Među najvažnijim metodama metodama uređivanja podataka je metoda grupiranja metoda grupisanja.

Veliki broj podataka uređuje se grupisanjem prema određenom pravilu razvrstavanja podataka.

Broj podataka u jednoj grupi naziva se frekvencijom grupe, koja može biti apsolutna ili relativna Zbir

svih frekvencija čini opseg skupa.

Nakon što su prikupljanjem (i odgovarajućim unosom) dobiveni ''sirovi'' statistički podaci, vrlo često ih treba
''srediti'' tako da budu što pregledniji i lakši za daljnju statističku analizu26

U tu se svrhu koristi grupisanje statističkih podataka. Osnovna ideja grupisanja je podijeliti

statistički skup na podskupove prema svim modalitetima koji tvore skalu obilježja, tj. za svaki pojedini
modalitet utvrditi (prebrojati) kolikom broju elemenata statističkog skupa je pridružen dotični modalitet.
Pritom treba poštovati dva osnovna načela:

- isključivost: svaki element statističkoga skupa ne može istodobno biti u barem dva različita
podskupa;

- iscrpnost: svaki element statističkog skupa mora biti obuhvaćen grupirsnjem podataka.

Raspoređivanje podataka u grupe ili razrede koji mogu biti:

Jednaki ili nejednaki

Zatvoreni ili otvoreni

Vrste statičkih nizova s obzirom na grupiranje:

NEGRUPISANI Xi: X1, X2, X3,..., XN

GRUPISANI statističke tablice

Negrupisani statistički niz - podaci su zapisani slijedom kojim su i prikupljani

Xi: X1, X2, X3,...., XN

studenti prema ocjeni iz statistike:

5, 5, 5, 5, ..., 5

Grupisani statistički niz:

podaci se prikazuju u tablicama distribucije frekvencija

STATISTIČKE SKUPINE

- modaliteti obilježja (redovi)

FREKVENCIJE
 - broj jedinica modaliteta obilježja (stupci)
Primjer: xi

Spol
Broj studenata fi

M 40

Ž 60

Ukupno 100

Vrste statičkih nizova s obzirom na obilježje:

NOMINALNI NIZ - prema veličini frekvencija, abecedno,nomenklaturno

REDOSLIJEDNI NIZ – prema intenzitetu

NUMERIČKI NIZ – prema vrijednosti num. obilježja

VREMENSKI NIZ – kronološki