Knjiga 5

HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE
OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE NA CESTAMA
KNJIGA V CESTOVNI TUNELI
ZAGREB, PROSINAC 2001
Izradio:
Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb, Janka Rakue 1.
Koordinatori:
Dr. sc. Petar ukan, dipl.ing.gra.

Zdravko Tomljanovi, dipl.ing.gra.
Redakcija:
Ivan Banjad, dipl.ing.gra.

Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra.
Mijo Ere, dipl.ing.gra.
Recenzija:
Dr. sc. Antun Szavits-Nossan
8-00
Ope odredbe i definicije:
Voditelj potpoglavlja: Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra.
Suradnici:
8-01
Pripremni radovi:
Voditelj potpoglavlja: Mijo Ere, dipl.ing.gra.
Suradnici:
Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra.
Ranko Gradeak, dipl.ing.gra., dipl.ing.geod.
8-02
Tunelski iskop:
Voditelj potpoglavlja:
Suradnici:

Aljoa Duek, dipl.ing.gra.
Mr. sc. Branko Stojkovi, dipl.ing.gra.
Darko ari, dipl.ing.gra.
8-03
Podgraivanje u tunelu:
Voditelj potpoglavlja: Aljoa Duek, dipl.ing.gra.
Suradnici:
Dr. sc. Jovo Besla, dipl.ing.gra
Darko ari, dipl.ing.gra.
8-04
Odvodnja:
Suradnik:

Zvonko Varga, ing.gra.
8-05
Hidroizolacija:
Suradnik:
Branimir Palkovi, dipl.ing.kem.tehn.

Mr. sc. Boidar Segedi, dipl.ing.kem.tehn.
8-06
Betonski radovi:
Suradnici:
Dr. sc. Jovo Besla, dipl.ing.gra.

Mr. sc. Marijan Banovac, dipl.ing.stroj.
8. POGLAVLJE
CESTOVNI TUNELI
SADRAJ
8-00
8-01
8-02
OPE ODREDBE I DEFINICIJE .................................................. 8-1

8-00.1
OPE ODREDBE ................. 8-1
8-00.2
DEFINICIJE POJMOVA U CESTOVNOJ TUNELOGRADNJI ............ 8-1
8-00.3
IZVJETAJ O ISTRANIM RADOVIMA ................................................. 8-3
8-00.4
SIGURNOST RADA ............................................................................ 8-3
8-00.5
KOLNIKA KONSTRUKCIJA........................................... 8-4
8-00.6
PORTALI.......................................... 8-4
8-00.7
SEPARATORI....................................... 8-4
8-00.8
PROMETNI ZNAKOVI I OZNAKE NA KOLNIKU...................... 8-5
8-00.9
NORME I TEHNIKI PROPISI .. 8-5
PRIPREMNI RADOVI ................................................ 8-6
8-01.1
GRADILITE........................................................................... 8-6
8-01.1.1 Izrada pristupa gradilitu............ 8-6
8-01.1.2 Izrada gradilinih prometnica. 8-6
8-01.1.3 Izrada skladita eksplozivnih tvari ........ 8-7
8-01.1.4 Izrada kompresorske stanice s cjevnim razvodom
po gradilitu ................................................................................... 8-8
8-01.1.5 Izrada prikljuka visokog napona i trafostanica (TS) .. 8-8
8-01.1.6 Izrada prikljuka za snabdjevanje gradilita vodom . 8-9
8-01.1.7 Odlaganje iskopnog materijala i odvod vode iz tunela ............ 8-9
8-01.1.8 Ostalo .......... 8-10
8-01.2
RADNO OKRUENJE ............................................... 8-10
8-01.2.1 Openito .......................... 8-10
8-01.2.2 Podnoenje dokumentacije . 8-11
8-01.2.3 Izvoenje.................. 8-11
8-01.2.4 Obraun radova i plaanje ................................................... 8-16
8-01.3
IZRADA PREDUSJEKA ............................................... 8-16
8-01.3.1 Osiguranje ela predusjeka ..................... 8-16
8-01.4
NORME I TEHNIKI PROPISI 8-17
TUNELSKI ISKOP ................................................ 8-18
8-02.0
OPE NAPOMENE ... 8-18
8-02.0.1 Kategorizacija iskopa .. 8-18
8-02.0.2 Posebne odredbe .. 8-24
8-02.0.3 Izvedbeni projekt .... 8-25
8-02.0.4 Izvoenje . 8-26
8-02.1
ISKOP . 8-30
8-02.1.1 Stijenska masa I kategorije .. 8-31
8-02.1.2 Stijenska masa II kategorije .... 8-31
8-02.1.3 Stijenska masa III kategorije ... 8-32
8-02.1.4 Stijenska masa IV kategorije .. 8-32
8-02.1.5 Stijenska masa V kategorije ... 8-32
8-02.1.6 Prekoprofilni iskop ...... 8-33
8-02.2
OBRAUN ISKOPA ..... 8-33
8-03
8-04
8-05
8-02.3
PLAANJE .... 8-37
8-02.4
PODGRAIVANJE U TUNELU .............................................. 8-40
8-03.0
OPENITO . 8-40
8-03.0.1 Podnoenje dokumentacije .. 8-40
8-03.0.2 Zapisi .. 8-40
8-03.0.3 Isporuka opreme i materijala .. 8-40
8-03.0.4 Geotehniko praenje .. 8-41
8-03.0.4.1 Odreivanje kakvoe stijenskih masa du trase tunela .. 8-41
8-03.0.4.2 Program geotehnikih opaanja i mjerenja ..... 8-42
8-03.0.4.3 Procedura geotehnikog praenja gradnje tunela ... 8-47
8-03.0.5 Geodetska kontrola profila .. 8-48
8-03.1
RADOVI PODGRAIVANJA TUNELA . 8-49
8-03.1.1 Mlazni beton ... 8-49
8-03.1.2 elik za armiranje ... 8-51
8-03.1.2.1 Armaturna mrea . 8-51
8-03.1.2.2 Armaturne ipke .. 8-52
8-03.1.2.3 Armatura od elinih vlakana . 8-52
8-03.1.2.4 elini lukovi .. 8-52
8-03.1.2.5 Piloti 8-54
8-03.1.2.6 eline platice . 8-54
8-03.1.2.7 Sidra 8-55
8-03.1.2.8 Cijevni krov - pipe roof .. 8-58
8-03.1.2.9 Mikro piloti . 8-59
8-03.2
INJEKCIONI RADOVI .. 8-59
8-03.3
OBRAUN RADOVA I PLAANJE ... 8-61
8-03.4
ODVODNJA ................................................ 8-64
8-04.0
OPENITO.......... 8-64
8-04.0.1 Dokumentacija .... 8-64
8-04.1
ZAHVATI VODE ....... 8-64
8-04.1.1 Zahvat manjih dotoka vode s izbijenog otvora ....... 8-64
8-04.1.2 Zahvat velikih dotoka vode s izbijenog otvora ...... 8-65
8-04.1.3 Zahvat vode drenanim buotinama .... 8-65
8-04.2
DRENAA .. 8-66
8-04.3
GLAVNA KANALIZACIJA ..... 8-67
8-04.3.1 Kanalizacijska cijev ..... 8-67
8-04.3.2 Kontrolna okna .... 8-68
8-04.3.3 Popreni cijevni prikljuci ....... 8-69
8-04.4
UPLJI RUBNJACI .... 8-69
8-04.5
RUBNJACI ..... 8-70
8-04.6
OKNA ZA ODRAVANJE I SIFONSKA OKNA .... 8-70
8-04.7
NORME I TEHNIKI PROPISI .... 8-71
HIDROIZOLACIJA ............................................... 8-73
8-05.0
OPIS ... 8-73
8-05.0.1 Uvjeti kakvoe materijala ... 8-73
8-05.1
IZRADA HIDROIZOLACIJE 8-76
8-05.1.1 Podloga od mlaznog betona .... 8-76
8-05.1.2 Postavljanje podlonog sloja od geotekstila .... 8-77
8-05.1.3 Postavljanje izolacijskog sloja .... 8-77
8-05.1.4 Zatita izolacijskog sloja ..... 8-77
8-05.2
KONTROLA KAKVOE ...... 8-78
8-05.2.1 Prethodna ispitivanja ... 8-78
8-05.2.2 Tekua ispitivanja ... 8-78
8-05.2.3 Kontrolna ispitivanja .. 8-79
8-06
8-05.3
8-05.4
NORME I TEHNIKI PROPISI .... 8-80
BETONSKI RADOVI ................................................ 8-81
8-06.0
ZAHTJEVI ZA SASTAV BETONA ..... 8-81
8-06.0.1 Obradivost ... 8-81
8-06.0.2 Vrijeme skidanja oplate, vrstoa kod skidanja oplate ... 8-82
8-06.0.3 Izbjegavanje stvaranja pukotina ..... 8-82
8-06.0.4 Upotrebna svojstva . 8-83
8-06.1
OSNOVNI SASTOJCI BETONA .. 8-84
8-06.1.1 Cement .... 8-84
8-06.1.2 Mineralni dodaci . 8-85
8-06.1.3 Agregat ... 8-85
8-06.1.4 Voda 8-86
8-06.1.5 Kemijski dodaci ... 8-86
8-06.2
POTVRIVANJE SUKLADNOSTI . 8-87
8-06.3
KONTROLA PROIZVODNJE (KONTROLNO ISPITIVANJE
I ISPITIVANJE PRILIKOM PREUZIMANJA) . 8-87
8-06.4
IZVEDBA BETONSKIH RADOVA . 8-87
8-06.4.1 Openito . 8-87
8-06.4.2 Priprema za betoniranje .. 8-89
8-06.4.3 Proizvodnja i ugradnja betona .... 8-94
8-06.4.4 Zahtjevi i mjere nakon ugradnje betona . 8-95
8-06.5
POSEBNI POSTUPCI 8-97
8-06.6
8-06.7
NORME I TEHNIKI PROPISI ...... 8-100
CESTOVNI TUNELI
8. POGLAVLJE
CESTOVNI TUNELI
8-00
OPE ODREDBE I DEFINICIJE
8-00.1
OPE ODREDBE
U ovom 8. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja radova u cestovnim tunelima. OTU su
pisani na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue
u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
OTU obuhvaaju graevinske i ostale radove na cestovnim tunelima, a ne sadre tehnike
uvjete za izvedbu specifine tunelske opreme koja se za lokalne uvjete veoma razlikuje
(ventilacija, rasvjeta, razna mjerenja i dojave, protupoarne mjere, automatiku, regulaciju
i upravljanje napajanja i transformaciju elektrine energije i sl.).
U koliko projekt tunela sadri neke od navedenih sklopova, opreme i radova, projektant je
duan u glavnom projektu priloiti i Posebne tehnike uvjete (PTU) za ove radove, te e
isti biti sastavni dio ugovora.
8-00.2
DEFINICIJE POJMOVA U CESTOVNOJ TUNELOGRADNJI

Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Tunel je podzemna graevina ispod povrine terena koji osigurava prostor za razliite
namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na povrinu.
Cestovni tunel je podzemna graevina koja osigurava prostor za odvijanje cestovnog
prometa.
Galerija je uobiajan naziv za tunel koji je s jedne bone strane otvoren.
Okno je vertikalni potkop manjeg presjeka.
Potkop je tunel manjeg presjeka.
Kalota je gornji dio (zakrivljen) iskopa poprenog profila tunela.
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V
Stranica 8-1
CESTOVNI TUNELI
Ostatak profila (bench) je preostali dio iskopa do punog profila tunela.

Tunelska nia je izgraeni prostor van osnovnog profila tunela.
Portalna graevina je posebno izgraena graevina na ulazu i izlazu iz tunela.
Svod je zakrivljeno krovite podzemne prostorije, konstrukcija koja u obliku luka
premouje i zatvara podzemni otvor.
Kruna je najvia toka poprenog presjeka tunelske primarne ili sekundarne obloge.
Oporac ili zid je boni dio tunela izmeu kalote i temelja obloge tunela.
Podnoni svod je konstrukcija u obliku luka koja premouje i zatvara podzemni otvor
ispod kolnike konstrukcije.
Nosiva obloga tunela je betonska ili armirano betonska konstrukcija u tunelu koja je
dimenzionirana tako da prima sile podzemnog pritiska u svim presijecima.
Obloga tunela je betonska ili armirano betonska konstrukcija koja slui kao zatita
prometa u tunelu.
NATM je skraenica od New Austrian Tunneling Method (nova austrijska tunelska
metoda) i oznaava metodu iskopa i izgradnje tunela
TBM je skraenica od Tunnel Boring Machine i oznaava metodu izgradnje tunela
koristei ove strojeve za iskop i izgradnju tunela.
Cut and cover oznaava metodu izgradnje tunela s povrine terena primjenjujui iskop s
povrine izgradnju tunela te zatrpavanje istog do povrine terena .
Primarna podgrada je konstrukcija koja osigurava stabilnost podzemnog otvora kod
iskopa.
Sidra dio su primarne podgrade, a cilj im je aktivirati spregnuto djelovanje izmeu
okolne stijene i mlaznog betona.
SN-sidra nainjena su od rebrastih elinih ipki i potpuno su povezana cementnim
mortom sa okolnom stijenom. Rupa se ispunjava masom za injektiranje prije postavljanja
sidra.
PG-sidra (naknadno injektirana ili injekciona sidra) nainjena su od rebrastih elinih
ipki sa privrenim crijevom. Injektira se nakon postavljanja sidra kroz crijevo.
IBO-sidra (injekciona samobuea sidra) su kombinirani sustav tapnog sidra i ipke za
buenje. Tijekom buenja sidro se koristi kao ipka za buenje uvrena sa buaom
krunom. ipka i tjeme ostaju u buotini kao tapno sidro, koje se zalijeva kroz otvor za
ispiranje. U sluaju uruavanja buotina, ovaj sustav jo uvijek omoguuje postavljanje
tapnih sidara.
Swellex tapna sidra (trenjem fiksirana tapna sidra) su mehaniki sklopljene eline
cijevi. Visoki pritisak vode napuhava cijev i prilagouje njen oblik nepravilnostima
buotine.
Stranica 8-2
CESTOVNI TUNELI
Ekspanzijska sidra su sidra s ekspanzijskom glavom na vrhu koja se ugradnjom iri te

vrstim kontaktom sa stijenom omoguuje stabilnost podzemnog otvora.
8-00.3
IZVJETAJ O ISTRANIM RADOVIMA

Izvjetaj o istranim radovima (geolokim, geotehnikim i drugim) slui kao podloga za
izradu glavnog projekta.
Izvjetaj o provedenim istranim radovima je sastavni dio dokumentacije na osnovi koje
se izdaje graevna dozvola. Investitor predaje primjerak izvjetaja o istranim radovima
izvoau i nadzornom inenjeru za praenje i kontrolu uvjeta izvoenja radova na trasi i
objektima.
Izvjetaj o istranim radovima sadri predviene geoloke i geomehnike uvjete na trasi
koji se odnose na opis stijena i ostalog prirodnog materijala te na ostale informacije i
tumaenja. Izvoa treba izvjetaj prouiti i donijeti vlastite zakljuke o prirodi materijala
iskopa, stupnju i teini izrade, o osiguranju iskopa i izvoenju drugih radova koji su
uvjetovani geolokim obiljejima gradilita.
Sukladno Zakonu o gradnji ovlateni revident glavnog projekta u pogledu mehanike
otpornosti i stabilnosti pregledava izvjetaj o istranim radovima zajedno s ostalim
dijelovima glavnog projekta koji su izraeni na temelju tog izvjetaja.
Ako je glavnim projektom ili zahtjevom ovlatenog revidenta potrebno provesti prilikom
graenja dodatne istrane radove, izvoa radova duan je naruiti i osigurati njihovu
izradu, te o tome sastaviti izvjetaj u okviru izvedbenog projekta.
8-00.4
SIGURNOST RADA
Izvoa treba usvojiti sigurne sustave rada. Sve osobe koje rade na gradilitu moraju biti
propisno obuene kako bi mogle obavljati svoje obveze i zadatke na nain da ne dovedu u
opasnost ni svoje zdravlje a ni zdravlje ostalih. Kod prvog zapoljavanja na gradilitu
osobe trebaju biti obuene i upuene u opasnosti koje postoje na gradilitu,
predostronosti koje se moraju poduzeti, nain izgradnje, te interventne zahvate i zatitu
od poara. Izvoa mora voditi evidenciju o svim obuenim i upuenim osobama te svaka
od njih mora potpisati takav obrazac kojim potvruje da je primila potrebne upute.
Izvoa treba pripremiti pisanu izjavu o sigurnim sustavima rada koju e predati svim
osobama na gradilitu.
Izvoa mora djelovati u skladu sa Zakonom o zatiti na radu i propisima u graditeljstvu
te ostalim vaeim zakonskim odredbama. Izvoa takoer mora postupati u skladu s
uvjetima i preporukama:
EN 12336:
EN 12110:
EN 12111:
Strojevi za gradnju tunela, strojevi sa titom, strojevi za probijanje

potiskivanjem, oprema za postavljanje obloge, sigurnosti uvjeti,
Strojevi za gradnju tunela, pretkomore, sigurnosni uvjeti,
Strojevi za gradnju tunela, rovokopai, mineri s neprekidnim
djelovanjem i udarni riperi, sigurnosni uvjeti.
Izvoa mora takoer djelovati u skladu s uvjetima investitorove prakse za siguran rad
kao i sa propisima svih nadlenih organa ili tijela kada je njihovo poslovanje ili posjed
ugroen izvoenjem radova. Sva obuka vezana za sigurnost i interventne postupke mora
ukljuivati odgovarajue vjebe.
Stranica 8-3
CESTOVNI TUNELI
Izvoa mora imenovati osobu odgovornu za sigurnost koja mora biti upoznata sa
smjernicama poduzea, uputama rukovodstva, propisima, zakonskim odredbama i
pravilima struke te kako primjena tih odredbi utjee na zdravlje i sigurnost. Usklaivanje
s uvjetima o zdravlju i sigurnosti odgovornost je izvoaa, njegove uprave i pojedinaca
bez obzira na njihovu poziciju u organizaciji.
Na gradilitu izvoa mora postaviti:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Objekte za pruanje prve pomoi sa propisno obuenim osobljem i to na i ispod

zemlje u skladu sa zahtjevima posla,
Opremu za spaavanje i evakuaciju osoba ispod zemlje te osoblje upueno u
rukovanje tom opremom,
Svu potrebnu opremu, sigurnosne ograde, upozorenja i slino za zatitu osoba,
Sveobuhvatna sredstva za gaenje poara,
Kemijski ili komprimirani kisik u kompletu za samo-pomo za osobe ispod zemlje,
Izvoa treba imenovati osobu odgovornu za sigurnost koja e biti upoznata sa
opasnostima vezanim uz nain izgradnje i koja e biti odgovorna za praenje svih
uputa, pravila i propisa uprave koji se odnose na sigurnost,
Ovisno o zakonskim uvjetima i uvjetima poslodavca te o veliini i vrsti radova,
Izvoa moe imenovati osobu odgovornu za sigurnost kao to je navedeno pod
tokom 6. koja e povremeno dolaziti na gradilite. Ta osoba e dolaziti na
gradilite na poetku radova te uslijed promjena metoda rada ali u svakom sluaju
razmaci izmeu njegovih dolazaka na gradilite ne smiju biti vei od jednog
mjeseca.
Nadzornog inenjera se mora konzultirati u vezi sa svim prijedlozima koji se odnose na

sigurnost na gradilitu. Konzultacije ne oslobaaju izvoaa njegovih zakonskih obveza
niti onih navedenih u ugovoru. Izvoa takoer mora osigurati:
1.
2.
3.
Da su gradilite i strojevi u dobrom stanju,

Da je gradilite osigurano od neovlatenog ulaska i prolaska djece,
Rasvjeta u oknima i tunelima mora biti u skladu s preporukama. Rezervna rasvjeta
tunela takoer mora biti osigurana. Rasvjeta na gradilitu ne smije uzrokovati
smetnje van gradilita.
Posjetitelji gradilita moraju biti obueni u okviru radova koji se u tom trenutku izvode i
upoznati sa opasnostima na koje mogu naii. Kod svake posjete posjetitelji moraju biti
pod pratnjom osobe imenovane za takve posjete.
8-00.5
KOLNIKA KONSTRUKCIJA
Tehniki uvjeti za izradu slojeva kolnike konstrukcije sadrani su u OTU, knjiga III,
poglavlje 5. i 6. te knjiga IV poglavlje 7 i obvezni su u primjeni kod izrade kolnike
konstrukcije u tunelu.
8-00.6
PORTALI
Tehniki uvjeti za izvedbu portala sadrani su u ovim OTU (knjiga II, knjiga IV i knjiga V).
i obvezni su u primjeni kod izgradnje portala.
8-00.7
SEPARATORI
Tehniki uvjeti za izvedbu separatora sadrani su u ovim OTU (knjiga II, knjiga IV) i
obvezni su u primjeni kod izrade separatora.
Stranica 8-4
CESTOVNI TUNELI
8-00.8
PROMETNI ZNAKOVI I OZNAKE NA KOLNIKU

Tehniki uvjeti za izradu prometnih znakova i oznaka na kolniku, sadrani su u OTU,
knjiga VI, poglavlje 9 i obvezni su u primjeni kod izrade signalizacije ceste u tunelu.
8-00.9
NORME I TEHNIKI PROPISI

ENV 1991
ENV 1992
ENV 1997
EN 12336
EN 815
EN 12110
EN 12111
EN 60204
Osnova za projekt i postupke na objektima,

Projekt betonskih konstrukcija,
Geotehniki projekt,
Strojevi za probijanje tunela strojevi za izradu metodom
tita, strojevi za buenje potiskivanjem, oprema za
postavljanje obloge Sigurnosni uvjeti
Sigurnost kod strojeva za buenje metodom bez tita i
strojevi za buenje za stijene
Strojevi za izgradnju tunela Pretkomore Sigurnosni
uvjeti
Strojevi za izgradnju tunela rovokopai, mineri s
neprekidnim djelovanjem i udarni riperi Sigurnosni
uvjeti
Elektrine instalacije
Primjeniti i ostale vaee i odgovarajue Zakone, norme i propise iz poglavlja 0 knjiga I

ovih OTU.
Stranica 8-5
8
8-01
CESTOVNI TUNELI
PRIPREMNI RADOVI
Openito
Radovi na pripremi gradnje, geodetski radovi, ienje i priprema terena, zatita i obnova
vlasnitva, spomenika, vodotoka, jezera, uma, kao i drugi, izvode se i obraunavaju u
skladu s uvjetima iz poglavlja 1 knjiga I ovih OTU.
8-01.1
GRADILITE
8-01.1.1
Izrada pristupa gradilitu

Opis rada
Rad obuhvaa izradu pristupne ceste od dravnih, upanijskih ili lokalnih cesta pa do
gradilita tunela. Podrazumijeva izradu potrebnih usjeka, nasipa, propusta i privremenih
ili stalnih mostova, te kolnike konstrukcije, ukljuivo i izradu zastora te sve potrebne i
neophodne prometne signalizacije, ukljuivo i odravanje tijekom graenja, shodno
odredbi potpoglavlja 0-20.5 ovih OTU.
Izrada
Izrada pristupne ceste mora biti u skladu s projektom izraenim od izvoaa radova,
odgovarajuih zakona i propisa, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK),
projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovih OTU.
Ako se pristupna cesta izvodi na osnovi projektne dokumentacije koju je izradio
investitor, izvoa e za takvu graevinu voditi svu potrebnu tehniku dokumentaciju
(graevna knjiga, graevni dnevnik, prethodna i tekua ispitivanja materijala i radova).
Pristupna cesta e imati one potrebne elemente u poprenom profilu, kao i u uzdunom
profilu koji omoguuje brzu i sigurnu dostavu svih potrebnih materijala i opreme na
gradilitu. Sve potrebne suglasnosti, graevne dozvole i drugu neophodnu tehniku
dokumentaciju, izvoa e ishoditi na svoj troak.
Obraun rada
Ako nije drugaije odreeno ugovorom ovaj rad se ne naplauje posebno, ve su trokovi
ovog rada sadrani u jedininim cijenama izrade graevinskih radova tunela.
8-01.1.2
Izrada gradilinih prometnica

Opis rada
Rad obuhvaa izradu svih gradilinih prometnica koje su potrebne za provedbu
predviene tehnologije izvedbe svih radova na tunelu.
Izrada
Gradiline prometnice su uvjetovane prema odabranoj tehnologiji izvedbe, konfiguraciji
terena na gradilitu i projektom organizacije graenja (POG). Izvodi ih izvoa radova
kao privremene graevine i odrava tijekom graenja. Te prometnice uglavnom povezuju
mjesta izvedbe graevinskih radova sa proizvodnim pogonima (drobilane, separacije,
betonare, skladita eksplozivnih tvari, skladita graevinskih materijala, laboratorij te
zgrade direktora projekta, nadzora i uprave gradilita izvoaa radova). Razinu kvalitete
Stranica 8-6
CESTOVNI TUNELI
kolnike konstrukcije i zastora odabire izvoa ovisno o trokovima graenja i vremenu

potrebnom za dovrenje svih radova na tunelu.
Obraun rada
Ovaj rad se ne plaa posebno, ve su trokovi ovih radova zajedno sa odravanjem
tijekom graenja sadrani u ugovornim stavkama radova na tunelu.
8-01.1.3
Izrada skladita eksplozivnih tvari

Opis rada
Rad obuhvaa izradu skladita, prirunih skladita ili prijenosnih spremita (kontejnera)
koji se izgrauju radi smjetaja, uvanja i dranja eksplozivnih tvari tijekom graenja i
njihovu razgradnju te dovoenja terena nakon gradnje u prvobitno stanje, ako je potrebno
i uz odgovarajuu sanaciju.
Izrada
Izrada skladita za eksplozivne tvari podrazumijeva izradu skladinog prostora gdje se
mogu nalaziti jedna ili vie graevina za smjetaj, uvanje i odravanje eksplozivnih
tvari, za potrebe miniranja kod iskopa usjeka i tunela.
Ta skladita mogu biti:
zidana skladita za koliine eksplozivnih tvari veih od 5000 kg i to razdvojeno od

sredstava za paljenje (upaljae) i uvarske kuice,
prijenosni spremnik (kontejner) namjenjuje se za odravanje, smjetaj i uvanje
eksplozivnih tvari do 5000 kg i 5000 komada detonatora, a izraen je od metala,
priruno skladite je prostorija gdje se moe smjestiti, uvati i drati do 20 kg
eksplozivnih tvari.
Sva skladita koja budu postavljena na gradilite trebaju imati graevnu i uporabnu
dozvolu izdanu od mjerodavnih tijela. Izrauju se na lokacijama podalje od ostalih
objekata kako se zahtjeva propisima, u prirodnim udolinama i na mjestima gdje ne
smetaju izvoenju svih radova na cesti i tunelu.
Skladita moraju biti osigurana od pristupa neovlatenih osoba stalnim fiziko-tehnikim
osiguranjem. Moraju zadovoljavati i posebne uvjete graenja iz podruja zatite od
poara i eksplozije i druge odgovarajue propise.
Opasnosti koje mogu nastupiti u toku realizacije projekta izvoa radova duan je rijeiti
sam u sklopu POG-a i tehnologije graenja. Nuno je postaviti i sve potrebne znakove
upozorenja i zabrane prema vaeim propisima.
Na svim objektima nuna je gromobranska instalacija, a ograeni prostor skladita sa
uvarskom kuicom treba biti nou osvijetljen.
Obraun rada
Rad na izradi skladita eksplozivnih tvari se posebno ne obraunava, jer je taj troak
izvoau priznat kroz ugovorene stavke i jedinine cijene.
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA V
Stranica 8-7
8-01.1.4
CESTOVNI TUNELI
Izrada kompresorske stanice s cjevnim razvodom po gradilitu

Opis rada
Rad obuhvaa nabavu, dopremu i montau kompresorskih ureaja u zoni portala tunela,
razvod zranih vodova uzdu tunela tijekom izvedbe, te demontau istih ureaja i odvoz
sa gradilita.
Izrada
Prema odabranoj tehnologiji izvedbe tunela, izvoa e obaviti nabavu, dopremu i
montau kompresorskih ureaja prema traenim kapacitetima komprimiranog zraka, te
izvesti cjevni razvod po gradilitu. Uz montau kompresorskog ureaja izvest e se i
odgovarajue nadstrenice, te urediti prilazi za nesmetan pristup autodizalica i
autocesterni za gorivo.
Detaljni tehniki podaci sa karakteristikama ureaja, njihovoj mikrolokaciji bit e sadran
u projektu organizacije graenja (POG).
Obraun rada
Rad na izradi kompresorske stanice s cjevnim razvodom po gradilitu ne obraunava se
posebno, jer taj troak izvoau je priznat kroz ugovorne stavke i jedinine cijene.
8-01.1.5
Izrada prikljuka visokog napona i trafostanica (TS)

Opis rada
Rad obuhvaa izradu visoko naponskog prikljuka sa postojeeg dalekovoda, zranim ili
kabelskim nainom i izrada odgovarajueg broja trafostanica ovisno o duini tunela.
Izrada
Visoko naponski prikljuci izvode se prema projektu organizacije graenja (POG),
uvjetima nadlenog elektroprivrednog tijela, a po izvoau koji je specijaliziran za te
radove. Svi radovi na izvedbi visoko naponskog prikljuka ukljuujui i radove na
trafostanici izvode se prema odgovarajuem projektu koji je izraen na troak izvoaa
uz potivanje svih uvjeta iz elektroprivredne suglasnosti.
Ako se visoko naponski prikljuak izvodi i za potrebe investitora radi funkcioniranja
elektronapajanja tunelskih ureaja (rasvjeta, ventilacija, video nadzor, vatrodojava itd.)
onda e te radove investitor voditi preko nadzornog inenjera.
Broj trafostanica (TS) u tunelu, kao i njihove karakteristike biti e ovisni o duini tunela i
tehnikim karakteristikama kablova za visoki napon. Postavljanje tih trafostanica u
tunelske nie i kabliranje kao i njihova zatita biti e provedena tako da se zadovolje svi
uvjeti i propisi za takvu vrstu rada.
Obraun rada
Ovaj rad, ako nije posebno definiran ugovorom sa investitorom ne plaa se posebno, ve
su trokovi tog rada sadrani u jedininim cijenama za graevinske radove tunela.
Stranica 8-8
CESTOVNI TUNELI
8-01.1.6
Izrada prikljuka za snabdjevanje gradilita vodom

Opis rada
Rad obuhvaa izradu vodovodnog prikljuka sa postojee vodovodne mree do gradilita
i razvod po gradilitu. Ukoliko nema mogunosti prikljuka sa postojeeg vodovoda, rad
obuhvaa i izradu zahvata (kaptae) vode na odgovarajuem prirodnom izvoru.
Izrada
Prikljuak vodovoda sa postojee vodovodne mree odnosno kaptae izvodi se prema
uvjetima nadlenog vodoupravnog tijela i s izvoaem koji je specijaliziran za te radove.
Svi radovi na izvedbi vodovodnog prikljuka izvode se prema projektu organizacije
graenja (POG) i odgovarajuem projektu, koji je izraen na troak izvoaa uz
potivanje svih uvjeta iz vodopravne suglasnosti.
Ako se vodovodni prikljuak izvodi i za potrebe investitora radi kasnijeg koritenja u
eksploataciji tunela (protupoarna voda, pitka voda i sl.) onda e se ti radovi izvoditi i
plaati prema ugovoru.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe provodi se tekuim i kontrolnim ispitivanjem za sve stavke radova
prema ovim OTU i prema uvjetima iz vodopravne suglasnosti.
Obraun rada
Izvedba vodovodnog prikljuka, ako nije posebno definirana ugovorom s investitorom, ne
plaa se posebno, ve su trokovi tog rada sadrani u jedininim cijenama za graevinske
radove tunela.
8-01.1.7
Odlaganje iskopnog materijala i odvod vode iz tunela

