Professional Documents
Culture Documents
(prekidno, neprekidno)
- vrste numerikih izova: distribuucija frekvencija bez razreda, distribucija
frekvencija sa razredima
- distribucija- raspodjela
Kumulativni niz- nastaje postupnim zbrajanjem fekvencija od prve do
posljednje, posljednja kumulativna frekvencija jednaka je zbroju apsolutnih
frekvencija
Veliina razreda- dobije se tako da se od donje granice sljedeeg razreda
oduzme donja granica prethodnog razreda (za koji se rauna veliina razreda)
Razredna sredina- dobije se kao puluzbroj donje i gornje granice razreda
Korigirane frekvencije- kada veliine razreda nisu iste potrebno je korigirati
frekvencije tako da se svaka frekvencija podjeli sa pripadajuom veliinom
razreda
Srednje vrijednosti- statistiki pokazatelji koji se izraunavaju kako bi se jednim
karakteritinim borjem opisao itav skup
-poloajne (mod, medijan)
-potpune( aritmetika, geometrijska, harmonijska sredina)
Mod- poloajna srednja vrijednost koja pokazuje najeu ili najveu vrijednost u
nizu
Modalni razred- onaj s najveom korigiranom frekvencijom
Medijan- poloajna srednja vrijednost koja niz dijeli na 2 jednaka dijela, 50%
vrijednosti je manje od medijana, 50% vee
Odreivanje medijalnog razreda:
1. izraunati vrijednost N/2
2. u kumulativnom nizu pronai kumulativnu frekvenciju koja u sebi prvi put
sadri vrijednost N/2 (razred kojemu pripada ta frekvencija postaje medijalni
razred)
Aritmetika sredina- potpuna srednja vrijednost koja pokazuje prosjenu
vrijednost lanova niza
Vrste:
jednostavna(koristi
se
za
nizove
pojedinanih
podataka)
ponderirana(koristi se kod distrubuca frekvencija s razredima i bez razreda)
Mjere rasprenosti- pokazuju stupanj promjenjivosti podataka u nizu