na komunalne vodne graevinei zatrai kanalski prikljuak
na javnu kanalizaciju.
(11) U javnu kanalizaciju ne smiju se uputati vode koje sadre koncentracije agresivnih i tetnih tvari vee od maksimalno
doputenih prema Pravilniku o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda.
(12) U javnu kanalizaciju ne smiju se uputati otpadne vode koje sadre tetne i toksine tvari u koliinama koje mogu
tetno djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, graevine i ureaje kanalizacije, te na procese proiavanja otpadnih
voda i digestije mulja.

(13) Ukoliko se utvrdi da se u javnu kanalizaciju, uputaju agresivne i tetne vode koje ne zadovoljavaju prema Pravilniku
o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda, podnijet e se prijava nadlenoj vodopravnoj i sanitarnoj
inspekciji, a odvodnja od dana izvrene posljednje kontrole sa zadovoljavajuim rezultatima do dana prestanka
zagaenja, obraunat e se po tarifi za odvodnju agresivnih otpadnih voda.
(14) Interna kanalizacija sa svim pripadajuim ureajima mora biti projektirana i izvedena na nain da zadovoljava uvjete
vodonepropusnosti. Postavlja se u pravilu tako da najkraim putem, uz potrebni pad koji osigurava otjecanje bez
taloenja, odvodi otpadne vode iz graevine (graevinske estice).
(15) Interna kanalizacija mora biti zatiena od smrzavanja. Ona mora biti izvedena na taj nain da se omogui njeno
redovito nadziranje, ienje i odravanje u ispravnom stanju. Za sve nastale tete, koje nastanu na javnoj kanalizaciji
ili drugdje zbog nepravilne protupropisne izvedbe, nemarnog odravanja ili nepravilnog koritenja interne
kanalizacije, odgovara iskljuivo korisnik, odnosno vlasnik predmetne graevine.
(16) Interna kanalizacija mora biti izvedena tako da se sprijei povrat otpadnih voda iz javne kanalizacijske mree. Izljevna
mjesta u graevini moraju biti izvedena iznad predviene kote usporene vode u javnoj kanalizaciji. Nie izgraene
prostorije iz kojih se obavlja odvodnja ili mjesta koja mogu doi pod vjerojatni uspor, treba odvojiti iz direktnog
gravitacijskog naina odvodnje u kanalizacijski sustav. Ukoliko se one nalaze ispod kote vjerojatnog uspora,
potrebno je ugraditi prepumpni ureaj koji e sakupljati otpadnu vodu iz tih dijelova graevine, te je tlanim
cjevovodom odvoditi u internu kanalizaciju na mjesto iznad kote vjerojatno usporene vode. Na taj nain omoguava
se gravitacijsko otjecanje u samom prikljuku, te odvodnja najniih povrina graevine (graevinske estice).
(17) Odvodnja iz prostorija koja su izvedena ispod kote vjerojatno usporene vode moe se dopustiti jedino u sluaju da
vlasnik odnosno korisnik predmetnih prostora svjesno preuzima rizik i isplativost odabranog rjeenja odvodnje, te
snosi sve trokove od teta, odnosno tetne posljedice koje iz njih proizlaze.
(18) Svi ureaji (ureaji za prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori, talonice, ureaji za spreavanje
povrata vode) kao i uljevi tlane cijevi iz prepumpnog ureaja moraju biti postavljeni prije kontrolnog okna iz kojeg
se obavlja samo prikljuenje. Navedeni ureaji pripadaju internoj kanalizaciji, te se ne izvode u sklopu kanalskog
prikljuka.
(19) Davatelj vodne usluge odvodnje otpadnih voda ne odgovara za tete nastale zbog povrata otpadnih voda iz javne
kanalske mree u prostore koji se nalaze ispod kote vjerojatno usporene vode. To je regulirano u sklopu uvjeta i
suglasnosti koje se izdaju od strane navedenog isporuitelja komunalne usluge, te u sklopu ugovora o izvedbi
kanalskog prikljuka.
(20) Interna kanalizacija sa svim pripadajuim ureajima treba biti predviena i izvedena kao vodonepropusna. Ispitivanje
vodonepropusnosti mora biti obavljeno u skladu sa zahtjevima norme EN 1610 (pr HRN EN 1610), pomou jedne
od metoda: ispitivanje vodom (postupak "V") ili ispitivanje zrakom (postupak "Z").

SABIRNA JAMA

lanak 60.
(1) Na podruju gdje nije izgraena javna kanalizacija odvodnja sanitarnih otpadnih voda, obavlja se
vodonepropusnom internom kanalizacijom u sabirnu jamu, koja je sastavni dio interne kanalizacije. Oborinske vode
se ni u kom sluaju ne smiju odvoditi u sabirnu jamu.
(2) Sabirna jama mora biti projektirana i izvedena u skladu s odredbama Odluke o odvodnji otpadnih voda. Sabirna
jama mora biti s jednom komorom, bez ispusta i preljeva, vodonepropusna, takve zapremnine da prihvati
najmanje jednomjesenu koliinu otpadnih voda, raunajui sa l00 l/st/dne, ali ne manje od 15 m3 korisne
zapremnine. Sabirna jama se mora nalaziti na mjestu do kojeg je mogu pristup posebnim vozilom za
pranjenje njezina sadraja. Pranjenje obavlja pravna osoba koja obavlja djelatnost odvodnje otpadnih voda.
Sadraj sabirnih jama odvozi se posebnim vozilima u centralni ureaj za proiavanje otpadnih voda.
(3) U sabirnu jamu ne smiju se uputati vode koje sadre koncentracije agresivnih i tetnih tvari vee od maksimalno
doputenih prema Pravilniku o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda.
(4) U sabirne jame ne smiju se uputati otpadne vode koje sadre tetne i toksine tvari u koliinama koje mogu tetno
djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, graevine i ureaje kanalizacije, te na procese proiavanja otpadnih voda.
(5) Ukoliko se utvrdi da se u sabirnu jamu uputaju agresivne i tetne vode koje ne zadovoljavaju prema Pravilniku
o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda, podnijet e se prijava nadlenoj vodoprivrednoj i sanitarnoj
inspekciji, a odvodnja od dana izvrene posljednje kontrole sa zadovoljavajuim rezultatima do dana prestanka
zagaenja, obraunat e se po tarifi za odvodnju agresivnih otpadnih voda.