Opis rada
Rad obuhvaa odlaganje iskopnog materijala i odvod vode iz tunela, ureenje odlagalita,
zbrinjavanje upotrebljivog materijala i izradu potrebnih objekata u zoni portala za
proiavanje voda iz tunela.
Izrada
Iskopni materijal iz tunela moe biti:
neupotrebljivi otpadni materijal

upotrebljivi mjeani materijal za nasipe
upotrebljivi isti i kvalitetni kameni materijal.
Neupotrebljivi otpadni materijal, je zemljani materijal sa prevelikom ili potpunom

zasienosti s vodom, koji nije mogue dalje korisno upotrijebiti, ve je potrebno obaviti
njegovo odlaganje na trajno odlagalite predvieno projektom ili odredbom nadzornog
inenjera. Mijeani materijal (kameno-zemljani) koji nema preveliku vlanost, odlae se
na posebno odlagalite ili se odmah ugrauje u nasipe ceste. Za ovakvu upotrebu ovog
materijala nuno je da izvoa obavi potrebna ispitivanja i ishodi dokaze o njegovoj
uporabljivosti i predoi ih u originalu nadzornom inenjeru.
Stranica 8-9
CESTOVNI TUNELI
isti i kvaliteti kameni materijal odlae se na posebno odlagalite radi naknadne dorade i
predrobljavanja za proizvodnju kamenog materijala za nosive slojeve kolnike
konstrukcije i frakcija kamenog agregata za betonske i asfaltne radove. Dokaze
upotrebljivosti istog kamenog materijala izvoa je duan pribaviti odmah na poetku
iskopa tunela i predati ih u originalu nadzornom inenjeru.
Bez obzira na potrebu izvoaa radova za ovim materijalima, duan ih je razvrstavati
prema njihovoj uporabljivosti na za to predviena mjesta. Ako su odlagalita
upotrebljivih materijala na veoj duini od predvienih projektom, nadzorni inenjer e
priznati izvoau radova dui prijevoz iskopnog materijala. Uvjeti koritenja
upotrebljivih materijala biti e definirana ugovorom izmeu izvoaa i investitora, a
provedena zapisniki tijekom izvedbe.
Odvod otpadnih i brdskih voda iz tunela mora biti kontroliran tako da se neposredno
ispred portala izvedu odgovarajui objekti za prihvat i proiavanje, a sve uz suglasnost
nadlenih tijela. Detaljan opis ureaja i postrojenja za proiavnje voda, dat je u
potpoglavlju 8-01.2.3.
Obraun rada
Obraun se obavlja u kubinim metrima odloenog materijala raunato u sraslom tlu kod
iskopa. Posebno se ne plaa ve je troak ukljuen u jedinine cijene iskopa, ako je
prijevoz do 1 500 m.
8-01.1.8
Ostalo
Pored svih navedenih objekata i ureaja navedenih u ovoj toki 8-01.2 izvoa moe
izvesti i druge kao to su:
hidroforsko postrojenje,
zatvoreno skladite,
otvoreno skladite za graevne materijale,
skladite za kisik,
armirako-tesarski pogon,
stanica za snabdjevanje gorivom,
rampa za utovar strojeva,
parkiralite tekih strojeva,
talonica uz betonaru,
sportski tereni za rekreaciju, i
centralna porta gradilita.
Obraun rada
Radovi se posebno ne obraunavaju i ne plaaju ve su ukljueni u ukupnu cijenu
graenja.
8-01.2
RADNO OKRUENJE
8-01.2.1
Openito
Izvoa e organizirati postavljanje gradilita u skladu s odredbama ovih OTU. Izvoa
e organizirati gradilita na takav nain da njegove privremene zgrade, postrojenja,
oprema itd., nee ometati zavrne radove na prometnici cestovnom tunelu i drugim
objektima.
Stranica 8-10
CESTOVNI TUNELI
Izvoa e organizirati gradilite prema svojoj vlastitoj tehnologiji i obvezan je da

gradilite koje e se koristiti tijekom izgradnje opremi sa svojom vlastitom tehnologijom i
na svoj troak. Izvoa je takoer obvezan organizirati pristupne ceste i prijevoz
materijala do mjesta izgradnje.
Izvoa e ishoditi sve potrebne dozvole koje se odnose na izgradnju kao to su:
odobrenje od distributora elektrine energije za snabdijevanje gradilita,

dozvola za prikljuak na postojei sustav dobave vode,
sanitarna dozvola potrebna za odvod tehnoloke (zagaene) vode iz iskopa tunela,
kao i sve druge potrebne dozvole koje se odnose na izvoenje radova.
U sluaju da se radovi izgradnje prekinu radi vie sile, ili prema uputi nadzornog
inenjera, izvoa je odgovoran za sigurnost na gradilitu tijekom ovakvih prekida rada.
Izvoa e ukloniti sve svoje privremene objekte koji su bili postavljeni za izvoenje
radova i ponovo urediti sve povrine koje treba dovesti u prvobitno stanje.
8-01.2.2
Podnoenje dokumentacije
Izvoa e nadzornom inenjeru dostaviti kopije svih potrebnih dozvola koje je trebao
ishoditi a koje se odnose na izgradnju kao to su:
odobrenje od distributora elektrine energije za snabdijevanje gradilita,

dozvola za prikljuak na postojei sustav dobave vode,
sanitarna dozvola potrebna za odvod tehnoloke (zagaene) vode iz iskopa tunela,
kao i sve druge potrebne dozvole koje se odnose na izvoenje radova.
Nadzorni inenjer mora odobriti sustav ventilacije. Prijedlozi izvoaa moraju ukljuiti
(ali ne ograniiti se samo na to) tipove ventilatora, razmjetaj gdje je to mogue,
napajanje i podatke o uinku ventilatora, zajedno sa karakteristikama instalacijskog
kanala (ventilacione cijevi).
Izvoa mora izraditi plan ispitivanje plinova i zagaivaa, ukljuujui uestalost i
metode ispitivanja, a koje odobrava nadzorni inenjer.
Nadzorni inenjer treba odobriti izvoaev plan voenja prometa izvan gradilita. Plan
mora dati prikaz mjera za sigurnost i voenje prometa ukljuujui sigurnosne zone i
prometne znakove. Plan mora sadravati i uvjete hitnih slubi za pristup na i kroz
gradilite.
Svi prijedlozi, pojedinosti, izvoenje, odravanje, uklanjanje i povrat u prijanje stanje
vezano za prometnu sigurnost i voenje prometa kao i privremene mosne konstrukcije
postavljanje ploa i ostale privremene objekte ili pothodnike ispod prometnice moraju biti
odobreni od strane nadlenih institucija. Izvoa mora skupiti sve potrebne informacije za
savjetovanje s nadlenim institucijama ukljuujui lokalne vlasti, MUP i druge nadlene
ili zainteresirane stranke.
8-01.2.3
Izvoenje
Privremena elektrina instalacija
Instalacije moraju biti u skladu s EN60204, i dodanim odgovarajuim HRN. Izvoa
mora imenovati osobu odgovornu za sigurnost sve privremene elektrine opreme na
gradilitu.
Stranica 8-11
CESTOVNI TUNELI
Izvoa mora postupati u skladu s zakonima o zatiti na radu i ostalim zakonima i
propisima.
Sustav ventilacija za vrijeme gradnje
Tunel, jame, okna i potkopi moraju se cijelo vrijeme iskopa provjetravati kako bi se
stvorili uvjeti za siguran rad bez potencijalno eksplozivnih ili tetnih plinova, praine i
nedostatka kisika. Izvoa mora poduzeti odgovarajue mjere kako bi stvorio uvjete za
sigurno i djelotvorno izvoenje radova. U svim zahvatima izvoa mora postupati u
skladu s vaeim hrvatskim propisima za zatitu na radu. U podzemnim i zatvorenim
prostorima zrak koji se udie ne smije imati manje od 19% kisika po volumenu. Puenje
je zabranjeno u tunelima, potkopima, jamama ili oknima i svim zatvorenim prostorima.
Kod prisilnog sistema ventilacije, ventilatori se postavljaju van tunela. Svaki ventilator
kod prisilnog sistema ventilacije koji je montiran van tunela mora imati nesmetan dovod
svjeeg zraka. Ne smije biti u blizini spremita ulja, kemikalija ili baava s gorivom.
Ventilator mora biti tako smjeten da ne uvlai ispune plinove vozila kao ni pare i
plinove od punjenja baterija, kao i izlaznih oneienja iz tunela.
Kod iskljuenja i ponovnog ukapanja ventilatora stanje zraka mora se ispitati prije
ulaska zaposlenih u tunel. Ako se upotrebljava samo prisilni sustav ventilacije isti se
mora ponovno pokrenuti i raditi neprekidno kako bi se ispuhala svaka nakupina zraka u
kojem nedostaje kisika ili ima zapaljivih ili plinovitih smjesa. Mora se paziti da radnici ne
naiu na nakupine takvih plinova na ponovnom ulasku u tunel. Izvoa mora voditi
rauna da vrijeme potrebno za provjetravanje dugih tunela moe biti od pola sata do
nekoliko sati te da se slojevi plinova raznih gustoa teko uklanjaju posebno tamo gdje se
nagib tunela mijenja. Tamo gdje se pri iskopu tunela stvara praina, sustav provjetravanja
mora biti u mogunosti brzo ukloniti prainu iz radnog podruja.
Kod gradnje duih tunela, gdje nije mogua brza prirodna ventilacija, iskop nije
dozvoljen ako nije uspostavljen siguran sustav ventilacije.
Dna svih okana, jama i dubokih rovova moraju se provjetravati ispunim sustavom
ventilacije.
Oprema za mjerenje u tunelu mora biti pogodna za kontinuirano mjerenje razine
eksplozivnih i tetnih plinova i udjela kisika. Oprema mora zvunim i vizualnim
signalima odavati postojanje eksplozivnih ili tetnih plinova i tamo gdje sadraj kisika
padne ispod razine sigurne za rad. Neposredan i djelotvoran nain davanja signala mora
biti postavljen na povrini, odnosno portalima tunela.
Na poetku svake smjene svako radno okno i cijela duljina tunela moraju se pregledati
radi prisustva eksplozivnih ili tetnih plinova ili zbog manjka kisika. Ako je u radnom
prostoru razina eksplozivnih ili tetnih plinova iznad doputene ili ako je sadraj kisika
ispod dozvoljene razine sve aktivnosti e prestati i osobe evakuirati dok se ne uspostave
sigurni uvjeti za rad.
Ako iz nekog razloga sustav ventilacije nije u pogonu dulje od dva sata, mora se
primijeniti postupak putanja u pogon. To uvjetuje da osoblje ne moe ui u tunel ili u
okno dok se ne obavi kompletna izmjena zraka. Osobe koje nakon gaenja sustava
ventiliranja ponovno ulaze, ako je to potrebno, moraju nositi instrumente za detektiranje
opasnih plinova i mjerenje sadraja kisika. Ti se instrumenti moraju neprestano
upotrebljavati kod ponovnog ulaenja.
Stranica 8-12
CESTOVNI TUNELI
Za vrijeme svake smjene provode se slijedee provjere:

(a)
(b)
(c)
Ventilator ili ventilatori provjeravaju se na zagrijavanje, neobinu buku i vibracije.

Rezultati se moraju prijaviti i po potrebi poduzeti sanacijske mjere.
Provjeravaju se eventualno oteenja kanala za ventilaciju i cjelovitost spojeva.
Rezultati se moraju prijaviti i po potrebi poduzeti sanacijske mjere.
Sustav praenja provjerava se na lokalnim i udaljenim stanicama i rezultati se, ako
je to potrebno, biljee.
Koliine protoka zraka provjeravaju se tjedno na elu iskopa i 20 m od dna okna.

Navedene izmjere se biljee i usporeuju s obraunatim protocima. Svi propusti moraju
se ispraviti. Dokumentacija o ventilaciji se uva i dostavlja nadzornom inenjeru na
odobrenje.
U sluaju kvara ventilacijske opreme osoblje se mora povui sa podzemnih radova, a kod
upotrebe stroja za buenje tunela, rad stroja se odmah prekida i stroj se izolira dok se
ventilacija ne popravi.
Ne smije se ui u podzemno gradilite, osim radi spaavanja sa zatitnom opremom, gdje
je sadraj kisika ispod 19 % volumena prisutnog zraka.
Gradilina rasvjeta
Rasvjeta reflektorima mora omoguiti sigurno izvoenje radova. Po potrebi svjetlo se
moe zasjeniti kako bi ga se usmjerilo na podruja unutar gradilita i izbjeglo iritiranje.
Rasvjeta u tunelu mora pokrivati cijelu duljinu i ne smije biti manja od potrebne za
siguran rad i pristup, najmanje 100 Wata na svakih 10 m duine tunela.
Alternativan izvor energije i sustav rasvjete u sluaju nude mora postojati kako bi se
omoguilo izvoenje nunih zahvata i sigurna evakuacija u sluaju prekida primarnog
napajanja. Takoer mora biti dostupan odgovarajui broj runih svjetiljaka na kljunim
mjestima u tunelu.
Zatita od buke i vibracija
Razina buke i granice vibracije moraju biti u skladu s Zakonom o zatiti na radu, kao i
ostalim zakonskim odredbama i propisima.
Izvoa mora odabrati i primijeniti metodu rada, dijelove pogona i kontrole u radu kako
bi smanjio razinu buke i vibracija ukljuujui profesionalnu buku i izloenost vibracijama
od radnog pogona, te kako se ne bi prela maksimalna dozvoljena razina buke i vibracije.
Usklaenost sa razinama vibracije specifiranima u ovim OTU ne oslobaa izvoaa
njegovih obveza u pogledu teta na drugom objektu ili posjedu.
Po potrebi izvoa e u tijeku gradnje podii i zadrati privremene ograde odgovarajue
visine uzimajui u obzir da ta ograda mora istovremeno predstavljati i zvunu barijeru
oko radnih podruja. Ograde e se po potrebi demontirati i ponovno montirati u skladu s
napredovanjem radova. Linija ograde mora biti ujednaena i vanjska strana ograde mora
se zatititi trajnim premazom. Po potrebi da bi sprijeio refleksiju buke izvoa mora
obloiti unutarnju stranu ograde s odobrenim materijalom koji smanjuje buku.
Materijal mora biti vatrootporan i vodootporan. Lokalne ograde ili nadstrenice podii e
se po potrebi da se zatite odreene aktivnosti npr. one gdje se primijenjuju pneumatske
ili hidraulike tehnike rada kao i stacionirani pogoni.
Stranica 8-13
CESTOVNI TUNELI
Izvoa e dopremiti na gradilite i koristiti ekoloki prihvatljivu opremu s tihim radom u

skladu sa sigurnim i djelotvornim izvoenjem radova. Oprema takoer mora
profesionalnu buku i emitiranje vibracije svesti na najmanju moguu mjeru.
Pogon se mora pravilno odravati i treba se voditi dokumentacija o obavljenom servisu.
Pogon mora imati odgovarajue priguivae i naprave za priguenje vibracije kojima se
mora rukovati u skladu s proizvoaevim preporukama tako da se izbjegne emitiranje
pretjerane buke ili vibracije.
Tamo gdje je potrebno mjerenje buke i vibracija izvoa mora nabaviti opremu za
mjerenje buke i vibracije u tijeku cijelog razdoblja gradnje te ju kalibrirati i njom rukovati
po proizvoaevim preporukama. Sustavi mjerenja vibracije moraju biti u skladu s
odgovarajuim normama.
Izvoa mora mjeriti razine buke i vibracije uzrokovane radovima na gradnji za vrijeme
radnog vremena u cijelom razdoblju gradnje. Kod svakog prelaska odreene razine buke
ili vibracije izvoa mora odmah obavijestiti nadzornog inenjera i dogovoriti
preventivne mjere. Svi dijelovi pogona koji uzrokuju pretjerane razine buke ili vibracije
moraju se ukloniti s gradilita i zamijeniti odgovarajuom alternativnom opremom.
Nadzorni inenjer moe uputiti izvoaa u pripremu i primjenu alternativnog procesa ako
metoda koja se koristi kod gradnje uzrokuje nepotrebno ometanje.
Promet u tunelu i na gradilitu
Izvoa mora omoguiti siguran pristup gradilitu i oko njega kao i u samo radilite u
tunelu. Izvoa mora omoguiti neprestani pjeaki pristup tunelu. Pristup mora imati
vrstu, ravnu, kontinuiranu povrinu koja nije skliska i mora biti pogodna za koritenje u
nudi kada nema rasvjete. Izvoa mora cijelo vrijeme odravati sredstvo za izlaz iz
svakog ela tunela. Takvo sredstvo za izlaz pored strojeva za probijanje tunela, vlakova i
slinih prepreka mora biti u skladu s minimalnim dimenzijama u EN 12336.
Zavrne razine iskopa (nivelete posteljice) za izgradnju kolnike konstrukcije bit e
zatiene protiv troenja ili smanjenja svojstava stijene tijekom prometa na gradilitu
nasipanjem kamenim materijalom iskopanim u tunelu ili slinim u debljini od najmanje
0,5 metara. Zadravanje vode u depresijama i promet kroz nakupljenu vodu nee se
doputati. Sav istroeni materijal uklonit e se i zamijeniti prije radova na kolniku, prema
uputi nadzornog inenjera. Materijal za nasipanje koji se koristi u cilju zatite nee se
ukloniti sve do neposredno prije izvedbe kolnike konstrukcije.
Ne doputa se nikakav promet na gradilitu koji bi iao po nezatienim konstrukcijama
podnonog svoda, bilo privremenim bilo zavrenim, betonskim ili od mlaznog betona.
Konstrukcije kao takve bit e zatiene od unitenja nasipanjem odgovarajuim
materijalom od iskopa tunela ili slinim, u debljini od najmanje 0,5 metara.
Materijal za nasipanje nee sadravati kamenje iji je promjer vei od 150 mm.
Odlaganje otpadnog materijala iz tunela
Izvoa mora ukloniti sav otpadni i suvini materijal i smee iz bilo kojeg izvora na
gradilitu i mora, osim tamo gdje je to drugaije specifirano, odloiti taj otpad i osigurati
sva sredstva potrebna za to, a u skladu s propisima. Izvoa mora takoer djelovati u
skladu s uvjetima zakona u pogledu odlaganja i rukovanja kontaminiranim otpadom.
Stranica 8-14
CESTOVNI TUNELI
Izvoa e s nadzornim inenjerom dogovoriti detaljan program zahvata za uklanjanje

otpadnog materijala. Izvoa mora postaviti sustav kontrole i nadgledanja prijevoza
otpadnog materijala s gradilita do odlagalita u skladu s propisima. Sustav mora odobriti
nadzorni inenjer i mora se dokazati da je sav otpad odloen na za to predvienom
odlagalitu.
Izvoa mora djelovati u skladu sa svim propisima i pravnim instrumentima u pogledu
odglaganja otpada.
Za odlaganje tekueg otpada izvoa mora nabaviti prethodnu suglasnost nadlenih
tijela.
Odvodnja u tunelu za vrijeme graenja
Izvoa e isporuiti, postaviti, pustiti u rad i odravati dovoljan broj crpki i cijevi za
kontrolu i odvod vode iz bilo kog dijela podzemnih radova. Zadravanje vode nee biti
doputeno. Kapacitet crpki instaliranih na svakom radnom elu uvijek e biti bar jedan i
pol puta vei od nominalnog volumena dotoka vode plus koliina vode za ispiranje koju
koristi buaa oprema. Izvoa e pohraniti ili drati neposredno na raspolaganju
rezervne crpke u dobrom pogonskom stanju i to istog kapaciteta ili veeg od onih koji su
instalirani u tunelu.
Izvoa e pribaviti ureaje za proiavanje ili druge ureaje za dekontaminaciju kako
to bude zahtijevao nadzorni inenjer prije nego se proiena voda ispusti u okoli.
Izvoa e ukloniti sav nakupljeni mulj, naplavine i ostale osuline preostale nakon
podzemnih radova, kako to zatrai nadzorni inenjer. Izvoa e instalirati, odravati i
drati u pogonu potrebne ureaje i postrojenja za pripremu i proiavanje zagaene vode
koja se isputa na portalima tunela tijekom izgradnje. Takvi ureaji i postrojenja
obuhvaaju 2 bazena za sedimentaciju, separator za lake tekuine (mastolov), ureaj za
neutralizaciju i potrebne kontrolne stanice. Ureaj za neutralizaciju izvest e se i staviti u
pogon kako bi se zadrala pH vrijednost proiene vode izmeu 6,5 i 8,5 prije
isputanja.
Tunel e se drenirati tijekom izvedbe putem jaraka. Rovovi e se brtviti, ako je potrebno,
mlaznim betonom. U podrujima velikog dotoka vode, moda e biti potrebno instalirati
drenane cijevi od tvrdog PVC-a ili strukturiranog PEHD promjera od 150 do 250 mm,
ovisno o koliini vode koju treba ukloniti.
Izvoa e posvetiti, u stijenskoj masi osjetljivoj na vodu, najveu moguu panju
prikupljanju i drenai procjedne vode i vode potrebne za buenja. U sluaju silaznih tolni
izvest e se sabirne jame u pravilnim razmacima, iz kojih e se voda ispumpavati iz
tunela putem eline, PEHD ili PVC cijevi.
U vlanim dijelovima povrine stijene, voda se sakuplja u cijevne polovice (po
mogunosti valovite meke PE ili PVC-cijevi) koje se privruju na stijenu
brzovezujuim mortom ili mlaznim betonom i odvodi do sabirnih jama ili uzdunih
rovova.
U tunelima izvedenim u propusnom tlu ili visokoporoznoj stijeni, cijevi promjera
najmanje 4 cm postavit e se sustavno, kako bi se izbjegao porast vodenog pritiska iza
obloge od mlaznog betona, kako to odobri nadzorni ininjer.
Izvoa e se pobrinuti da se sabirne jame odravaju istima i da se sustav odvodnje
odrava na nain da se voda tijekom razdoblja izgradnje na odgovarajui nain kontrolira.
Stranica 8-15
8-01.2.4
CESTOVNI TUNELI
Obraun radova i plaanje

Radovi navedeni u ovom potpoglavlju obraunavat e se kako slijedi:
8-01.3
Radovi postavljanja privremene elektrine instalacije i rasvjete nee se

obraunavati posebno. Svi trokovi bit e ukljueni u jedinine cijene za sveukupne
radove izgradnje tunela i za cjelokupno vrijeme izgradnje.
Radovi na snabdjevanju gradilita vodom nee se posebno obraunavati. Svi
trokovi biti e ukljueni u jedinine cijene za sveukupne radove, osim ako
ugovorom nije drugaije regulirano.
Radovi na izradi sustava ventilacije tijekom gradnje tunela nee se obraunavati
posebno. Svi trokovi bit e ukljueni u jedinine cijene za sveukupne radove
izgradnje tunela i za cjelokupno vrijeme izgradnje.
Trokovi vezani uz zatitu od buke i vibracija nee se obraunavati posebno. Svi
trokovi bit e ukljueni u jedinine cijene za sveukupne radove izgradnje tunela i
za cjelokupno vrijeme izgradnje.
Trokovi vezani uz radove na omoguavanju prometa u tunelu nee se
obraunavati posebno. Svi trokovi bit e ukljueni u jedinine cijene za sveukupne
radove izgradnje tunela i za cjelokupno vrijeme izgradnje.
Trokovi odvodnje za vrijeme graenja obraunavati e se u okviru iskopa tunela
na nain kako je navedeno u poglavlju tuneski iskop i odvodnja ovih OTU.
Trokovi vezani uz odlaganje otpadnog materijala iz tunela nee se obraunavati
posebno. Svi trokovi bit e ukljueni u jedinine cijene za sveukupne radove
izgradnje tunela i za cjelokupno vrijeme izgradnje.
IZRADA PREDUSJEKA
Opis rada
Rad obuhvaa izradu pripremnih i zemljanih radova na trasi ceste, a u duini predusjeka
do samog ulaznog i izlaznog portala tunela, a u svemu prema poglavlju 1 knjige I i
poglavljima 2 i 3, knjige II i knjigom V ovih OTU za radove na cestama.
Obraun rada
Svi radovi izvedeni na predusjeku obraunavaju se i naplauju prema posebnom
ugovornom trokovniku, a u skladu s poglavljem 2 knjige II, OTU za radove na cestama.
8-01.3.1
Osiguranje ela predusjeka

Opis rada
Rad obuhvaa osiguranje ela predusjeka na ulaznom i izlaznom portalu tunela u cijeloj
irini i visini u skladu sa projektom.
Izrada
Nakon izvrenog iskopa predusjeka ili jo za vrijeme njegovog iskopa (kod dubokih
usjeka) obavlja se i osiguranje ela predusjeka kad za to postoje utvreni svi elementi
sraslog tla.
Ugradnja sidara, armaturnih mrea i mlaznog betona obavlja se na potpuno isti nain
kakav je predvien i kod osiguranja tunelskog iskopa. Kod vanjskih temperatura iznad
Stranica 8-16
CESTOVNI TUNELI
20C i ispod 0C biti e potrebno obaviti i posebne dodatne mjere za osiguranja kvalitete
mlaznog betona (njega mlaznog betona i osiguranja za zimsko betoniranje).
Ako se poetak iskopa tunela predvia miniranjem, onda se na elu predusjeka izvan
ugovorne linije po obodu poprenog profila treba izvesti dodatno osiguranje sidrima
duine 4-6 m s ojaanjem armaturnim mreama i mlaznim betonom.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe provodi se tekuim i kontrolnim ispitivanjima za sve stavke radova na
isti nain kako je to predvieno ovim OTU.
Obraun rada
Rad se obraunava po stavkama trokovnika, isto kao i za osiguranje tunelskog iskopa
ukljuujui sav potreban rad i materijal za te vrste radova, ako ugovorom nije drugaije
regulirano.
8-01.4

ENV 1991
ENV 1992
ENV 1997
EN 12336

Geotehniki projekt,
EN 815

uvjeti
uvjeti
EN 12110
EN 12111
EN 60204
Primjeniti i ostale vaee i odgovarajue Zakone, norme i propise iz poglavlja 0 i 1,

knjiga I ovih OTU.
Stranica 8-17
CESTOVNI TUNELI
8-02
TUNELSKI ISKOP
8-02.0
OPE NAPOMENE
Ovo se potpoglavlje odnosi na izvoenje svih podzemnih radova na iskopu tunela u bilo
kojoj vrsti stijene ili tla.
Izvoa e se pridravati svih postupaka kako je detaljno navedeno u projektnoj
dokumentaciji na nacrtima i opisano u tehnikim uvjetima i u dokumentima koje je
potrebno podnijeti u skladu sa izvedbenim projektom ili drugih postupaka prema ugovoru
koje odobri nadzorni inenjer.
Izvoa e izvesti sve radove iskopa i podgraivanja na nain da ispuni uvjete za
osiguranje iskopa za ustanovljenu tunelsku kategoriju i da na najmanju moguu mjeru
svede pogoranje i poputanje stijenske mase koja okruuje iskop, da ogranii
prekoprofilni iskop i da sprijei oteenje prethodno postavljene obloge.
Faze iskopa i razrada profila iskopa bit e u skladu s projektom, ovim tehnikim uvjetima
i nacrtima iz izvedbenog projekta, koga e izraditi izvoa prema ustanovljenom stanju
stijene tijekom iskopa tunela.
Izvoa je odgovoran za odabir potrebne opreme i moe predloiti alternativnu metodu
iskopa, ako drugim dokumentima nije drugaije odreeno.
Granicu za obraun izmeu vanjskog iskopa (tunelskog predusjeka) i iskopa u tunelu,
uzima se stacionaa projektirane trase koja odgovara sraslom tlu (ili stijeni) na tjemenu
tunela.
8-02.0.1
Kategorizacija iskopa
Ovim potpoglavljem se definira postupak kategoriziranja stijenskih masa tijekom gradnje
tunela, karakteristian opis pojedinih kategorija stijenskih masa s naelnim mjerama na
iskopu i stabilizaciji podzemnog iskopa te podruje odgovornosti pojedinih uesnika u
gradnji.
Kategoriziranje stijenskih masa provodi se na osnovi geomehanike kategorizacije
(Bieniawski 1979). Primjenjuje se pri izvoenju cestovnih tunela u stijenskim masama
buenjem i miniranjem ili strojnim iskopom u podzemlju. Ne primjenjuje se kod iskopa
tunela u tlu kao i tunela koji se izvode metodom otvorenog iskopa i zatrpavanja (cat and
cover).
Osnovni postupak
Osnovu za kategoriziranje stijenskih masa ine rezultati inenjerskogeolokog kartiranja
tunela. Nakon svakog napredovanja potrebno je izvriti inenjerskogeoloko kartiranje
iskopanog dijela tunela. U sklopu inenjerskogeolokog kartiranja potrebno je snimiti sve
relevantne parametre potrebne za kategoriziranje stijenskih masa. Rezultati
inenjerskogeolokog kartiranja tunela prikazuju se na razvijenom profilu tunela i predaju
nadzornom inenjeru.
Inenjerskogeoloko kartiranje tunela obavlja izvoa. Obveza je izvoaa omoguiti
nadzornom inenjeru kontrolno kartiranje pojedinih dionica tunela bez posebne naknade
to ukljuuje osvjetljenje iskopane dionice i jasno obiljeavanje stacionae tunela na
svakih 50 m. Kartiranje tunela ne smije utjecati na odvijanje radova u tunelu.
Stranica 8-18
CESTOVNI TUNELI
Na osnovi rezultata inenjerskogeolokog kartiranja i pregleda ela iskopa nadzorni

inenjer provest e kategoriziranje stijenskih masa prema geomehanikoj kategorizaciji i
odrediti kategoriju stijenske mase te pripadne mjere na iskopu i podgraivanju propisane
projektom za predmetnu kategoriju stijenske mase. Kategoriziranje je potrebno provoditi
samo kod bitnih promjena geolokih i geotehnikih karakteristika stijenske mase du
trase tunela, a ne nakon svakog napredovanja.
Za kategoriziranje stijenskih masa nadzorni inenjer treba biti specijaliziran za podruje
podzemnih geotehnikih konstrukcija ili u nadzornoj ekipi imati pomonika nadzornog
inenjera za podruje podzemnih geotehnikih konstrukcija.
Eventualno osporavanje rezultata kategoriziranja od strane izvoaa rjeiti e se
arbitraom. Do rjeenja spora radovi e se nastaviti prema odlukama nadzornog inenjera.
Trokove arbitrae snosi izvoa.
Bez obzira na odluke nadzornog inenjera i projektanta geotehniara, izvoa je jedini
odgovoran za sigurnost radova koji se izvode u tunelu.
Izvoa e u sluaju bilo kakvih znakova nestabilnosti u tunelu ili u sluaju ponaanja
podzemnog iskopa koje nije sukladno s pretpostavkama datim geotehnikim projektom o
tome obavijestiti projektanta i nadzornog inenjera koji e utvrditi uzroke i modificirati
projektom propisane mjere na iskopu i stabilizaciji podzemnog iskopa.
Rezultati inenjerskogeolokog snimanja i rezultati kategoriziranja prikazuju se na
posebno pripremljenim obrascima koje e prije poetka radova odrediti nadzorni inenjer
i predstavljaju sastavni dio projektne dokumentacije. Takoer je potrebno izraditi stvarni
inenjerskogeoloki profil tunela s podacima o kategoriziranju stijenskih masa i
ugraenim podgradnim sklopovima.
Opis kategorizacije stijenskih masa
Geomehanika kategorizacija se temelji na bodovanju slijedeih est parametara stijenske
mase:
jednoaksijalna tlana vrstoa stijenskog materijala,
RQD - indeks kvalitete jezgre,
razmak pukotina (diskontinuiteta),
stanje diskontinuiteta,
stanje podzemne vode,
pruanje i nagib diskontinuiteta.

Podjela parametara stijenske mase po vrijednostima kao i pripadni bodovi dati su u tablici
8-02-1, 8-02-2 i 8-02-3. Zbroj bodova prema tablici 8-02-4 odreuje kategoriju stijenske
mase. Osim navedenih tablica za preciznije odreivanje bodova mogu se koristiti i
dijagrami dati u prilogu (Bieniawski 1989).
Snimanje i odreivanje kategorizacijskih parametara treba provesti u skladu s
odgovarajuim preporukama ISRM-a. Pri tom treba uzimati prosjene vrijednosti
parametara, a ne najloije, jer je kategorizacija temeljena na do sada izvedenim
projektima te implicitno sadri faktor sigurnosti.
Jednoaksijalna tlana vrstoa stijenskog materijala odreuje se na intaktnom uzorku
stijenskog materijala standardnim laboratorijskim pokusom, a prema preporuci
Internacionalnog drutva za mehaniku stijena (Suggested Methods for Determining the
Uniaxial Compressive Strength and Deformability of Rock Materials, ISRM 1979).
Stranica 8-19
CESTOVNI TUNELI
Pripadni bodovi za jednoaksijalnu tlanu vrstou stijenskog materijala mogu se osim na

osnovi tablice 8-02-1 tonije odrediti na osnovi dijagrama na slici 8-02-1. (Bieniawski
1989).
Nadzorni inenjer e odabrati uzorke stijenskog materijala za ispitivanje jednoaksijalne
vrstoe u laboratoriju ukoliko ocijeni da vrstoa stijenskog materijala u iskopu bitno
odstupa od vrijednosti datih geotehnikim projektom.
RQD (Rock Quality Designation) je linearni pokazatelj cjelovitosti stijenske mase.
Dobiva se buenjem, a predstavlja omjer zbroja duina svih nabuenih komada jezgre
duih od 10 cm i intervala buenja, izraen u postocima.
Pri odreivanju parametra RQD-a potrebno je pridravati se preporuka ISRM-a
(Suggested Methods for the Quantitativ Description of Discontinuities in Rock Masses,
ISRM 1978).
U podzemnom iskopu RQD se moe odrediti na osnovi ukupnog broja diskontinuiteta
sadranih u jedininom volumenu stijenske mase prema aproksimativnoj korelaciji
(Palmstrm 1982):
RQD = 115 - 3.3 Jv
gdje je:
Jv = zbroj broja pukotina po jedininoj duini za sve skupove pukotina.
Tablica 8-02-2
Utjecaj pruanja i nagiba diskontinuiteta u tunelogradnji
PRUANJE OKOMITO NA TUNELSKU OS

Iskop u smjeru nagiba
Iskop protiv smjera
diskontinuiteta
nagiba diskontinuiteta
Nagib
Nagib
Nagib
Nagib
450 - 900
200 - 450
450 - 900
200 - 450
Vrlo
Povoljno
Dobro
Nepovoljno
povoljno
Tablica 8-02-3
PRUANJE I NAGIB
DISKONTINUITETA
Bodovi
Tuneli
Tablica 8-02-4
ZBROJ BODOVA (RMR)
KATEGORIJA
OPIS STIJENSKE MASE
Stranica 8-20
PRUANJE
PARALELNO S
TUNELSKOM OSI
Nagib
Nagib
200 - 450
450 - 900
Vrlo
Dobro
nepovoljno
BEZ OBZIRA
NA
PRUANJE
Nagib
00 - 200
Dobro
Korekcija bodova za utjecaj pruanja i nagiba diskontinuiteta

Vrlo
povoljno
0
Povoljno
Dobro
Nepovoljno
-2
-5
-10
Vrlo
nepovoljno
-12
Kategorija stijenske mase na osnovi zbroja bodova

100 - 81
I
Vrlo dobra
80 - 61
II
Dobra
60 - 41
III
Povoljna
40 - 21
IV
Slaba
< 20
V
Vrlo slaba
CESTOVNI TUNELI
Stranica 8-21
CESTOVNI TUNELI
Pripadni bodovi za RQD mogu se osim na osnovi tablice 8-02-1 tonije odrediti na
osnovi dijagrama na slici 8-02-2 (Bieniawski 1989).
15
14
13
12
11
10
BODOVI
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Slika 8-02-1
40
80
120
160
200
JEDNOAKSIJALNA TLACNA CVRSTOCA [MPa]
240
Pripadni bodovi za vrstou stijenskog materijala
20
18
16
14
BODOVI
12
10
8
6
4
2
0
20
40
60
80
100
RQD [%]
Slika 8-02-2
Stranica 8-22
Pripadni bodovi za RQD
CESTOVNI TUNELI
Razmak pukotina (diskontinuiteta) odreuje se mjerenjem mjernom trakom okomito na

diskontinuitete, na uzorku deset puta veem od procjenjenog razmaka. Pri odreivanju
parametra razmak diskontinuiteta potrebno je pridravati se preporuka ISRM-a
(Suggested Methods for the Quantitativ Description of Discontinuities in Rock Masses,
ISRM 1978).
20
18
16
14
BODOVI
12
10
8
6
4
2
0
400
Slika 8-02-3
800
1200
1600
RAZMAK DISKONTINUITETA [mm]
2000
Pripadni bodovi za razmak diskontinuiteta
Pripadni bodovi za razmak diskontinuiteta mogu se tonije odrediti na osnovi dijagrama

na slici 8-02-3 (Bieniawski 1989).
35
100
40
30
90
80
25
RQDmax
27
70
RQD [%]
LEGENDA:
16 ZBROJ BODOVA ZA RQD I
21
60
RAZMAK DISKONTINUITETA
----
50
PROSJECNA KORELACIJSKA
KRIVULJA
40
16
30
20
8
10
11
RQDmin
0
0
Slika 8-02-4
20
30 40 60
100
200
600
SREDNJI RAZMAK DISKONTINUITETA [mm]
2000
Korelacija RQD-a i razmaka diskontinuiteta
Stranica 8-23
CESTOVNI TUNELI
Bodovi pridrueni parametru "razmak diskontinuiteta" odnose se na stijensku masu s tri

skupa pukotina. U sluaju kada imamo manje od tri skupa pukotina bodove treba poveati
za 30 % (Laubscher 1977).
Ukoliko nedostaju podaci za RQD ili razmak diskontinuiteta za procjenu parametra koji
nedostaje moe se koristiti dijagram na slici 8-02-4 (Bieniawski 1989), nastao na osnovi
korelacionih podataka (Priest, Hudson 1976).
Stanje diskontinuiteta odnosno pripadni bodovi mogu se tonije odrediti na osnovi
tablice 8-02-5 (Bieniawski 1989). Pri odreivanju parametra stanje diskontinuiteta
potrebno je pridravati se preporuka ISRM-a (Suggested Methods for the Quantitativ
Description of Discontinuities in Rock Masses, ISRM 1978).
Tablica 8-02-5
Pripadni bodovi za stanje diskontinuiteta
PARAMETAR
Duina
diskontinuiteta
Bodovi
Zijev
Bodovi
Hrapavost
Bodovi
Ispuna
PODRUJE VRIJEDNOSTI
6
zatvorene
6
vrlo hrapave
6
bez ispune
Bodovi
Rastroenost
6
nerastroene
<1 m
Bodovi
1-3 m
3-10 m
4
2
<0,1 mm
0,1-1,0 mm
5
4
hrapave
neznatno hr.
5
3
tvrda ispuna
<5 mm
>5 mm
4
2
neznatno
umjereno
rastroene
rastroene
5
3
10-20 m
>20 m
1
0
1-5 mm
>5 mm
1
0
glatke
skliske
1
0
meka ispuna
<5 mm
>5 mm
2
0
jako
potpuno
rastroene
rastroene
1
0
Podzemna voda ima znaajan utjecaj na ponaanje ispucalih stijenskih masa uglavnom
na dva naina: ispiranjem pukotinske ispune i smanjenjem posmine vrstoe pukotina te
dodatnim optereenjem uslijed pritiska vode u sustavu pukotina. Pripadni bodovi
odreuju se na osnovi tablice 8-02-1.
Utjecaj pruanja i nagiba diskontinuiteta u tunelogradnji dat je kvalitativno u tablici
8-02-2, a pripadni bodovi u tablici 8-02-3. Pri snimanju parametra pruanja i nagiba
diskontinuiteta potrebno je pridravati se preporuka ISRM-a (Suggested Methods for the
Quantitativ Description of Discontinuities in Rock Masses, ISRM 1978).
8-02.0.2
Posebne odredbe
U zonama portala i zonama malog nadsloja gdje je visina nadsloja manja od irine tunela
(H<B) stijenska masa se bez obzira na rezultate kategoriziranja treba svrstati u V kategoriju.
Ukoliko se prilikom iskopa registriraju razliite kategorije stijenske mase u istom
presjeku, kategorija e se odrediti prema dijelu stijenske mase koji ima odluujui utjecaj
na stabilnost cijelog iskopa, odnosno podgradne zahtjeve. U veini sluajeva to e biti
stijenska masa u svodu tunela.
Iskopi nia i proirenja tunela kao i poprenih prolaza isto se kategoriziraju kao i osnovni
tunelski presjek.
Stranica 8-24
CESTOVNI TUNELI
8-02.0.3
Izvedbeni projekt
Izvoa e kroz cijelo vrijeme odvijanja radova imati osiguranog projektnog konzultanta
koji e za potrebe izvoaa izraivati dopune izvedbenog projekta uz ovjeru projektanta.
Nadzornom inenjeru predat e se svi nacrti dovoljno vremena prije izgradnje (najmanje
14 dana), ili na meusobno dogovorene datume.
Prije poetka bilo kakvog tunelskog iskopa izvoa e nadzornom inenjeru podnijeti na
odobrenje izvedbene nacrte i/ili opis ponuene metode i faza iskopa, ukljuujui mjere
podgraivanja iskopa, potrebnu odvodnju gradilita, mjere sigurnosti i rezultate
provedenih probnih ispitivanja.
Na temelju sustava kategorizacije stijena, izvoa e podnijeti nadzornom inenjeru na
odobrenje detaljni plan faznosti rada za iskop i podgraivanje u svakoj kategoriji stijene i
za svaki tip poprenog profila iskopa kao i metodu iskopa, gdje e biti opisana metoda,
nain iskopa i nain prijevoza.
Svi radovi miniranja izvest e se prema projektu miniranja i u skladu s domaim
propisima u pogledu mjera opreza i mjera sigurnosti pri rukovanju eksplozivima, te u
skladu s ovim OTU.
Prije planirane upotrebe eksploziva izvoa mora obavijestiti nadzornog inenjera, tree
strane, nadlene institucije i slube koji imaju interese u tim zahvatima ili na koje e ti
zahvati vjerojatno utjecati. Izvoa mora obavijestit nadzornog inenjera i ostale
navedene osobe i slube najmanje 14 dana prije planirane upotrebe eksploziva.
Projekt miniranja podnosi se nadzornom inenjeru za svaki tip poprenog presjeka ili
dijela presjeka, a obuhvatit e sljedee podatke:
model buenja, promjere buotina, udaljenost, dubinu i nagib.

