TEMA ZA PEDAGOKO OBRAZOVANJE RODITELJA

ta je to profesionalna orijentacija i kako vam moe pomoi?

Kada smo pri kraju osnovne ili srednje kole, tipina dilema koja se namee jeste ta
i kuda dalje?

Ovo pitanje je prirodno i logino pitanje s obzirom da se prekid kolovanja poslije

osnovne kole nikako ne preporuuje. Prekid kolovanja na nivou osnovne kole
predstavlja veliki rizik za siromatvo i nepovoljan poloaj u ivotu, prije svega zbog
nedostatka osnovnih kvalifikacija za bilo kakav posao, kao i nedostatka osnovnih
vjetina i znanja potrebnih za snalaenje u ivotu.
Nakon osnovne ili srednje kole bira se budui profesionalni put - smjer daljeg
kolovanja, odnosno, zanimanje kojim emo se baviti. Zanimanja ima puno i njihov
broj se kontinuirano poveava. Svakodnevno nastaju nova zanimanja koja ranije nisu
postojala ili bar nisu postojala u obliku i formi koja je bila ranije.

Kako da se snae u tom mnotvu zanimanja i kako da odabere ono koje je

najbolje za tebe?
Brojni pogreni izbori zanimanja, razoaranja, nezadovoljstva, lutanja i este
promjene posla dovoljno govore o znaaju pitanja kuda dalje poslije kole. Sa druge
strane, uenici osnovne kole, a esto i uenici srednje kole nisu dovoljno zreli da bi
sami donosili odluke o izboru budueg zanimanja. U uzrastu od 15 ili 17 godina
mlada osoba nema adekvatnu sliku o sebi, svojim mogunostima i sposobnostima, a
ne poznaje ni situaciju na tritu rada, vrste poslova i brojnost obrazovnih profila koji

se nude. Pomo psihologa koji se bavi profesionalnom orijentacijom i prua pomo u

navedenim dilemama vrlo se preporuuje.

ta je profesionalna orijentacija?
Profesionalna orijentacija je niz aktivnosti koje psiholog preduzima da bi stekao uvid
u sposobnosti uenika/ce, osobine linosti, interesovanja i sklonosti, te da bi nakon
tih informacija mogao dati preporuku i savjet vezan za dalje profesionalno
usmjeravanje. Ove informacije psiholog prikuplja putem intervjua sa uenikom/com,
kao i primjenom razliitih testova.

Zato je potrebno ispitati sposobnosti putem testova?

Svako zanimanje ili obrazovni profil zahtijeva posjedovanje odreenih sposobnosti.
Biti po zanimanju ekonomista ili upisati obrazovni profil ekonomskog tehniara ili
diplomiranog ekonomiste zahtijeva izraene numerike (brojane) sposobnosti,
sposobnosti upravljanja i organizovanja podataka i informacija, komunikacijske
sposobnosti i sl.
Zanimanja poput tehniara pejzane arhitekture ili arhitekte zahtijevaju izraene
sposobnosti prostorne orijentacije, percepcije, sposobnost vizuelnog i estetskog
organizovanja i sl.
Da bi zanimanje bilo adekvatno za tebe, tvoje sposobnosti treba da se poklope" sa
sposobnostima koje zahtijeva to odreeno zanimanje. Ukoliko to nije sluaj,
zanimanje ili obrazovni profil bie izrazito stresno iskustvo koje e iz dana u dan
podsticati nezadovoljstvo i stres.

Zato je potrebno da ispita osobine linosti putem testova?

Svako zanimanje zahtijeva odreene osobine linosti. Tako npr. medicinska
zanimanja zahtijevaju strpljenje, prijatnost i ljubaznost u ophoenju sa ljudima,
saosjeanje i sl.; poslovi trgovca ili komercijaliste zahtijevaju uslunost, ubjedljivost,
prijatnost u ophoenju sa ljudima. Ako smo po prirodi utljivi i mirniji, situacije u
kojima treba ubjeivati ljude, priati sa njima, pokazati inicijativu i sl. bie za nas vrlo
stresne i teke. Ako smo po prirodi dinamini, priljivi, puni energije ...sjedenje u
kancelariji punoj papira i pratei administrativni poslovi bie nam monotoni, dosadni i
vrlo iscrpljujui.
Da bi zanimanje bilo adekvatno za tebe, tvoje osobine linosti trebale bi se poklopiti"
sa oekivanim nainom ponaanja koje zahtijeva to odreeno zanimanje.

Zato je jo vana profesionalna orijentacija i pomo psihologa?

Zanimanja esto biramo iz potpuno pogrenih pobuda. eli da postane trgovac ili
frizer na nagovor roditelja, zbog toga to ti je ta kola bila najlaka ili najblia, zbog
toga to su nju upisali i tvoji prijateljima iz razreda...ili, ima predstavu da je jako
interesantno biti advokat, a onda tokom kolovanja shvati da te uenje zakona i
propisa apsolutno ne zanima. Greaka je jako mnogo, neke moemo ispraviti, neke
ne.
Da bismo predupredili greke i smanjili rizike, potrebno je provjeriti da li si na dobrom
putu pri donoenju odluke o izboru zanimanja.
Koliko traje proces profesionalne orijentacije?
Proces profesionalne orijentacije obuhvata najee dva sastanka sa psihologom.
Na prvom sastanku, koji najee traje sat vremena, putem razgovora i primjenom
testova sposobnosti, linosti i profesionalnih interesovanja, dobijaju se odreene
informacije koje daju sliku o tome ta je najadekvatnije zanimanje, obrazovni profil,
odnosno, oblast kojom bi se osoba mogla i trebala baviti.
Na drugom sastanku sa psihologom, psiholog daje preporuku, odnosno, nekoliko
adekvatnih profesionalnih alternativa i u usmenoj (po elji i pismenoj) formi ih
saoptava. Ovaja sastanak traje oko 40 minuta.
Ukoliko se desi da su informacije dobijene testiranjem i razgovorom sa
uenikom/com nedovoljne, jer ne daju jasnu predstavu o adekvatnom zanimanju,
najee se organizuje jo jedan sastanak sa psihologom.