HORIZONTALNA TEMELJNA KANALIZACIJA IZVAN GRAEVINA NA GRAEVINSKOJ ESTICI

lanak 61.
(1) Horizontalna temeljna kanalizacijska mrea i kanalizacija izvan graevine na graevinskoj estici sakuplja i odvodi
sanitarne otpadne vode, tehnoloke i oborinske vode, koje dotjeu vertikalnom kanalizacijom ili neposredno s terena,
i iz prostorija iznad kanalizacijske mree, te ih odvodi do kanalskog prikljuka u javnu kanalizaciju. Horizontalna
temeljna kanalizacija u pravilu je poloena ispod temelja graevine ili ovjeena o strop, dok je kanalizacija izvan
graevine na graevinskoj estici poloena u tlu. Spoj vertiklne kanalizacije na temeljnu horizontalnu
kanalizaciju, mora imati oslonac dimenzija predvienih prema nosivosti tla, a prijelaz je preporuljivo izvesti s
dva luka od 45 svaki.
(2) Za horizontalnu temeljnu kanalizaciju unutar i izvan graevine mogu se upotrebljavati cijevi od za to prethodno
predvienih materijala, a najee se koriste lijevanoeljezne i plastine cijevi vee vrstoe.
(3) Potrebno je predvidjeti i ugraditi precrpni ureaj koji e sakupljati otpadnu vodu iz navedenih dijelova sabirne
kanalizacije, te je tlanim cjevovodom odvoditi u internu kanalizaciju sa spojem na mjesto iznad kote vjerojatno
usporene vode. Na taj nain omoguava se gravitacijsko otjecanje u samom kanalskom prikljuku, te odvodnja
najniih povrina graevne estice. Okno u kojem se prikljuuje tlani vod mora biti izvedeno s dnom od barem 30
cm debljine, a zavretak tlanog voda mora biti okrenut prema gore i opskrbljen rasprivaem mlaza vode.
(4) Svi ureaji (ureaji za prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori, talonice, ureaji za spreavanje
povrata vode) kao i uljevi tlane cijevi iz prepumpnog ureaja moraju biti postavljeni prije kontrolnog mjernog okna
iz kojeg se obavlja samo prikljuenje.
(5) Sabirna kanalizacija mora biti predviena i izvedena ispod granice smrzavanja tla i to izvan graevine, tjeme kanala
mora biti poloeno najmanje 80 cm u tlu, a u podrumu 20 cm. Plie poloene odvodne cijevi, kao i horizontalne
cijevi ovjeene o strop izloene opasnosti od smrzavanja treba toplinski izolirati. Ako se predvia tee optereenje
terena gdje je poloena kanalizacija, potrebno ju je pravilno zatititi od moguih oteenja. Sabirnu kanalizaciju
potrebno je udaljiti od vanjskog zida graevine najmanje 100 cm, a prolaz kroz temelje i zidove mora biti okomit,
te cijevi pri prodoru kroz zid ne smiju biti uzidane, ve odgovarajue zatiene.
(6) Sabirna kanalizacija mora se u pravilu polagati dublje od vodovodnih instalacija, a ukoliko iz tehniki opravdanih
razloga to nije mogue izvesti potrebno je predvidjeti adekvatne mjere zatite vodovodnih i kanalizacijskih instalacija.
(7) Profil glavnog kanala sabirne kanalizacije ne moe biti manji od 160 mm, a ostalih kanala u tlu koji ne vode sanitarnu
otpadnu vodu (oborinski, drenani) ne manji od profila 110 mm.
(8) Spajanje kanala manjeg poprenog presjeka u kanale veeg poprenog presjeka treba predvidjeti i izvesti
redukcijskim fazonskim komadima ili kontrolnim oknima. Svako odvodno mjesto mora imati zapor protiv
prodiranja plinova iz kanalizacije.
(9) Promjena smjera kanalizacije mora se izvesti koljenom ili kontrolnim oknom. Spajanje sporednih kanala na sabirnu
kanalizaciju izvodi se ograncima s priklonom 45 - 60 u smjeru odvoda ili u kontrolnim oknima. Promjena smjera
iznad 60 treba se izvesti samo kontrolnim oknom.
(10) Kontrolna okna predviaju i izvode se na pristupanim mjestima, gdje postoji opasnost od zaepljenja, kao na veoj
promjeni smjera kanala, na mjestu prikljuka sporednih kanala, kod kanalskih stepenica (kaskada), kao i kod duih
ravnih kanala i to u graevini na svakih 15 m, a izvan graevine na udaljenosti od najvie 30 m. Veliina svijetlog
otvora kontrolnog okna ovisi o dubini polaganja kanalizacijske cijevi, te kod dubine manje od 80 cm iznosi
najmanje 50/50 cm, a kod dubine 80-120 cm iznosi 60/60 cm ili 60 cm. Kod veih dubina svijetli dio otvora
kontrolnog okna moe biti 60/60 cm, a u donjem dijelu u visini od najmanje 120 cm treba ga proiriti na 60/100 cm
ili 80 cm, te je potrebno ugraditi stupaljke u razmaku od 30 cm u svrhu omoguavanja silaska u kontrolno okno.
Stupaljke se ugrauju na stijenku, bono od glavnog toka vode po mogunosti na stijenku gdje nema prikljuenja
kanala.
(11) Kontrolna okna se predviaju i izvode od betona, te ih je potrebno na unutarnjoj strani zagladiti sa cementnim mortom
omjera 1:2, a na dnu predviene i izvedene kinete u smjeru odvodnje ili za to predvienim fazonskim komadom. Okno
mora biti dobro zatvoreno poklopcem od lijevanog eljeza najmanje 50/50 cm., predviene vrstoe koja ovisi o
svrsi povrine na kojoj je smjeteno. Ako je kontrolno okno smjeteno unutar prostora koja slui za boravak ljudi
ili za skladitenje namirnica i slino, te ukoliko navedeni prostor nema prirodnu ventilaciju, ono mora imati za to
predvieni poklopac koji onemoguava prodor plinova iz kanalizacije. Tlocrtni poloaj okna mora biti takav da
podunom kinetom prati i usmjeruje glavni tok voda. Bona prikljuenja obavljaju se poglavito u uzvodnoj treini
okna. Pri projektiranju i izvedbi interne kanalizacije primjenjuju se i montana (betonska) kontrolna okna, kao i
kontrolna okna iz PVC i PP materijala. Navedena kontrolna okna, njihove karakteristike i veliina ovise o
predvienim uvjetima prema prije navedenim dubinama polaganja interne kanalizacije, te o namjeni povrine na
kojoj se ugrauju. Primjena i ugradnja takovih okana mora biti odreena uvjetima i tehnikim uputama pojedinog
njegova proizvoaa, kao i prije navedenih propisa i uvjeta vodonepropusnosti i vrstoe.
(12) Pri projektiranju i izvedbi sabirne kanalizacije mora se voditi rauna o doputenim padovima njezina polaganja.
Potrebno je predvidjeti i izvoditi za pojedine poprene presjeke interne kanalizacije nie navedene normalne

padove zbog njezinog samoispiranja, te izbjegavanja oteenja interne kanalizacije kod veih padova. Minimalni
pad smije se primijeniti samo u sluaju kad za to postoji tehniki struno opravdana obrazloenja. Padovi za profile
vee od 315 mm odreeni su prema Smjernicama za projektiranje i izvedbu javne kanalizacije.
Pad kanalizacije mora iznositi:

Promjer cijevi mm

Normalni pad

Minimalni pad

Maksimalni pad

50

3,50%

2,50%

15,00%

75

2,50%

1,50%

15,00%

110

2,00%

1,20%

15,00%

125

1,50%

1,00%

15,00%

160

1,00%

0,80%

15,00%

200

0,80%

0,60%

15,00%

250

0,45%

0,25%

15,00%

315

0,35%

0,20%

15,00%

(13) Kada je visinska razlika izmeu kote interne kanalizacije i kote javne kanalizacije tako velika da se ne moe svladati
doputenim maksimalnim padom, potrebno je izvesti kanalsku stepenicu. Ona se predvia i izvodi u kontrolnom
oknu slobodnim padom, ili cijevima koje imaju kontrolne otvore u gornjem koljenu i u donjem ravnom komadu. U
prvom sluaju kontrolno okno ima na dnu kinetu, a u drugom sluaju kontrolno okno treba radi mogunosti nadzora
i silaska u njega poveati za debljinu cijevi. U kontrolnom oknu stepenica izvedena slobodnim padom ne smije biti
vea od 1,0 m.
(14) Voda iz predvrtova i padina tla, kao i voda s krovova ili iz potpornih zidova neposredno uz plonik mora se uvesti
u internu kanalizaciju, a ne smije se isputati izravno na plonik. Kod odvoenja oborinskih voda s graevinske estice
i graevina, gdje postoji opasnost od naplavljivanja taloga u kanalizaciju, potrebno je ugraditi na udaljenosti 1530 metara vodolovna grla sa eljeznom reetkom kao i talonicu za prikupljanje mulja i taloga.
(15) Odvodnja otpadne vode u internu kanalizaciju iz prostorija, u kojima se manipulira s naftom i njenim derivatima
ili drugim lako zapaljivim tekuinama dozvoljeno je samo separatorima navedenih tekuina koji su projektirani za
svaki sluaj posebno, tj. ovisno o derivatima o kojem se radi i njegovoj koliini. Odvodi iz klaonica, mesnica,
kuhinja restorana moraju imati ugraene to blie izljevu separatore masti i krvi, te reetke za prihvaanje dlaka i
drugih krutih otpadaka.
(16) Odvodnju svih zagaenih ili mogue zagaenih otpadnih voda iz graevine, s graevinske estice treba provesti preko
adekvatnog ureaja za predtretman otpadnih voda prije prikljuka na javnu kanalizaciju. Odvodnja voda koje sadre
i tehnoloke otpadne vode mora biti izvedena preko kontrolnog i mjernog okna. Na mjestu spoja drenane odvodnje
s internom kanalizacijom mora se ugraditi kontrolno okno s talonicom, a dovod u nju mora biti predvien iznad
odvoda iz samog okna, da ne bi dolo do povrata vode iz interne kanalizacije u drenani sustav.

CIJEVI I MATERIJALI
lanak 62.
(1) Cijevi za izvedbu interne kanalizacije, te materijali koji su koriteni za njihovu izradu uz pripadajui materijal
za kanalizacijske radove, moraju zadovoljavati postojee hrvatske norme (HRN), odnosno odredbe prema DIN i
ISO propisima ako se radi o materijalima za koje ne postoje hrvatske norme.
(2) Lijevano eljezne cijevi i pripadajui fazonski komadi moraju zadovoljavati propisane norme, te brtveni materijal
koji se koristi njihovu za ugradnju mora imati slubeni atest. Koriste se za izvedbu vertikalne kanalizacije, te
horizontalne temeljne kanalizacije i kanalizacije ovjeene o strop. Spajaju se brtvljenjem pomou kudelje zalivene
bitumenom ili olovom, te spojnicama s brtvenim prstenom koji zadovoljava zahtjeve vrstoe i vodotjesnost.
(3) Plastine PVC i PP cijevi i pripadajui fazonski komadi, kontrolna okna, te ostali ureaji i objekti interne kanalizacije
izraeni od PVC materijala moraju zadovoljavati propisane norme. PVC i PP cijevi oznake vrstoe SN- 8 i vie
koriste se za izvedbu cjelokupne temeljne (u specijalnoj izvedbi i kao zavjeene) i vanjske interne kanalizacije
(dvorine) ukljuujui i kanalske prikljuke. Spajaju se na klasian nain s naglavkom, a samo brtvljenje se postie
gumenim prstenom. PP cijevi se koriste posebno kod potrebe odvodnje voda s povienom temperaturom (temperature
vie od 40 C) pa se najee koriste pri spajanju sanitarnih predmeta s kanalskim vertikalama ili temeljnim vodom.
Cijevi oznake vrstoe SN-2 mogu se koristiti iskljuivo za izvoenje instalacija odvodnje po etaama unutar objekta.

(4) Plastine PE-HD cijevi i pripadajui fazonski komadi, kontrolna okna, te ostali ureaji i objekti interne kanalizacije
izraeni od PE-HD materijala moraju zadovoljavati propisane norme. PE-HD cijevi oznake vrstoe SN- 8 koriste
se za izvedbu cjelokupne temeljne i vanjske interne kanalizacije (dvorine), ukljuujui i kanalske prikljuke, te
za izvedbu tlane interne kanalizacije (crpne stanice). Spajaju se prema uputi, ovisno o vrsti cijevi i samom
proizvoau (klasinim nainom naglavkom s gumenom brtvom, zavarivanjem, posebnim fazonskim komadima).
(5) Za projektiranje i izvedbu interne kanalizacije mogu se koristiti i materijali koji nisu gore navedeni, a zadovoljavaju
uvjete o vrstoi i vodonepropusnosti, te su usklaeni s hrvatskim normama i standardima ukoliko oni postoje, a
ako nisu propisane hrvatske norme potrebno je koristiti EN norme odnosno DIN norme.
(6) Prikljuenje cijevi na okna i druge betonske graevine obavlja se obaveznom uporabom posebnih prikljunih komada
s brtvenim prstenom. Posebni prikljuni komadi s prstenom moraju se koristiti i kod izvoenja prikljuka spajanjem
po sistemu "cijev na cijev".