tip, jainu, koliinu (teinu) i patrone eksploziva koji e se koristiti u svakoj
pojedinoj buotini, u svakom slijedu i ukupne vrijednosti za svaki ciklus miniranja.
raspored optereenja u buotinama i prvo punjenje u svakoj buotini.
tip, slijed i broj usporenja, uzorak usporenja; shemu oienja za miniranje; veliinu
i tip uvrenih vodova i vodeih vodova; tip i kapacitet izvora paljenja; tip stroja
za miniranje sa ispustom kondenzata.
uvrenje/zatita buotina i prekrivanje ili pokrivanje miniranog podruja.
pisani dokazi o kvalifikacijama osoba koje e biti izravno odgovorne za nadzor
punjenja i paljenja.
Miner mora voditi evidenciju o broju ispaljenih mina, vremenu paljenja, tipu i teinama
upotrebljenog eksploziva i tipu i broju detonatora zajedno s evidencijom stanja na svakoj
lokaciji nakon miniranja. Primjerak tog zapisa dostavit e se nadzornom inenjeru na
kraju svake smjene u kojoj se vrilo miniranje.
Materijal iskopan u tunelu odvesti e se na lokaciju odreenu projektom ili odlagalite,
ukoliko drugaije ne odredi nadzorni inenjer.
Prije nego se bilo koji materijal odveze na odlagalite, izvoa e nadzornom inenjeru
na odobrenje predati lokaciju odlagalita i povrina za odlaganje, ako to projektom nije
rjeeno. U prijedlogu e se nalaziti svi bitni podaci o odlagalitu, opis radnih metoda, opis
i proraun stabilnosti, odredbe o sigurnosti kao i planovi privremene i stalne odvodnje
kao i konano ureenje zemljita.
Stranica 8-25
8-02.0.4
CESTOVNI TUNELI
Izvoenje
Definiranje profila iskopa
Profil iskopa naveden u nacrtima projekta odnosi se na projektirani profil iskopa koji se
definira kao T-linija (vidi sl. 8-02-5).
PREKOPROFILSKI
ISKOP
Tk
Td
I-inija
T-linija
Slika 8-02-5
Deformacijske i konstrukcijske tolerancije i prekoprofilski iskop

usljed nepovoljnih geolokih uvjeta.
Ovisno o kakvoi stijene, izvest e se odgovarajue proirenje kako bi se ostavilo

dovoljno prostora za radijalne deformacije (Td) i konstrukcijske tolerancije (Tk).
Profil iskopa definiran kao I-linija (vidi sl. 8-02-5) odnosi se na teorijski profil za
kompenzaciju radijalne deformacije za razne kategorije stijenske mase, i uzima u obzir
mogunost deformacije (Td).
Tijekom iskopa temeljem iskustva vrijednosti date u projektnoj dokumentaciji za
oekivanu deformaciju potrebno je podeavati stvarnim deformacijama. Podeavanja e
obavljati za izvoaa projektni konzultant, a odobravat e ih nadzorni inenjer.
I-linija predstavlja najmanji profil iskopa. Openito, stijena nee striti unutar te linije u
asu iskopa.
Izvoa e poduzeti sve mogue napore da profil zadri onako kako je definirano
I-linijom, obavljajui paljivo kontrolu buenja i varirajui razliite elemente metode
glatkog miniranja (smooth blasting) ili metode miniranja pre-spliting.
Stranica 8-26
CESTOVNI TUNELI
Kako bi se profil iskopa odrao kako je definirano I-linijom, izvoa mora uzeti u obzir
kontrukcijsku toleranciju (Tk) za iskop i postavljanje podgrada. Konstrukcijska
tolerancija (Tk) takoer e obuhvaati nepreciznost mjerenja.
Prekoprofilni iskop
Prekoprofilni iskop je prostor stvoren kad se tlo odlomi vie od projektiranog profila,
ukljuujui i deformacijske i konstrukcijske tolerancije. Ovaj prekoprofilni iskop moe
nastati radi neodgovarajue izvedbe i nepaljive tehnike rada (to se moe izbjei) i/ili iz
razloga na koje izvoa ne moe utjecati (to je neizbjeno - opravdano).
Opravdani prekoprofilni iskop uzrokuju dva izvora:
prirodno odlamanje koje se ne moe izbjei paljivim radom i odgovarajuom

izvedbom.
ekstremno nepovoljni i/ili nepredvidivi geoloki uvjeti.
Opravdani prekoprofilni iskop i odvale znai da je izvoa posvetio najveu panju i

obavio najbolju moguu izvedbu, a da ipak nije mogao sprijeiti prekoprofilni iskop radi
prevladavajuih nepovoljnih geolokih uvjeta, t.j. da dolazi do iskopa izvan granine
linije iskopa koja je odreena projektom za odreenu kategoriju stijene.
U sluaju prekomjernog prekoprofilnog iskopa, odmah je potrebno postaviti podgradu
kako bi se stabiliziralo tlo. Nadzorni inenjer o tome e biti pravovremeno izvijeen.
Izmeu izvoaa i nadzornog inenjera razmatraju se i dogovaraju mjere sanacije.
Detaljni nacrt za sanacijske radove izradit e izvoa/ projektni konzultant a odobrit e ga
nadzorni inenjer. Sanacijski radovi obavljaju se prije daljnjeg napretka na elu, osim ako
drukije odobri ili naredi nadzorni inenjer.
Kada se utvrdi da su fiziki uvjeti bili izvan kontrole izvoaa, a uzrok su prekoprofilnog
iskopa, i da do njega nije dolo zbog neispravne metode rada ili nebrige, upljina ili
prostor nastao ovim iskopom izmjerit e se na licu mjesta. Materijal potreban za
obavljanje projektirane sanacije kvantificira se a nadzorni inenjer ga odobrava i ovjerava
za plaanje.
Privremena osiguranja iskopa, koja postavlja izvoa radi zatite ljudi i mehanizacije, a
koji ne predstavljaju konstruktivni dio primarne podgrae ne e se obraunavati, jer
spadaju u zatitne mjere koje je duan osigurati izvoa.
Prekoprofilni iskop i sve nastale odvale, kaverne ili pilje, bez obzira da li su nastali iz
geolokih opravdanih razloga ili krivicom izvoaa, potrebno je detaljno snimiti u
poprenom i uzdunom smjeru i to prije i nakon izvrene sanacije. Uz svaku snimku treba
priloiti nain rjeenja sanacije s predmjerom izvrenih radova iz ega e biti vidljiv
prekoprofilni iskop i zapremina odvala ili kaverni kao i koliina i vrsta utroenog
materijala za sanaciju.
Oprema
Sva mehanizacija i oprema za radove tunelskog iskopa i transporta treba biti prikladna za
navedene radove u pogledu izvedbe i vaeih hrvatskih propisa o sigurnosti, a isto e tako
udovoljavati uvjetima programa i dinamike izgradnje, koji se podnose na odobrenje
nadzornom inenjeru.
Stranica 8-27
CESTOVNI TUNELI
Mehanizacija i oprema za radove tunelskog iskopa napajat e se elektrinom energijom,
komprimiranim zrakom ili dizel motorom. Dizel motori moraju imati filtre za
proiavanje ispunih plinova. U radovima tunelskog iskopa nee se koristiti ureaji na
benzin ili parafin. Buenje stijena sa ispiranjem vodom nije doputeno u stijenskim
formacijama osjetljivima na vodu, osim ako to zahtijevaju uvjeti tla, i to po odobrenju
nadzornog inenjera.
Geodetsko voenje osi tunela
Izvoa je duan imati na gradilitu tunela strunu geodetsku ekipu cijelo vrijeme
graenja tunela. Ekipa mora biti opremljena suvremenim geodetskim instrumentarijem,
odgovarajuom opremom za mjerenja u zatvorenom tamnom prostoru, s adekvatnim
prijevoznim sredstvima. Dunost joj je da itavo vrijeme graenja odreuje i kontrolira
tlocrtni i visinski poloaj izvedenih elemenata tunela.
Investitor je preko nadzornog inenjera duan predati izvoau, geodetski elaborat
tunelske osnove za sve tunele dulje od 200 m, te sve numerike podatke i nacrte za
pravilno voenje iskopa tunela te graenja pojedinih elemenata tunela.
Investitor je preko nadzornog inenjera duan zapisniki predati izvoau propisno
postavljene stabilizirane stalne geodetske toke kod portala tunela s pripadnim
poloajnim opisima, njihovim koordinatama i visinama u sustavu dravne izmjere.
Ove stalne geodetske toke izvoa mora uvati od oteenja tijekom cijelog vremena
graenja tunela. U sluaju oteenja ili potrebe za dodatnim tokama izvoa e
obavijestiti nadzornog inenjera radi potrebe njihovog strunog obnavljanja ili
premjetanja.Trokove ovih radova snosi izvoa.
Tijekom radova na iskopu tunelske cijevi izvoa e stabilizirati na svakih 500 m stalnu
toku prema geodetskim pravilima i zatititi je od oteenja. Ove stalne toke sluit e za
kontrolna mjerenja ostvarene osi tunela za potrebe investitora i kontrolu izvoenja iskopa
tunelske cijevi.
Postavljanje stalnih toaka treba izbjegavati na mjestima gdje postoje mogunosti
izdizanja podnonog dijela iskopa, odnosno pomaka radi specifinih geolokih uvjeta.
Investitor e putem geodetskog nadzora vriti povremenu kontrolu stabiliziranih stalnih
kontrolnih toaka. Izvoa mora geodetskoj ekipi nadzora omoguiti neometani rad u
dogovorenom vremenskom terminu, nunom privremenom obustavom radova u tunelu i
posebno ventiliranjem tunela radi smanjenja praine u zraku tunelske cijevi.
Izvoa je duan ovoj geodestkoj ekipi nadzora dati na uvid i koritenje sve svoje
snimljene geodetske podatke.
Podaci kontrolnih mjerenja i rezultati njihove obrade su mjerodavni za daljnje radove i
prilau se kao posebni elaborati poslije svakog kontrolnog mjerenja, graevinskoj
dokumentaciji graenja tunela.
Geodetska kontrola iskopa
Za potrebe geodetske kontrole iskopa tunela izvoa mora upotrebljavati adekvatan
suvremeni geodetski instrumentarij s mogunosti primjene elektronikih daljinomjera i
posebnih ureaja za infracrveno ili lasersko mjerenje profila iskopa tunelske cijevi
(profiler).
Stranica 8-28
CESTOVNI TUNELI
Snimanje iskopanog profila potrebno je vriti po mogunosti nakon svakog koraka kod
napredovanja iskopa, ali ne manje od jednog mjerenja na 10 m iskopa, radi potrebnih
korekcija poloaja minskih rupa kod buenja.
Mjerenja provodi izvoa preko svoje geodetske ekipe neposredno nakon iskopa na
obodu stjenske plohe tunelskog otvora ili na prvom sloju mlaznog betona kod dobrih
kategorija (1, 2 i 3 ).
Ako je stjenska masa 4 i 5 tunelske kategorije mjerenja se provode nakon potpunog
zavretka primarne podgrade poto je runo po obodu elinih lukova na svaka 2,0m
izmjeren razmak od unutarnjeg vrha elinog luka do sraslog tla konture iskopa.
Ovako izmjerena povrina iskopa dodat e se onoj izmjerenoj na konano zavrenoj
primarnoj podgradi.
Kontrolna mjerenja geodetskog nadzora su u odnosu na mjerenja izvoaa u omjeru 1:3 i
provodit e se vlastitim geodetskim instrumentarijem.
Sva geodetska mjerenja potrebno je prikazati i u grafikoj formi u mjerilu koje odredi
nadzor i redovno dostavljati na uvid nadzornom inenjeru.
Tunelsku os potrebno je iskoliti s tonou od 1,0 cm.
Postavljanje obodnih minskih buotina potrebno je izvesti s tonou od 3,o cm.
Geodetska mjerenja iskopa i opravdanih odvala treba biti s tonou od 3,0 cm.
Ako se iskop vri rotacionim builicama u punom profilu (krticama), nuno je potrebno
osigurati automatsko lasersko voenje builice na osnovu redovno kontrolirane geodetske
osnove i kontrolnih stalnih toaka u tunelskoj cijevi.
Svako opravdano prekoprofilsko odstupanje iskopa mora se redovno konstatirati i
geodetskim mjerenjem evidentirati uz obveznu suglasnost od strane nadzornog inenjera.
Svako neopravdano prekoprofilsko odstupanje iskopa mora se konstatirati i geodetskim
mjerenjem evidentirati uz obveznu suglasnost od strane nadzornog inenjera
Izvoa je odgovoran za osiguranje da minimalni profil za zavrnu oblogu bude onakav
kako je prikazano na nacrtima projekta.
Izvoa moe predloiti koritenje i naprednijih tehnika geodetskih mjerenja i obrade
podataka kako bi snimio zavrni iskopni profil.
Donja razina iskopa (niveleta posteljice) ili dno podnonog svoda izvesti sa tonou 0 do
5,0 cm u odnosu na teorijsku kotu iskopa.
Ako razina iskopa dna, nakon ienja od mulja ili loeg materijala bude nia od -5,0 cm
ispod projektiranog, izvoa e taj prekop popuniti kvalitetnim materijalom za donji
nosivi sloj kolnike konstrukcije ili betonom sve do projektirane teorijske razine, ili
prema uputi i odobrenju nadzornog inenjera, a na svoj troak.
Stranica 8-29
8
8-02.1
CESTOVNI TUNELI
ISKOP
Izbor metode iskopa, nain miniranja i sustav podgraivanja zavisit e o kategoriji stijene
u kojoj se izvodi tunelski iskop. Postotak uea pojedinih kategorija stijenske mase u
cijelom tunelu dat je prognozno na bazi prognoznog geolokog profila. Poveanje ili
smanjenje uea pojedinih kategorija stijene u iskopu tunela od projektom predvienog,
ne daje pravo izvoau za izmjenu ugovorenih jedininih cijena iskopa, ve moe imati
samo utjecaj na skraenje ili produljenje roka za radove na iskopu.
Ukoliko se kod iskopa u profilu pojavi stijena koja spada u razne kategorije iskopa, za
odreivanje kategorije iskopa ima odluujui znaaj, svojstvo stijene u kaloti iskopa,
prema kojem e se odabrati nain iskopa i odrediti osiguranje cijelog profila.
Buenje i miniranje obavlja se na takav nain da se osigura da stijena puca uzdu eljenih
linija. Izvoa je duan za svaku kategoriju stijene bez posebne naknade, izvesti probnu
donicu miniranja, kako bi odabrao najsvrsishodniji nain tunelskog iskopa i izvrio
promjenu pretpostavljenih parametara miniranja.
Promjer i razmak buotina prilagodit e se stvarnim uvjetima stijene na gradilitu.
Izvoa e razvijati i neprekidno usavravati tehnike miniranja onako kako radovi
napreduju kako bi dobio najbolju moguu povrinu iskopa nakon miniranja.
Iskop stijene obavlja se primjenom suvremenih metoda miniranja. Kontrolirane metode
miniranja kao to su glatko miniranje SMOOTH BLASTING ili metoda PRESPLITTING koristit e se kako bi prekoprofilnog iskopa bilo to manje i kako bi se
sprijeilo drobljenje povrina stijene.
Miniranje se doputa samo nakon to su poduzete odgovarajue mjere opreza za zatitu
svih osoba, rada i imovine. Plakati sa obavijestima o miniranju moraju se polijepiti po
gradilitu.
Prije svakog ispaljivanja izvoa mora dati usmeno upozorenje isprazniti podruje i
poduzeti potrebne mjere kako bi sprijeio ulazak osoblja u opasno podruje.
Ni u kojem sluaju otvori se ne smiju puniti dok se ne zavre svi zahvati na buenju.
Nijednoj osobi nee biti dozvoljen pristup buenju niti e buenje zapoeti dok
izvoaeva osoba zaduena za buenje ne da doputenje.
Miniranje se obavlja samo pod vodstvom iskusnog operatera a eksplozivom rukuju samo
mineri. Izvoa imenuje jednu strunu osobu odgovornu za sigurnost eksploziva.
Iskop nia u bonim zidovima tunela i popreni prolazi, osim nia za parkiranje, izvest e
se nakon postavljanja primarne podgrade u tunelu.
Primarna podgrada bonih zidova tunela bit e paljivo rezana uzdu profila nia ili
poprenih prelaza, a iskop e se obavljati tako da preostala podgrada ne pretrpi nikakvo
oteenje.
Iskop podnonog svoda, ukoliko je njegova izvedba potrebna, treba izvesti neposredno
nakon iskopa i osiguranja baznog dijela tunelskog profila. Mjere osiguranja prve i druge
faze iskopa, tj. gornja i donja polovica tunela moraju biti u potpunosti gotove prije
poetka iskopa podnonog svoda.
Iskop nia za parkiranje izvest e se proirenjem regularnog presjeka glavnog tunela.
Stranica 8-30
CESTOVNI TUNELI
Iskop u vrstama stijenske mase koje su visokoosjetljive na vodu, potrebno je obaviti uz

posebnu panju, kako bi se izbjeglo svako oteenje na stijeni. U ovim zonama potrebna
je takva izvedba i kvaliteta izrade da se izbjegne kontakt izmeu stijenske mase i vode.
Odmah nakon miniranja i bez ikakvog suvinog odlaganja, izvoa treba izvriti
podgraivanje da osigura iskop i zaposlene.
Elementi projektirane podgrade smatraju se dovoljnima za opu stabilnost tunela,
meutim, izvoa e postaviti tapna sidra, ako to bude potrebno, na onim mjestima u
stijeni da se sprijei rahljenje stijenskih blokova uz tolne i potkope.
Izvoa e redovno pregledavati tunelske bone zidove i tjemene zone kako bi otkrio
mogue pukotine ili znake nestabilnosti tunelske podgrade. Procjenu pukotina obavljat e
projektant u suradnji sa nadzornim inenjerom uzimajui u obzir geotehnika mjerenja.
Buenje, miniranje, iskop i izvedba mlaznog betona odvijaju se primjenom metoda i
opreme koji mogu valjano kontrolirati prainu, dim, pare, plinove, vlakna, maglu i
izmaglicu.
Iskop tunela treba se odvijati kontinuirano, osim ako drugaije odobri nadzorni inenjer.
Ako to stanje radova doputa, prekid e se dopustiti vikendom i u vrijeme praznika, pod
uvjetom da se radovi zatite.
Prekid se nee dopustiti sve dok se ne zavre svi elementi podgrade za utvrenu
kategoriju stijene. Osim toga, elo iskopa zatitit e se mlaznim betonom (odgovarajue
debljine), osim u uvjetima stabilne stijene, a po odobrenju nadzornog inenjera.
Za objekt u blizini miniranja, utjecaj vibracija od miniranja mjerit e se na lokacijama
neposredno uz objekt najblii povrini koja se probija ili na nekoj drugoj lokaciji gdje je
potrebno ograniiti jainu vibracija. Mjerenje vrne brzine estice vriti e se
odgovarajuim mjernim instrumentom du tri ortogonalne osi. Jedna od njih mora biti
paralelna s osi iskopa a jedna mora biti okomita na nju. Mjerenje brzina estica obveza je
izvoaa. Popisi dobivenih vrijednosti dostaviti e se nadzornom inenjeru u
dogovorenom obliku. Pomou probnih ispaljivanja izvoa e dokazati da gore navedene
vrene brzine nee biti premaene. Probna ispitivanja vriti e se na poetku miniranja na
svakoj novoj lokaciji. Vrne brzine ne smiju prei propisane vrijednosti.
Za svaku kategoriju stijenskih masa u nastavku je dat karakteristian opis stijenske mase i
uobiajeno ponaanje pri iskopu te naelne mjere na iskopu i stabilizaciji podzemnog
iskopa.
8-02.1.1
Stijenska masa I kategorije

Masivna stijenska masa s manje od tri skupa pukotina ili stijenska masa s tri skupa
valovitih i hrapavih, zatvorenih pukotina koje onemoguuju ispadanje blokova. Stijenska
masa se u zoni podzemnog iskopa ne plastificira. Deformacije su reda veliine par
milimetara i ostvaruju se tijekom i neposredno nakon iskopa. Prekoprofilni iskop je
zanemariv. Mogu je iskop u punom profilu uz maksimalna napredovanja. Openito nije
potrebno podgraivanje osim eventualnog mjestimino pojedinanog sidrenja.
8-02.1.2
Stijenska masa II kategorije

Stijenska masa s tri skupa pukotina. Pukotine neznatno rastroene na razmaku veem od
0,5 m. Openito se stijenska masa u zoni podzemnog iskopa nee plastificirati.
Deformacije su reda veliine par milimetara i ostvaruju se tijekom i neposredno nakon
Stranica 8-31
CESTOVNI TUNELI
iskopa. Mogunost ispadanja plitkih blokova tijekom iskopa uzrokovat e manji
prekoprofilni iskop.
Mogu je iskop u punom profilu uz maksimalna napredovanja.
Podgraivanje je potrebno u svodu tunela. Podgraivanje je mogue izvesti 20 m od ela
iskopa. Eventualne lokalne pojave nestabilnih blokova u svodu treba rijeiti pojedinanim
sidrenjem neposredno nakon iskopa.
8-02.1.3
Stijenska masa III kategorije

Stijenska masa s tri i vie skupova pukotina. Pukotine su rastroene na prosjenom
razmaku od 0,2-0,6 m. Openito e se stijenska masa mjestimino plastificirati u plitkoj
zoni oko podzemnog iskopa ovisno o primarnom stanju naprezanja. Prosjene
deformacije iznositi e nekoliko milimetara uz brzo smirivanje nakon iskopa i poetka
podgraivanja. Koliina prekoprofilnog iskopa ovisit e o lokalnoj orijentaciji
diskontinuiteta. Mogua su ispadanja blokova tijekom iskopa i kavanja koja e uzrokovati
vei prekoprofilni iskop.
Mogu je iskop u punom profilu uz duinu napredovanja koja e ovisiti o mogunosti
ispadanja blokova. Preporuuje se napredovanje do 3 m.
Sustavno podgraivanje svoda uz podgraivanje zidova prema potrebi. Podgraivanje je
potrebno zapoeti nanoenjem mlaznog betona neposredno nakon iskopa i podgradu
dovriti 10 m od ela tunela.
8-02.1.4
Stijenska masa IV kategorije

Potpuno ispucala stijenska masa s potpuno rastroenim pukotinama na razmaku do 0,2 m.
Openito e se stijenska masa plastificirati oko cijelog podzemnog iskopa. Dubina
plastifikacije ovisit e o primarnom stanju naprezanja. Deformacije nee imati tendenciju
smirivanja do postavljanja podgrade. Mogua su znaajna ispadanja materijala prije
postavljanja podgradnog sklopa.
Preporua se iskop u dvije faze, gornja i donja polovica tunela. Doputeno napredovanje
iznosi 1-2 m.
Potrebno je sustavno podgraivanje svoda i zidova tunela. Podgraivanje treba zapoeti
neposredno nakon iskopa i dovriti nakon slijedeeg napredovanja, a za minimalnu
kvalitetu stijenske mase podgradu treba dovriti prije slijedeeg napredovanja.
8-02.1.5
Stijenska masa V kategorije

Potpuno dezintegrirana stijenska masa (rasjedne zone). Openito se oekuju dublje zone
plastifikacije stijenske mase oko podzemnog iskopa. Deformacije nee imati tendenciju
smirivanja do postavljanja podgrade i u prosjeku e iznositi nekoliko cm. Kod navedene
kategorije uobiajeno ne postoji inicijalna stabilnost podzemnog iskopa, te je prije iskopa
potrebno izvriti predpobijanje elinih kopalja ili u sluaju nekoherentnih materijala
elinih platica u svodu tunela. Time e se prekoprofilni iskop svesti na minimum.
Preporua se iskop u tri faze, gornja i donja polovica tunela te podnoni svod. Dozvoljena
su napredovanja u prvoj fazi iskopa od 0,5-1 m.
Potrebno je sustavno podgraivanje svoda i zidova tunela te ugradnja podnonog svoda.
Podgraivanje treba zapoeti neposredno nakon iskopa i podgradu dovriti prije
Stranica 8-32
CESTOVNI TUNELI
slijedeeg napredovanja. U odreenim sluajevima biti e potrebno podgraditi i elo

iskopa.
U V kategoriji su obvezatna mjerenja pomaka na osnovi kojih e se procjeniti stabilnost
podzemnog otvora u svakoj fazi iskopa i podgraivanja.
8-02.1.6
Prekoprofilni iskop
Prekoprofilni iskop je prostor stvoren kad se tlo odlomi vie od projektiranog profila,
ukljuujui i deformacijske i konstrukcijske tolerancije. Ovaj prekoprofilni iskop moe
nastati radi neodgovarajue izvedbe i nepaljive tehnike rada (to se moe izbjei) i/ili iz
razloga na koje izvoa ne moe utjecati (to je neizbjeno-opravdano).
8-02.2
OBRAUN ISKOPA
Rad specificiran u ovom poglavlju obraunat e se kako slijedi:
Iskop tunela i nia za parkiranje obraunava se u kubinim metrima du T-linije kako je
prikazano na slikama 8-02-6 do 8-02-9 za svaku kategoriju stijenske mase. Duljina svake
kategorije stijenske mase raunat e se du sredinje linije tunela.
Obraunavanje se vri za cjelokupni profil, bez obzira da li je iskop izveden u punom
profilu ili po fazama. Iskop poprenih prolaza u svim vrstama stijenske mase ovisno o
tunelskoj kategoriji obraunava se u kubinim metrima du T-linije kako je prikazano na
slici 8-02-9.
Iskop nia obraunava se po kubinom metru uzdu T-linije, prema slici 8-02-9.
I-inija
Td
T-linija
Dp
Dh
P-linija
Ds
H-linija
Slika 8-02-6
Linije za obraun i plaanje
Stranica 8-33
CESTOVNI TUNELI
Proirenje profila iskopa uzimajui u obzir konstrukcijske tolerancije (Tk) i
deformacijske tolerancije (Td) nee se obraunavati za plaanje, ve e biti ukljuene u
jedinine cijene iskopa za pojedine kategorije stijenske mase (slika 8-02-5).
Opravdani prekoprofilni iskop nastao radi nepovoljnih geolokih uvjeta izmjerit e se na
licu mjesta prema stvarnim koliinama, kako je prikazano na slici slici 8-02-5. Opravdani
prekoprofilni iskop manji od 2 m3/m tunela nee se obraunavati.
Na slici 8-02-6 oznaka Dp oznaava debljinu primarne podgrade, Ds oznaava debljinu
sekundarne betonske obloge, a Dh debljinu hidroizolacijskih slojeva (debljina folije,
zatitnog sloja i izravnavajueg betona). H linija oznaava liniju za obraun
hidroizolacijskih slojeva (podloni sloj, izolacijski sloj i izravnavajui mlazni beton), P
linija je linija za obraun mlaznog betona, armaturne mree (svi slojevi) i elinih lukova,
a T linija, liniju za obraun iskopa.
TUNELSKI ISKOP
T-linija
KALOTA
P-linija
Dp
BENCH
Ds
h
+D
0.00
T-linija - linija za obraun

iskopa
ISKOP ZA
KANALIZACIJU
Slika 8-02-7
P-linija - linija za obraun

primarne podgrade
Linije za obraun i plaanje iskopa tunela bez podnonog svoda
Na slici 8-02-7, linije za obraun i plaanje iskopa tunela bez podnonog svoda, oznaka
Dp oznaava debljinu primarne podgrade, Ds+Dh oznaava ukupnu debljinu zavrne
betonske obloge i hidroizolacijskih slojeva. P linija je teoretska linija unutarnjeg ruba
primarne podgrade, a T linija teoretska linija iskopa- linija za obraun iskopa.
Na slikama 8-02-8 i 8-02-9 oznaka Dp oznaava debljinu primarne podgrade, Ds+Dh
oznaava ukupnu debljinu zavrne betonske obloge i hidroizolacijskih slojeva, P linija je
teoretska linija unutarnjeg ruba primarne podgrade, a T linija oznaava teoretsku liniju
iskopa ili liniju za obraun iskopa.
Stranica 8-34
CESTOVNI TUNELI
8
TUNELSKI ISKOP
T-linija
KALOTA
P-linija
Dp
BENCH
h
+D
Ds
PODNONI
SVOD
0.00

iskopa
T-linija
Slika 8-02-8

primarne podgrade
Linije za obraun i plaanje iskopa tunela s podnonim svodom.
TUNELSKI ISKOP
T-linija
T-linija
P-linija
P-linija
Dp
Dp
Dp
h
+D
Ds
+D
h
Ds+Dh
Ds
Ds+Dh
Dp
0.00
ISKOP ZA NIU
ISKOP
POPRENOG PROLAZA

iskopa
primarne podgrade
Slika 8-02-9
Linije za obraun i plaanje iskopa nia i poprenih prolaza.
Stranica 8-35
CESTOVNI TUNELI
Dodatni iskop radi proirenja poprenog presjeka ispod cijevnog krova pipe roof-a nee
se posebno obraunavati.
Dodatni radovi i materijali potrebni radi paljivog rada u vrstama stijenske mase sa
velikom osjetljivou na vodu (stijena koja bubri) nee se obraunavati.
Privremeno reguliranje vode za koliine do 5 l/s, ukljuivo odgovarajua drenaa, odvod i
isputanje vode tijekom radova iskopa obveza je izvoaa i nee se posebno
obraunavati.
Privremena regulacija vode za koliine iznad 5 l/s, obraunavat e se posebno u satima
crpljenja. Voda koja se koristi za buenje, ispiranje, injektiranje ili neke druge radove
nee se obraunavati.
Tekoe vezane uz radove iskopa radi procjedne vode koja prelazi koliinu od 10 l/s,
obraunavat e se.
Obraunavanje nee obuhvaati vodu koritenu za buenje, ispiranje, injektiranje ili neke
druge radove. Obraunavat e se samo dotok vode na udaljenosti od 20 m od svakog ela
iskopa.
Tekoe vezane uz promjenu iskopa primjenom raznih faza razrade profila (kalote/bench/
podnonog svoda), za iskop galerija u bonom zidu i slino bit e obuhvaeno u
jedininim cijenama za iskop i nee se posebno obraunavati.
Dodatni trokovi i ometanja nastali radi ruenja privremenih elemenata podgrade (na
primjer unutranji zidovi ili bone galerije, privremeni podnoni svod itd.) bit e
obuhvaeni jedininim cijenama za iskop i nee se posebno obraunavati.
Dodatni trokovi za koritenje posebne opreme bit e obuhvaeni jedininim cijenama za
iskop i nee se posebno obraunavati.
Ventiliranje tijekom izvedbe obveza je izvoaa i nee se posebno obraunavati.
Rasvjeta tijekom izvedbe obveza je izvoaa i nee se posebno obraunati.
Prijevoz materijala od mjesta iskopa u tunelu do privremenog ili stalnog odlagalita blizu
portala tunela nee se posebno obraunavati ve e biti obuhvaeni jedininim cijenama
za iskop.
Prijevoz materijala od privremenog odlagalita blizu portala tunela na stalno odlagalite
ili do mjesta gdje odredi nadzorni inenjer obraunat e se u kubinim metrima vrste
stijenske mase (ne uzimajui u obzir razrahljivanje iskopanog materijala).
Iskolenje osi tunela (tlocrtno, visinsko i snimanje profila) za vrijeme izvedbe obveza je
izvoaa i nee se posebno obraunavati.
Prekidi radova iskopa do 24 sata radi velikog dotoka vode, znaajnog prekoprofilnog
iskopa ili drugih nepredvienih okolnosti nee se posebno obraunavati.
Prekid radova iskopa dui od 24 sata obraunavat e se u skladu s ugovorom i uz
odobrenje nadzornog inenjera.
Stranica 8-36
CESTOVNI TUNELI
Prekidi radova iskopa do 2 sata radi visoke koncentracije eksplozivnih plinova (na
primjer metan) nee se posebno obraunavati.
8-02.3
PLAANJE
Jedinina cijena za tunelski iskop obuhvaa svu radnu snagu, opremu i materijal potrebne
za iskop u navedenim granicama, uklanjanje privremenih podgrada stijene (na primjer
privremeni podnoni svod od mlaznog betona) potrebne promjene opreme za iskop,
uklanjanje i odvoz svega iskopanog materijala od mjesta iskopa do portala tunela ili do
odlagalita na duinu do 1 500 m od odnosnog portala tunela.
Jedinina cijena za tunelski iskop obuhvaa i privremenu regulaciju vode, zapreke rada
iskopa radi procjedne vode do 10 l/s, ometanja radi geotehnikih mjerenja i izrade
geolokih karata, ometanja radi postavljanja elemenata podgraivanja, ventilacije i
rasvjete tijekom izgradnje, pripreme i prilagodbe pribora za miniranje i svih potrebnih
dodatnih mjera.
Ometanja i problemi spomenuti u prethodnoj toki ovih OTU obuhvaaju:
Tunelski iskop za razliite kategorije stijenske mase plaa se u jedininim cijenama

po kubinom metru.
Tekoe radova iskopa radi procjedne vode u koliini veoj od 10 l/s plaa se u
jedininim cjenama po kubinom metru materijala iskopanog tijekom
prekomjernog dotoka vode.
Privremena regulacija procjedne vode u koliini veoj od 5 l/s plaa se po
jedininim cijenama po satu crpljenja. Jedinine cijene za privremenu regulaciju
procjedne vode obuhvaaju svu radnu snagu, opremu i materijal (na primjer cijevi,
sabirne jame) potrebne za izvoenje rada.
Prekid rada na iskopu dulji od 24 sata radi velikog dotoka vode, znaajnog
opravdanog prekoprofilnog iskopa ili radi drugih nepredvienih dogaaja plaa se
po jedininim cijenama po satu prekida. Plaanje se vri samo onda ako se mineri,
pomono osoblje i oprema koji se koriste u odnosnom elu ne mogu prebaciti na
drugo elo
Prekidi radova iskopa u trajanju od preko 2 sata radi nedoputeno visokih
koncentracija plina plaaju se po jedininim cijenama po satu prekida. Plaa se
samo onda ako se mineri, pomono osoblje i oprema koji se koriste na odnosnom
elu ne mogu prebaciti na drugo elu.
Jedinina cijena za iskop obuhvaa svu radnu snagu, opremu i materijal potrebne za
praenje i razrjeivanje koncentracije plina tijekom probijanja tunela, kao i potrebno
prethodno buenje radi ranog otkrivanja eksplozivnih plinova (metana).
Jedinina cijena za ponueni iskop bit e neovisna o metodi koja se stvarno koristi za
tunelski iskop.
Jedinina cijena za prijevoz iskopanog materijala na lokacije koju odredi nadzorni
inenjer ili na odlagalite na duinu veu od 1500 m od odnosnog portala tunela
obuhvaa svu radnu snagu i opremu potrebne za utovar, prijevoz i istovar materijala.
Utovar i istovar materijala na privremenim lokacijama odlagalita takoer su ukljueni u
jedininu cijenu prijevoza.
Jedinina cijena iskopa takoer se primjenjuje na lokalno proirenje presjeka na
privremenim portalima koje je potrebno radi poveanja debljine obloge tunelske cijevi.
Stranica 8-37
CESTOVNI TUNELI
Sva radna snaga, oprema i materijal potrebni za proiavanje i pripremu zagaene

tunelne vode prije ispusta bit e obuhvaeni jedininom cijenom za iskop i ne plaaju se
posebno.
8-02.3

ENV 1991
ENV 1992
ENV 1997
EN 12336
EN 815
EN 12110
EN 12111
EN 60204
EN ISO/12236
EN ISO/16727
EN ISO/16776
EN ISO/53363
EN ISO/53370
EN ISO/53377
EN ISO/53387
EN ISO/53455
EN ISO/53457
EN ISO/53479
EN ISO/53488
EN ISO/53515
EN ISO/53521
EN ISO/53532
EN ISO/53739
EN ISO/53861
ASTM 820
ASTM A569
ASTM D1693
Stranica 8-38

Geotehniki projekt,
uvjeti
uvjeti
Geoteksitl i proizvodi slini geotekstilu test statikog
buenja
Plastina bituminizirana tkanina i vodotporni sloj;
ispitivanje
Plastini materijali za klaupe, polietilenski materijali za
kalupe (PE); priprema sastojaka i odreivanje njihovih
svojstava
Ispitivanje plastine folije; test na deranje na trapezoidnim
uzorcima s uzdunim prorezom
Ispitivanje plastine folije; odreivanje debljine
mehanikim mjerenjem
Ispitivanje tankih slojeva plastike; odreivanje
dimenzionalne stabilnosti
Umjetno troenje i starenje plastike i elastomera
izlaganjem zraenju ksenonskog luka
Ispitivanje plastike, test na vrstou
Ispitivanje plastike; odreivanje modula elastinosti
pomou ispitivanja na vrstou, kompresiju i savijanje
Ispitivanje plastike i elastomera ; odreivanje gustoe
Ispitivanje plastine folije, test na rupe
Odreivanje vrstoe na deranje gumenih elastomera i
tankih slojeva plastike uz upotrebu Graves kutnog ureaja
za ispitivanje (Graves angle test piece with nick)
Odreivanje ponaanja gume i elastomera usljed
izloenosti tekuinama i parama
Ispitivanje
elastomera;
utvrivanje
otpornosti
elastomernih ploa na tekuine
Ispitivanje plastike, utjecaj gljivica i bakterija, vizualna
procijena, promjene u masi i fizikim svojstvima
Ispitivanje tekstila; test na svoenje i test na pucanje;
definicije termina
Standardna OTU za elina vlakna za armirani beton
elina ploa za klizne ploice
Kemijska otpornost
CESTOVNI TUNELI
DIN 4062
8
Plastini materijali za spajanje dobiveni hladnim
postupkom za kanalizacijske cijevi, vezivni materijali za
predgotovljene dijelove betona, uvjeti, ispitivanje i
obrada.
Stranica 8-39
CESTOVNI TUNELI
8-03
PODGRAIVANJE U TUNELU
8-03.0
OPENITO
Ovo potpoglavlje obuhvaa uvjete za primarno podgraivanje tunela. Primarna podgrada
obuhvaa one elemente tunelske obloge koji su potrebni za uspostavu stabilnosti
tunelskog iskopa.
Radove podgraivanja treba izvoditi prema posebnom geotehnikom projektu i ovim
OTU.
8-03.0.1
Podnoenje dokumentacije
Prije poetka bilo kog rada izvoa e podnijeti na odobrenje nadzornom inenjeru
opsean program za ispitivanje materijala i kontrolu kakvoe koji se odnose na sve
elemente primarne podgrade.
Izvoa e podnijeti na odobrenje nadzornom inenjeru metodu ugradnje svakog tipa
elementa, koja ukljuuje opis s pripadajuim uvjetima, proizvoaeve dokaze o
uporabljivosti kojima se potvruje da koriteni materijal udovoljava uvjetima propisanim
u projektu i ovim OTU.
Nadzorni inenjer treba sve podneske primiti najmanje 14 dana prije izvoenja radova
iskopa ili u roku o kome se postigne meusobni dogovor.
8-03.0.2
Zapisi
Izvoa e voditi i odravati opsenu evidenciju u kojoj e biti sadrani svi podaci o
stvarno postavljenoj tunelnoj podgradi i njenoj izvedbi tijekom radova, i stavljat e je
svakodnevno na uvid nadzornom inenjeru. Ova evidencija obuhvaat e tip, koliinu i
lokaciju postavljenih podgradnih elemenata, slobodan profil nakon postavljanja podgrade,
odstupanja od standardnog sustava podgraivanja, uoavanje prekomjernih deformacija,
pucanje mlaznog betona itd.
O uoenim prekomjernim deformacijama i pucanju mlaznog betona treba odmah
izvijestiti nadzornog inenjera.
Izvoa e voditi evidenciju o stacionai svakog poloaja ela. Zapisi se svakodnevno
podnose nadzornom inenjeru na odobrenje.
8-03.0.3
Isporuka opreme i materijala

Sva mehanizacija i oprema za izvedbu primarne podgrade bit e prikladna za navedene
radove u pogledu kakvoe i pozitivnih hrvatskih propisa o sigurnosti.
Oprema e se valjano odravati, a rezervni dijelovi za opremu biti e u odgovarajuoj
mjeri osigurani na gradilitu kako bi se osigurala neposredna raspoloivost opreme
potrebne za postavljanje podgrade svugdje gdje se odvijaju radovi podzemnog iskopa.
Takoer je potrebno osigurati kontinuiranu dobavu materijala na sve radne lokacije na
kojima se izvodi podgrada.
Izvoa e na svakoj lokaciji izvedbe ela tunela imati potreban materijal i opremu kako
bi brzo i uinkovito djelovao u nepredvienim situacijama kao to su neoekivano
nestabilni stijenski uvjeti, veliki dotok vode itd. koji se ne mogu rjeavati redovitim
postupcima postavljanja primarnih podgrada.
Stranica 8-40
CESTOVNI TUNELI
Izvoa e na gradilitu skladititi ili e imati odmah na raspolaganju najmanje dvotjedne

zalihe svakog od podgradnih elemenata potrebnih prema kategorizaciji stijenske mase
navedene u projektu, a u skladu sa programom rada.
8-03.0.4
Geotehniko praenje
Osnovni strukturni materijal u tunelogradnji je stijenska masa ili tlo, odnosno prirodni
materijal koji se nalazi u zoni trase tunela. Tuneli su linijske graevine te je neracionalno
i uglavnom nemogue provesti takav obim geotehnikih istranih radova koji omoguuje
pouzdano definiranje karakteristika i stanja osnovnog strukturnog materijala koji mogu
znaajno varirati du trase tunela ovisno o sloenosti geolokih formacija. Stoga
geotehniki projekti tunela radi nepouzdanosti i nedostatnosti ulaznih podataka te
sloenosti samog problema daju rjeenja koja se tijekom izvoenja trebaju verificirati ili
prema potrebi modificirati.
Osnovni ciljevi geotehnikog praenja gradnje tunela su:
odreivanje stvarne kakvoe stijenske mase du trase tunela,

verifikacija stabilnosti podzemnog iskopa.
optimalizacija svih mjera na iskopu i stabilizaciji iskopa definiranih geotehnikim
projektom,
Sva ispitivanja i analize koje se provode u sklopu geotehnikog praenja tunela

predstavljaju sastavni dio projektne dokumentacije tunela.
Za provoenje programa geotehnikog praenja tunela zaduen je nadzorni inenjer.
Nadzorni inenjer treba biti dipl. in. gra. geotehniar specijaliziran za podruje
podzemnih geotehnikih konstrukcija ili u nadzornoj ekipi imati pomonika nadzornog
inenjera dipl. in. gra. geotehniara specijaliziranog za podruje podzemnih
geotehnikih konstrukcija sve do trenutka potpune stabilizacije podzemnog iskopa cijelog
tunela.
8-03.0.4.1
Odreivanje kakvoe stijenskih masa du trase tunela

Za odreivanje stvarne kakvoe stijenskih masa du trase tunela potrebno je tijekom
izvoenja tunela provesti:
inenjerskogeoloko kartiranje podzemnog iskopa tunela,

kategoriziranje stijenskih masa,
odreivanje svih relevantnih parametara stijenskih masa.
Opis i postupak inenjerskogeolokog kartiranja podzemnog iskopa tunela i

kategoriziranja stijenskih masa rade se na osnovu posebnih propisa i dati su u
potpoglavlju 8-02.
Ukoliko karakteristike stijenskog materijala u iskopu bitno odstupaju od karakteristika
datih posebnim geotehnikim projektom nadzorni inenjer e obavijestiti projektanta
geotehniara i odabrati uzorke materijala iz iskopa za potrebna ispitivanja. Ispitivanja
uzoraka e se obaviti u laboratoriju za mehaniku stijena ili tla prema odgovarajuim
standardima za pojedine vrste ispitivanja.
Na osnovi rezultata ispitivanja projektant e obaviti potrebne analize te verificirati ili
modificirati mjere na stabilizaciji podzemnih iskopa definirane geotehnikim projektom.
Stranica 8-41
8
8-03.0.4.2
CESTOVNI TUNELI
Program geotehnikih opaanja i mjerenja
Svrha geotehnikih opaanja i mjerenja je verifikacija stabilnosti podzemnog iskopa u
svim fazama gradnje tunela te optimalizacija primjenjenih mjera na stabilizaciji iskopa.
Program geotehnikih opaanja i mjerenja definira projektant u geotehnikom projektu.
Geotehnika opaanja
Opaanje obuhvaa odreivanje ponaanja stijenske mase na elu tunela, snimanje
procesa graenja i dnevni pregled ugraenih podgradnih sklopova i nepodgraenih
dionica.
Zadatak je nadzornog inenjera da na osnovi geotehnikog opaanja uoi mogue zone
nestabilnosti podzemnog iskopa. Stoga je potrebno neposredno nakon iskopa tijekom
kavanja registrirati moduse ispadanja materijala oko podzemnog iskopa, potencijalno
nestabilne blokove te za stabilnost kritine diskontinuitete.
Opaanjima je potrebno verificirati projektom predviene duine napredovanja, vrijeme
stabilnosti nepodgraenih raspona kao i vrijeme i redoslijed izvoenja svih propisanih
mjera na stabilizaciji podzemnog iskopa, odnosno snimanje procesa gradnje i utjecaja
pojedinih graditeljskih zahvata na stabilnost podzemnog iskopa.
Svakodnevno treba obavljati preglede ugraenih podgradnih sklopova u cilju registriranja
defekata na ugraenim podgradnim sklopovima, i njihovog povezivanja s rezultatima
inenjerskogeolokog kartiranja i mjerenja, te preglede nepodgraenih dionica u cilju
uoavanja eventualnih znakova nestabilnosti.
Geotehnika mjerenja
Geotehnikim in situ mjerenjima se ne provjerava samo stabilitet i primjenjeni projektni
raunski model, nego se i verificira osnovni koncept reakcije masiva na izvedbu
podzemnog iskopa te djelotvornost podgradnih sklopova i svih mjera na stabilizaciji
iskopa. Time mjerenja postaju integralni dio projekta.
Mjerenja u tunelogradnji se openito dijele u tri skupine:
kontrolna mjerenja koja prate deformacije podzemnog iskopa u cilju sigurnosti

radnika i konstrukcije
podgradna mjerenja koja prate pomake stijenske mase oko podzemnog iskopa te
deformacije i naprezanja u elementima podgradnog sklopa u cilju optimalizacije
svih mjera na iskopu i stabilizaciji iskopa,
stabilizacijska mjerenja koja prate deformacije i naprezanja sekundarne betonske
obloge u cilju dokaza stabilnosti tunela.
Kontrolna mjerenja
Osnovu kontrolnih mjerenja ine optika trodimenzionalna mjerenja deformacija
podzemnog iskopa.
Kontrolni mjerni profil uobiajeno sadri 5 mjernih toaka pozicioniranih na rubu
podzemnog iskopa (slika 8-03.0.4-1). Mjerna toka se sastoji od nosaa mjerne toke koji
se ugrauje u mlazni beton ili stijensku masu i na koji se postavlja birefleksni cilj ili
prizmatski cilj. Mjerenja se provode elektonskim teodolitom s integriranim koaksijalnim
sustavom mjerenja udaljenosti. Potrebna tonost mjernog instrumenta za mjerenja
Stranica 8-42
CESTOVNI TUNELI
udaljenosti treba biti 1 mm. Mjerenja se obino obavljaju u okviru sustava

integriranog praenja tunela koji takoer ukljuuje mjerenja slijeganja i provjeru poloaja
poprenih profila tunela.
REPERI
Slika 8-03.0.4-1
REPERI
Kontrolni mjerni profil
Snimljeni rezultati mjerenja se odmah obrauju na osobnom raunalu pomou posebnih

programskih paketa za interpretaciju podataka i dostavljaju nadzornom inenjeru te
prema potrebi i Projektantu geotehniaru putem modema.
Mjesta ugradnje kontrolnih mjernih profila odrediti e nadzorni inenjer tijekom
izvoenja. Kod tunela u stijenskim masama kontrolni mjerni profili ugraivat e se u
zonama IV i V kategorije stijenske mase. U stijenskoj masi I do III kategorije ugradit e
se po jedan kontrolni mjerni profil na svakih 100 m duljine tunela. Kod tunela u tlu
kontrolni mjerni profili ugraivat e se na svakih 10-15 m ovisno o tehnologiji izvoenja.
Postavljanje mjernih profila odnosno ugradnja repera vri se u pravilu to blie elu
tunela. Nakon ugradnje repere treba vidno obiljeiti i zatititi kako bi se izbjegla
oteenja. Mjerni profili e se oznaiti stacionaom i brojem, a reperi u profilu brojevima
uz zadravanje istog broja za odreeni poloaj repera u svim profilima.
Prvo mjerenje treba izvriti najkasnije 24 h nakon iskopa. Mjerenja e se vriti do
potpunog prestanka pomaka. Uestalost mjerenja propisat e nadzorni inenjer s obzirom
da pomaci ne ovise samo o vremenu nego i o procesu graenja, odnosno udaljenosti ela
tunela od mjernog profila. Mjerenja e biti potrebno intenzivirati u sluajevima breg
prirasta deformacija, odnosno pojava koje ukazuju na nestabilnost podzemnog iskopa.
Mjerenja treba provesti i nakon svakog daljnjeg graevinskog zahvata koji u zoni
mjernog profila moe izazvati nestabilnost otvora (iskop narednih faza).
U podruju svakog mjernog profila potrebno je snimiti proces iskopa i podgraivanja,
kao i sve daljnje graevinske zahvate koji mogu utjecati na rezultate mjerenja.
Interpretaciju rezultata mjerenja obavlja nadzorni inenjer na gradilitu neposredno nakon
mjerenja. Osnovu za interpretaciju rezultata mjerenja ine rezultati numerikog modela.
Stranica 8-43
CESTOVNI TUNELI
U sluaju znaajnih odstupanja od rezultata dobivenih numerikim modeliranje ili
nesmirivanja pomaka unato primjeni osnovnih i dodatnih podgradnih mjera predvienih
geotehnikim projektom potrebno je izvjestiti projektanta geotehniara koji treba otkriti
uzroke i stabilizirati geotehniku konstrukciju.
Podgradna mjerenja
Podgradna mjerenja se obavljaju u cilju verifikacije primjenjene metodologije iskopa i
podgraivanja odnosno optimalizacije svih mjera na iskopu i stabilizaciji iskopa te
provjere rezultata numerikog modela. Naelno se provode samo kod tunela u tlu ili kod
tunela koji se veim dijelom nalaze u vrlo slabim stijenskim masama
Sastoje se od mjerenja pomaka tla oko podzemnog iskopa i mjerenja naprezanja u
elementima podgradnog sklopa.
Mjerenja pomaka tla oko podzemnog iskopa obavlja se iz tunela, a kod manjih nadsloja
mogue je mjerenje s povrine terena.
Za mjerenje pomaka iz tunela izbui se uobiajeno pet buotina radijalno postavljenih u
odnosu na podzemni iskop. Duljina buotina se odreuje numerikim modelom
predviene raspodjele pomaka oko podzemnog iskopa. U buotine se ugrauju i
kontaktno injektiraju mjerne cijevi, a mjerenja pomaka u smjeru buotina obavljaju se
kliznim deformetrom. Unutar buotina mjerne toke se nalaze na meusobnoj udaljenosti
od 1 m.
Karakteristian podgradni mjerni profil za mjerenje pomaka oko podzemnog iskopa iz
tunela prikazan je na slici 8-03.0.4-2.
U profilu se takoer provode i kontrolna mjerenja te geodetska mjerenja pomaka ua
buotina. Profil se postavlja to blie elu tunela, a mjerenja se uobiajeno obavljaju
kontinuirano, odnosno u razmacima do 12 h, ovisno o graevinskim zahvatima u zoni
mjernog profila do potpunog prestanka pomaka.
MJERNE CIJEVI
Slika 8-03.0.4-2
Stranica 8-44
Karakteristian podgradni mjerni profil za mjerenje pomaka oko

podzemnog iskopa iz tunela
CESTOVNI TUNELI
POVRSINA TERENA
MJERNE CIJEVI
Slika 8-03.0.4-3
Karakteristian podgradni mjerni profil za mjerenje horizontalnih i

vertikalnih pomaka s povrine terena
Prednosti mjerenja pomaka s povrine terena su mogunost registriranja pomaka ispred

ela tunela te nesmetano mjerenje koje nije u koliziji procesom graenja. Karakteristian
podgradni mjerni profil za mjerenje pomaka s povrine terena prikazan je na slici 803.0.4-3.
Mjerenje naprezanja u elementima podgradnog sklopa sastoji se od mjerenja naprezanja i
deformacija sidara i mjerenja naprezanja u mlaznom betonu i na kontaktu podgrade i
okolnog medija.
KRATKI
DEFORMETRI
TLACNE
CELIJE
MJERNA SIDRA
Slika 8-03.0.4-4
Podgradni mjerni profil za mjerenje naprezanja u elementima

podgradnog sklopa
Stranica 8-45
CESTOVNI TUNELI
Za mjerenje naprezanja i deformacija sidara koriste se mjerna sidra, a za mjerenje

deformacija i naprezanja u mlaznom betonu kratki deformetri i tlane elije. Tlane elije
se koriste i za mjerenje naprezanja na kontaktu tla i primarnog podgradnog sklopa.
Mjerenja se obavljaju kontinuirano do potpunog prestanka promjena naprezanja.
Karakteristian podgradni mjerni profil za mjerenje naprezanja u elementima podgradnog
sklopa prikazan je na slici 8-03.0.4-4.
Radi bolje interpretabilnosti rezultata mjerenja podgradni mjerni profili se uobiajeno
postavljaju na razmaku do 10 m grupirani u test sekcije. Test sekcije trebaju biti
postavljene u jasnoj i za geotehniku jedinicu geoloki reprezentativnoj lokaciji. Lokaciju
test sekcija odreuje Projektant geotehniar u suradnji s geologom.
Interpretaciju rezultata mjerenja na test sekcijama vri projektant geotehniar u skladu s
primjenjenim projektnim raunskim modelom. Ukoliko rezultati mjerenja ukazuju na
bitno drugaije ponaanje podzemnog iskopa potrebno je provjeriti i korigirati ulazne
parametre (ispitivanjima i povratnim analizama) ili primijeniti adekvatniji raunski
model.
Testom upanja sidara potrebno je prije poetka radova na iskopu tunela (tijekom iskopa
predusjeka) definirati nosivosti sidara. Ispitivanja se obavljaju u serijama od po pet sidara
za svaku raspoloivu i bitno razliitu geotehniku jedinicu. Sidra po tipu i tehnologiji
ugradnje trebaju u potpunosti odgovarati sidrima koja e se ugraivati u tunelu.
Ispitivanje sidara treba provesti u skladu s preporukama ISRM-a (ISRM 1974).
Stabilizacijska mjerenja
Stabilizacijska mjerenja provode se nakon ugradnje sekundarne betonske obloge na
mjestima gdje nije dolo do potpunog prestanka pomaka i kod materijala kod kojih se
oekuju dugotrajni efekti uslijed bujanja ili rastrobe. Mjerenjima se odreuju optereenje
sekundarne betonske obloge u cilju dokaza stabilnosti tunela. Sastoje se od mjerenja
deformacija betonske obloge i mjerenja konvergencije.
DEFORMETRI
DEFORMETRI
DEFORMETRI
REPER
REPER
DEFORMETRI
Slika 8-03.0.4-5
Stranica 8-46
DEFORMETRI
Stabilizacijski mjerni profil
CESTOVNI TUNELI
Stabilizacijski mjerni profil sadri pet mjernih mjesta u betonskoj oblozi s po 2 kratka
deformmetra za mjerenje radijalnih i tangencijalnih deformacija betonske obloge, te
mjerenje horizontalne konvergencije u jednom mjernom pravcu (sl. 8-03.0.4-5.)
Mjerenja zapoinju nakon skidanja oplate s betonske obloge i ovisno o registriranim
promjenama naprezanja mogu biti dugotrajna i nastaviti se tijekom eksploatacije tunela u
okviru stavke odravanja tunela. Interpretaciju mjerenja vri Projektant geotehniar u
suradnji s Projektantom tunela.
Napomena: U potpoglavlju geotehnika mjerenja prikazani su karakteristini mjerni
profili koji odgovaraju sadanjem razvoju tehnologije mjerenja. Stalan napredak na
podruju mjernih tehnika neminovno e uzrokovati u budunosti i promjene navedenih
mjernih profila uz zadravanje istih ciljeva. Takoer nisu prikazana mjerenja vezana za
utjecaje na susjedne graevine, mjerenja stanja materijala ispred ela tunela, mjerenja
vezana za probleme vode u tlu itd. odnosno posebna mjerenja koja prema potrebi
odreuje u programu mjerenja Projektant.
8-03.0.4.3
Procedura geotehnikog praenja gradnje tunela

Svrha procedure je postizanje potpune kontrole nad ponaanjem podzemne geotehnike
konstrukcije tunela u svakoj fazi izvoenja i u konanici verifikacija stabilnosti
konstrukcije. Time se omoguuje sigurno i ekonomino izvoenje tunela.
Izvoenje tunela treba zapoeti prema rjeenjima datim u geotehnikom projektu.
Procedura se sastoji od slijedeih koraka:
nakon svakog napredovanja potrebno je izvriti inenjerskogeoloko kartiranje

iskopanog dijela tunela. Inenjerskogeolokog kartiranja obavlja geolog izvoaa
uz povremenu kontrolu
na osnovi rezultata inenjerskogeolokog kartiranja provest e se kategoriziranje
stijenskih masa prema geomehanikoj kategorizaciji. Kategoriziranje je potrebno
provoditi samo kod bitnih promjena geolokih i geotehnikih karakteristika
stijenske mase du trase tunela, a ne nakon svakog napredovanja. Kategoriziranje
provodi nadzorni inenjer ili pomonik nadzornog inenjera geotehniar
specijaliziran za podruje podzemnih konstrukcija;
na osnovi rezultata kategoriziranja nadzorni inenjer e odrediti pripadajui tip
podgradnog sklopa kao i sve ostale mjere na iskopu i stabilizaciji iskopa prema
rjeenjima u projektu;
Nadzorni inenjer e na osnovi geotehnikih opaanja verificirati ili modificirati
projektne preporuke glede duine napredovanja, procjenjenog vremena stabilnosti
nepodgraenih raspona kao i vremena i redoslijeda izvoenja svih propisanih mjera
na stabilizaciji podzemnog iskopa;
na osnovi rezultata geotehnikih mjerenja (kontrolna mjerenja) i opaanja nadzorni
inenjer treba ustanoviti da li je dolo do stabilizacije podzemnog iskopa te da li se
podzemni iskop ponaa u skladu s kriterijima datim u projektu;
ukoliko ponaanje podzemnog iskopa bitno odstupa od projektom postavljenih
kriterija nadzorni inenjer e obavjestiti projektanta geotehniara. Projektant e na
osnovi ispitivanja materijala iz iskopa, rezultata geotehnikih mjerenja (kontrolna i
podgradna mjerenja) i povratnih analiza korigirati ulazne parametre ili primjeniti
adekvatniji raunski model, te na osnovi rezultata modificirati sve potrebne mjere
na stabilizaciji podzemnog iskopa;
Stranica 8-47
CESTOVNI TUNELI
kada se uskladi raunski model s ponaanjem podzemnog otvora mogue je na

duim dionicama s uniformnim geotehnikim karakteristikama stijenske mase
pristupiti optimizaciji podgradnih sklopova. Optimizacija se postie postepenom
redukcijom podgradnog sklopa na poetku dionice uz zadovoljavanje kriterija za
verifikaciju stabilnosti podzemnog iskopa.
Rezultati svih navedenih postupaka i analiza sastavni su dio projektne dokumentacije

tunela i od osobitog su znaaja u sluaju bilo kakvih problema sa stabilnou ili
odravanjem graevine u budunosti.
8-03.0.5
Geodetska kontrola profila

Izvoa treba provesti paljivu i sustavnu provjeru zavrnog profila primarne tunelske
obloge kako bi istu prilagodio da se ostvari projektirana debljina zavrne betonske
obloge.
Kontrola profila provodi se bilo kontinuirano, pomou profilne skele koja je opremljena
ablonom, ili barem svaka 2,0 m po stacionai, koritenjem usavrenih tehnika mjerenja.
Svako odstupanje od teorijskog profila za ukupnu debljinu zavrne betonske obloge
popravit e se, bilo dodavanjem mlaznog betona bilo debljim unutranjim slojem betona.
U sluajevima, prevelikog profila, ili potreba za reprofiliranjem dijela primarne obloge
koja stri u projektom predvieni minimalni profil, izvoa je obvezan obaviti ove radove
bez dodatnog plaanja.
Bez odobrenja nadzornog inenjera nee se obavljati nikakvi radovi reprofiliranja
primarne obloge.
Izvoa je odgovoran osigurati da minimalni profil za zavrnu oblogu bude onakav kako
je prikazano na nacrtima projekta. Da bi se utvrdila odstupanja od teorijskog profila
izvoa e pribaviti pokretnu profilnu skelu koja e imati sklop ablona po obodu koje
pokazuju najmanji traeni profil potreban za nominalnu debljinu zavrne (sekundarne)
betonske obloge. Profilna skela e biti postavljena tako da se pokree uzdu tranica koje
se koriste za pomicanje tunelske oplate. Potrebno je geodetskim metodama kontrolirati
poloaj tranica, kako situativno tako i visinski , prije radova na kontroli profila. Treba
omoguiti pristup za obiljeavanje onih dijelova primarne obloge koji stre u zoni
minimalnog profila. Profilna skela moe biti izvedena kao radna platforma za
reprofiliranje primarne obloge ako se to pokae potrebnim i kao za druge radove na
povrinama primarne podgrade naznaene u ovim OTU.
Izvoa e podnijeti nadzornom inenjeru na odobrenje sve pojedinosti izvedbe profilne
skele zajedno sa ablonom. Nakon odobrenja, nadzorni inenjer e izdati upute za
sustavnu provjeru geometrije ablone tijekom profiliranja, geodetskim metodama.
Izvoa moe predloiti koritenje naprednijih tehnika mjerenja i obrade podataka kako
bi odredio zavrni profil.
Kontrola zavrnog profila nee se obavljati prije nego to geotehnika mjerenja pokau
da je veliina radijalnog pomaka u bilo kom poloaju tunelskog oboda manja od 4 mm
mjeseno.
Po zavretku radova podgraivanja, i nakon povrinske obrade kako je opisano u ovim
OTU, te nakon smirivanja deformacija (konvergencija) kako je navedeno u toki
Geotehnika mjerenja, zavrni profil za izradu sekundarne betonske obloge odgovarat
e minimalnoj debljini kako je navedeno u nacrtima projekta.
Stranica 8-48
CESTOVNI TUNELI
Izvoa e nadzornom inenjeru podnijeti prijedlog za gore navedene radove, te e za

svaku fazu radova voditi potrebnu tehniku evidenciju.
Zavrna provjera profila po zavretku reprofiliranja i konane povrinske obrade, obavit
e se u nazonosti i suglasnost nadzornog inenjera i evidentirat e se u intervalima u
uzdunom smjeru kroz graevinski dnevnik.
Unutar teorijske linije zavrne betonske obloge ne smiju striti nikakvi elementi podgrade
kao to je mlazni beton, sidrene glave, elini lukovi itd.
U podruju podnonog svoda i temeljnih greda ne smiju striti dijelovi stijene niti vrci
stijene unutar teoretskih linija iskopa.
Za betonski podnoni svod od mlaznog betona nije doputeno nikakvo smanjenje
projektirane teorijske debljine betonske konstrukcije. Prekomjerni iskop mora se
kompenzirati konstrukcijskim betonom ili mlaznim betonom za podnoni svod, kako je
navedeno i projektom predvieno.
Nie, udubljenja i slini objekti trebaju se izvesti uz toleranciju od 5,o cm u odnosu na
projektiranu lokaciju. Odstupanja njihove veliine ograniena su na - 5,0 cm.
8-03.1
RADOVI PODGRAIVANJA TUNELA

Tunelska podgrada koja se postavlja odmah nakon iskopa izravno je vezana za utvrenu
kategorizaciju stijena. Projektom su dani standardni tipovi podgrade za oekivane
kategorije stijenske mase.
Meutim, kao posljedica varijacija u odnosu na oekivane karakteristike stijenske mase,
standardne tipove podgrade za oekivane kategorije stijenske mase potrebno je
usklaivati tijekom izvedbe. Usklaivanje e se izvoditi u dogovoru s projektantom i
nadzornim inenjerom.
Izvoa e ugraditi elemente podgrade takvim sljedom i na takav nain da ne doe do
ispadanja i poputanja stijenske mase ispred i oko iskopa tunela. Izvoa e osigurati elo
iskopa u skladu s projektom, ovim OTU i dogovoru s projektantom i nadzornim
inenjerom.
8-03.1.1
Mlazni beton
Svi radovi sa mlaznim betonom izvode se u skladu s potpoglavljem 7-01.4.5 knjiga IV
ovih OTU i Europskim specifikacijama za mlazni beton izdanih od European Federation
of Producers of Specialist Products for Structures EFNARC ISBN 0 9522483 1 X,
izdanje 1996 godine, ukoliko drukije nije navedeno u ovom poglavlju.
Izvedba prskanja
Prije poetka nanoenja mlaznog betona napraviti e se pripremni radovi za podgradu
stijene:
slaba i nevezana stijena bit e uklonjena s povrine;

stijena e biti kartirana tako da se moe razjasniti ukupna potreba za podgradom, i
mjesta proputanja vode bit e isuena bilo drenanim kanalima ili e biti
zaepljena upotrebom cementne smjese ubrzanog djelovanja - mortom ili
injektiranjem.
Stranica 8-49
CESTOVNI TUNELI
Za prskanje e se poduzeti slijedee:
prethodno vlaenje bit e izvreno osim ako nije specificirano drugaije,

velike upljine bit e paljivo zapunjene prije glavnog nanoenja,
prskanje e zapoeti od dna i nastaviti se prema gore da se izbjegne prskanje po
odskoku,
smjer mlaznice openito e se odravati okomito prema povrini,
brzina i udaljenost prskanja bit e optimalna za maksimalno prianjanje i nabijanje
mlaznog betona.
Optimalna udaljenost izmeu mlaznice i povrine ugradbe je 1,0 do 1,3 metra. Mlaznica
se postavlja pod pravim kutem na povrinu. Uobiajeno se koriste najmanje dvije
mlaznice.
Najvea debljina jednog sloja mlaznog betona koja se ugrauje nee biti vea od 15 cm.
Ako debljina mora biti vea, sljedei slojevi ne ugrauju se prije nego prethodni sloj ne
postigne dovoljnu vrstou da podnese dodatni sloj/slojeve. Ovi dodatni slojevi trebaju se
ugraditi u roku od najvie tri dana.
elini lukovi, armaturna mrea i druge armature ubetoniraju se u mlazni beton kako je
prikazano na nacrtima u projektu. Armaturne mree i ipke moraju biti s unutranje strane
prekrivene sa minimalno 2 cm mlaznog betona ili kako je navedeno u projektu. Ako se
postavlja vie od jednog reda armature, drugi red se postavlja nakon to se prvi ubetonira
i prekrije mlaznim betonom.
U zdravoj stijeni, sloj mlaznog betona prati povrinu stijene sa odgovarajuim
zaobljenjem. Kod strenja zdrave stijene stvarna debljina mlaznog betona moe se
lokalno smanjiti na dvije treine specificirane debljine. Ovo se primjenjuje samo za dobre
kategorije stjenske mase.
Otpadni mlazni beton e se ukloniti odmah po zavretku svake ugradnje mlaznog betona.
Ni u kom sluaju se otpadni materijal ne vraa u izvedbu. Rad se neprekidno mora
odvijati tako da nema nikakvog otpadnog materijala.
Izvoa e utvrditi, a nadzorni inenjer odobriti nain za odreivanje ukupne debljine
mlaznog betona. Odreivanje debljine mlaznog betona moe se izvoditi pomou
vizualnih markera/vodilica postavljenih prije ugradnje mlaznog betona ili rupama
ubuenim nakon zavretka ugradnje mlaznog betona.
Sloj mlaznog betona koristi se kao povrinska podloga i primarni sloj za hidroizolaciju, u
skladu sa ovim OTU.
Suhi postupak
Cement i agregati doziraju se u specificiranim i proraunatim omjerima. Mjerenje se
obavlja teinski. Prilikom doziranja agregat treba biti osuen ili dovoljno ocijeeni kako
bi sadraj vlage bio stabilan, ne vei od 7%.
Mijeanje cementa i agregata obavlja se mehaniki strojem za mijeanje. Mlazni beton se
ne ugrauje ukoliko se ugradnja ne moe zavriti u roku od 90 minuta od vremena
mijeanja. Vremenski raspon bit e to krai, naroito u razdoblju visokih temperatura
zraka i velike vlanosti. Vrijeme mijeanja je najmanje 3 minute.
Stranica 8-50
CESTOVNI TUNELI
Izdatnica kojima se evidentira datum, vrijeme mijeanja, broj mjeavine, koliina, mjesto
isporuke, vrijeme isporuke i zavretak ugradnje podnose se na odobrenje nadzornom
inenjeru.
Za suhi postupak, prakasti ili tekui dodaci za ubrzanje vezivanja dodaju se suhoj
mjeavini. Prakasti dodaci se doziraju i dodaju na mjestu neposredno prije nego to suha
mjeavina ulazi u stroj za ugradnju mlaznog betona.
Tekui ubrziva isporuuje se posebnom dozirnom pumpom i dodaje suhoj mjeavini na
sapnici ili blizu nje.
Tijekom hladnog vremena treba paziti da se odre svojstva vezivanja mlaznog betona
zagrijavanjem vode, agregata, ili obojega, ovisno o temperaturi. Primjenjuju se
odgovarajue norme navedene u poglavlju 7 ovih OTU.
Tijekom razdoblja toplog vremena, sadraj vode u agregatima za suhi postupak odrava
se iznad 4%.
Mokri postupak
U mokrom postupku primjenjuju se samo tekue vrste sredstva za ubrzanje vezivanja.
Ova sredstva dodaju se na sapnici ili blizu iste. Koliina sredstva za ubrzanje vezivanja
mora se kontrolirati od pumpe za ubrziva kako bi bila proporcionalna kapacitetu pumpe
za beton. Rad i materijal trebaju biti u skladu s poglavljem 7 knjiga IV ovih OTU.
Sapnica mora biti takova da se osigura homogeno mijeanje ubrzivaa sa mokrom
mjeavinom.
Njega mlaznog betona
Mlazni beton e se njegovati u skladu s uvjetima iz poglavlja 7 knjiga IV ovih OTU ili
bilo kojom drugom metodom koja je pokazala da omoguava kontinuiranu hidratizaciju
cementa tokom perioda njege.
Sredstva za njegu koja slabe vezu nee se koristiti gdje se treba nanijeti daljnji sloj
mlaznog betona. Testovi na terenu o vezi izmeu slojeva bit e izvreni prije poetka
radova ako se koristi bilo koja druga vrsta sredstva za njegu.
Po potrebi, sredstvo za njegu e se ukloniti mlazom vode, pjeskarenjem ili slinim
postupkom, prije nanoenja narednog sloja. Zatita od mraza potrebna je dok mlazni
beton ne razvije tlanu vrstou od najmanje 5 MPa.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe materijala i radova prema uvjetima iz poglavlja 7 knjiga IV ovih OTU.
8-03.1.2
elik za armiranje
Svi materijali dostavljeni na gradilite moraju biti u skladu s ovim OTU.
8-03.1.2.1
Armaturna mrea
Tip armaturne mree i vrsta elika treba biti u skladu s glavnim ili izvedbenim projektom.
Preporua se koristiti tipove prema HRN U.M1.091 od elinih profila vrste 500/560
prema HRN C.B6.013 ili vrste B500A ili B500B prema prEN 10080-5.
Stranica 8-51
CESTOVNI TUNELI
Dobava, skladitenje i povezivanje armaturne mree prema poglavlju 7 knjiga IV ovih
OTU.
Armaturna mrea ugraditi e se tako da to je mogue bolje prati nepravilnosti povrine
iskopa ili prethodnih slojeva mlaznog betona. Ista e biti postavljena tako da pri ugradbi
mlaznog betona ne doe do njenog pomicanja ili vibracija. Armaturna mrea postavljat e
se u najveim moguim duljinama.
Preklop za armaturnu mreu koji se primjenjuje kod obloga od mlaznog betona bit e
najmanje dvostruko vei od udaljenosti razmaka ica u obodnom smjeru i jednak
razmaku ica u uzdunom smjeru. Armaturna mrea ugrauje se tako da bude osiguran
zatitni sloj mlaznog betonom debljine najmanje 3 cm.
Ugradnju armaturne mree odobrava nadzorni inenjer.
8-03.1.2.2
Armaturne ipke
Armaturne ipke potrebne su kod izvedbe tunelskih podgrada kao dodatno ojaanje u
podrujima velikih naprezanja a ovisno o lokalnim uvjetima tla. Koriste se rebraste
armaturne ipke od elika vrste 0551 prema HRN C.K6.020 ili Razred B (Class B)
prema prEN 10080-1.
Dobava, skladitenje i povezivanje armaturne ipke prema poglavlju 7 knjiga IV ovih
OTU.
Armaturne ipke treba dobro uvrstiti na ianu mreu u prethodno postavljeni sloj
mlaznog betona. Preklopi trebaju biti prikazani odgovarajuim nacrtima odobrenim od
nadzornog inenjera. Armaturne ipke ugrauju se tako da bude osiguran zatitni sloj
mlaznog betonom debljine najmanje 3 cm.
8-03.1.2.3
Armatura od elinih vlakana