OPI UVJETI ZA PROJEKTIRANJE INTERNE MREE ODVODNJE

lanak 63.
(1) Projektiranje interne kanalizacije mora se provoditi u skladu s odredbama Zakona o vodama i Zakona o prostornom
ureenju i gradnji, s odredbama pratee zakonske regulative, te u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda, s
odredbama pravilnika i hrvatskih normi koje se odnose na vode i kanalizaciju, odredbama smjernica i odredbama
ovih uvjeta, kao i odrednicama Prostornih planova jedinice lokalne samouprave i podrune samouprave.

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

lanak 64.
(1) Da bi se pristupilo izradi projektne dokumentacije interne kanalizacije za graevine koje moraju ishoditi lokacijsku
dozvolu, prethodno je potrebno pismenim podneskom zatraiti uvjete prikljuenja na javnu kanalizaciju od
Isporuitelja vodne usluge odvodnje otpadnih voda.
Uz navedeni zahtjev potrebno je priloiti sljedee:
Kopiju katastarskog plana s ucrtanom graevinom u mjerilu 1:1000
Idejno rjeenje s tehnikim opisom namjene predvienog zahvata u prostoru i odgovarajuim nacrtima, a ako
se radi o proizvodnoj graevini i opisom tehnolokog njezina procesa
Pismenim podneskom koji u prilogu sadri kopiju katastarskog plana u M 1:1000, s ucrtanom graevinom,
mogu se zatraiti uvjeti prikljuenja i za graevine koje ne moraju ishoditi lokacijsku dozvolu.
(2) Isporuitelj vodne usluge odvodnje otpadnih voda duan je na temelju traenja:
Obavijestiti podnosioca o mogunosti i nainu prikljuenja i uz koje uvjete
Definirati sve relevantne tehnike podatke (odrediti konanu dispoziciju otpadnih voda - prikljuenjem na
javnu kanalizaciju ili u sabirnu jamu, definirati vrstu sustava odvodnje - mjeoviti ili razdjelni, odrediti trasu i
visinske kote javne kanalizacije, razinu vjerojatno usporene vode u javnoj kanalizaciji, potrebu izvoenja
posebnih ureaja i sl.)
potrebne za izradu projekta interne kanalizacije
(3) Projekt interne kanalizacije treba izraditi sukladno odredbama ovih smjernica, pravilima struke, odredbama vaee
prethodno navedene zakonske regulative, te mora obuhvatiti cijelu internu kanalizaciju do javne uline kanalizacije
ukljuujui i sami spoj s njom.
(4) Projekt interne kanalizacije mora sadravati:
Uvjete prikljuenja
Tehniki opis
Dimenzioniranje kanalizacije standardima i priznatim autorima, s obaveznim izraunom sveukupnih koliina
otpadnih voda koje se isputaju u javnu kanalizaciju i dimenzioniranjem prikljuka
Tlocrte svih etaa graevine u prikladnom mjerilu s ucrtanom internom kanalizacijskom mreom
U nacrtu mora biti vidljiva namjena svake prostorije, sanitarni predmeti, odvodna mjesta s upisanim apsolutnim
kotama podova
Vertikalni presjek graevine u doputenom mjerilu s definiranim apsolutnim visinskim kotama
Sheme interne kanalizacije s upisanim apsolutnim kotama svih etaa
Uzduni presjek vanjske interne kanalizacije
Normalni popreni presjek rova

(5)

(6)

(7)

(8)

Detalje svih kontrolnih okana s upisanim apsolutnim kotama

Detalj kontrolnog i mjernog okna s upisanim apsolutnim kotama
Detalje svih predvienih ureaja (predtretman otpadnih voda, precrpni ureaji...) s upisanim apsolutnim kotama
Ostali potrebni detalji.
U sluaju da se radi o otpadnim vodama koje sadre agresivne i tetne tvari u koncentracijama veim od maksimalno
doputeni prema Pravilniku o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda, u projektu interne kanalizacije mora
se priloiti bilo kratak opis procesa rada bilo tehnoloki projekt s osvrtom na mogua zagaenja otpadnih voda,
opisom odabrane tehnologije pretproiavanja, dimenzioniranjem ureaja (ili odabir tipskog ureaja prema
tehnikim uputama proizvoaa), te oitovanje o kvaliteti otpadne vode koja e se isputati u javnu kanalizaciju.
Svi zatvoreni prostori u graevini koji slue za parkiranje automobila (garae) povrine vee od 50 m2, trebaju za
njegovu odvodnju u horizontalnoj sabirnoj kanalizaciji imati ugraen ureaj za proiavanje (separator),
dimenzioniran prema koliini vode koja se koristi za pranje predmetnog prostora. Graevine u kojima se odvija
radni - proizvodni proces s tehnolokim otpadnim vodama moraju u roku od 3 mjeseca od poetka rada provjeriti
rad ureaja za pretproiavanje, izradom osnovne snimke kvalitete otpadnih voda koje se uputaju u javnu
kanalizaciju, a dobivene rezultate dostaviti u navedenom roku ovom poduzeu.
Za rekonstrukciju postojeih graevina u kojima se odvija radno - proizvodni proces s tehnolokim otpadnim
vodama mora se priloiti odgovarajua analitika dokumentacija to ju je izradio ovlateni laboratorij, te u okviru
tehnolokog projekta navesti oekivane promjene procesa, koliinu otpadnih voda, koliinu zagaivala, i drugo.
Provjera rada ureaja osnovnom snimkom obavezna je u roku od 3 mjeseca od poetka rada rekonstruiranog
ureaja, izradom osnovne snimke otpadnih voda i dostavljanjem rezultata u navedenom roku ovom poduzeu.
Projekt interne kanalizacije dostavlja se u jednom primjerku na suglasnost Isporuitelju vodne usluge odvodnje
otpadnih voda . Isporuitelj vodne usluge odvodnje otpadnih voda, ukoliko je projekt u skladu s odredbama ovih
smjernica, pravilima struke i vaee zakonske regulative, izdaje suglasnost na njega, te primjerak projekta zadrava
u svom arhivu.
U svrhu ishoenja uporabne dozvole graevine obavlja se tehniki pregled njezine izvedene interne kanalizacije.
O pregledu izvedenih radova na instalaciji interne kanalizacije sastavlja se zapisnik, te ukoliko nije predoena
potrebna dokumentacija za ocjenu uporabnosti ili su uoeni propusti i nedostaci u izvedbi, oni se moraju ispraviti
i dopuniti prema sastavljenom zapisniku. Nakon uvida u naknadno izvrene radove i pribavljenu dokumentaciju
sastavlja se novi zapisnik s ocjenom uporabnosti.