Armatura od elinih vlakana mora biti u skladu s normom ASTM A 820:1996 Standard
Specification for Steel Fibers for Fiber-Reinforced Concrete (Standardna specifikacija
za elina vlakna za armiranje betona vlaknima).
8-03.1.2.4
elini lukovi
Ovo potpoglavlje odnosi se na isporuku i ugradnju elinih lukova koji se koriste kao
primarna podgrada u podzemnim iskopima. elini lukovi izrauju se tako da udovolje
geometrijskim uvjetima iskopa u svakoj kategoriji stijenskog materijala ukljuivo i
odgovarajue tolerancije.
Izrada elinih lukova
elike za lukove treba nabaviti od dobavljaa s priznatom kakvoom proizvoda te isti
moraju biti certificirani. Izvoa treba dostaviti kopije proivoaevih dokaza o vrsti
elika s rezultatima ispitivanja koji se odnose na isporuene elike.
Toplo valjani profili za lukove
Koriste se toplo valjani profili:
Stranica 8-52
srednje i irokopojasni I-profili,

nizovi PE i HE prema DIN 1025-2, -3, -4 i 5,
CESTOVNI TUNELI
zvonasti TH-profili prema HRN B.M2.104,

profili prema drugim normama ako je to predvieno projektom.
Najmanja granica razvlaenja elika profila je 240 N/mm2, a u skladu s HRN C.B0.500 ili
EN 10025.
Dimenzije lunih nosaa trebaju biti u skladu s projektom.
elini profili smiju se zavarivati samo prema propisanom tehnolokom postupku, koji
mora biti u skladu s pripadajuim hrvatskim normama. Tehnoloki postupak zavarivanja
mora biti potvren i odobren od strane nadzornog inenjera.
Rupe za veze, razupore i sve vijane spojeve smiju se izraivati mehaniki. Buenje
plamenom nije doputeno.
ipke, podlone ploe, vezice za lukove
ipke, podlone ploe i vezice rade se od elika najmanje granice razvlaenja 240
N/mm2, a u skladu s hrvatskim ili europskim normama. Dimenzije moraju biti u skladu s
projektom.
Spojne ipke s navojem i razupore moraju biti odgovarajue duljine kako bi u
simetralama lukova slobodni krajevi navoja izvan matica bili najmanje 25 mm.
Reetkasti nosai za lukove
Reetkasti nosai izrauju se od zavarljivog armaturnog elika najmanje granice
razvlaenja 500 N/mm2 prema prEN 10080-1 te od elinog lima i L-profila najmanje
granice razvlaenja 240 N/mm2 prema HRN C.B0.500 ili EN 10025. Izvoa treba
nadzornom inenjeru dostaviti na odobrenje dokaze nosivosti reetkastih nosaa.
Zavarivanje reetkastih nosaa mora biti u skladu s normom HRN C.T3.095 ili s
normama DIN 488-7 i DIN 4099.
Vijci za spajanje reetkastih nosaa moraju biti najmanje klase vrstoe 8.8 prema HRN
M.B1.023 ili DIN 267-2.
Ugradnja
elini lukovi postavljaju se prema nacrtima iz projekta. Koristit e se temeljni blokovi
od tvrdog drva i klinovi za dovoenje elinih lukova u potrebni poloaj. Za spajanje luka
sa susjednim elinim lukom koristit e se ipke za uvravanje na licu mjesta. elini
lukovi ubetoniraju se u mlazni beton debljine zatitnog sloja najmanje 20 mm. elini
lukovi postavljaju se okomito na os tunela. Spojevi lukova moraju osigurati predvienu
statiku nosivost luka.
TH-profile treba ugraditi tako da su konveksnom stranom okrenuti prema rubu otvora
iskopa.
Dokumentacija
Nadzornom inenjeru se podnosi dokumentacija u skladu s ovim OTU. Osim gore
navedenog, prije poetka radova potrebno je podnijeti sljedee:
kompletne nacrte detalja izrade elinih lukova,

detalje spojnica, spajanja lukova, odstojnika za lukove, geometrije itd,
Stranica 8-53
CESTOVNI TUNELI
8-03.1.2.5
postupke postavljanja i dispozicioni nacrt,

dokaze da materijal udovoljava propisanoj vrsti elika,
dokaz nosivosti reetkastih nosaa.
Piloti
Pilot je element podgrade koji se ugrauje prije samih radova na iskopu. On se
primjenjuje kod takvog stanja stijene i zemljanog tla koji imaju tendenciju izazvati
prekoprofilni iskop, uruavanje ili nalet materijala odmah nakon iskopa.
Pobijanje pilota se moe primijeniti lokalno ili sustavno, ovisno o tome kako zahtijevaju
okolnosti za sigurnost radova i za spreavanje prekoprofilnog iskopa.
Materijal
Za pilote se koriste avne eline cijevi nazivnog vanjskog promjera 42,4 mm i 48,3 mm.
Debljina stijenke elinih cijevi bit e najmanje 3 mm. Duljina elinih cijevi bit e
najmanje 1,0 m vea od predvienog ciklusa iskopa. elik cijevi mora biti u skladu s
HRN C.B5.025 ili EN 10217-1. Mort za injektiranje mora udovoljavati ovim OTU.
Umjesto elinih cijevi mogu se koristiti koplja od rebrastih armaturnih elinih ipki.
Najmanji promjer koplja je 25 mm.
Ugradnja
Piloti se ugrauju kako je prikazano na nacrtima u projektu ili prema uputi nadzornog
inenjera. Razmak izmeu cijevi ili ipki oko tjemena profila iskopa mora biti u skladu sa
udaljenou navedenom na nacrtima, ali se mora prilagoditi prevladavajuim geodetskim
uvjetima na elu tunela.
eline cijevi ili koplja postavljaju se u prethodno buene rupe na razmaku 30 do 40 cm.
Zalijevanje cijevi mortom, prije ili nakon postavljanja cijevi, odreuje izvoa u
dogovoru s nadzornim inenjerom.
8-03.1.2.6
eline platice
eline platice koriste se uglavnom u slabo nosivom tlu niske kohezije, da bi se sprijeilo
uruavanje materijala tijekom iskopa i odmah nakon iskopa. Koritenje platica uvijek
zahtijeva montau elinih lukova.
Materijal
Platice se izraiju od elika 0371 prema HRN C.B0.500 ili S235JR prema EN 10025.
Debljina treba biti 4 do 6 mm. Ostale mjere i oblik platnica odabire se u skladu s
duljinom iskopa i zahtjevima podgraivanja iza ela.
Ugradnja
Platnice se pobijaju na razmacima prikazanima na nacrtima. One se pobijaju prije iskopa
odnosnog napredovanja na dubinu koja prelazi minimalnu duljinu od 0,8 m iza ela u tlo.
Praznine i upljine iza platica ispunjavaju se mlaznim betonom ili kontaktnim
zalijevanjem odgovarajuim cementnim mortom.
Stranica 8-54
CESTOVNI TUNELI
8-03.1.2.7
Sidra
Odredbe koje su ovdje sadrane odnose se na sva tapna sidra postavljena bilo lokalno
bilo sustavno u kalotu, bone zidove i podnoni svod tunela. tapna sidra dio su primarne
podgrade, a cilj im je aktivirati spregnuto djelovanje izmeu okolne stijene i mlaznog
betona, pridonosei nosivosti primarne tunelske podgrade. tapna sidra koja su
povremeno potrebna za podgradu ela tunela tijekom napredovanja rada isto su tako
obuhvaena ovim odredbama.
tapna sidra postavit e se prema duinama i rasporedu prikazanim na nacrtima za svaki
standardni sustav podgrade za odreenu kategoriju stijenske mase ukoliko se ne odredi
drukije dogovorom izvoa - projektant - nadzorni inenjer
Vrste tapnih sidara
Za podgradu tunela koriste se sljedee vrste sidara:
SN-sidra
PG-sidra
IBO-sidra
Swellex-sidra.
SN sidra i PG sidra
SN i PG sidra izrauju se od rebrastih armaturnih ipki. Vrsta elika treba biti 0551
prema HRN C.K6.020 ili vrsta B500B prema prEN 10080-1. Jedan kraj ipke ima
metriki navoj na koji dolazi sidrena ploica i pripadajua matica za uvrenje klase 5 ili
8 prema HRN M.B1.028.
Izvoa treba nadzornom inenjeru dostaviti na odobrenje dokaz nosivosti sklopa ipka s
navojem+matica+podlona ploa, kao i za spojnice za nastavljanje (produljivanje) sidra.
Injekciona buaa sidra s vanjskim navojem (IBO-sidra)
Tijelo IBO-sidra ini elina cijev s vanjskim oblim navojem koja na jednom kraju ima
buau krunu, a na drugom odgovarajuu maticu s podlonom ploom. IBO-sidra mogu
se nastavljati (produljivati) spojnicama s unutarnjim navojem.
IBO sidra moraju imati deklariranu silu loma sklopa tijelo+matica+podlona ploa (npr.
250 kN). Spojnica mora imati jednaku nosivost kao i navedeni sklop. Sidra se uobiajeno
izrauju od elika prema HRN C.B0.500 (EN 10025) ili od beavnih cijevi prema HRN
C.B5.021 (prEn 10216-1).
Izvoa treba nadzornom inenjeru dostaviti na odobrenje dokaz nosivosti sklopa
tijelo+matica+podlona ploa, kao i za spojnice za nastavljanje (produljivanje) sidra.
Swellex-sidra
Super Swellex sidra za sustavni raspored sidrenja imat e minimalnu nosivost od 200 kN.
Za lokalno sidrenje i sidrenje stijena u fazi izvedbe, mogu se koristiti standardna
Swellex sidra nosivosti 110 kN.
Stranica 8-55
CESTOVNI TUNELI
eone ploice sidra bit e takve da omogue dobro nalijeganje i siguran prijenos sile
sidrenja na mlazni beton, elini luk ili povrinu stijene.
Ugradnja
SN-sidra
Oblik podlone ploe treba omoguiti jednoliki dosjed ak ako se sidro i ne postavi
sasvim okomito na povrinu, a u sklopu s maticom omoguiti siguran prijenos sile
sidrenja na sidrenu plou.
Buotine za sva tapna sidra bit e izbuene do dubina kako se trai za duljine tapnih
sidara navedenih za podgradu odnosne kategorije stijenske mase a promjeri e im biti
takvi da omogue najbolju moguu ugradnju mase za injektiranje, te da omogue najbolju
mogue spajanje i postavljanje. Najmanji promjer buotina bit e 10 mm vei od
promjera tapnih sidara.
Buotine e se oistiti od svih ostataka buenja, mulja i otpadaka. Ugradnja tapnog sidra
slijedi u roku od 3 sata nakon buenja i pripreme buotine.
Prije postavljanja tapnog sidra, cjela buotina ispunit e se cementnim mortom tako to
e se cijev za injektiranje postaviti u punu dubinu buotine i povlaiti kako se masa bude
utiskivala. Sapnica e ostati uronjena u masu za zalijevanje dok se cijev povlai tako da
zrak izlazi dok se buotina puni. Zatim se sidro ugura u buotinu.
Matica zalivenih tapnih sidara pritee se najkasnije dva napredovanja iza ela ili 12 sati
nakon postavljanja. Pritezanje matice radi se s umjerenim (badarenim) priteznim
kljuem (moment klju). Moment pritezanja treba odrediti ovisno o promjeru navoja
matice tako, da se unese vlana sila od 20 kN.
U sluaju zatvorenog radnog prostora i/ili velike duljine tapnih sidara doputa se
spajanje. Broj spojeva treba biti to manji. Nosivost ovako spojenih tapnih sidara nee
biti manja od tapnog sidra od jednog dijela.
PG-sidra
Vrijede sve odredbe prethodno navedene osim to se zalijevanje moe obaviti nakon
postavljanja sidra. U tom se sluaju buotina zalijeva posebnim ureajem koji omoguuje
da se otvor buotine zatvara dok se pumpa masa za zalivanje. Zrak iz buotine izlazi
putem cijevi koja je privrena u punoj duini sidra. Zatim se masa za zalivanje pumpa,
a smatra se da je buotina puna kad masa izlazi iz kraja cijevi.
IBO-sidra
IBO-sidra koriste se u uvjetima tla gdje je nemogue uinkovito postavljanje drugih vrsta
tapnih sidara. IBO-sidra postavljaju se buenjem ipke u tlo bez njenog povlaenja.
Smjesu za zalijevanje, pritisak pri zalijevanju i koliinu odreuje izvoa prema uvjetima
tla na koje naie i u skladu s uputama proizvoaa sidra. Postupak ugradnje odobrava
nadzorni inenjer.
tapna sidra Swellex
Buotine za tapna sidra izvode se do traene dubine. Buotine se oiste od svih ostataka
buenja, mulja i otpadaka. tapna sidra postavljaju se najkasnije dva sata nakon izvoenja
buotine.
Stranica 8-56
CESTOVNI TUNELI
Postavljanje i napuhavanje sidara izvodi se prema proizvoaevim preporukama. Za

napuhavanje sidara koristiti opremu koju preporui proizvoa sidara.
tapna sidra se nakon napuhavanja dreniraju.
Ispitivanje sidara
Mort za zalijevanje
Prije testova prihvaanja tapnih sidara, potrebno je provesti testove sa raspoloivim
cementom i pijeskom kako bi se odredio odgovarajui proraun smjese kojom se postie
specificirana vrstoa i odgovarajua ugradljivost zajedno sa koritenom opremom za
zalijevanje. Mogu se dodavati aditivi za poboljanje ugradljivosti. Utjecaj aditiva na
razvoj vrstoe prati se ispitivanjem kako je opisano. Mort za zalijevanje ispituje se na
kockama 5x5x5 cm. Kocke se njeguju u vodi. Za svako ispitivanje tlane vrstoe
pripremit e se pet kocaka. Rezultanta vrstoe je prosjek dobiven iz triju preostalih
vrijednosti nakon eliminacije najvie i najnie vrijednosti. Tijekom izvedbe, uzorak u
obliku kocke uzima se svakog tjedna iz crijeva za zalijevanje, na sapnici, prilikom svih
pet pobijanja sidara. Kod pripreme i procjene potrebno je pridravati se gore opisanog
postupka.
Potrebna tlana vrstoa morta za zalijevanje
nakon 24 sata
nakon 28 dana
v/c = 0,25 0,30
v/c = 0,50 0,60
8 N/mm2
20 N/mm2
isti cement
smjesa cement-pijesak (0-5mm)
Ispitivanje izvlaenja tapnih sidara

Ispitivanje izvlaenja obavljaju se na temelju ISRM Doc 2, Dio 1 Preporuena metoda
za ispitivanje tapnih sidara
a)
Dokazivanje uporabljivosti
Detaljan program ispitivanja izraen na temelju gore navedenog dokumenta odobrava

nadzorni inenjer prije ispitivanja.
Odstupanja od preporuene ISRM metode odobrava nadzorni inenjer.
Izvjetaj o ispitivanju izdaje se odmah nakon zavretka ispitivanja i podnosi se na
odobrenje nadzornom inenjeru.
Podaci za svaki tip tapnog sidra sadravat e sljedee:
vrstu sidra, opremu za testiranje, podatke o mjestu postavljanja optereenja

primijenjena pri ispitivanju i zabiljeene deformacije procjena rezultata ispitivanja
kako je navedeno u dokumentu ISRM,
tumaenje i radnja koja se preporua u sluaju neuspjenih testova izvlaenja.
Dokazivanje uporabljivosti provodit e se za sve tipove sidara koja su nevedena u

projektu prije poetka podzemnog iskopa.
Ispitivanja e se obavljati u geolokim uvjetima tla slinim onima koji se oekuju tijekom
probijanja tunela. Mjesto ispitivanja sidara odabire nadzorni inenjer.
Stranica 8-57
CESTOVNI TUNELI
Ispituje se najmanje pet sidara svakog tipa. Ovisno o ispitnom postupku i rezultatima
ispitivanja nadzorni inenjer moe zahtijevati da se ispitaju dodatna sidra.
Potrebno je osigurati odgovarajuu opremu za ispitivanje kako je navedeno u gore
spomenutom ISRM dokumentu da se mjeri istezanje, pomak sidara i sile zatezanja.
Maksimalno optereenje koje se primjenjuje iznosi 250 KN ili drukije, ako se tako
odobri.
b)
Ispitivanja za vrijeme probijanja tunela
Nadzorni inenjer e odabrati tapna sidra za ispitivanje proizvedenih sidara. Za svaki tip
sidra odabrat e se po pet komada iz prvih 100 sidara postavljenih u tunel. Od preostalih
sidara za ispitivanje se odabire pet od svakih 200 komada. Sila kojom se ispituje sidro bit
e najmanje 80% deklarirane nosivosti sidra.
Sidra koja na ispitivanjima podbace ili koja se izvlae biti e zamijenjena. Za svaki
propust nadzorni inenjer trait e da se ispitaju dodatna sidra u blizini. Sve ostalo kao u
prethodnom dijelu.
Evidentiranje ugradnje sidara
Za svako napredovanje izvoa e voditi, a nadzorni inenjer odobravati evidenciju o
pojedinostima ugradnje tapnih sidara koja e sadravati podatke kao to je: sastav mase
za zalijevanje, dubina buenja, duljina i tip tapnih sidara, odstupanja od teorijskog
poloaja, nain i vrijeme zalijevanja, vrijeme privrenja, posebne primjedbe, itd.
Evidenciji ugradnje treba priloiti zapise s rezultatima ispitivanja sidara.
8-03.1.2.8
Cijevni krov - pipe roof

Cijevni krov (kiobran) sastoji se od elinih cijevi koje se ugrauju u zoni svoda tunela.
Primjenjuje se kod materijala kod kojih ne postoji inicijalna stabilnost podzemnog otvora
pri iskopu (tla i vrlo slaba stijenska masa) u svrhu omoguavanja iskopa gornje polovine
tunela ime se izbjegava potreba razrade otvora u navedenoj zoni.
Materijal
Perforirane beavne eline cijevi vanjskog promjera 114,3 mm (4) debljine stijenke
najmanje 5 mm. Vrsta elika treba biti 1213 prema HRN C.B5.021 ili SPT410 prema
prEN 10216-1.
Ugradnja
Cijevni krov ugrauje se kako je prikazano na nacrtima u projektu ili prema uputama
nadzornog inenjera.
eline cijevi se ugrauju istodobno s buenjem tako da centralna ili ekscentrina kruna
tijekom buenja za sobom povlai cijev u buotinu.
eline cijevi postavljaju se s ela probijanja prema neiskopanom tlu. U nestabilnim
buotinama eline cijevi mogu se koristiti kao oplata za buenje. Razmak izmeu
elinih cijevi u tjemenu profila iskopa mora biti u skladu s udaljenou navedenoj na
nacrtima, ali mora biti prilagoen geolokim uvjetima koji vladaju na elu tunela.
Stranica 8-58
CESTOVNI TUNELI
Nakon buenja eline cijevi se iste komprimiranim zrakom prije injektiranja.

Injektiranja se izvodi pod niskim tlakom.
8-03.1.2.9
Mikro piloti
Mikro piloti postavljaju se u podlogu gornje tolne u podrujima plitkog sloja i ispod
kua. Mikro-piloti prenose optereenje sa obloge mlaznog betona na okolnu stijensku
masu i na taj nain smanjuju slijeganja obloge od mlaznog betona u gornjoj tolni,
smanjuju rizik smicanja izmeu obloge gornje tolne i obloge privremenog podnonog
svoda i poveavaju sigurnost bonih zidova tijekom iskopa bench-a.
Materijal
Mikro pilot sastoji se od beavne eline cijevi s vanjskim oblim navojem promjera do 60
mm, debljina stijenke je najmanje 6 mm. elina cijev potpuno se zaljeva mortom
(injektira). Promjer buotine za pilot treba odgovarati vanjskom promjeru pilota.
Vrsta elika cijevi treba propisati u projektu, a u skladu s normom HRN C.B5.021 ili
prEN 10216-1. Za mikro pilote mogu se koristiti IBO-sidra.
Ugradnja
eline cijevi postavljaju se u prethodno buene rupe ili se koriste samobuea sidra (na
primjer IBO). Valovite eline ili PVC cijevi unutranjeg promjera najmanje 120 mm
postavljaju se u oblogu od mlaznog betona da se olaka buenje.
Prije postavljanja potrebno je provesti ispitivanja radi dokazivanja da su elini piloti u
potpunosti obloeni mortom. Broj ispitnih pilota i postupak ispitivanja predlae izvoa,
a odobrava nadzorni inenjer.
8-03.2
INJEKCIONI RADOVI
Izvedbu injekcionih radova u tunelu treba provoditi prema projektu ili elaboratu za svaki
pojedini sluaj, koji prethodno treba odobriti nadzorni inenjer.
Prije poetka injektiranja izvoa treba s nadzornim inenjerom utvrditi sve traene
pojedinosti za izvedbu ovih radova, to se posebno odnosi na:
sastav injekcione smjese,

tlakove injektiranja,
raspored, smjer i dubinu buotine,
vremenski tok injekcionih radova,
vrstu i kapacitet odabranih strojeva.
Radove na injektiranju duan je izvoa izvesti sa strunim i iskusnim kadrom za ovu

vrstu radova, uz primjenu suvremene mehanizacije.
Tlak za injektiranje treba odabrati tako da ne nastanu tete na betonskoj oblozi tunela ili,
vezano za visinu nadsloja stijene, tetno razlabavljenje stijene i gubitak injekcione mase.
Za injektiranje treba primijeniti injekcione ureaje koji mogu postii propisani tlak.
Injekcioni ureaji moraju biti opskrbljeni badarenim ureajem za pisanje tlakova i
koliina utroene mase.
Stranica 8-59
CESTOVNI TUNELI
Za radove na buenju i injektiranju izvoa mora voditi uredno dnevnik koji sadrava sve
potrebne podatke za kontrolu i obraun radova. (Opis rada i strojeva, poloaj buotina u
prostoru, vremenski tok injektiranja, koliinu utroene mase po buotini, opis naroitih
dogaaja itd.).
Radovi na injektiranju tunela obuhvaaju:
a)
b)
Kontaktno injektiranje upljina preostalih iza postavljenih elinih platica ili

zabijene oplate i zapunjavanja eventualno ostalih upljina izmeu stijene i betonske
obloge u cilju postizanja potpunog kontakta stijene i betona,
Konsolidaciono injektiranje za stabiliziranje stijene oko iskopanog otvora i
poveanja njenih mehanikih svojstava.
Kontaktno injektiranje
Kontaktno injektiranje eventualnih upljina izmeu stijene i obloge provodi se samo u
kalotnom dijelu svoda betonske obloge, gdje postoji najvea vjerojatnost da je kontakt
stijene i betona loe izveden. Prije izvoenja kontaktnog injektiranja u kalotnom dijelu
svoda treba probnim buenjem utvrditi da li postoje upljine.
Sve trokove za kontaktno injektiranje u kalotnom dijelu betonske obloge snosi izvoa i
mora ih unijeti u ponuenu cijenu za betonsku oblogu, jer ovi radovi predstavljaju
sastavni dio unutranje betonske obloge koja je u cijelosti priznata izvoau.
Radovi na kontaktnom injektiranju koji se odnose na zapunjavanje upljina iza vanjske
primarne nosive obloge (platica, remenata, zabijene oplate itd.) priznaju se i obraunavaju
izvoau po utvrenim cijenama iz ponudbenog trokovnika. Ove radove takoer treba
izvesti odmah po izvedbi vanjske nosive obloge kako ne bi dolo do olabavljenja
stijenske mase oko otvora uslijed ostavljenih upljina iza obloge.
Obraun se vri prema duini buenja i teinskom utroku injekcione mase o emu se
svakodnevno vodi dnevnik rada.
Izvoau se nee priznati radovi izvedeni na injektiranju koji su uzrokovani nekvalitetnim
radom na iskopu stijene ili betoniranju unutranje betonske obloge. (na pr. injektiranje
unutranje betonske obloge uzrokovane loom kakvoom izvedenog betona, injektiranje u
cilju poboljanja mehanikih svojstava stijene koja je naruena pretjeranom rastresitou
uslijed loe izvedenog miniranja ili iskopa).
U ovim sluajevima sanaciju injektiranjem je duan izvesti izvoa po odredbi nadzornog
inenjera o svom troku.
Na potezima tunela gdje je izvedena hidroizolacija tunelske primarne obloge od mlaznog
betona potrebno je radove injektiranja izvesti tako da se buenjem injekcionih rupa kroz
sekundarnu betonsku oblogu ne bi otetila hidroizolacija
Sastav mase za injektiranje predvien je u osnovi kao cementna suspenzija ili cementni
mort. Ispitivanje i kontrola cementne mase vri se prema propisima za ispitivanje betona.
Konsolidaciono injektiranje
Poteze i mjesta u tunelu koja e se konsolidaciono injektirati odreuje nadzorni organ.
Raspored buotina njihovu dubinu, smjer buotina, sastav injekcione smjese i tlak
injektiranja odreen je projektom ili elaboratom izraenim na bazi probne dionice.
Stranica 8-60
CESTOVNI TUNELI
Sastav smjese za konsolidaciono injektiranje odreuje se elaboratom za injekcione radove

na bazi geomehanikih osobina stijenske mase i moe biti: cementna suspenzija,
cementni mort, ili smjesa na bazi glinene suspenzije sa ili bez dodataka u kombinaciji sa
cementom. Smjese za injektiranje moraju biti ispitane i tokom rada kontrolirane.
Injektiranje treba tako izvoditi da se po opsegu svoda vanjske obloge dobiju po
mogunosti isti pritisci.
Kontrola uspjenog izvoenja konsolidacijskog injektiranja vri se pomou kontrolnih
buotina sa tlanom probom pri emu se utvruje postignuta vodonepropusnost
injektirane stijene.
Izvoau se nee priznati izvedeni radovi na konsolidacionom injektiranju stijene ije
razlabavljenje je sam prouzrokovao nepridravajui se uvjetovanih propisa izvedbe
iskopa i osiguranja (loe izvedeno miniranje, nepropisno podgraivanje iskopa, i.t.d.
Trokove za postavu, premjetanje i raspremu svih potrebnih ureaja i skela, uredno
zatvaranje svih injekcionih rupa po cijeloj duini cementnim mortom, ienje betonske
obloge od cementne suspenzije iz buotina, ienje otpadnog materijala i injekcione
mase u tunelu, sve smetnje i prekide uzrokovane paralelnim radovima, izvoa mora
unijeti u jedininu cijenu buenja i injektiranja jer mu se nee posebno priznati ni
obraunati.
Obraun se vri prema stavkama ugovorenog trokovnika za sve radove po m buenja i
kg utroene injekcione mase na bazi uredno voenog dnevnika kojeg dnevno potpisuje
nadzorni organ.
8-03.3
OBRAUN RADOVA I PLAANJE

Mlazni beton
Obloga od mlaznog betona koja se postavlja u tunelima, na parkirnim mjestima,
poprenim prijelazima i niama obraunava se za svaku nominalnu debljinu u kvadratnim
metrima uzdu P-linije (kako je prikazano na slikama 8-02-6, 8-02-7 i 8-02-8. Duina se
mjeri uzdu osi.
Dodatni mlazni beton potreban za ispunjavanje upljina izmeu cijevi pipe-roof-a nee se
mjeriti za obraun, te je ukljuen u odgovarajuu jedininu cijenu. Dodatni mlazni beton
potreban radi proirenja poprenog presjeka ispod cijevnog krova nee se mjeriti za
obraun. On je ukljuen u odgovarajuoj jedininoj cijeni.
Armatura
Armaturna mrea koje se postavlja u tunelima, parkirnim mjestima, poprenim
prijelazima i niama obraunava se po teini uzdu P-linije kako je prikazano na slikama
8-02-6, 8-02-7 i 8-02-8. Duina se mjeri uzdu osi. Preklopi, otpadni materijal, dodatni i
pomoni materijal za uvrenje nee se posebno obraunavati.
Dodatna armatura potrebna radi proirenja profila ispod pipe-roof-a ne mjeri se za
obraun a bit e obuhvaena odgovarajuom jedininom cijenom.
Armatura koja se koristi za podgradu tunela obraunavat e se po teini.
Stranica 8-61
CESTOVNI TUNELI
elini lukovi
elini lukovi za podgradu stijene obraunavaju se po metru uzdu P-linije (kako je
prikazano na slikama 8-02-6, 8-02-7 i 8-02-8. Pomoni materijal, elini limovi na
spojevima, vijci za spajanje itd. ne obraunavaju se za plaanje, ve su sadrani u
jedininoj cijeni.
Piloti
Cijevi ili koplja obraunavaju se po komadima za razne duine. Buenje i injektiranje ne
obraunava se posebno.
eline platice
eline platice obraunavaju se po teini.
tapna sidra
tapna sidra obraunavaju se po komadu za razne tipove i duine. Buenje, injektiranje i
napuhavanje (Swellex) ne obraunava se posebno. Pomoni materijal, kao to su sidrene
ploice, podlone ploice, matice, spojevi, ne obraunavaju se za plaanje, ve su
sadrane u jedininoj cijeni.
Injekcioni radovi
Obraun i plaanje injekcionih radova vri se prema stavkama ugovorenog trokovnika
po m buenja i po koliini utroene injekcione mase na bazi uredno voenog dnevnika,
kojeg dnevno potpisuje nadzorno inenjer.
Jedinine cijene za razne stavke plaanja obuhvaaju sav rad, opremu i materijal potrebne
za izvedbu i zavrtak radova, ukljuujui i ispitivanje i kontrolu kakvoe. Podgradni
elementi potrebni za osiguranje ela iskopa ne plaaju se posebno, ve e biti sadrani u
jedininoj cijeni svakog pojedinog elementa podgrade.
8-03.4

ENV 1991
ENV 1992
ENV 1997
EN 12336
EN 815
EN 12110
EN 12111
EN 60204
EN ISO/12236
EN ISO/16727
Stranica 8-62

Geotehniki projekt,
uvjeti
uvjeti.
Geoteksitl i proizvodi slini geotekstilu test statikog
buenja.
Plastina bituminizirana tkanina i vodotporni sloj;
ispitivanje.
CESTOVNI TUNELI
EN ISO/16776
EN ISO/53363
EN ISO/53370
EN ISO/53377
EN ISO/53387
EN ISO/53455
EN ISO/53457
EN ISO/53479
EN ISO/53488
EN ISO/53515
EN ISO/53521
EN ISO/53532
EN ISO/53739
EN ISO/53861
ASTM 820
ASTM A569
ASTM D1693
DIN 4062
8
Plastini materijali za klaupe, polietilenski materijali za
kalupe (PE); priprema sastojaka i odreivanje njihovih
svojstava.
Ispitivanje plastine folije; test na deranje na trapezoidnim
uzorcima s uzdunim prorezom.
Ispitivanje plastine folije; odreivanje debljine
mehanikim mjerenjem.
Ispitivanje tankih slojeva plastike; odreivanje
dimenzionalne stabilnosti
Umjetno troenje i starenje plastike i elastomera
izlaganjem zraenju ksenonskog luka
Ispitivanje plastike, test na vrstou
Ispitivanje plastike; odreivanje modula elastinosti
pomou ispitivanja na vrstou, kompresiju i savijanje
Ispitivanje plastike i elastomera ; odreivanje gustoe
Ispitivanje plastine folije, test na rupe
Odreivanje vrstoe na deranje gumenih elastomera i
tankih slojeva plastike uz upotrebu Graves kutnog ureaja
za ispitivanje (Graves angle test piece with nick)
Odreivanje ponaanja gume i elastomera usljed
izloenosti tekuinama i parama
Ispitivanje
elastomera;
utvrivanje
otpornosti
elastomernih ploa na tekuine
Ispitivanje plastike, utjecaj gljivica i bakterija, vizualna
procijena, promjene u masi i fizikim svojstvima
Ispitivanje tekstila; test na svoenje i test na pucanje;
definicije termina
elina ploa za klizne ploice
Kemijska otpornost
obrada.
Stranica 8-63
CESTOVNI TUNELI
8-04
ODVODNJA
8-04.0
OPENITO
Ovo potpoglavlje sadri tehnike uvjete za izvoenje:
zahvata podzemnih procjednih voda, odnosno kaptiranja,

uzdune drenae iza unutarnje betonske obloge i pripadajuih kontrolnih nia,
glavne kanalizacije i pripadnih revizijskih-kontrolnih okana,
poprenih cijevnih spojeva,
rubnjaka za kontroliranu odvodnju tekuina s kolnika,
upljih rubnjaka za prihvaanje-odvodnju tekuina sa kolnika,
sifonskog okna za kontrolu i ienje, te isputanje tekuina s kolnika u glavnu
kanalizaciju.
Ako se tijekom izgradnje naie na podzemnu vodu koja nije otkrivena prethodnim
istranim radovima ispod izvedene razine uzdune drenae, tada e se za rjeavanje toga
problema izvesti odgovarajui sustav drenae prema posebnom projektu.
Pri izvoenju ovih radova treba voditi rauna da se nepravilnim zatvaranjem dotoka vode,
tj. spreavanjem otjecanja i stvaranjem uspora javlja hidrostatski tlak na vanjsku oblogu,
a voda e nepovoljno djelovati na nosivost stijenske mase kod stijena koje pod utjecajem
vode mijenjaju svoja fiziko-mehanika svojstva.
8-04.0.1
Dokumentacija
Izvoa e prije bilo kojih od radova na izvedbi odvodnje nadzornom inenjeru dostaviti
dokaze o uporabivosti kojim dokazuje da materijali koje namjerava upotrijebiti u
izvoenju odgovaraju zahtjevima kakvoe odreene projektom i ovim OTU.
8-04.1
ZAHVATI VODE
8-04.1.1
Zahvati manjih dotoka vode s izbijenog otvora

Opis rada
Rad na zahvaanju vode s povrine izbijenog otvora obuhvaa zahvat vode prikladnim
zahvatnim elementima na povrini izbijenog otvora te odvoenje cijevima ili
polucijevima u drenani sustav uzdune drenae iza unutarnje betonske obloge.
Veliine zahvatnih elemenata, cijevi i polucijevi te njihov broj mora biti u skladu s
uvjetima iz projekta i odobren od nadzornog inenjera.
Zahvatni elementi, cijevi i polucijevi se priljubljuju i uvruju po obodu tunelskog
profila, a oblau se brzovezujuim mortom.
Zahvatne elemente ili cijevi treba izvesti tako da omoguuju mjerenje koliina
zahvaenog dotoka vode prije ukljuivanja u sustav odvodnje. Takoer je, potrebno
izvesti mjerenje koliina koje istjeu iz sustava odvodnje, te o tome raditi oevidnik.
Materijal
Za izradu zahvatnih elemenata potrebno je odabrati nehrajue lagane plastine
materijale kao to su polipropilen (PP) i polietilen (PE).
Stranica 8-64
CESTOVNI TUNELI
Odvodne cijevi i polucijevi takoer su od istih materijala (prEN 13476-1), jer svojom
fleksibilnou omoguuju prilagodbu zakrivljenim plohama izbijenog otvora te su
pogodne za meusobno spajanje.
Obraun radova
Obraun radova na izvedbi zahvata vode s izbijenih otvora obraunava se po komadu
kompletno izvedenog zahvata vode ukljuivo dobavu i dopremu materijala, izradu i
montau zahvatnih elemenata, dobavu i dopremu cijevi ili polucijevi te montau,
materijal za uvrivanje zahvatnih elemenata i cijevi, oblogu od brzoveznog cementnog
morta i potrebnu skelu.
Eventualni viak radova, koji bi nastao uslijed nepridravanja zahtjevima iz projekta i
ovih OTU ne priznaje se kao viak ili kao dopunski rad.
8-04.1.2
Zahvat velikih dotoka vode s izbijenog otvora

Opis rada
Kod jakih prodora vode esto je potrebno izvoditi drenani sustav kojim se dreniraju vode
po cijelom presjeku i odvode u prostor iza betonske obloge.
Drenane buotine izbue se u zadanim presjecima okomito ili koso na os tunela prema
duini kampade predviene za betoniranje. Dubina, profil i smjer buotina odredit e se
na licu mjesta.
Ove buotine povezuju se cijevima ili polucijevima u brzoveznom mortu i voda se odvodi
u uzdunu drenau iza obloge. Radi dostupnosti i kontrole na ovim mjestima potrebno je
predvidjeti kontrolno okno.
Materijal
Za izvedbu ovih drenanih sustava koriste se plastine cijevi od PEHD-a i tvrdog PVC-a
koje odgovaraju normi prEN 13476-1 i ovim OTU.
Obraun radova
Obraun radova na izvedbi zahvata vode s izbijenog otvora obraunava se po m1
kompletno izvedenog zahvata vode ukljuivo buenje drenanih buotina, dobavu i
dopremu cijevi ili polucijevi te ugradnju, materijal za uvrivanje cijevi i oblogu od
brzoveznog cementnog morta.
8-04.1.3
Zahvat vode drenanim buotinama

Opis rada
Drenane buotine izvode se provjerenim tehnikama buenja. Ako buotina prolazi kroz
materijal gdje nije mogue postii stabilnost stijenki buotine potrebno je buiti uz upotrebu zatitnih cijevi (kolona).
Stranica 8-65
CESTOVNI TUNELI
Po izvoenju buotine u materijalima s nestabilnim stijenkama treba ugraditi filtarske
(perforirane) cijevi. One mogu biti plastine (PEHD ili tvrdi PVC) ili eline s trakastim
ili rupiastim otvorima. Preporua se da se koriste filtarske cijevi s trakastim otvorima.
irina traka ili rupiastih otvora ovisit e o zrnatosti materijala u kojem e se izvesti
buotina.
Dimenzije svijetlog otvora filtra predviene su projektom i odobrene po nadzornom
inenjeru.
Mogue je koristiti i perforirane zatitne cijevi (kolone) koje se ostavljaju u buotini i
slue kao filtri.
Presjek buotine s ili bez zatitnih kolona ovisit e o presjeku (promjeru) filtarskih cijevi
koje se planiraju ugraditi. Izvedena buotina mora omoguiti sigurnu ugradnju filtarskih
cijevi.
Ue buotine treba izvesti od pune cijevi i upustiti je barem do dubine 1,0 metar od
kuita kojim se stabilizira cijev na izlazu iz buotine.
Nakon ugradnje potrebno je prije ukljuivanja u sustav odvodnje izmjeriti koliine vode
koja istjee o emu se radi oevidnik koji se daje na uvid nadzornom inenjeru. Ukoliko
voda iznosi sitnozrni materijal potrebno je izvesti ienje drenane buotine ispiranjem
ili ispuhivanje zrakom do trenutka kada u litri vode koja istjee nije vie od 2 %
volumskog dijela sitnozrnog materijala.
Pri buenju drenanih buotina u kompaktnom stjenovitom materijalu na dnu se moe
izvesti "torpediranje" eksplozivom u cilju boljeg sakupljanja vode (povezivanja pukotina
u slabo propusnim slojevima) i mogu se zacijeviti pomou perforiranih cijevi. Ovako
izvedene drenane buotine povezuju se zajednikom odvodnom cijevi koja se najkraim
putem uvodi u uzdunu drenau iza unutarnje obloge. Mjesto, broj, dubina, smjer i
veliina presjeka ovih buotina odreuje se prema posebnom projektu te ih odobrava na
licu mjesta nadzorni inenjer.
Materijal
Za izvedbu ovih drenanih sustava koriste se plastine cijevi od PEHD-a i tvrdog PVC-a
koje odgovaraju normi prEN 13476-1 i ovim OTU.
Za izvedbu zatitnih kolona koriste se beavne eline cijevi, a za filtarske cijevi koriste
se nehrajue eline cijevi.
Obraun radova
Obraun radova na izvedbi zahvata vode s izbijenog profila obraunava se po m
kompletno izvedenog zahvata vode ukljuivo buenje drenanih buotina, dobavu i
dopremu cijevi ili polucijevi te ugradnju, materijal za uvrivanje cijevi i oblogu od
brzoveznog cementnog morta.
8-04.2
DRENAA
Na potezima tunela u vododrivom tlu, gdje postoji mogunost od stvaranja hidrostatskog
tlaka izvodi se uzduna drenaa. Uzduna drenaa izvode se od perforirane cijevi
zadanog promjera u filtarskom sloju. Filtarski sloj mora biti povezan sa stijenom iskopa
po cijeloj duini cijevi, kako bi bio omoguen dotok vode u drenanu cijev.
Stranica 8-66
CESTOVNI TUNELI
Drenane cijevi postavljaju se u pravcu i nagibu kako je odreeno projektom, a polau se

na podlogu od betona.
Uzdune drenane cijevi za podzemnu vodu prekrivaju se i zatiuju filtarskim slojem.
Filtarski sloj se izvodi od drenanog betona ili filtarskog ljunka ili pijeska, a treba
zadovoljiti filtarsko pravilo u odnosu na materijal u kojem se izvodi drenaa, tj. treba
odgovarati uvjetima iz projekta i HRN U. S4.062.
Kad je potrebno dreniranje tamponskog sloja ono se izvodi u skladu s projektom i DIN
4262-1 i DIN 4095.
Revizione nie postavljaju se u zavrnu betonsku oblogu za stalno odravanje uzdune
drenae, dimenzijama i razmakom kako je prikazano projektom.
Materijal
Perforirane drenane cijevi biti e u skladu sa normama navedenim u ovim OTU. Cijevi
su od PEHD-a ili tvrdog PVC-a (prEN 13476-1) nazivnog promjera najmanje DN 150.
Filtarski sloj izvodi se od ljunka ili pijeska, a veliina zrna mora zadovoljiti filtarsko
pravilo, tj. HRN U. S4. 062.
Drenani beton se izrauje od obinog Portland cementa i prirodnog agregata jedne
veliine zrna. Omjer agregata i cementa bit e 8:1 po volumenu ili 10:1 po masi. Koliina
vode koja se koristi nee biti vea od one koja je potrebna za prekrivanje svih dijelova
agregata, a da se pritom ne formira viak mase. Porozni drenani beton zbija se samo
runo.
Obraun radova
Obraun radova na izvedbi uzdune drenae obraunava se po m kompletno izvedene
drenae ukljuivo dobavu i dopremu perforiranih cijevi i oblikovnih komada te ugradnju
podlonog betona, filtarskog zasipa ili drenanog betona.
8-04.3
GLAVNA KANALIZACIJA
Glavna kanalizacija je poloen kanalizacijski cjevovod putem kojeg se odvode vode
zahvaene drenaom, i tekuine s kolnika (zauljene vode) do separatora izvan tunelskih
cijevi. Na glavnoj kanalizaciji izvode se kontrolna okna na pravilnim razmacima, tj. na
mjestima bonih prikljuaka drenae ili prikljuka odvodnje kolnika.
8-04.3.1
Kanalizacijska cijev
Opis rada
Kanalizacijske cijevi polau se u iskopani rov na posteljicu od betona i iznad cijevi se
izvodi zatitna obloga od betona. Debljina posteljice i zatitne obloge izvodi se min.
veliine profila cijevi ili kako je odreeno projektom i ovim OTU.
Nain i tehnologija iskopa rova za kanalizaciju podlijee odobrenju nadzornog inenjera.
Izvoa e dokazati da nain i tehnologija iskopa rova nee imati negativnih utjecaja na
ve izvedene radove.
Stranica 8-67
CESTOVNI TUNELI
Cijevi se postavljaju u pravcu i nagibu kako je prikazano u projektu. Pogreke u niveleti

kod polaganja cijevi moraju biti u granicama od + 1,0 cm.
Glavna odvodna kanalizacijska cijev se polae tek nakon zavrenih iskopa i ienja dna
tunela kako bi se izbjeglo njeno zamuljivanje. Odstupanje od ovog zahtjeva je dozvoljeno
u opravdanim sluajevima uz odobrenje nadzornog inenjera.
Glavni kanalizacijski cjevovod mora se izvesti nepropusno. Kontrolu nepropusnosti
glavnog kanalizacijskog cjevovoda treba izvesti u skladu s EN 1610.
Radovi na izvedbi glavne kanalizacijske cijevi trebaju biti u skladu s uvjetima iz projekta,
EN 1610 i ovim OTU.
Materijal
Glavna kanalizacija izvodi se od:
fleksibilnih cijevi: rebrastih PEHD cijevi spajanih zavarivanjem ili spojnicama s

gumenim brtvama (prEN 13476-1), cijevi od tvrdog PVC-a spajanih na kolak s
gumenom brtvom (ONORM B5184; DIN 19534; HRN U.G1 500), cijevi od
poliestera spajanih patent spojnicama (DIN 16 689-1 i 2; DIN 19 565-1 i 5).
krutih cijevi: betonskih cijevi s integriranom gumenom brtvom pojedinane duine
L=2,5 m (DIN 4034), azbestcementnih cijevi s patent spojnicama s dvije gumene
brtve (HRN B.C4.061; HRN B.C4.061/1) i lijevano eljeznih cijevi spajanih na
kolak s gumenom brtvom (EN 598).
Obraun radova
Radovi na izvedbi glavne kanalizacije obraunavaju se po m izvedene glavne
kanalizacione cijevi ukljuivo iskop rova, dobavu i dopremu cijevi i pripadnih spojnica te
ugradnju, podloni beton, zatitnu oblogu od betona, dodatno zatrpavanje i odvoz vika
materijala od iskopa na odlagalite udaljeno 1,5 km od portala tunela. U cijenu je
ukljueno ispitivanje vodonepropusnosti u skladu s EN 1610.
8-04.3.2
Kontrolna okna
Opis rada
Kontrolna okna izvode se kao monolitne betonske graevine ili kao montani elementi
(tipski elementi) na razmaku kako je odreeno projektom i moraju biti vodonepropusna.
Tipska montana kontrolna okna trebaju odgovarati izabranom cijevnom materijalu
(PEHD, PVC, beton, azbestcement, poliester).
Ulazni otvori moraju se pokriti lijevano eljeznim poklopcima nosivosti 40 Mp svijetlog
otvora 664 mm (HRN M.J6.227).
Materijal
Monolitna betonska kontrolna okna izvode se od betona (C25/30) i armiraju u skladu sa
statikim proraunom iz projekta. Izvedba i materijali moraju biti u skladu s ovim OTU.
Stranica 8-68
CESTOVNI TUNELI
Isto vrijedi za montana betonska kontrolna okna, a za montana okna od drugih

materijala (PEHD, PVC, azbestcement, poliester) vrijede norme za odnosne materijale iz
ovih OTU.
Obraun radova
Radovi na izvedbi kontrolnih okana obraunavaju se po komadu kompletno izvedenog
kontrolnog okna ukljuivo proirenje iskopa rova, dobavu i dopremu materijala, izradu
betona i betoniranje, potrebnu oplatu, armaturu, izradu kinete, poklopac i penjalice,
zatrpavanje i odvoz vika materijala od iskopa na odlagalite udaljeno 1,5 km od portala
tunela.
Za montana kontrolna okna potrebno je ukljuiti i transport do gradilita. U cijenu je
8-04.3.3
Popreni cijevni prikljuci

Opis rada
Popreni cijevni prikljuci na glavnu kanalizaciju su spojevi uzdune drenae na glavnu
kanalizaciju. Na mjestu spoja na glavnoj kanalizaciji se izvodi kontrolno okno. Cijevi se
polau u iskopani rov na posteljicu od betona, te se oblau betonom debljine min.
veliine profila cijevi, ukoliko projektom nije drugaije odreeno.
Materijal
Popreni cijevni prikljuci se izvode od PEHD cijevi ili PVC-U cijevi (prEN 13476-1) ili
azbestcementnih cijevi (HRN B.C4.061; HRN B.C4.061/1), tj. prema projektu.
Obraun radova
Radovi na izvedbi poprenih spojeva uzdune drenae na glavnu kanalizaciju
obraunavaju se po m1 izvedenog spoja, ukljuivo iskop rova, dobavu i dopremu cijevi te
ugradnju na podlogu od betona, izvedbu zatitne obloge od betona, dodatno zatrpavanje i
odvoz vika materijala na odlagalite udaljeno do 1,5 km od portala tunela. U cijenu je
8-04.4
UPLJI RUBNJACI
Opis rada
Montani uplji rubnjaci polau se na izravnavajui sloj cementnog morta debljine 20-30
mm u projektiranom pravcu i padu. Spojevi elemenata se brtve trajnoelastinim kitom ili
drugom brtvenom masom koja mora biti odobrena po nadzornom inenjeru.
Izvoa e prije poetka radova nadzornom inenjeru podnijeti dokumentaciju kojom
dokazuje da montani element zadovoljavaju uvjete kakvoe iz projekta u pogledu
nosivosti, kapaciteta odvodnje i ostalog navedenog u projektu i ovim OTU.
Stranica 8-69
CESTOVNI TUNELI
uplji rubnjaci izrauju se u pogonima za proizvodnju montanih elemenata koji moraju

zadovoljiti norme i uvjete iz ovih OTU.
Materijal
uplji rubnjaci se izvode u skladu s poglavljem 7, knjige IV ovih OTU, te pri ugradnji
moraju zadovoljiti kriterije navedene u geodetskoj kontroli.
Obraun radova
Radovi na izvedbi montanih upljih rubnjaka obraunavaju se po m kompletno
izvedenog rubnjaka ukljuivo nabavu, dopremu, ugradnju i izvedbu spojeva.
U cijenu je ukljueno ispitivanje vodonepropusnosti u skladu s EN 1610.
8-04.5
RUBNJACI
Opis rada
Radovi se izvode i obraunavaju prema odredbama iz potpoglavlja 3-04.7, knjige II ovih
OTU.
8-04.6
OKNA ZA ODRAVANJE I SIFONSKA OKNA

Opis rada
Sifonska okna za prekid zranog kontakta odvodnje kolnika s glavnom kanalizacijom i za
kontrolu, ienje te prikljuenje odvodnje kolnika na glavnu kanalizaciju su montani
betonski elementi koji se ugrauju na pravilnim razmacima u sklopu upljih vodolovnih
rubnjaka.
Sifonska okna moraju biti vodonepropusna, a kontrola se obavlja prema EN 1610.
Materijal
Betonski radovi za sifonska okna izvode se u skladu s poglavljem 7, knjige IV ovih OTU,
i pri ugradnji moraju zadovoljiti kriterije navedene u geodetskoj kontroli. Sifonska okna
moraju biti vodonepropusna, a kontrola se obavlja prema EN 1610.
Obraun radova
Radovi na izvedbi sifonskih okana obraunavaju se po komadu kompletno izvedenog
sifonskog okna ukljuivo potrebni iskopi, dobavu i dopremu betonskog elementa,
potrebnu oplatu, armaturu, odvoz vika materijala od iskopa na odlagalite udaljeno 1,5
km od portala tunela. U cijenu je ukljueno ispitivanje vodonepropusnosti u skladu s EN
1610.
Stranica 8-70
CESTOVNI TUNELI
8-04.7
NORME I TEHNIKI UVJETI

EN 1610 1997.
DIN 4262-1
DIN 4095
prEN 13476-1
HRN U.G1.500 1964

DIN 16 689 Teil 1
DIN 16 689 Teil 2
DIN 19 565 Teil 1
DIN 19 565 Teil 5
HRN U.N1.051 1982

HRN U.N1.052 1982
HRN B.C4.061 1983
HRN U.G1.510 1988
HRN B.C4.061/1 1989
HRN B.C4.061/1 1989
HRN U.G1.500 1964
HRN M.J6.227 1970
HRN M.J6.228 1971
Construction and testing of drains and sewers

(Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda
i kanala).
Sicker- und Mehrzweckrohre aus PVC-U und PEHD
fr
Verkehrswegeund
Tiefbau;
Anforderungen und Prfung.
Baugrund; Dranung zum Schutz baulicher
Anlagen; Planung, Bemessung und Ausfuhrung.
Thermoplastics piping systems for non-pressure
underground drainage and sewarage Structuredwall piping systems of unplacticized poly (vinyl
cloride)
(PVC-U),
polypropylene
(PP),
polyethylene (PE) part 1: Specification for
pipes, fitings and the system.
Cijevi i fazonski komadi od tvrdoga polivinilnoga
klorida za kanalizaciju. Tehniki propisi za
primjenu.
Rohre aus glasfaserverstarktem Polyesterharz
(UP-GF) geschleudert, gefllt; Mae
Rohre aus glasfaserverstarktem Polyesterharz
(UP-GF) geschleudert, gefllt; Allgemaine
Guteanforderungen, Prfung
Rohre und Formstucke aus glasfaserverstarktem
Polyesterharz
(UP-GF)
fr
erdverlegte
Abwasserkanale und leitungen, geschleudert,
gefullt; Mae. Technische Lieferbedingungen
Rohre,
Formstucke
und
Schachte
aus
glasfaserverstarktem Polyesterharz (UP-GF) fr
erdverlegte Abwasserkanale und leitungen,
geschleudert,
gefllt;
Mae.
Technische
Lieferbedingungen
Betonske cijevi za kanalizaciju duljine vee od
1m. Vibracijski preane. Tehniki uvjeti.
Betonske cijevi za kanalizaciju duljine vee od
1 m. Centrifugirane. Tehniki uvjeti.
Azbestcementni proizvodi. Cijevi, spojnice i
dopunski dijelovi za kanalizaciju i drenau.
Azbestcementni cjevovodi. Tehniki uvjeti za
polaganje.
Izmjena.
Izmjena.
Cijevi i fazonski komadi od tvrdoga polivinilnoga
klorida za kanalizaciju. Tehniki propisi za
primjenu.
Poklopci za okna. Kanalski poklopci i okvir tipa
D za pokusna optereenja 25 Mp i 40 Mp.
Poklopci za okna. Kanalski poklopci i etvrtasti
okvir za pokusna optereenja 25 Mp i 40 Mp.
Stranica 8-71
CESTOVNI TUNELI
EN 598 1994
ATV-DVWK-A 127 2000.
Stranica 8-72
Kanalrohrsysteme aus duktilem Gueisen.

Technische Liferbedinungen.
Statische Berechnung von Abwasserkanalen und laitungen
CESTOVNI TUNELI
8-05
HIDROIZOLACIJA
8-05.0
OPIS
Ovaj se dio OTU odnosi na izvedbu hidroizolacije tunelske cijevi prije izvedbe
sekundarne betonske obloge, upotrebom termoplastinih PVC folija.
Izolacijski materijal za zatvaranje dilatacija, razliitih razdjelnica, cjevovoda i
vodovodnih instalacija, nisu predmet ovog dijela OTU.
Hidroizolaciju tunelske cijevi izvedenu primjenom termoplastinih PVC folija, sainjava:
podloni sloj,
izolacijski sloj,
zatitni sloj.
Izolacijski se sloj u pravilu izvodi jednoslojno, osim u sluaju kada ispitani tlak vode
prelazi 0,3 MN/m2 (3 bara).
Podloni sloj slui kao mehanika zatita izolacijskog sloja i izvodi se od odgovarajue
vrste geotekstila.
Izolacijski sloj slui kao direktna zatita od prodora vode do sekundarne betonske obloge
tunelske cijevi.
Zatitni se sloj ugrauje u podruju dna tunelske cijevi iznad drenanog kanala, a izvodi
se od istog materijala kao i izolacijski sloj.
Na mjestima razdjelnica u betonskoj oblozi, izolacijski se sloj s unutarnje strane ojaava
zavarivanjem trake od istog materijala.
8-05.0.1
Uvjeti kakvoe materijala

Podloni sloj
Podloni sloj treba biti izveden od netkanog geotekstila na bazi kontinuiranih
polipropilenskih vlakana, tvorei stabilnu mreu jednolike debljine i povrinske teksture.
Povrinska masa i debljina
Nazivna vrijednost povrinske mase geotekstila, ne moe biti manja od 500 g/m2, s tim da
izmjerena vrijednost moe odstupati od nazivne za najvie -10 % (HRN EN 965).
Mehanika svojstva
Mehanika svojstva geotekstila namijenjenih za izvedbu podlonih slojeva hidroizolacije
navedena su u tablici 8-05.0-1.
Hidraulika svojstva
Geotekstil mora imati dobra drenana svojstva, tako da kapacitet otjecanja vode u ravnini
(transmisivnost) pri normalnom tlaku od 0,2 MN/m2 i hidraulikom gradijentu i=1, bude
vea od 110-6 m2/s (HRN EN ISO 12958).
Opi tehniki uvjeti za gradnju cestovnih tunela 2001 - KNJIGA V
Stranica 8-73
CESTOVNI TUNELI
Tablica 8-05.0-1
Uvjeti kakvoe mehanikih svojstava geotekstila u funkciji

podlonog sloja
Svojstvo
Najvea vlana sila; uzduno, popreno,
dijagonalno, najmanje
Najvee vlano istezanje; uzduno,
popreno, dijagonalno, najmanje
vrstoa na proboj klipom,
najmanje
Uvjet
Metoda ispitivanja
15 kN/m
HRN EN ISO 10319
70 %
HRN EN ISO 10319
2,5 kN
HRN EN ISO 12236
Kemijska svojstva
Geotekstil mora biti kemijski stabilan u podruju ph-vrijednosti izmeu 2 i 13.
Zapaljivost
Geotekstil mora pripadati najmanje razredu zapaljivosti B 2, sukladno normi DIN 4102-1,
a pri poaru ne smije razvijati dimne pare niti otrovne plinove.
Izolacijski sloj
Za izvedbu hidroizolacijskog sloja upotrebljavaju se termoplastine sintetike folije,
proizvedene od omekanog polivinilklorida (PVC-P).
Termoplastina PVC folija mora biti vodonepropusna, bez mjehura, pukotina i upljina, a
moe biti transparentna ili obojena, sa signalnim slojem.
Debljina
Izolacijski sloj izvodi se od termoplastine PVC folije nazivne debljine od najmanje 2
mm. Debljina termoplastine PVC folije odreuje se prema normi HRN EN 1849-2.
Debljina termoplastine PVC folije odreena je srednjom i pojedinanom vrijednou.
Srednja vrijednost debljine ispitivanog uzorka smije biti manja za najvie 5% nazivne
debljine. Pojedinana vrijednost smije biti manja za najvie 15% nazivne debljine.
Fiziko-mehanika svojstva
Fiziko-mehanika svojstva termoplastine PVC folije navedena su u tablici 8-05.0-2.
Kemijska svojstva
Termoplastina PVC folija mora biti otporna prema starenju, skupljanju, djelovanju
kiselina i baza koje se normalno nalaze u tlu, soli otopljenih u vodi i normalnim
kemijskim reakcijama u kontaktu s drugim materijalima u podruju ph-vrijednosti izmeu
2 i 13.
Zapaljivost
Termoplastina PVC folija mora pripadati razredu zapaljivosti B 2, sukladno normi DIN
4102 -1.
Stranica 8-74
CESTOVNI TUNELI
Tablica 8-05.0-2
Fiziko-mehanika svojstva termoplastine PVC folije

Svojstvo
Ravnost; najvie
Plonost; najvie
Prekidna vrstoa (uzduno i popreno);
najmanje
Istezanje (uzduno i popreno), najmanje
Ponaanje spoja kod sminog ispitivanja
Ponaanje pod tlakom vode;
kod 5,0 bara 72 sata
Ponaanje kod ispitivanja na proboj;
kod 750 mm visine pada
Ponaanje pri savijanju na hladnoi
Ponaanje nakon dranja
na 80 C
Vizualna ocjena
Uvjet
50 mm
10 mm
Ponaanje
nakon
dranja u
vodenim
otopinama
DIN 16726
DIN 16726
10 N/mm2
DIN EN ISO 527-3
200 %
pucanje izvan spoja
DIN EN ISO 527-3

DIN EN ISO 527-3
nepropusna
DIN 16726
nepropusna
DIN 16726
nema pukotina
DIN 16726
ne stvaraju se mjehuri
Promjena dimenzija
(uzduno i popreno); najvie
Promjena vlane vrstoe
Promjena istezanja (uzduno i
popreno);najvie
kod savijanja na hladnoi
Promjena vlane vrstoe
Promjena istezanja (uzduno i
popreno); najvie
pri savijanju na hladnoi
Metoda ispitivanja
3%
20 %
20 %(rel.)
nema pukotina
20 %
20 %(rel.)
nema pukotina
DIN 16726
DIN 16726
DIN EN ISO 527-3
DIN 16726
DIN EN ISO 527-3
DIN 16726
DIN 16726
DIN EN ISO 527-3
DIN 16726
DIN EN ISO 527-3
DIN 16726
OznaIvanje i nain isporuke termoplastine PVC folije

Termoplastine PVC folije oznauju se oznakom koja sadri:
oznaku norme,
vrstu materijala, i
debljinu.
Na pr.: Prema normi DIN 16938 sintetike folije od omekanog polivinilklorida (PVCP), nekompatibilne s bitumenom (NB) i nazivne debljine od 2 mm, oznauju se:
DIN 16938 - PVC - P - NB 2,0
Termoplastine PVC folije isporuuju se u svicima. Svaka svitak, osim navedene oznake,
treba imati otisnutu identifikacijsku oznaku svitka i datum proizvodnje.
Osim toga proizvoa ili dobavlja mora svaku poiljku popratiti dokumentom, koji e
sadravati:
komercijalni naziv i oznaku proizvoda,

naziv proizvoaa,
broj isporuenih svitaka,
ukupnu povrinu isporuene folije,
datum isporuke,
Stranica 8-75
8
8-05.1
CESTOVNI TUNELI
IZRADA HIDROIZOLACIJE
Hidroizolacijsku zatitu tunela na dijelovima koji su ugroeni brdskom vodom ili trajnim
vlaenjem, treba izvesti oblaganjem zidova i svoda tunelske cijevi od jedne do druge
strane bonih drenaa.
Prije postavljanja termoplastine PVC folije postavlja se zatitni sloj od geotekstila na
podlogu od mlaznog betona.
8-05.1.1
Podloga od mlaznog betona

Na cijeli profil tunelske cijevi potrebno je nanijeti sloj mlaznog betona optimalne debljine
i vrstoe.
Podloga od mlaznog betona mora biti suha prije izvedbe hidroizolacijskog sloja.
Ravnost podloge od mlaznog betona mora biti takva, da se trake termoplastine PVC
folije mogu nesmetano meusobno spojiti.
Zbog mogueg oteenja folije na izvedenoj povrini mlaznog betona ne smije biti
ostataka armature, sidara, elinih lukova, ice i sl.
Ravnost podloge izvedene od mlaznog betona mora biti takva da zadovolji sljedee
uvjete:
odnos duljine i visine pojedine neravnosti ne smije biti manja od 10 : 1 .

najmanji radius pojedine neravnosti ne smije biti manji od 20 cm.
10 a
a
Slika 8-05.1-1
Doputena neravnost podloge od mlaznog betona
mlazni beton
armatura
sidro
Slika 8-05.1-2
Stranica 8-76
m
20 c
Doputena zakrivljenost podloge od mlaznog betona
CESTOVNI TUNELI
Sve procjedne vode (vea procurivanja) treba kaptirati, jer u prisutnosti vode nije mogue
izvesti termiko zavarivanje termoplastine PVC folije.
8-05.1.2
Postavljanje podlonog sloja od geotekstila

Na pripremljenu podlogu od mlaznog betona postavlja se zatitni sloj od geotekstila.
Njegova funkcija je da sprijei oteenje termoplastine folije prilikom izvedbe betonske
obloge, te da djelotvorno provede vodu do drenanog kanala.
Dvije susjedne trake geotekstila preklope se min. 5 cm (tako da prekriju svu povrinu
mlaznog betona), a za mlazni beton se privruju sintetskim podlonim ploicama,
kompatibilnim termoplastinoj PVC foliji, kroz koju se specijalnim pitoljem zabijaju
avli.
Treba postaviti 3 do 5 podlonih ploica na etvorni metar (broj podlonih ploica varira
ovisno o neravnini podloge od mlaznog betona). Podlone ploice uvruju zatitni sloj
od geotekstila i kasnije termoplastinu PVC foliju uz mlazni beton sve dok se ne izvede
sekundarna betonska obloga tunela.
8-05.1.3
Postavljanje izolacijskog sloja

Izolacijski sloj od termoplastine PVC folije polae se od jedne do druge strane bonih
drenaa tako da se zavaruje toplim zrakom za ranije postavljene podlone ploice.
Termoplastina PVC folija polae se i uvruje podlonim ploicama tako, da je
prigodom izvedbe betonske obloge izolacijski sloj u najmanjoj moguoj mjeri izloen
vlanim naprezanjima.
Dvije susjedne trake termoplastine PVC folije optimalno se preklapaju kako bi se na tom
mjestu mogle vodonepropusno zavariti. Prije zavarivanja, preklope izmeu dviju traka
folije treba oistiti, tako da ne bude primjesa praine, masti ili vode.
Vodonepropusno spajanje dviju susjednih traka folije izvodi se tehnikom termikog
zavarivanja, specijalnim strojem koji u jednom prijelazu uzdu spoja pravi dva paralelna
vara ukupne irine priblino 5 cm. Izmeu varova ostaje nezavareni dio (crijevo) irine
1 do 2 cm, koji omoguuje kontrolu kakvoe zavarivanja nerazornom metodom.
Ukoliko duljina termoplastine PVC folije nije dovoljna da obuhvati cijeli opseg tunelske
cijevi (npr. zbog odstupanja ili odrona pri iskopu tunela, te zbog projektiranih tunelskih
nia) treba se produiti zavarivanjem novog komada folije. U tom sluaju treba izvesti
spoj na preklop, tj. preklopiti dvije trake folije najmanje 5 cm i cijelu duljinu spoja
vodonepropusno zavariti.
Izolacijski sloj od termoplastine PVC folije ne moe se izvoditi na temperaturi zraka
nioj od +5 C.
8-05.1.4
Zatita izolacijskog sloja

Prije poetka betoniranja sekundarne obloge i postavljanja kampadne oplate obvezno
treba vizualno pregledati povrinu folije ne bi li se uoila mehanika oteenja. Uoena
oteenja moraju se prije betoniranja sanirati preklapanjem i zavarivanjem novog komada
folije. Nepropusnost ovako saniranog izolacijskog sloja ispituje se vizualnim pregledom
kontrolom kontinuiteta jednostrukog vara.
Stranica 8-77
CESTOVNI TUNELI
S obzirom na to da prilikom betoniranja moe doi do mehanikog oteenja folije,
potrebno je prilikom zatvaranja oplate drvenim klinovima sprijeiti direktan kontakt klina
i folije tako da se na mjestu kontakta postavi zatitni sloj od geotekstila ili folije. Na
mjestima gdje su predviene razdjelnice u betonskoj oblozi, potrebno je s unutarnje strane
ojaati izolacijski sloj, zavarivanjem trake irine od najmanje 50 cm.
8-05.2
KONTROLA KAKVOE
8-05.2.1
Prethodna ispitivanja
Izvoa radova duan je prije poetka izvedbe hidroizolacije od proizvoaa ili
dobavljaa pribaviti dokaze uporabljivosti svih materijala namijenjenih za izvedbu
hidroizolacije.
Pod dokazom uporabljivosti podrazumijeva se potvrda sukladnosti pojedinog materijala,
ne starija od tri godine, a izdana od ovlatenog tijela.
Izvoa radova e dokaze o uporabljivosti materijala dati na uvid nadzornom inenjeru
najmanje 20 dana prije planiranog poetka radova na izvedbi hidroizolacije. U roku od
najvie 10 dana od dana primitka dokaza o uporabljivosti materijala, nadzorni e inenjer
izvjestiti izvoaa radova o prihvaanju ili neprihvaanju ponuenih dokaza
uporabljivosti.
Nadzorni inenjer moe od izvoaa radova zatraiti izradbu pokusne dionice na
polaganju hidroizolacije, prije nego odobri kontinuirani rad. Trokove izradbe pokusne
dionice, kao i trokove kontrole radova na pokusnoj dionici snosi izvoa radova.
8-05.2.2
Tekua ispitivanja
Za vrijeme izvoenja hidroizolacijskih radova, izvoa je obvezan provoditi tekuu
kontrolu kakvoe geotekstila i termoplastine PVC folije, te kontrolu kakvoe izvedbe
varova pri spajanju traka od termoplastine PVC folije.
Geotekstil
Pri svakoj isporuci do 5000 m2 isporuenog geotekstila, kao i na svakih daljnjih 5000 m2
isporuenog geotekstila, ispituje se:
debljina,
povrinska masa,
prekidna vrstoa,
izduljenje.
HRN EN 964-1
HRN EN 965
HRN EN ISO 10319
HRN EN ISO 10319
Termoplastina PVC folija

Pri svakoj isporuci do 5000 m2 isporuene termoplastine PVC folije, kao i na svakih
daljnjih 5000 m2 isporuene termoplastine PVC folije, ispituje se:
debljina,
prekidna vrstoa,
izduljenje,
HRN EN 1849-2
DIN EN ISO 527-3
DIN EN ISO 527-3
Varovi
Kontrola ispravnosti varova prilikom spajanja traka od termoplastine PVC folije provodi
se na svakom varu. Zapise o provedenoj kontroli izvoa predaje nadzornom inenjeru
najkasnije 24 sata nakon provedenog ispitivanja.
Stranica 8-78
CESTOVNI TUNELI
Svi dvostruki varovi moraju biti vidljivo oznaeni brojevima.