ODRAVANJE INTERNE KANALIZACIJE

lanak 65.
(1) Svaki potroa/kupac duan je svoju internu kanalizaciju s pripadajuim ureajima redovito odravati.
(2) Odravanje se provodi redovitim pregledom mree vanjske i temeljne interne kanalizacije i provoenjem redovitih
ili izvanrednih radova intervencije. Redoviti pregled mora biti proveden od strane vlasnika objekta ili
prethodno imenovanog i ovlatenog predstavnika vlasnika objekta najmanje jednom u 6 mjeseci, a sastoji se od:
pregleda unutranjosti kontrolnih okana te utvrivanja postojanja taloga, eventualnih oteenja stijenki i dna,
loma ili korozije penjalica i poklopca
pregleda i utvrivanja koliina taloga u slivnicima, zaepljenosti odvoda i reetke kao i eventualnog loma
reetke slivnika
pregled i provjera ispravnosti rada ureaja ugraenog za zatitu od djelovanja usporenih voda u javnoj
kanalizaciji (precrpni ureaj, povratni ventil).
(3) Redoviti radovi intervencije provode se od strane poduzea registriranog i ovlatenog za provoenje radova
odravanja sustava odvodnje, temeljem narudbe vlasnika, a sastoji se od:
a) ispiranja cjelokupne temeljne i vanjske interne kanalizacije pomou visokotlanih ureaja. Postupak se mora
provoditi kod:
stambenih objekata jednom u 5 godina
objekata koji imaju poslovne sadraje bez odvodnje voda sa tetnim i opasnim sastojcima jednom u dvije godine
objekata s poslovnim prostorima iz kojih se odvodi voda sa tetnim i opasnim sastojcima svake godine
b) vaenje taloga iz slivnika sa ienjem slivnike reetke
c) popravka, ienja ili zamjene ureaja za zatitu od djelovanja usporenih voda.
(4) Vlasnik objekta mora barem jednom u godini naruiti deratizaciju interne kanalske mree, od strane za te radove
registriranog i ovlatenog poduzea. Poeljno je deratizaciju obaviti priblino u isto vrijeme kada se obavlja
deratizacija okolne javne kanalizacije.
(5) Nalaze o izvrenom pregledu, provedenim radovima intervencija, provjeri vodonepropusnosti i obavljenoj deratizaciji,
s prilozima ( skice, analize, atesti) sastavlja i potpisuje izvrilac, uz potpis uzima na znanje vlasnik objekata, jedan se
primjerak pohranjuje u arhiva objekta i mora biti predoen u sluaju zahtjeva sanitarne, vodopravne ili komunalne

inspekcije, ili ovlatenog predstavnika komunalnog poduzea, a jedan se primjerak dostavlja davatelju vodne usluge
odvodnje voda.

7.

OBRAUNSKO MJERNO MJESTO I MJERENJE ISPORUENE VODNE USLUGE

lanak 66.
(1) Koliina pruene usluge opskrbe pitkom vode mjeri se mjerilima na obraunskom mjernom mjestu koje je na
mjestu preuzimanja ili mjestu isporuke pitke vode, u metrima kubnim.
(2) Svako obraunsko mjerno mjesto opremljeno je mjernom opremom koju ine mjerila i ostala mjerna oprema
odreena suglasnou Isporuitelja usluge.
(3) Mjerila iz stavka 2. ovoga lanka su:
Vodomjeri
Mjerni ureaji za mjerenje potronje tehnoloke vode (hidrantski vod).
Mjerai protoka
(4) Isporuitelj usluga za svako obraunsko mjerno mjesto odreuje tehnike znaajke mjerila i ostale mjerne opreme,
mjesto i nain ugradnje, a sve u skladu s tehnikim uvjetima iz ovih uvjeta.
(5) Mjerila kod prikljuenja korisnika usluga na vodoopskrbnu mreu moraju imati valjan ovjerni ig, odnosno, valjanu
ovjernicu o zadovoljavanju mjeriteljskih zahtjeva.
(6) Kod prvog prikljuenja Isporuitelj usluge i korisnik usluge svojim potpisom na odgovarajuem obrascu/zapisniku
potvruju osnovne podatke i stanje opreme.

lanak 67.
Mjerna oprema treba biti smjetena na vidljivo mjesto mogunou izravnog pristupa ovlatene osobe Isporuitelja usluge
na nain da omoguuje oitavanje svih brojanih, odnosno mjernih vrijednosti.
Uvjeti za smjetaj mjerne opreme za svako obraunsko mjerno mjesto utvruju se u skladu s tehnikim uvjetima iz
ovih uvjeta.
lanak 68.
Korisnik usluge, odnosno, potroa moe zatraiti kontrolni pregled mjerne opreme ukoliko postoji sumnja da se
isporuena voda ne registrira pravilno.
Ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je mjerilo imalo vea odstupanja nego to je to prema vaeim propisima
doputeno, Isporuitelj usluge snosi trokove pregleda ili zamjene mjerila.
Ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je mjerilo ispravno, trokove pregleda ili zamjene snosi korisnik usluga, odnosno,
potroa.
lanak 69.
Korisnik usluge duan je bez odlaganja o neispravnosti mjerne opreme obavijestiti Isporuitelja usluga.
Isporuitelj usluge duan je utvrditi neispravnost odmah nakon dojave i otkloniti je u najkraem moguem roku.

8.

OITANJE, OBRAUN I NAPLATA VODNE USLUGE

lanak 70.
(1) Koliina pruene usluge opskrbe pitkom vodom utvruje se vodomjerom, a cijena usluge obraunava se prema
oitanoj potronji metara kubnih i to petnaestodnevno, jednom mjeseno, dvomjeseno, tromjeseno, obvezno jednom
godinje na dan 31.12., ovisno o kategoriji korisnika usluga, odnosno potronje.
(2) Isporuitelj usluge samostalno utvruje dinamiku oitanja za svaku kategoriju potronje, odnosno korisnika usluga.
(3) Koliina pruene usluge odvodnje i proiavanja otpadnih voda utvruje se prema koliini isporuene pitke vode.
(4) Korisnici usluga, odnosno potroai plaaju preuzetu, odnosno potroenu koliinu pitke vode iz vodoopskrbnog
sustava prema vaeoj cijeni odreenoj Odlukom o cijenama vodnih usluga, a sukladno odredbama Zakona o vodama.
(5) U sluaju izmjena cijene vodne usluge Isporuitelj usluge e preko sredstava javnog priopavanja ili na drugi
uobiajeni nain o tome obavijestiti korisnike usluga.
lanak 71.
(1) Obraun potroene vode vri se temeljem oitanja vodomjera, utvrivanjem razlike izmeu trenutnog stanja na brojilu

vodomjera i prethodnog oitanja.

(2) Prilikom zamjene vodomjera obraun se vri na nain da se zbroje kubici utroene vode starog vodomjera na dan
zamjene sa utroenim kubicima vode novog vodomjera po redovnom oitanju, odnosno zakljuno stanje starog
vodomjera uveati e se za oitani iznos kubika novog vodomjera.
(3) Oitani iznos na novom vodomjeru ujedno predstavlja poetno stanje kod slijedeeg oitanja.
(4) Stanje brojila na vodomjeru oitava ovlatena osoba Isporuitelja usluge uz predoenje slubene iskaznice koja je
duna na zahtjev korisnika usluge omoguiti provjeru identiteta.
(5) Stanje brojila na vodomjeru kategorije domainstva oitava ovlatena osoba iz stavka 1. ovog lanka u razdoblju
8-20 sati.
(6) Korisnik je duan ovlatenoj osobi Isporuitelja omoguiti pristup vodomjeru i oitanje vodomjera.
lanak 72.
(1) Isporuena voda za svaki stan u stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 1. sijenja 2000.
godine obraunava se na nain da se oitana potronja glavnog vodomjera rasporeuje na pojedine korisnike usluge
prema broju prijavljenih osoba kod svakog korisnika usluge.
(2) U stambenim zgradama gdje se nalazi prostor za obavljanje poslovne djelatnosti a nisu ugraeni sekundarni
vodomjeri, korisnici usluge su ovlateni sporazumjeti se o udjelima u plaanju usluge. Ukoliko se korisnici
usluge ne mogu sporazumjeti o udjelima u plaanju usluge ili jedan od korisnika usluge obavijesti isporuitelja da
otkazuje postignuti sporazum, isporuitelj usluge ovlaten je odrediti udjele u plaanju usluge.
(3) Sporazum iz stavka 2. ovog lanka mora sadravati osim udjela u potronji i ime i prezime odnosno nazive korisnika
usluge, adresu odnosno sjedite te broj rauna. Dostavlja se isporuitelju u pisanom obliku i mora biti ovjeren
potpisima i tambiljima (za pravne osobe odnosno obrtnike) svih stranaka u sporazumu.
(4) Isporuena voda za svaki stan i poslovni prostor u stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane nakon
1.sijenja 2000. godine obraunava se na nain da se u njih ugrauje glavni vodomjer koji mjeri isporuenu vodu
cijeloj zgradi, a potronju u svakom zasebnom prostoru mjeri sekundarni vodomjer. Raun za tako isporuenu vodu
sastoji se od dvaju dijelova s time da se prvi dio rauna odnosi na vodu isporuenu sekundarnim vodomjerom dok
se drugi dio rauna odnosi na obraun zajednike potronje stambene zgrade koja se javlja kao razlika oitanja
glavnog vodomjera i zbroja oitanja svih sekundarnih vodomjera i plaaju je svi potroai u postotku od ukupnog
zbroja svih sekundarnih vodomjera.
(5) U sluaju da u zgradi postoji izljevno mjesto zajednike potronje s vlastitim glavnim vodomjerom, vlasnici zgrade
duni su sporazumom odrediti jednoga ili najvie dvojicu suvlasnika na koje e biti naslovljeni rauni za zajedniku
potronju, te koji e biti odgovorni za plaanje rauna. Ukoliko se takav sporazum ne postigne ili ne dostavi
isporuitelju, isporuitelj je ovlaten raspodijeliti zajedniku potronju na sve suvlasnike na temelju vlastite procjene.
(6) Potronja vode na hidrantskom vodu obraunava se kao zajednika potronja stambene zgrade i plaaju je svi
potroai u postotku od ukupnog zbroja svih sekundarnih vodomjera.
lanak 73.
(1) Isporuena voda za svaki stan i poslovni prostor u stambenim zgradama obraunava se na nain da se u njih ugrauje
glavni vodomjer koji mjeri isporuenu vodu cijeloj zgradi, a potronju u svakom zasebnom prostoru mjeri sekundarni
vodomjer. Raun za tako isporuenu vodu sastoji se od dva dijela, s tim da se prvi dio rauna odnosi na vodu
isporuenu sekundarnim vodomjerom dok se drugi dio rauna odnosi na obraun zajednike potronje stambene
zgrade koja se javlja kao razlika oitanja glavnog vodomjera i zbroja oitanja svih sekundarnim vodomjera i plaaju
je svi korisnici prema veliini vlasnikog udjela u stambenoj zgradi.
(2) Zajednika potronja stambene zgrade obuhvaa potronju na izljevom mjestu u zajednikim prostorima suvlasnika
stambene zgrade, ukljuujui sklonita, potronju na vatrogasnim mimovodima, kao i potronju vode nastalu zbog
kvara na zajednikim instalacijama.
(3) U sluaju da u zgradi postoji izljevno mjesto zajednike potronje s vlastitim glavnim vodomjerom, suvlasnici zgrade
mogu sporazumno odrediti jednog ili najvie dvojcu suvlasnika na koje e biti naslovljeni rauni za zajedniku
potronju, te koji e biti odgovorni za plaanje rauna. Ukoliko se takav sporazum ne postigne ili ne dostavi
Isporuitelju, Isporuitelj je ovlaten raspodijeliti zajedniku potronju na sve korisnike prema veliini suvlasnikog
udjela u stambenoj zgradi.
lanak 74.
(1) Isporuitelj usluge duan je voditi evidenciju o korisnicima i broju osoba kod pojedinog korisnika usluge.
(2) Broj osoba kod pojedinog korisnika usluge utvruje na temelju pisane izjave pojedinog korisnika, upravitelja zgrade
ili predstavnika suvlasnika koji su za to ovlateni sukladno vaeim zakonskim propisima. Iznimno u stambenim
zgradama gdje nema navedenih ovlatenih osoba prihvatiti e se izjava pojedinog korisnika kojom obavlja promjenu
broja osoba svog kuanstva. Isporuitelj usluge ovlaten je broj osoba kod pojedinog korisnika usluge utvrditi i na
drugi nain.