Dvostruki varovi kontroliraju se upuhavanjem zraka u meuprostor (crijevo) izmeu
dva paralelna vara. Jedan kraj crijeva zatvori se specijalnim klijetima a na drugi se
stavi ventil s manometrom. Preko ventila se upuhuje zrak do tlaka od 2,5 bara. Ukoliko u
trajanju od 10 minuta tlak ne padne ispod 2,0 bara, var je kvalitetno izveden (do manjeg
pada tlaka dolazi radi elastinosti termoplastine PVC folije).
Nakon provjere kvalitete vara, spoj se preklapa i na svakih 50 cm ponovno tokasto
zavari toplim zrakom za postavljenu foliju. Ispitivanje varova mora se propisno
protokolirati.
8-05.2.3
Kontrolna ispitivanja
Za vrijeme izvoenja hidroizolacijskih radova, investitor e provjeriti kakvou
upotrebljenih materijala i kvalitetu izvedbe hidroizolacijskih radova. Rezultati provedenih
kontrolnih ispitivanja, zajedno s rezultatima tekuih ispitivanja osnova su za ocjenu
kakvoe i preuzimanje izvedenih radova.
Geotekstil
Pri svakoj isporuci do 15000 m2 isporuenog geotekstila, kao i na svakih daljnjih 15000
m2 isporuenog geotekstila, ispituje se:
debljina,
povrinska masa,
maksimalna vlana sila,
izduljenje,
vrstoa na proboj,
zapaljivost,
vodopropusnost u ravnini.
HRN EN 964-1
HRN EN 965
HRN EN ISO 10319
HRN EN ISO 10319
HRN EN ISO 12236
DIN 4102-1
HRN EN ISO 12958
Termoplastina PVC folija

Pri svakoj isporuci do 15000 m2 isporuene termoplastine PVC folije, kao i na svakih
daljnjih 15000 m2 isporuene termoplastine PVC folije, ispituje se:
debljina,
prekidna vrstoa,
izduljenje,
promjena dimenzija kod 80 C,
zapaljivost,
ponaanje pod tlakom vode,
ponaanje pri savijanju na -20 C.
HRN EN 1849-2
DIN EN ISO 527-3
DIN EN ISO 527-3
DIN 16726
DIN 4102-1
DIN 16726
DIN 16726
Ova se ispitivanja, osim zapaljivosti, odnose na uzorak u dostavnom stanju i nakon

stajanja u vodenim otopinama.
Varovi
Kontrola ispravnosti varova prilikom spajanja traka od termoplastine PVC folije provodi
se na najmanje 30 % ukupno izvedenih varova.
Stranica 8-79
8-05.3
CESTOVNI TUNELI

Podloni sloj od geotekstila i izolacijski sloj od termoplastine PVC folije obraunavaju
se u etvornim metrima povrine izvedenog sloja kvalitete utvrene projektom i ovim
OTU mjereno po teorijskoj P - liniji slika 8-02-2 do 8-02-5.
Povrina izvedenih slojeva odreuje se iz teoretskog vanjskog opsega betonske obloge i
duljine u osi tunela.
Koliine utvrene na navedeni nain plaaju se prema ugovorenoj jedininoj cijeni za
etvorni metar.
U cijeni su sadrani svi trokovi nabave materijala, doprema, oprema i svi ostali trokovi
potrebni za izvoenje radova i tekua ispitivanja kakvoe materijala i izvedenih radova.
8-05.4
Stranica 8-80
HRN EN 964-1:2001
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Odreivanje

debljine pri odreenom tlaku-1.dio: Jednoslojni
HRN EN 965:2001

mase po jedinici povrine
HRN EN ISO 10319:2001
Geotekstili-Vlano ispitivanje na irokim trakama
HRN EN ISO 12236:2001
Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Ispitivanje

statikim probijanjem (CBR ispitivanje)
HRN EN ISO 12958:2001

kapaciteta otjecanja vode u ravnini
HRN EN 1849-2:2002
Savitljive trake za hidroizolaciju-Odreivanje debljine i

mase po jedinici povrine-2.dio: Sintetike i elastomerne
trake za hidroizolaciju krovova
DIN EN ISO 527-3:1995
Plastics - Determination of tensile properties - Part 3: Test

conditions for films and sheets
DIN 16726:1986
Plastic roofing felt and waterproofing sheet; testing
DIN 4102-1:1998
Fire behaviour of building materials and building

components - Part 1: Building materials; concepts,
requirements and tests
DIN 16938:1986
Plasticized polyvinyl chloride (PVC-P) waterproofing

sheet incompatible with bitumen; requirements
CESTOVNI TUNELI
8-06
BETONSKI RADOVI
8-06.0
ZAHTJEVI ZA SASTAV BETONA
Kod izrade betona sekundarne obloge treba voditi rauna o razliitim zahtjevima koji su
dijelom proturjeni. S jedne strane se smatra da je potrebna dovoljno visoka temperatura
betona kako bi se postiglo to bre ovravanje radi skidanja oplate i za brzo postizanje
vrstoe, a s druge strane se time uzrokuje stvaranje pukotina. Posebni zahtjevi mogu
uzrokovati visoke temperature betona, a time i pukotine. Prespore reakcije produljuju
rokove za skidanje oplate.
Pravilna receptura betona za sekundarnu oblogu zahtijeva optimiranje materijala i
kvalitativno i kvantitativno kako bi se postigli to povoljniji preduvjeti za razne zahtjeve
kao to su:
obradivost,
vrijeme skidanja oplate i vrstoa prilikom skidanja oplate,
izbjegavanje pukotina, i
uporabna svojstva.
Dokaz svojstava provodi se na ovrslom betonu kako bi se usprkos djelomino
proturjenim zahtjevima postigla optimalna receptura betona. Radi smanjenja
temperaturnih naprezanja preporua se koristiti cement koji sadri mljevene mineralne
dodatke ili jedan odreeni dio veziva pokriti hidrauliki efikasnim dodacima npr. leteim
pepelom. Vrlo fini dodaci mogu osim toga poboljati ugradivost svjeeg betona kao i
nepropusnost sastava betona ("efekt filera").
Cementi koji su siromani s C3A osim visoke otpornosti na sulfate pokazuju i slabo
razvijanje temperature, znatno smanjuju opasnost od pukotina zbog temperaturnih
naprezanja i zbog toga su posebno pogodni za "vodonepropusnu sekundarnu oblogu".
Odabrana koliina cementa i dodataka mora kod ogovarajue temperature svjeeg betona
garantirati traenu vrstou i zadravanje uporabnih svojstava. Osim recepture betona i
temperatura svjeeg betona utjee na razvoj temperature i brzinu stvrdnjavanja betona
sekundarne obloge, to je od velikog znaenja za to bre skidanje oplate ali i za
maksimalne temperature betona i izbjegavanje stvaranja pukotina. Temperature svjeeg
betona izmeu 13 i 18oC pokazale su se kao naroito povoljne. Temperature svjeeg
betona ispod 10oC evidentno usporavaju stvrdnjavanje, vie temperature od 25oC
negativno se odraavaju na stvaranje pukotina. Nisu dozvoljene temperature svjeeg
beton iznad 30oC.
Razvitak temperature betona ovisi o temperaturi svjeeg betona, stvaranju topline (toplina
od hidratacije cementa, odnosno veziva, doziranja cementa/veziva), o debljini graevnih
elementa i o vanjskim utjecajima (npr. temperaturi zraka, brzini zraka). S obzirom na
sveobuhvatno spreavanje pukotina treba maksimalna temperatura betona biti to nia.
8-06.0.1
Obradivost
Uvedene kontrolne metode mjerenja konzistencija ne omoguavaju kompletno
sagledavanje svojstava svjeeg betona ija suma dolazi do izraaja u pojmu "obradivost".
Jednostavni pokus rasprostiranja nije dovoljno dobar nain za ocjenu sposobnosti
pumpanja betonskih mjeavina.
Konzistencija betona za pumpanje betona sekundarne obloge treba se prilagoditi uvjetima
ugradnje.
Za beton svoda u pravilu je potrebno rasprostiranje od 42 do 46 cm (najmanje 40 cm,
najvie 48 cm) - konzistencija F2/F3 prema normi EN 206.
Stranica 8-81
CESTOVNI TUNELI
Za mogunost ugradnje betona vani su vrsta agregata, raspodjela granulacija i oblik

zrna. Vrlo fini mineralni dodaci, kao to je letei pepeo, doprinose postizanju lako
pokretnih, konzistentnih masa.
Na obradivost svjeeg betona, osim osiguranja trajnosti stvrdnutog betona, povoljno
utjee i, koritenje plastoaeranata koji stvaraju mikropore zraka s ogranienim uvoenjem
zraka; poeljan sadraj zraka 2,5% do 3,5% uz najvee odstupanje 3% do 4% apsolutne
vrijednosti.
8-06.0.2
Vrijeme skidanja oplate, vrstoa kod skidanja oplate

Kako bi se izbjegle pukotine treba odrediti to je mogue kasnije vrijeme skidanja oplate.
Kako bi se odrao uobiajeni 24-satni takt za betoniranje jednog dijela, za beton svoda
proizlazi vrijeme skidanja oplate od 13-14 sati, to je povoljno sa stanovita tehnologije
betona. Kod vremena skidanja oplate ispod 10 sati treba poduzeti mjere protiv prejakog
hlaenja i isuivanja.
vrstoa kod skidanja oplate ne smije biti prevelika, jer je inae i temperatura betona vrlo
visoka upravo u vrijeme najvee mogunosti za stvaranje pukotina. Za beton svoda
vrstoa kod skidanja oplate, mjereno na objektu, iznosi izmeu 1,5 N/mm2 i 3,0 N/mm2.
8-06.0.3
Izbjegavanje stvaranja pukotina

Najei uzrok stvaranja pukotina u betonu obloge je vlastito, odnosno prisilno
naprezanja zbog sprijeenih kontrakcija kod hlaenja i zbog skupljanja.
Tablica 8-06.0.3-1
Povoljne i nepovoljne pretpostavke izbjegavanja pukotina
Povoljne pretpostavke
a) sulfatno otporni cement i hidrauliki
aktivni mineralni dodaci
b) koritenje kombinacija kemijskih
dodataka za smanjenje ukupne koliine
vode (maks. koliina vode 170 l/m3
c) umjetno uvlaenje pora zraka (sadraj
ca 3%)
d) niska temperatura svjeeg betona 1318oC (mora biti osigurana vrstoa kod
skidanja oplate)
e) duina blokova < 12 m
f) koritenje oplate s dobrom toplinskom
vodljivosti (npr. elina oplata)
g) ravne povrine probijanja
h) vrijeme skidanja oplate preko 12 sati
radi smanjenja brzine hlaenja
i) razdjelni slojevi radi boljeg klizanja
j) njega pomou raznih sredstava, folija,
voala (toka 8-07.8), kola za njegu betona
(toka 8-07.8)
k) visoka vlanost zraka
Nepovoljne pretpostavke
l) temperatura svjeeg betona > 20oC
m) vrijeme skidanja oplate ispod 12 sati
n) vrstoa kod skidanja oplate preko 3,0
N/mm2
o) propuh (visoka brzina zraka)
p) velika razlika u temperaturi betona u
dnosu na vanjsku temperaturu
r) ugraeni dijelovi koji onemoguavaju
pomicanje sekundarne obloge
Zbog toga u svim sluajevima treba maksimalna temperatura betona biti to nia, a brzina
hlaenja i skupljanja mala.
Stranica 8-82
CESTOVNI TUNELI
Orijentaciono vrijedi da u tunelu najvia temperatura betona kod neizolirane ali

nepropusne sekundarne obloge uobiajene duine blokova od 10 m ne smije prijei 40oC,
kod kraih odsjeka ili kod sekundarne obloge s izolacijom zbog bolje mogunosti klizanja
po podlozi ne smije prijei 45oC.
Skupljanje treba odravati niskim putem male koliine vode i putem odgovarajue njege.
Sve te mjere treba prilagoditi relevantnim uvjetima na gradilitu, pri emu se nepovoljne
okolnosti moraju zamijeniti povoljnim mjerama, tako da se suma pukotina moe smanjiti
u to veoj koliini. Sklonost betona svoda za nastajanje pukotine moe se ocijeniti i
tokom osnovnih ispitivanja.
8-06.0.4
Upotrebna svojstva
U trokovniku treba navesti vrstu betona (klasa vrstoe s ocjenom starosti, posebna
svojstva). Dokaz posebnih svojstava provodi se na ovrslom betonu.
Klasa vrstoe definira se prema zahtjevima statike, uglavnom C20/25 ili C25/30. Za
koritenje naknadnog stvrdnjavanja kod primjene hidrauliki mineralnih dodataka klasa
vrstoe se mora odnositi na to jemogue kasniju starost betona (56, 90 dana). Kod
ispitivanja nakon 56 ili 90 dana treba starost navesti u zagradama iza klase vrstoe (npr
C25/30 (56)).
S obzirom na nepropusnost betonske mase, a time i na trajnost, beton sekundarne obloge
mora u svakom sluaju imati svojstvo vodonepropusnosti. Preporua se dodavanje
plastoaeranata. Dokazivanje vodonepropusnosti vri se na ovrslom betonu (prema normi
EN 12364). Za betone posebnih svojstava dubina prodiranja smije iznositi najvie 30 mm
u prosjeku od tri uzorka i najvie 50 mm pojedinano.
Kod portala do duine od ca 1000 m treba dodatno ispitati otpornost na smrzavanje, pri
emu vodonepropusnost kao i koritenje plastoaeranata i dodataka klase I prema normi
EN 206 u pravilu garantira i otpornost na smrzavanje.
Poto kod betona sekundarne obloge nije mogue provoditi naknadnu zatitu ili
odravanje kod utjecaja vode koja prodire kroz brdo, treba poduzeti odgovarajue mjere
ve kod sumnja na najmanji utjecaj. To se odnosi na beton sekundarne obloge s
izolacijom od folije
Kako koncentracija sulfata vode iz brda moe vremenski jako varirati,ocjena utjecaja
sulfata mora se vriti pomou najmanje tri vremenski odvojene probe. Kada se pojave
vode koje imaju sadraj SO42- od preko 600 mg/lit. mora se koristiti sulfatnootporni
portland cement CEM II/B-T. Kod sadraja preko 1000 mg/lit. treba primjeniti mjere
uvjetovane normom EN 206.
Dugogodinje iskustvo s austrijskim cestovnim tunelima pokazuje da su betoni svodova
otporni na smrzavanje u kombinaciji sa svjetlim premazom tunela prema EN 1504.
Samo kod velike izloenosti soli kao to su rubnjaci i rubne trake na portalima, potrebno
je izvesti beton otporan na sol za otapanje ili provesti druge mjere i otrpornost na
smrzavanje i soli za odmrzavanje kontrolirati prema HRN U.M1.055.
U principu treba rei da koritenje betona otpornog na sol za otapanje za svod u tunelima
namijenjenima prometu ne doprinosi eljenom poveanju kvalitete objekta, prema
dosadanjim tehnikim saznanjima. Uprkos normiranoj izvedbi betona mogua su
Stranica 8-83
CESTOVNI TUNELI
oteenja kod utjecaja smrzavanja i soli za otapanje zbog tehnologije (nepovoljna
koncentracija vode i raspodjela pora zraka kod eline oplate i konzistencije betona za
pumpanje).
U svim sluajevima se moe oekivati poveana opasnost od stvaranja pukotina. Zbog
toga se beton za svod otporan na smrzavanje i na sol za otapanje koristi u iznimnim
sluajevima (npr. u kratkim cestovnim tunelima bez tunelskog premaza).
Alternativno postoji mogunost nanoenja premaza prema EN 1504 za zatitu protiv
utjecaja smrzavanja i soli za otapanje u ugroenim dijelovima betona.
Kod vodonepropusne sekundarne obloge beton preuzima kompletnu funkciju izolacije.
Beton sekundarne obloge stoga nema samo svojstva nepropusnosti nego se mora izvesti i
bez pukotina koje proputaju vodu. Za vodonepropusni beton sekundarne obloge vana je
dobra obradivost, ogranienje temperature svjeeg betona i najvie temperature betona,
brzina hlaenja kao i malo skupljanje.
Posebno se preporuuje koritenje cementa s niskom toplinom hidratacije i po mogunosti
to manje koliine vode uz koritenja kemijskih dodataka. Osim toga treba se pridravati i
konstruktivnih mjera prema toki 8-06.4.
Naknadnu njegu treba tako predvidjeti da se nakon skidanja oplate izbjegne brzo hlaenje
u prva tri dana i brzo isuivanje u prvih 7 dana (prema toki 8-07.8).
8-06.1
OSNOVNI SASTOJCI BETONA

Treba navesti porijeklo osnovnih sastojaka betona i njihovu pogodnost treba dokazati na
vrijeme prije poetka betoniranja. Moraju u svemu zadovoljavati uvjete poglavlja 7 ovih
OTU, knjiga IV.
8-06.1.1
Cement
Trebaju se koristiti cementi propisani normom EN 197-1 pri emu vrijede slijedei
dodatni zahtjevi:
8-06.1.2
Poetak vezanja cementa (ispitivanje prema EN 196-2) mora biti izmeu 1,5 sata
do 4 sata
Finoa mljevenja - Srednja vrijednost za specifine povrine cemenata prema
normi EN 197-1 prema Blaine-u, koju odabire isporuitelj, treba iznositi izmeu
3500 cm2/g i 4000 cm2/g. Za druge cemente se srednja vrijednost odvojeno
ugovora. Standardno odstupanje za specifine povrine prema Baline-u smije
iznositi najvie 5% od relevantne odabrane srednje vrijednosti.
Izluivanje vode - Odreivanje se vri prema EN 196-2 na istom cementu,
vrijednost ne smije prijei 20 cm3.
Tlana vrstoa prema normi EN 196-2.
Otpornost na sulfate - Za beton sekundarne obloge koji je otporan na sulfate koristi
se sulfatno otporni portland cement koji ima poveanu otpornost na sulfate i koji
ima ogranien C3A, kada se pojavi voda koja ima sadraj SO42- vei od 600 mg/l.
Temperatura cementa - Temperatura cementa kod isporuke u cementari ne smije
prijei +80oC, odnosno kod ispuhivanja u silos cementa betonare ne smije prijei
+70oC. Via temperatura cementa prilikom predaje u cementari dozvoljena je samo
uz prethodni dogovor izmeu cementare i korisnika.
Mineralni dodaci
Stranica 8-84
CESTOVNI TUNELI
S obzirom na poboljanje obradivosti i smanjenje nastanka topline kao i za

postizanje nepropusnog sastava betona preporua se dodavanje hidrauliki aktivnih
mineralnih dodataka.
Za sada se dobrim dodatkom pokazao lebdei pepeo prema HRN EN 450. Kod
nearmirane sekundarne obloge sadraj lebdeeg pepela kao dodatka u pravilu je
izmeu 15% i 25% u odnosu na sveukupnu masu koja se sastoji od cementa i
leteeg pepela (veziva).Sveukupni udio materijala koji se dodaje mljevenju (letei
pepeo, talioniki pijesak, vapnenac) smije iznositi najvie 45% koliine veziva, pri
emu se mora uraunati maksimalno mogui udjeli materijala koji se dodaju
mljevenju prema normi EN 206. Najpovoljniji omjer cement-mineralni dodatak
mora se definirati putem odgovarajueg ispitivanja.
Kod armirane sekundarne obloge treba se pridravati odredbi norme EN 12620 za

agregate. Zbog veeg zatitnog sloja betona iznad armature (40 mm) moe se dozvoljeni
udio dodatnog leteeg pepela poveati za 10% sveukupne mase, kada beton svoda mora
biti posebno nepropustan (dubina prodiranja vode kod ispitivanja vodonepropusnosti
prema normi EN 11364 najvie 30 mm).
Mineralni dodaci doziraju se kao vlastite komponente prema teini. Homogeno mijeanje
cementa, agregata i aditiva treba se zagarantirati zadovoljavajuim vremenom mijeanja u
mjealici. Isporueni letei pepeo mora se kontrolirati najmanje mjeseno. Specifina
povrina prema Blaine-u mora iznositi 4500 cm2/g a standardno odstupanje od utvrene
srednje vrijednosti smije iznositi najvie 250 cm2/g.
8-06.1.3
Dodavanje silikatne praine moe se vriti u obliku suspenzije ili u obliku praha u
dozama od 4% do 8% udjela vrstog materijala mase cementa. Udio se uraunava
kao mineralni dodatak. Dokazali su se i kombinirani proizvodi od silikatne praine
i tekuih sredstava. Povoljan omjer cement-silikatna praina treba definirati
ispitivanjem.
Silikatna praina se sastoji od vrlo finih, okruglih djelia s visokim udjelom
amorfnog SiO2. Treba zadovoljavati HRN EN 13 263.
Agregat
Za beton sekundarne obloge koristi se frakcionirani prirodni ili drobljeni agregat prema
normi EN 12620.
Odvajanje frakcija agregata mora se tako izvesti da se garantira pridravanje maksimalnih
graninih vrijednosti odnosno variranje sveukupne linije prosijavanja prema normi
EN12620.
U pravilu se predvia odvajanje zrna kod 4 mm. Za nearmirani beton klase do C15/20
moe se koristiti prirodna mjeavina agregata.
Za beton sekundarne obloge pokazalo se, osim normirane granulacije 0-4, 4-8, 8-16, 1632, dobrim i granulacija 0-4, 4-11, 11-32 i 32-45. Ukupna linija prosijavanja se odabire
tako da se dobije potrebna ugradivosti kod najmanje koliine vode. Najvea granulacija
se odabire to je mogue vea prilagoena uvjetima ugraivanja (npr. debljina graevnih
elementa, voenje armature, itd).
Kod armirane sekundarne obloge po mogunosti Dmax 32, kod nearmirane sekundarne
obloge po mogunosti Dmax 45. Udio granulcije 4-8 ili 4-11 treba biti to je mogue manji
Stranica 8-85
CESTOVNI TUNELI
zbog mogunosti pumpanja, granulometrijski sastav i sitnog i krupnog agregata mora
zadovoljiti uvjete EN12620.
Preporuljiva ukupna optimalna granulometrijska podruja agregata data su u tablici 806.1.3-2.
Tablica 8-06.1.3-2
Otvor okaca
sita (mm)
0,063
0,125
0,25
0,50
1,0
2,0
4,0
8,0
11,2
16,0
22,4
31,5
45,0
50
8-06.1.4
Optimalno granulometrijsko podruje mjeavina kamenog agregata

za max. zrno 32 mm i max zrno 45 mm
Vrsta optimalne mjeavine kamenog agregata
max. zrno 32 mm
max. zrno 45 mm
Prolaz kroz sito % (m/m)
2 do 6
2 do 6
3 do 7
3 do 7
4 do 10
4 do 9
10 do 18
7 do 12
18 do 26
12 do 22
26 do 38
22 do 32
40 do 52
32 do 44
52 do 64
42 do 58
62 do 72
52 do 68
72 do 82
62 do 76
82 do 92
72 do 86
90 do 100
83 do 96
100
92 do 100
100
Voda
Voda za spravljanje betona treba zadovoljavati uvjete HRN EN 1008.
8-06.1.5
Kemijski dodaci
Efikasnost kemijskih dodataka betonu i meusobnu kompatibilnost (kod vie dodataka)
treba dokazati odgovarjuim ispitivanjima, to se mora takoer ocijeniti i kod ispitivanja
kvalitete.
Za primjenjene dodatke moraju se dobiti certifikati, izvjetaji o ispitivanjima prema
zahtjevima tehnikih propisa, a koji nisu stariji od 3 godine.
Kod svih drugih dodataka isporuitelj treba dokazati da nemaju klorida i to u razmaku od
najvie 2 godine.
Kemijski dodaci (plastifikatori, superplastifikatori, plastoaeranti i aeranti) moraju
zadovoljavati uvjete HRN EN 934.
8-06.2
POTVRIVANJE SUKLADNOSTI
Potvrivanje sukladnosti u svemu provoditi prema poglavlju 7 OTU, knjiga IV.
8-06.3
KONTROLA PROIZVODNJE (KONTROLNO ISPITIVANJE I ISPITIVANJE

PRILIKOM PREUZIMANJA)
Stranica 8-86
CESTOVNI TUNELI
Kontrolu kakvoe proizvodnje betona i izvedbe radova treba u svemu provoditi prema
poglavlju 7 OTU knjige IV tj. prema EN 206 i ENV 13670. Ispitivanjima tokom
izvoenja radova dokazuje se da je beton sekundarne obloge tako proizveden da je kod
besprijekorne izvedbe, njege i odravanja postigao potrebna svojstva u odreenoj starosti.
Na betonu svoda se pri preuzimanju redovno mora mjeriti vrstoa kod skidanja oplate i
eventualno temperatura.
Tlana vrstoa u vrijeme skidanja oplate (do maksimalno 34 h) utvruje se na

objektu, npr. pomou sklerometra po E. Schmidt-u model PT (za tlane vrsote
kocke od 0,5 N/mm2 do 5 N/mm2). Za ispitivanje se uzimaju reprezentativna
mjesta. Osim ispitanih povrina na eonoj strani preporuaju se razliiti ispitni
otvori na kolima za postavljanje oplate.
Temperaturna krivulja betona svoda mjeri se uvijek na dva mjerna mjesta u sljemenu i na
palama jednog odsjeka koji se betonira u sredini debljine obloge kod svakog 40.
odsjeka, najmanje dva puta po duini tunela (barem dok se ne postigne izlazna
temperatura = temperatura svjeeg betona).
8-06.4
IZVEDBA BETONSKIH RADOVA
8-06.4.1
Openito
Betonske radove treba u svemu izvoditi prema uvjetima iz poglavlja 7, knjiga IV ovih
OTU i ovdje datim dodatnim uvjetima.
Sekundarna obloga se izvodi, ovisno o njenoj funkciji, bez armature ili s armaturom. U
obje izvedbe moe se predvidjeti i izolacija. U principu moemo razlikovati tunele koji
imaju nepropusnu cijev (koja zadrava tlanu vodu) i drenirane tunele. Odluka da li e se
tunel izvoditi prema jednom od navedenih naina ovisi o slijedeem:
mogunosti slobodnog, priguenog ili pumpanog ispusta podzemne ili procjedne

vode u recipijent,
o oekivanom prodoru vode,
o oekivanim pritiscima vode,
hidrolokom djelovanju okoline,
graevinskim trokovima kao i o pogonskim trokovima pumpne i prigune
stanice.
Nearmirane sekundarne obloge u pravilu se izvode kod dreniranih tunela.

Armirana sekundarna obloga se u pravilu izvodi u tunelima namijenjenim prometu koji
zadravaju tlanu vodu kao i u tunelima u naseljima, pri emu se kod ove posljednje
izvedbe prednost daje vodonepropusnoj sekundarnoj oblozi.
Pod vodonepropusnom sekundarnom oblogom podrazumijevamo nepropustan element
bez izolacije. Zbog toga se ne trai smo svojstvo "vodonepropusnoti" prema normi EN
12364 nego i tehnike, konstruktivne i izvedbene mjere (npr. razdjelni slojevi) kako bi se
to je vie mogue izbjeglo stvaranje pukotina i prodiranje vode.
Sekundarna obloga smatra se vodonepropusnom ako se samo na pojedinim mjestima na
unutarnjoj strani pojavljuje vlaga (npr. vlani flekovi, lokalna promjena boje i tragovi
Stranica 8-87
CESTOVNI TUNELI
vode koji se nakon najvie 20 cm sue). Jae prodiranje vode, a koje ne nestaje nakon
odreenog vremena promatranja, mora se ukloniti injektiranjem.
Projektom treba predvidjeti mrenu armaturu betonskog presjeka prema brdu i prema
otvorenom. Armatura koja je potrebna zbog zahtjeva statike, a koja prelazi minimalnu
koliinu izvodi se u obliku pojedinih ipki. Treba izbjegavati promjer ipki vei od 20
mm. Kako bi se zagarantiralo besprijekorno betoniranje otvor mrene armature mora
iznositi najmanje 100 mm.
Ako se stvarno ne moe izbjei zatitni sloj betona na armaturi koja je prema brdu a koji
prelazi 100 mm, treba primijeniti jednu od sljedeih mjera:
na dijelu prevelikog zatitnog sloja betona treba predvidjeti i dodatnu armaturu

mrea Q s najmanjim otvorima,
projektom predviena armatura prilagoava se poloaju i presjeku,
za izjednaavanje neravnina na vanjsku ljusku se nanosi mlazni beton.
Ukrute i potpornji oplate moraju se prilagoditi zahtjevima dozvoljenih naprezanja i

deformacija. Kod kontinuiranih ankerskih rupa (npr. kod otvorenog naina gradnje)
trebaju se koristiti zatitne cijevi i sustavi zatvaranja, koji onemoguavaju prodor vode i
osiguravaju trajnu izolaciju. Broj radnih reki treba smanjiti na najmanju moguu mjeru.
Za presjek probijanja do ca 50 m2 preporua se koritenje postolja za postavljanje oplate.
Radne reke se izoliraju konstruktivno npr. pomou brtvenih traka. Izmeu blokova
betoniranja predviaju se dilatacione spojnice s brtvenim trakama minimalne irine 300
mm. Sama spojnica se moe izvesti kao kontaktna ili kao spojnica sa stiljivim umetkom.
Na prijelazu izmeu objekata s razliitim ponaanjem to se tie deformacija, u svakom
sluaju se moraju predvidjeti stiljivi uloci za brtvljenje.
Za sve vrste temelja raspored spojnica mora odgovarati onome u betonu svoda. Dodatne
podjele temelja nisu mogue.
Temeljne ploe moraju imati minimalnu debljinu od 300 mm.
to se tie minimalne armature i zatitnog sloja primjenjuje se norma ENV 1992. Ako se
koristi vodonepropusna sekundarna obloga, tada vrijede isti zahtjevi za beton temelja kao
i za beton svoda.
Prema iskustvu sekundarna se obloga smije ugraivati bez dodatnih mjera do brzine
deformcije od najvie 4 mm mjeseno. Izuzeti su tuneli u materijalu koji bubri i oni vrlo
visoke superpozicije ili visokog tektonskog predoptereenja.
Vrijeme ugradnje ovisi o brzini deformacije ruba upljeg prostora nakon ugradnja zatite i
o sposobnosti sekundarne obloge. To se ne odnosi na nesraslo kamenje ispod izgraenih
objekata s malom superpozicijom, gdje se sekundarna obloga po mogunosti treba izvesti
to prije nakon radova probijanje (izbjegavnje deformacija).
Dodatne mjere su:
Stranica 8-88
povenje otpora gradnje,

ugradnja folije ili voala, ugradnja deformacijskih elemenata,
konstruktivne mjere (duktilna armatura, vea vrstoa betona).
CESTOVNI TUNELI
Statiki potrebna vrstoa betona kod skidanja oplate ovisi o veliini upljeg prostora,
geometriji sekundarne obloge kao i o debljini sekundarne obloge. Prema iskustvu
potrebna je minimalna vrstoa kod skidanja oplate od 2 N/mm2 za normalne poprene
presjeke radijusa < 6 m u kaloti.
Posebni statiki dokazi potrebni su kod:
posebnih presjeka (npr. nia),