(3) U sluaju prijave razliitog broja osoba od strane predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade i pojedinog korisnika
u istom obraunskom razdoblju, Isporuitelj usluge moe traiti da pojedini korisnik dostavi pisanu izjavu o broju
osoba, lanova domainstva ovjerenu kod javnog biljenika.
(4) Ukoliko predstavnik suvlasnika ili upravitelj stambene zgrade ponovo dostavi Isporuitelju usluge izjavu o broju
osoba kod pojedinog korisnika razliitu od izjave pojedinog korisnika dane na nain odreen u stavku 3. ovog lanka,
ona e se smatrati kao jedina pravovaljana ako je ovjerena potpisom veine suvlasnika te stambene zgrade ili
obiteljske kue.
(5) Ovlatena osoba iz stavka 2. ovog lanka duna je promjenu broja osoba kod pojedinog korisnika usluge prijaviti
Isporuitelju usluge najkasnije do 20. dana u tekuem mjesecu, a da bi ona imala uinka u tom mjesecu.
(6) Promjena broja osoba kod pojedinog potroaa, koja ne traje dulje od mjesec dana, ne obraunava se.

lanak 75.
(1) Korisnik usluge je duan omoguiti Isporuitelju usluge da utvrdi tonu koliinu pruene usluge u svakom trenutku
kada to Isporuitelj zatrai.
(2) Ako korisnik usluge ne omogui ili Isporuitelj usluge iz drugih objektivnih razloga ne moe utvrditi koliinu
pruene usluge, Isporuitelj usluge ovlaten je ispostaviti raun za uslugu na temelju vlastite procjene.
(3) Isporuitelj usluge ovlaten je postupati na nain propisan odredbom stavka 2. ovog lanka za sve vrijeme do mu ne
bude omogueno utvrditi koliinu pruene usluge.
(4) Isporuitelj usluge osobito je ovlaten utvrditi koliinu pruene usluge vlastitom procjenom u ovim sluajevima:
kada na vodomjeru nema odgovarajuih plombi s oznakom Isporuitelja odnosno Dravnog zavoda za
mjeriteljstvo
kada Isporuitelj usluge utvrdi da su plombe na vodomjeru oteene
kada je vodomjer neispravan (ne mjeri protok vode, poparen, smrznut)
kada je vodomjer nedostupan Isporuitelju (nemogu pristup vodomjernom oknu, voda u vodomjernom oknu)
kad Isporuitelj utvrdi da je vodomjerom rukovala neovlatena osoba s ciljem onemoguavanja utvrenja tone
koliine isporuene vode (okretanje vodomjera, mehaniko oteenje)
kada oitavanje vodomjera nije mogue zbog vremenskih uvjeta
za sluaj gaenja poara
po potrebi Isporuitelja
na kraju poslovne godine
(5) Ako Isporuitelj usluge mijenja cijenu usluge, duan je prije promjene cijene usluge utvrditi koliinu prethodno
pruene usluge svakom pojedinom korisniku usluge ili je procijeniti.
(6) U sluaju iz stavaka 5. toke 4. ovog lanka, a posebice kad je vodomjer nedostupan due vrijeme, Isporuitelj e
pisano upozoriti korisnika da u odreenom roku uini vodomjer dostupnim za oitanje, u protivnom je nakon proteka
roka ovlaten korisniku obustaviti isporuku vode.
lanak 76.
Isporuitelj usluge ovlaten je s pojedinim korisnicima usluge ugovorom utvrditi nain pruanja, obrauna i plaanja
usluge.

9.

NAIN PLAANJA CIJENE USLUGE

lanak 77.
(1) Korisnik usluge plaa uslugu na temelju rauna koji se ispostavljaju petnaestodnevno, mjeseno, dvomjeseno,
tromjeseno odnosno jednom godinje, a prema koliini pruene usluge, vaeoj cijeni i nainu obrauna za pojedinu
kategoriju potroaa.
(2) Isporuitelj usluga je ovlaten korisniku usluge omoguiti plaanje usluga akontacijskim ili avansnim obrocima.
(3) Isporuitelj usluge omoguava korisniku usluge koritenje usluge opskrbe pitkom vodom bez plaanja potroka u
sluaju gaenja poara vodom iz interne vodovodne instalacije, odnosno hidrantske mree korisnika usluge, ako
takvu potronju dojavi u roku od 30 dana od dana izbijanja poara.
(4) U sluaju iz odredbe stavka 3. ovog lanka obraun potronje vode za mjesec u kojemu se poar dogodio izvrit e
se temeljem procjene stanja potronje toga korisnika kroz tri mjeseca koja su prethodila poaru.
lanak 78.
(1) Korisnik usluge je duan platiti uslugu u roku od 15 dana od datuma rauna, a najkasnije do datuma dospijea
naznaenog na raunu.

(2) Ukoliko korisnik usluge ne plati raun za pruenu uslugu, dostavit e mu se opomena kojom e korisnik usluge biti
upozoren na mogunost da mu se zbog neplaanja rauna obustavi pruanje usluge, odnosno pokrene postupak prisilne
naplate dugovanja.
(3) Ukoliko je na raunu iskazan dug iz prethodnog razdoblja takav raun se smatra ujedno i opomenom.
(4) Ukoliko korisnik usluge ne plati u cijelosti raun za pruenu uslugu nakon to je opomenut i upozoren na nain
odreen stavkom 2. ovog lanka, Isporuitelj usluge je ovlaten bez ponovne prethodne opomene obustaviti pruanje
usluge.
lanak 79.
Korisnik usluge ima pravo prigovora na ispostavljeni raun koji ne odgaa rok naplate rauna.
Prigovor se podnosi u pisanom obliku u roku od 8 dana od dana primitka rauna.
Isporuitelj usluge duan je u roku od 15 dana ispitati osnovanost prigovora te dati pisani odgovor na njega.
"Prihvati li Isporuitelj usluge podneseni prigovor, odobrena razlika bit e priznata i obraunata na sljedeim
raunima."
(5) Korisnik usluge nezadovoljan odgovorom iz stavka 3. ovog lanka ovlaten je u roku od 30 dana od primitka odgovora
podnjeti reklamaciju Povjerenstvu za reklamacije potroaa.
(1)
(2)
(3)
(4)

10. NEOVLATENO KORITENJE VODNE USLUGE

lanak 80.
(1) Pod neovlatenim/ilegalnim/koritenjem vodne usluge podrazumijevaju se sluajevi kada:
se fizika ili pravna osoba samovoljno spoji na mreu javne vodoopskrbe ili mreu javne odvodnje
korisnik usluge daje netone podatke za odreivanje kategorije potronje
potroa, odnosno korisnik usluga troi vodu na nain da cijenu za isporuenu uslugu plaa treoj osobi,
a ne Isporuitelju usluge.
korisnik usluge opskrbe pitkom vodom ili korisnik usluge odvodnje koristi vodnu uslugu bez mjerne opreme ili
mimo postojee mjerne opreme ili kada je mjerna oprema onesposobljena za ispravan rad
kada korisnik usluge vodoopskrbe pitkom vodom troi vodu preko mjerila ili mjerne opreme s kojih je skinuta
ili oteena plomba
u drugim sluajevima kada se korisnik vodne usluge ne pridrava odredaba o uvjetima koritenja vodne usluge
iz ovih uvjeta.
(2) Isporuitelj vodne usluge opskrbe pitkom vodom radi nesmetanog tehnikog upravljanja sustavom, radi zatite
sustava javne vodoopskrbe od iznenadnih oneienja i zagaenja, radi zatite zdravlja svih korisnika usluga
javne vodoopskrbe i radi zatite podzemnih voda, ima obvezu voditi u evidenciji sve neovlatene korisnike
komunalnih usluga sve do usklaenja njihova statusa sa zakonom i odredbama ovih uvjeta.
(3) Neovlateni korisnici komunalnih usluga evidentirani na nain iz prethodne toke ovog lanka evidencijom ne
stjeu svojstvo potroaa ni korisnika usluge definiranog ovim uvjetima.
lanak 81.
(1) Za neovlateno koritenje vodne usluge (ilegalna potronja) iz lanka 76. ovih uvjeta Isporuitelj usluge ima pravo
i dunost korisniku naplatiti naknadu tete za stjecanje bez osnove i ostale trokove prouzroene neovlatenim
koritenjem vodne usluge.
(2) Nain sanacije ilegalne potronje utvruje Isporuitelj posebnim aktom.
(3) U sluaju nastupa okolnosti iz lanka 76. ovih uvjeta Isporuitelj vodne usluge ima pravo obustaviti isporuku vodne
usluge bez prethodne obavijesti.
(4) U sluaju onemoguavanja postupka kontrole ili utvrivanja neovlatenog koritenja vodne usluge opskrbe pitkom
vodom Isporuitelj usluge moe primijeniti mjeru obustave isporuke pitke vode.
(5) Isporuitelj vodne usluge za obustavu isporuke iz ovog lanka ne odgovara za eventualnu tetu neovlatenom korisniku
usluge.

11. UVJETI OGRANIENJA I OBUSTAVE ISPORUKE

lanak 82.
(1) Isporuitelj vodne usluge moe korisnicima privremeno obustaviti isporuku radi sljedeih planiranih radova:
pregled, ispitivanje ili kontrolno mjerenje

(2)

(1)
(2)

(3)

redovno ili izvanredno odravanje

remont postrojenja
prikljuenja novih korisnika
dogradnje ili rekonstrukcije mree javne vodoopskrbe i javne odvodnje.
U sluaju obustave usluge iz prethodnog stavka Isporuitelj usluge e obavijestiti korisnika usluge i omoguiti
zamjensko koritenje usluge u skladu s odredbama ovih Uvjeta.
lanak 83.
U sluaju poremeaja u vodoopskrbi zbog sue, poplava ili drugih razloga Isporuitelj moe poduzeti mjere
ogranienja potronje vode.
U sluaju dugotrajne i vee nestaice vode Isporuitelj e predloiti Jedinicama lokalne samouprave donoenje
Odluke o ogranienju potronje vode odnosno zabranu potronje vode za pojedine namjene (pranje ulica, punjenje
bazena, poljevanje javnih povrina, i sl.).
Korisnicu su duni pridravati se uputa i odredbi o ograniavanju i racionalnoj potronji vode iz ovog lanka.

lanak 84.
(1) Isporuitelj usluge je ovlaten obustaviti isporuku usluge, izvrstiti vodomjer i blindirati prikljuak ako korisnik:
usluge ne plati bilo koja dva dospjela rauna
ako korisnik onemoguava redovnu izmjenu vodomjera
ako se korisnik neovlateno prikljui na sustav opskrbe pitkom vodom ili javne odvodnje
kad nastane kvar na internim instalacijama korisnika koji moe negativno utjecati na sanitarnu ispravnost pitke
vode
Ako je vodomjerno oko zagaeno, zatrpano ili nepristupano, a korisnik nije nedostatak otklonio niti nakon
pisane obavijesti Isporuitelja
Ako kri naredbe o tednji vode
Ako korisnik omogui koritenje vodnih usluga drugim osobama putem svojih internih instalacija.
(2) Korisnik usluge duan je omoguiti pristup vodomjeru za izvrtenje i blindiranje prikljuka.
(3) Prije obustave isporuke usluge Isporuitelj usluge obavijestiti e korisnika usluge pisanim putem o namjeravanoj
obustavi 8 dana prije namjeravane obustave, osim u sluajevima iz stavka 1. toke 3. do 7. Isporuitelj je ovlaten
obaviti obustavu bez prethodne obavjesti korisniku.
(4) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koju korisnik usluge trpi zbog obustave isporuke iz stavka 1. ovog lanka.
(5) Ukoliko se korisnik suluge neovlaeteno prikljui na sustav javne vodoopskrbe za vrijeme obustave isporuke usluge,
duan je nadoknaditi tetu koju Isporuitelj usluge trpi.
(6) Obustava isporuke vodnih usluga traje sve dok se ne otklone razlozi obustava iz stavka 1. ovog lanka.
(7) Sve trokove obustave isporuke usluge kao i ponovnog prikljuenja u vodoopskrbni sustav snosi korisnik usluge.

12. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 85.
Sve usluge Isporuitelja koje su utvrene ovim Uvjetima, a koje nisu sadrane u cijeni prikljuenja i koritenja
vodnihusluga nestandardne su usluge i plaaju se prema cjeniku za nestandardne usluge kojeg donosi Isporuitelj.
lanak 86.
Nadzor nad primjenom ove odluke provodi se u skladu s vaeim propisima.
lanak 87.
Na tehniko-tehnoloke uvjete prikljuenja i koritenja vodnih usluga opskrbe pitkom vodom i usluga javne odvodnje koji
nisu ureeni Ugovorom i ovim opim uvjetima primjenjuju se odredbe vaeih propisa.
lanak 88.
Ovi Uvjeti objaviti e se na internet stranici Isporuitelja (www.dukom.hr) i u Slubenom glasniku Grada Dugog Sela,
Opine Brckovljani i Opine Rugvica.
Ovi Uvjeti stupaju na snagu osmog dana od dana objave na internet stranici Isporuitelja.

lanak 89.
Stupanjem na snagu ovih Uvjeta prestaju se primjenjivati Opi i tehniki uvjeti isporuke vodnih usluga urbr. 2275/11 od
10.6.2011.g.

U Dugom Selu, 7.10.2015.

Ur.br.:2413/2015.
Draen Baras, direktor
___________________