veih radijusa zakrivljenosti,
nepravilnih debljina obloge, npr. zbog nadprofila,
koncentracije optereenja s jedne strane, odn. nadprofil preko veih duina.
Dokaz tlane vrstoe betona vri se pomou sklerometra prema odlomku 8-06.3 na
eonoj povrini, nakon toga na lateralnom otvoru u oplati, odn. kod pozitivnog rezultata
na otvoru u kaloti.
8-06.4.2
Priprema za betoniranje
Priprema podloge
Prije betoniranja u svakom sluaju treba odvesti tekuu ili vodu koja kaplje s povrine,
kako bi se sprijeilo ispiranje finih estica i veziva iz betona i stvaranje tlaka vode tokom
ugradnje betona.
U tu svrhu pogodne su sljedee mjere:
ugradnja drenanih slojeva, drenanih tijela i drenanih cijevi, npr. ljunka bez
finih estica jednozrnog betona i sl.,
voda koja dotie odvodi se uzdunom drenaom ili ispumpavanjem,
zadovoljavajue dimenzionirano postavljanje crijeva ili otvoreni tok,
povrinska odvodnja (folija, voal i sl),
potpuna izolacija.
Kod izvoenja izolacije objekta ona moe preuzeti potrebnu zatitu novog betona od
prodora vode.
Prije ugradnje betona treba na odgovarajui nain pripremiti povrine u kaloti i u
oporcima kao i na temeljima.
Podloga (povrina od mlaznog betona ili od stijenja) mora se oistiti od neistoa i
moraju se ukloniti svi slobodni komadi. Kod sekundarne obloge s izolacijom, odnosno
vodonepropusne sekundarne obloge vrijede zahtjevi iz ove toke.
Treba sprijeiti prodiranje cementnog mlijeka u trup filtera i u drenau odgovarajuim
mjerama.
Kod temeljenja na stijeni moraju se svi slobodni dijelovi ukloniti s povrine stijene i, ako
je potrebno, oistiti komprimiranim zrakom ili mjeavinom zraka i vode, ukoliko to
dozvoljava povrina stijene.
Kod temeljenja na nesraslom materijalu temelj se izrauje tono prema profilu, povrina
temelja se isuuje eventualno ispumpavanjem, razmekani dijelovi se zamjenjuju kao i
izoliraju na odgovarajui nain. Ukoliko je potrebna oplata, treba se izraditi sloj istoe.
Stranica 8-89
CESTOVNI TUNELI
Radne reke su sponice koje nastaju kod izrade povrine sa ili bez vrstog spoja. Prije
dobetoniravanja uglavnom se sve radne reke iste (zrakom, vodom ili mjeavinom zraka
i vode). Kod vodonepropusne sekundarne obloge potrebne su brtvene trake za spojnice
(temelj-svod). Potreban vrsti spoj dobiva se otkrivanjem (otvaranjem) agregata. Kod
radnih reki koje se teko izvode (npr. ravanje) i kod velikih zahtjeva na vrsti spoj
moe se predvidjeti mogunost injektiranja u kontaktnu povrinu.
Dilatacione spojnice su konstruktivne spojnice objekta koje su sa ili bez mekanog umetka
za brtvljenje. Ako se dilatacione spojnice izvode kao prividne spojnice, onda dubina reza
iznosi najmanje jednu treinu teoretske debljine gra. tijela. Fuge se urezuju onda kada
jo ne mogu nastati prijevremene pukotine zbog hlaenja i skupljanja. Nadalje treba paziti
da je beton dovoljno stvrdnut kako bi se dobili isti rezovi.
alane dilatacije iste se u pravilu kao i eone povrine. Ako se koriste umeci za
brtvljenje (spuvaste ploe, ploe od mekih vlakana, ploe od kamene vune) tada se one
postavljaju po cijeloj povrini bez meuprostora (lijepljenjem).
Kod armirane sekundarne obloge mora profil umetnute letvice garantirati adekvatno
prekrivanje armature (npr. trokutasta letvica).
Brtve se izrauju od PVC-a, elastomera kao i od metala u kombinaciji s elastomerom.
Odabir se vri ovisno o zahtjevima obrade, nastavku na izolacione trake, mogunosti
rastezanja, kemijske otpornosti i vrmenskom trajanju.
irina umetka za fuge ovisi o tlaku vode i oekivanom istezanju. Preporua se najmanja
irina umetka od 300 mm i minimalna debljina na dijelu rastezanja od 5 mm. Poloaj
umetka treba biti definiran projektom.
Kod posebnih zahtjeva (visoki tlak vode) preporua se postavljanje dva nivoa izolacije,
npr. kombinacija brtva s unutarnje strane i umetak koji bubri).
Brtve se fiksiraju u svom projektnom poloaju tako da kod ugradnje betona ne moe doi
do pomicanja. Za fiksiranje se koriste sredstva koja predvia proizvoa odnosno treba
voditi rauna o posebnim propisima za ugradnju brtvi. Brtve se moraju oistiti prije
ugradnje betona sljedee dionice koja se betonira. Oplata i spojevi oplate moraju na dijelu
brtvi biti u nepropusnoj izvedbi, kako bi se sprijeilo iscurivanje cementnog mlijeka a
time i nastajanje gnijezda.
Brtve s vanjske strane moraju isto i na cijeloj povrini i po mogunosti ravno nalijegati
na oplatu, na izolaciju, na povrine od mlaznog betona i na ostale povrine. Prije svega na
dijelu temelja treba paziti na istou rebara brtava.
Kod nepravilnih profila probijanja postoji opasnost da se uplji prostor, prije svega na
sljemenu, ne moe potpuno zapuniti a time brtva, koja je postavljena s vanjske strane,
postaje neefikasna zbog podloge koje nema. Pod takvim okolnostima bolje je koristiti
brtvu koja se postavlja s unutarnje strane. Ukoliko je ipak potrebna brtva koja se postavlja
s vanjske strane, tada treba predvidjeti mogunost naknadnog zapunjavanja eventualnih
upljina (npr. brtva sa crijevom za injektiranje).
Kod nearmiranog betona (npr. temelj) brtva se osigurava u projektnom poloaju s
pomonom konstrukcijom. Preporua se dodatno ugraditi crijeva za injektiranje ija je
prednost da se i kasnije injektiranjem mogu ukloniti propusna mjesta. Ako fiksiranje kod
nearmiranog betona zahtjeva i dodatne mjere, mogu se koristiti ekspandirajue brtve.
Stranica 8-90
CESTOVNI TUNELI
One djeluju vodonepropusno svojim poveanjem volumena, koji djeluje putem kemijskog
vezanja vode.
Ekspandirajue brtve moraju biti izraene od materijala koji ima dovoljnu mogunost
reverzibilnog bubrenja (faktor bubrenja efikasnog materijala za brtvljenje najmanje
200%), odgovarajue vrijeme bubrenja i koji kod veeg tlaka vode ili veeg pomicanja
fuge pokazuju zadovoljavajuu stabilnost.
Efikasnom se pokazala kombinacija neoprenskog elementa u jezgri i vanjskog omotaa
od brtvenog materijala koji ekspandira. Oblikom neoprenskog elementa moe se odrediti
smjer bubrenja, tako da pritisak bubrenja djeluje na bone stranice a ne iz spojnice.
Proizvoa mora u mm navesti duinu istezanja sveukupnog profila. Bubrenje mora biti
reverzibilno i neovisno o kemijskom sastavu kontaktne vode.
Kod drugih naprezanja spojnica proizvoa mora dokazati brtvljenje i kemijsku
otpornost. Sastojak koji reagira u kontaktu s vodom ne smije se isprati i ne smije isputati
tetne tvari u okolne vode. Treba voditi rauna da je procesu bubrenja potrebno odreeno
vrijeme, a to znai da se i potpuna nepropusnost ne moe odmah postii.
Betonske povrine na kojima lee brtve koje ekspandiraju moraju se izvesti po
mogunosti to ravnije i bez gnijezda. Brtva koja bubri mora se ugraditi tono prema
uputama proizvoaa. Prednost se daje postavljanju u utore, kako bi se garantiralo bolje
fiksiranje poloaja.
Umetci izmeu podloge i betona
Pod umetcima izmeu podloge i betona podrazumijevamo razdjelne slojeve, povrinske
drenae i izolacije.
Pojedine trake razdjelnih slojeva moraju biti preklopljene tako da voda koja dolazi iz brda
moe slobodno otjecati iza traka i ne moe doi do svjeeg betona. Kod veeg prodora
vode treba predvidjeti postavljanje crijeva kako bi se izbjeglo nakupljanje vode iza
razdjelnog sloja. Rubovi pojedinih traka moraju biti zalijepljeni ili preklopljeni, kako bi
se sprijeilo prodiranje betona izmeu razdjelnog sloja i brda, odnosno obloge od
mlaznog betona.
Privrenje se vri tako da se razdjelni sloj ne moe pomaknuti zbog betona koji
nadolazi ili da ga privrsni materijal ne moe probiti. U pravilu se za privrenje koriste
posebni avli.
Razdjelnim slojevima se smanjuje prijanjanje i zazubljenje izmeu obloge i stijene
odnosno obloge od mlaznog betona. Oni se koriste uglavnom zajedno sa sekundarnom
oblogom. Smanjuje se naprezanja u oblozi upljeg prostora tokom procesa stvrdnjavanja,
a time i nastanak pukotina zbog sprijeenog deformiranja. U pravilu se u tu svrhu koriste
tanke plastine folije armirane mreicom ili voal kairan folijom.
Povrinska drenaa omoguava otjecanje vode iz brda u drenane kanale ispod upljeg
prostora. U pravilu se koriste strukturirane ploe od plastike (folija s vorovima), a
posebni voal ili drenani elementi.
Ugradnjom izolacije putem folije trajno se sprjeava prodiranje vode u uplji prostor.
Oplata
Stranica 8-91
CESTOVNI TUNELI
U pravilu su elementi oplate u tlocrtu ravni kod duine blokova do 12 m, ime nastaje
poligonalna krivulja. Treba paziti da se u geometriji pridrava dozvoljenih toleranci.
Sustav oplate se konstruktivno izvode tako da dinamika naprezanja ne uzrokuju
nastajanje nedozvoljenih deformacija na eonoj oplati zbog vibracione oplate,
hidrostatskog tlaka svjeeg betona kao i hidraulikog tlaka pumpe.
Izrada oplate na licu mjesta koristi tamo gdje se ekonomino ne moe koristiti uobiajena
viekratna oplata zbog malog broja pravilnih dionica za betoniranje, ili zbog
promjenjivog oblika presjeka. Ta oplata se izrauje od predfabriciranih elemenata. Kao
nosai oplate koriste se predsavijeni ili poligonalno sastavljeni nosai ili drvena
konstrukcija sa oplatom od blanjanih dasaka. Postupak izmjene se vri sputanjem
pomou klinova i eventualno djelominom demontaom pomou vitla ili dizalica.
Kod duih dionica normalnog profila zbog ekonomskih i razloga vremena izgradnje
koristi se mehanika ili/i hidraulika pomina oplata.
Pomina oplata koristi se kao postolje za postavljanje uokrug (fullround) ili kao
podijeljeno postolje (postolje za oplatu svoda). Oplata svoda se postavlja na unaprijed
izbetonirane elemente i po njima se vodi. Pri tome se kod manjih presjeka (do ca 20 m2)
koriste transportna postolja, koja po blokovima uzimaju, uvlae, premjetaju i namjetaju
elemente oplate. Kod veih presjeka (cestovni, eljezniki tuneli i tuneli za podzemnu
eljeznicu) kompletira se transportno postolje kompletno s oplatom za predvienu
kampadu za betoniranje i koje slui kao transportna kolica i konstrukcija za ukruenje
kod betoniranja.
Oplatani se u principu moraju uskladiti s materijalom za oplatu i moraju biti ekoloki
isti. Prednost se daje primjeni kemijsko-fiziki efikasnim sredstvima. Otopine i paste za
pranje mogu stvoriti otporan i dobro prijanjajui film koji je potreban onda kada ona
dugo stoji i vrlo je optereena kod postavljanja armature. Vrlo je vano jednoliko tanko
nanoenje na dobro oienu elinu oplatu.
Koriteno sredstvo oplatana mora biti kompatibilno s eventualnim naknadnim premazima.
Svaki oplatan se mora jasno i trajno oznaiti navodei grupu materijala. Ukoliko je
dozvoljeno razrjeivanje treba navesti s ime i u kojoj mjeri se smije razrjeivati. Na
etiketi mora biti kratko i jasno naznaeno:
nain primjene,
prosjena koliina koja se nanosi,
djelovanje kod predoziranja,
upute za uklanjanje ostataka s betonske povrine.
Osim toga treba navesti i eventualne tetne sastojke.

Kod svake pojedine isporuke treba na pakovanju naznaiti:
broj are,
godinu i mjesec proizvodnje,
dozvoljeno vrijeme skladitenja.
Armatura
Treba upotrebljavati armaturu sukladnu EN 10080 i ugraivati je prema uvjetima
poglavlja 7 OTU, knjiga IV.
Stranica 8-92
CESTOVNI TUNELI
Kod sekundarne obloge s izolacijom u pravilu nije predviena armatura. Ukoliko je zbog
razloga statike potrebna armatura, mogue su sljedee izvedbe, u skladu s uvjetima
upljeg prostora i prema planiranju odvijanja graenja:
samonosiva armatura,
armatura s privrenim elementima koji su postavljeni na izolaciju,
armatura postavljena na oplatu.
Kod sekundarne obloge s izolacijom postavljanje armature se u pravilu vri preko

montanih kuka koje su postavljene izvana i na njih privrenih montanih uzdunih
eljeza.
Projektirani poloaj armature se osigurava odgovarajuim mjerama koje trebaju to je
manje mogue ometati ugradnju betona (potrebna je izmjena armature na dijelu otvora za
punjenje i za vibriranje).
Razmak izmeu slojeva armature osigurava se mrenim koevima ili slinim.
Predsavinute armaturne mree kao i distanceri dimenzioniraju se na projektiranu debljinu
sekundarne obloge (vodei rauna o proizvodnim tolerancama).
Unutarnji zatitni sloj betona osigurava se odgovarajuim distancerima (npr. trokutastim
letvicama od betona preko najmanje dva otvora mee, najmanje 1 kom na m2). Spojevi
armture trebaju biti fleksibilni, tako da kod prilagoavanja armature ne doe do
unitavanja distancera. Spojevi mrea se postavljaju tako da se izbjegne etverostruki sloj
mree (ometanje ugradnje betona).
Tolerance
Stvaran poloaj kalote koji je definiran nakon dovrenja obloge, smije odstupati od
projektiranog poloaja za odreenu mjernu tolerancu. Takva potreba proizlazi iz
neizbjenih netonosti pri mjerenju mjesta za oplatu i kod postavljanja same oplate. Osim
toga postolje za oplatu, ija geometrija i sama ima netonosti, doivljava deformacije
tokom betoniranja.
U tunelima u krivini idealna geometrija u tlocrtu se dobiva poligonalnim postavljanjem
blokova za betoniranje. Time se osim na mjestima spojeva blokova, dobiva lateralno
suenje projektom prikazanog profila obloge to se moe i izraunati (kod uskih radijusa
krivine treba voditi rauna o geometriji dionica blokova ve kod samog probijanja).
8-06.4.3
Proizvodnja i ugradnja betona

Proizvodnja i ugradnja betona treba u svemu zadovoljavati uvjete iz poglavlja 7 ovih
OTU, knjiga IV i ovdje date dodatne zahtjeve koji propisuju u pravilu i mikroprocesorsko
upravljanje sljedeim ureajima, koje treba kontrolirati kod prvog ispitivanja postrojenja;
Memoriranje recepture i iskaz,

Mjerenje sadraja vode u pijesku do maksimalno 4 mm veliine zrna (kapacitivno
mjerenje ili mjerenje neutronskom sondom) i korektura dodavanja vode. Prosjeni
sadraj vode u preostaloj granulciji treba uzeti u obzir odvojeno,
Kontrola propisane i stvarne teine svih komponenti betona svake mjeavine,
Iskaz podataka: protokol o ari, odstupanje kod vaganja (protokol o grekama),
Stranica 8-93
CESTOVNI TUNELI
Automatsko mjerenje i iskaz temperature svjeeg betona kao i podaci o vremenu

mijeanja u protokolu o ari,
Statistika: moraju se obuhvatiti sljedei podaci, memorirati i na zahtjev se moraju
grafiki prikazati za odabrano vrijeme i graevinsku fazu: broj sveukupnih ari,
are s odstupanjem u vaganju ili s runim prekopavanjem, srednja vrijednost,
maksimum, minimum (eventualno standardna odstupanja) teine osnovnih
sastojaka betona (cement, mineralni i kemijskih dodaci, ukupna koliina vode,
frakcije pijeska) u usporedbi sa zadanom vrijednou.
Primjedba: usporedba ari s odstupanjem u teini i runo prekopavanje na ukupan broj

ari daje pregled o funkcionalnosti betonare. Statistika teina osnovnih sastojaka betona
daje dokaz o pridravanju sastava betona za dotinu dionicu a time i mogunost
naknadne kontrole kvalitete.
U betonari se temperatura svjeeg betona moe kontrolirati tako da se po mogunosti
zadri za kvalitetu betona povoljan raspon od 13-18oC. U vruim periodima mogu se
primijeniti jednostavne metode hlaenja, npr.pokrivanje pijeska, odn. prskanje agregata.
Beton koji ima temperaturu svjeeg betona ispod +5oC ili iznad +30oC ne smije se
ugraivati.
Za mijeanje betona treba predvidjeti vrijeme mijeanja od 45-60 sekundi nakon
dodavanja vode, ovisno o tipu mjealice. Za betoniranje zimi treba vodu ili agregat
dovoljno zagrijati. Voda koja je zagrijana na preko 60oC mora se najprije izmijeati s
agregatom za beton.
Tokom transporta treba tititi svjei beton od vremenskih utjecaja. Beton za svod smije se
transportirati samo uz mijeanje ili se mora mijeati u vlastitoj betonari u neposrednoj
blizini mjesta gdje e se ugraditi.
Gotove smjese betona moraju se ugraditi najkasnije nakon 2 sata, ovisno o koritenoj
vrsti cementa i o temperaturi betona i zraka. Kod prekida betoniranja koja traju preko 3
sata (npr. ispad betonare) povrina se mora na vrijeme vibrirati i mora se izvesti radna
reka.
Beton svoda se u pravilu transportira pumpama i moe se uz koritenje odgovarajuih
relejnih pumpi pumpati do 1500 m. Kod dugih cijevi pumpe treba paziti posebno na
odgovarajuu rezervu radi potrebne konzistencije betona za ugradnju.
Neodgovarajua konzistencija (gubitak vode, stvrdnjavanje) moe se korigirati
dodavanjem odgovarajueg plastifikatora u mikser.
Ugradnja betona svoda moe se vriti hidraulikim ureajem za betoniranje, razdjelnom
pumpom ili runim prebacivanjem preko nastavka za punjenje. Brzina betoniranja i
razlika nivoa betona trebaju se odravati prema statikim uvjetima postolja za oplatu.
Uobiajena je maksimalna brzina dizanja do 2,0 m/h, maksimalna razlika nivoa betona ca
1,0 m. Horizontalni razmak od otvora za betoniranje i nastavka za punjenje u pravilu
iznosi 3,0 m. Visina pada (razmak izlaznog otvora transportera za beton od nivoa betona)
maksimalno 2,0 m.
Kod runog voenja crijeva za betoniranje mlaz betona se usmjerava prema svjeem
betonu.
Stranica 8-94
CESTOVNI TUNELI
Za injektiranje upljina koje nastaju u sljemenu na svaka 3,00 do 4,00 m u uzdunom

smjeru se predviaju kontrolne cijevi, iji gornji rub mora dosezati do 2 cm iznad najvie
toke vanjskog svoda.
Zbijanje betona se vri visoko-uinskim unutarnjim vibratorima ili oplatnim vibratorima.
Oplatne vibratore se postavlja jednakomjerno, ovisno o konstrukciji postolja oplate, pri
emu se na svaka 3-4 m2 oplate predvia po jedan vibrator.
Vibrator treba tako dimenzionirati da se beton svoda moe besprijekorno zbiti u
projektiranoj debljini. Uinkovita dubina vibratora iznosi 40-50 cm. Kod vibriranja se
stavljaju u pogon oplatni vibratori na dijelu povrine betona, ali najvie sljedei vibrator
oplate koji se nalazi ispod.
8-06.4.4
Zahtjevi i mjere nakon ugradnje betona

Skidanje oplate
Treba voditi rauna o tokama 8-06.0.2 i 8-07.5. Vrijeme skidanja oplate odnosi se na
unutarnju oplatu betona svoda. eona oplata se u pravilu skida nakon 3 sata radi kontrole
tlane vrstoe.
Ugraeni dijelovi prvenstveno nie u pravilu nakon skidanja unutarnje oplate ostaju dulje
u oplati, ovisno o obliku i veliini. Kako bi se izbjegla oteenja rubova profili
prstenastih fuga ostaju due na betonu, ukoliko nisu fiksno spojeni s elinom oplatom.
Njega betona
Kod betoniranja sekundarne obloge u pravilu se njega vri tekuim kemijskim
sredstvima. Sredstva za njegu se primjenjuju to je ranije mogue i to po cijeloj povrini i
u dovoljnoj koliini rasprivaima. U svakom sluaju treba paziti da nije ugroeno
prijanjanje premaza koji se nanose naknadno. Kako bi se sprijeilo isuivanje ili hlaenje
treba poduzeti mjere koje smanjuju jako strujanje zraka (skidanjem portala). Njega otpada
kada je relativno visoka vlaga zraka i kada je malo strujanje zraka.
Kada je vrijeme skidanja oplate krae treba pruiti dokaz potpune njege betona, tako da
se beton titi od prebrzog hlaenja najmanje 3 dana i od isuivanja najmanje 7 dana, kako
bi se postiglo zadovoljavajue stvrdnjavanje dijelova blizu povrine pod gradilinim
okolnostima i kako bi se sprijeilo nastajanje pukotina.
Njega se provodi koritenjem vozila za njegu s toplinskom izolacijom i s vodovima za
rasprivanje vode. Regulacija (ovisno o temperaturi i vremenu) mora biti mogua tako da
se temperatura betona nakon skidanja oplate u roku od 3 dana smanjuje istim tempom na
temperaturu okoline.
Betonske povrine
Betonske povrine sekundarne obloge moraju odgovarati zahtjevima za povrine
vidljivog betona. Na dijelovima oporaca ispod odgovarajuih povrina pod oplatom
praktiki su neizbjene pore promjera 2 cm koje nistu tetne. Kod armiranih sekundarnih
obloga dubina pora ne smije biti vea od 1 cm. Kod posebnih zahtjeva, npr. arhitektonsko
oblikovanje, otpornosti na sol za otapanje, treba poduzeti dodatne mjere (premazi, voal za
drenau).
Stranica 8-95
CESTOVNI TUNELI
Ne moraju se sanirati manje greke koje ne utjeu na uporabljivost. Za odreivanje
popravaka vrijedi da je povrinsko skidanje betona, npr. bruenjem uvijek bolje od
krpanja jer je trajnije od tankog sloja morta. To vrijedi posebno za plitke povrine s
grekom. Za uklanjanje tih loih mjesta (npr. gnijezda, pore dublje od 1,0 cm 1,5 cm kod
nearmiranog betona sekundarne obloge) treba provesti pripremu podloge kao i popravak
odgovarajuim materijalima.
Preporua se izvesti popravak povrinskih mjesta s grekama sa mlaznim betonom.
Kontinuirane pukotine > 0,3 mm moraju se kod armirane sekundarne obloge vrsto
injektirati.
Kod nearmirane sekundarne obloge moe se odustati od injektiranja ako je dokazano da
radi toga ne postoji nikakva opasnost.
Neizbjeno predugako ozupenje izmeu pojedinih dionica betona sekundarne obloge u
tunelima namijenjenim prometu u pravilu se skriva izvoenjem spojnica. Greke u
spojnicama trebaju se izbrusiti.
Kod otvora za punjenje dozvoljeno je odstupanje od projektirane unutarnje povrine do
1/5 debljine betona, odnosno najvie 5 cm. To se odnosi i za armirane sekundarne obloge,
jer se kod njih armatura na odgovarajui nain izrezuje i mijenja.
Kao dodatna zatita moe se za betonsku povrinu sekundarne obloge koristiti i
impregniranje, brtvljenje ili premazivanje. Posebno se preporuuje zatita u cestovnim
tunelima u donjem dijelu presjeka kao i na portalu s obzirom na poboljanje otpornosti na
sol za otapanje.
Premazi kao zatita od soli za otapanje i karbonatizacije, za posvjetljivanje ili za
olakavanje ienja sekundarne obloge moraju odgovarati zahtjevima EN 1504.Tamo su
obuhvaene i upute za odabir, ocjenu, i primjenu tih proizvoda kao i pripremu betonske
podloge (otvaranje krupnih zrna agregata pjeskarenjem ili jakim mlazom vode).
Injektiranje upljine u kaloti
Nakon zadovoljavajueg stvrdnjavanja betona svoda, upljine nastale u kaloti ispunjavaju
se kroz poloene cijevi za injektiranje stabilnom suspenzijom veziva pod niskim tlakom
(ca 1,2 bara). Kompletnost injektiranja se kontrolira izlaenjem morta iz najblie
poloenih cijevi, koje se nakon toga zatvaraju.
Kao alternativa u dijelovima s tunelskom izolacijom moe se ispunjavanje upljine stropa
izvesti pomou posebnog za tu svrhu izraenog i poloenog crijeva u sljemenu tunela, s
prikljunim nastavcima na krajevima dionica.
8-06.5
POSEBNI POSTUPCI
Sekundarna obloga od mlaznog betona
Mlazni beton s funkcijom sekundarne obloge treba u svemu zadovoljavati uvjete
poglavlja 7 OTU, knjiga IV, a koristi se:
a)
b)
c)
Stranica 8-96
kao jedina obloga (vanjska obloga ima istovremeno funkciju sekundarne obloge),
kao sekundarna obloga na vanjskoj oblozi od mlaznog betona bez spajanja,
u spoju s vanjskom oblogom (djeluje kao "izvedba s jednom oblogom"),
CESTOVNI TUNELI
d)
kao sekundarna obloga na izolaciji (npr. voal ili vlaknasta ploa, brtveni sloj iz
plastikom modificiranog brtvenog materijala).
Pri tome su doputena i slijedea odstupanja od prethodnih uvjeta za betonsku oblogu:
Dozvoljena su i brzo stvrdnjavajua posebna veziva,

Za poveanje prionjivosti nisko aktiviranih ili neaktiviranih poetnih mjeavina
mogu se dodavati letei pepeo prema ispitivanju podobnosti, silicijska praina ili
koalin. Kod izolacijskih slojeva mogue je koritenje disperzije polimera,
Vlakna od plastike ili elika, i u kombinaciji s armaturom, uglavnom slue za
poboljanje nosivosti i za smanjenje stvaranja pukotina i irina pukotina,
Kod ugradnje koja traje vie od 1,5 sata ili eventualno kod koritenja specijalnih
veziva treba koristiti mjere koje usporavaju vezanje veziva,
Omjer voda/vezivo u pravilu se mora ograniiti na najvie 0,50.
Izvedba s jednom oblogom uvjetuje dimenzioniranje na stvarnu debljinu mlaznog betona.

U izvedbi s jednom oblogom treba kod voenja armature paziti na proputanje vode (npr.
pod pravim kutem na oblogu ili kroz armaturu koja kroz nju prolazi). Neoiena podloga
se mora adekvatno pripremiti prema zahtjevima (npr. visokotlanim mlazom vode).
Njega se provodi kao i kod betona u oplati sekundarne obloge nanoenjem odgovarajueg
kemijskog sredstva (zbog hrapave povrine potrebna je po prilici dvostruka koliina u
odnosu na betonske povrine iz oplate) ili vlaenjem kroz 7 dana (temperirana voda).
Za izvedbu s jednom oblogom na mlazni beton se postavljaju slijedei zahtjevi:
najmanje mlazni beton C 20/25, kada je spajanje prema c) tada vrstoa prijanjanja
mora iznositi najmanje 1,0 N/mm2.
Obloge od betonskih cijevi

Koritenje cijevi izraenih od montanih betonskih elemenata za oblogu tunela vri se u
pravilu zajedno s prodorom tunela sa strojevima koji bue puni krug. Glavno podruje
primjene je izgradnja dugakih tunela sa stalnim presjekom namijenjenih prometu.
Sekundarna obloga od cijevi sastoji se od montanih elemenata koji se tono spajaju u
zatvoreni prsten sekundarne obloge. Montani elementi se, ovisno o izvedbi, kod izvedbe
s jednom oblogom pomou ankera ili klinova u uzdunom i poprenom smjeru, i ako je
potrebno u pravilu odgovarajuom izradom brtve i zatvaranjem spojnica spajaju u
vodonepropusnu sekundarnu oblogu.
Prstenasti zazor koji nastaje zbog zatitne obloge tokom probijanja izmeu brda i obloge
injektira se neposredno nakon ugradnje obloge od cijevi cementnom suspenzijom i pod
pritiskom. Glavno svojstvo izvedbe obloge od cijevi je baza zatite i velika brzina
izvedbe. Neposredno iza stroja za probijanje tunela nastaje praktiki gotova nosiva
sekundarna obloga. Zbog rane ugradnje tokom premjetanja naprezanja u brdu obloga
cijevima odgovara krutoj izvedbi. Kod velikih deformacija brda odabire se obloga od
cijevi koja moe preuzeti ta optereenja.
Obloga od cijevi koja je izraena od montanih elemenata odgovara vrsti betona C 25/30,
vodonepropustan.
Na poetku proizvodnje cijevi kontrolira se tonost mjera i geometrija obloge
sastavljanjem (spajanjem) bez brtvenih traka.
Stranica 8-97
CESTOVNI TUNELI
Kao brtvene trake koriste se neoprenski profili i/ili trake koje bubre (ekspandiraju).
Beton s vlaknatim dodacima
Umjesto konvencionalne armature i za postizanje odreenih svojstava betonu se mogu
dodavati vlakna. Sada se za sekundarnu oblogu koriste elina vlakna s odgovarajuim
oblikovanjem za ankeriranje u betonu. Takoer se mogu koristiti staklena i plastina
vlakna.
Za osnovni sastav betona, izradu, ugradnju i kontrolu vrijede odredbe ove smjernice.
Beton s vlaknatim dodacim se u pravilu moe mijeati bez posebnih mjera u svakom
mikseru i mogue ga je ugraivati pumpom. Podruje primjene je uglavnom pumpani
beton ili ekstrudirani beton.
Dodavanje elinih vlakana moe zamijeniti klasinu armaturu. Jednolikom
trodimenzionalnom raspodjelom vlakana u betonu (minimalni sadraj vlakana oko 50
kg/m3 do 60 kg/m3) postie se evidentno ogranienje irine pukotina.
Duina vlakana posebno utjee na obradivost betona i treba se definirati ispitivanjem
podobnosti. Kvaliteta materijala, duine geometrijski oblik vlakana u uzdunom smjeru i
u presjeku kao i povrina utjeu na obradivost, vrstou i deformacije betona. U
ispitivanju podobnosti definiraju se svojstva betona s elinim vlaknima to se tie
naina, veliine i obima. Za statiko dimenzioniranje od znaenja je dijagram
naprezanja/rastezanja i ekvivalentna vrstoa na savijanje.
Dodavanje elinih vlakana doprinosi kruoj konzistenciji to se izjednaava dodavanjem
superplastifikatora. S poveanim sadrajem vlakana treba se raunati s veim sadrajem
zraka u svjeem betonu, koji se ne moe kompletno ukloniti niti s poveanim zbijanjem.
Korisno je poveati udio fine frakcije agregata u doziranju. Ogranienje maksimalne
granulacije na 22 mm povoljno utjee na duktilno ponaanje i na vrstou na savijanje i
omoguava bolje ankeriranje vlakana u betonu.
Jednoliko dodavanje vlakana u mikser provodi se dozatorima. Vrijeme mijeanja iznosi
2-4 minute. Dodavanje vlakana mogue je i putem miksera-vozila direktno na mjestu
ugradnje uz vrijeme mijeanja od 5-6 minuta nakon zavrenog dodavanja.
U svim sluajevima treba osigurati razdvajanje vlakana. S obzirom na oekivanu oteanu
obradivost, prije poetka radova treba pomou predvienih ureaja provesti probno
pumpanje. Zbijanje treba tako definirati da se sprijei slijeganje vlakana.
Nije dozvoljeno izvoenje beskonano ekstrudirane sekundarne obloge od betona s
vlaknatim dodacima kao vodonepropusnog betona. Osiguranje radnih reki vri se
dodatnom armaturom kod prijenosa vlanih sila. Za spojnice blokova, koje se brtve
trakama, treba paziti da se traka zadrava u tonom poloaju postavljanjem nosive
konstrukcije (reetkastog luka).
Utvrivanje sadraja vlakana u vrstom betonu vri se na probnoj jezgri 100 mm i
h=100 mm i odreuje se na temelju mase. Sadraj vlakana se izraava kao % u odnosu na
volumen probne jezgre.
8-06.6
Stranica 8-98
CESTOVNI TUNELI
Sekundarna betonska obloga u tunelu obraunava se u kubinim metrima, a obuhvaa

teoretsku debljinu sekundarne betonske obloge prema projektu.
Koliine za sekundarnu betonsku oblogu izvan teoretske debljine nee se obraunavati,
osim za ispunjavanje opravdanog prekoprofilnog iskopa radi nepovoljnih geolokih
uvjeta.
Ispunjavanje opravdanog prekoprofilnog iskopa betonom sekundarne obloge mjeri se na
licu mjesta prema stvarnim koliinama pod uvjetom da potrebna koliina betona iznosi
vie od 2 kubina metra.
Sekundarna betonska obloga za nie obraunava se u kubinim metrima prema teoretskim
debljinama iz projekta.
Sekundarna betonska obloga u podnonom svodu i temeljnim gredama obraunava se u
kubinim metrima unutar teoretskih debljina danih projektom.
Dodatni beton za sekundarnu oblogu, radi proirenja presjeka ispod cijevnog krova ne
obraunava se za naplatu.
Armatura se obraunava po teini, uzimajui u obzir stvarne koliine. Pomoni materijal
za uvrenje ne obraunava se.
Zapreke radi zatite hidroizolacije tijekom izvedbe armiranja ne obraunavaju se posebno
nego su obuhvaene jedininim cijenama.
Sav rad i materijal potreban za radove kontaktnog injektiranja ne obraunava se posebno,
ve je uraunati u jedininu cijenu sekundarne betonske obloge.
Njega betona i ispunjavanje pukotina ne obraunava se za naplatu i treba se obuhvatiti
jedininom cijenom.
Montani betonski elementi obraunavaju se u dunim metrima.
Premazivanje betonske povrine obraunava se u kvadratnim metrima du sekundarne
povrine obloge. ienje povrine je ukljueno.
Jedinine cijene za razne stavke plaanja obuhvaaju sav rad, opremu i materijal potrebne
za potpuno izvoenje radova, ukljuivo uzimanje uzoraka, ispitivanje i kontrolu kakvoe.
Oplata i skele trebaju se obuhvatiti jedininim cijenama odnosnih stavaka plaanja.
U sluaju da se otkriju agresivni sastojci u procjednoj vodi tijekom probijanja tunela,
sekundarna betonska obloga u tim sekcijama tunela treba se izvesti kao betonska obloga
otporna na sulfate. Sav rad, oprema i materijal koji budu potrebni trebaju se ukljuiti u
dodatno plaanje za beton otporan na sulfate.
Jedinine cijene za montane betonske elemente trebaju obuhvatiti sav rad, opremu i
materijal potrebne za kompletno izvoenje radova, ukljuujui armature i zatvaranje
spojnica, kao i prijevoz do gradilita.
Jedinine cijene za premazivanje obuhvaaju sav rad, opremu i materijal potrebne za
potpuno dovrenje radova.
8-06.7
Stranica 8-99
CESTOVNI TUNELI
ENV 1992.
EN 197
EN 197-1
EN 206
EN 450
EN 934-2
EN 934-5
EN 934-6
EN 1008
EN 1504
EN 1542
EN 4012
EN 6275
EN 6784
EN 10080
EN 10138
EN 13670
EN 12620
EN 12364
ASTM 820
ASTM C 666
ASTM C 672
ASTM A 820
DIN 1048
DIN 4062
Stranica 8-100
Eurocode 2, projektiranje betonskih konstrukcija

Cement - Sastav, specifikacije i kriteriji usklaenosti
Cement-sastav, uvjetovana svojstva i kriteriji sukladnostiDio 1: obini cementi
Beton - Karakteristike, proizvodnja, ugraivanje i kriteriji
sukladnosti
Letei pepeo za beton - Definicije, zahtjevi i kontrola
kvalitete
Dodaci betonu, mortu i masama za injektiranje - Dio 2:
Primjese za beton - Definicija, specifikacija i kriteriji
usklaenosti.
Primjese za mlazni beton - Definicija, specifikacija i
kriteriji usklaenosti
Uzorkovanje, kontrola kvalitete, procjena usklaenosti i
oznaavanje i obiljeavanje
Voda za spravljanje betona - uvjetovana svojstva i
ispitivanja
Proizvodi i sustavi za zatitu i popravak betonskih
konstrukcija
Proizvodi i sustavi za zatitu i popravak betonskih
konstrukcija - Metode ispitivanja - Mjerenje postizanja
vezne vrstoe
Ispitivanje betona - Odreivanje tlane vrstoe probnih
uzoraka
Ispitivanje betona - Odreivanje gustoe stvrdnutog
betona
Ispitivanje betona - Odreivanje statikog modula
elastinosti u kompresiji
elici za armiranje betona. Zavarivi rebrasti armaturni
elik B 500. Tehniki uvjeti isporuke za ipke, svitke i
zavarenu mreastu armaturu.
elik za prednaprezanje, Dio 1 - Dio 5
Izvedba betonskih konstrukcija
Agregat za beton
Ispitivanje betona - ispitivanje dubine prodiranja vode pod
tlakom
Metoda ispitivanja otpornosti betona na brzo zamrzavanje
i odmrzavanje
Otpornost na ljutenje povrine betona izloene
kemikalijama za odleivanje
Specifikacija za elina vlakna za beton ojaan vlaknima
Ispitivanje betona
obrada.

Knjiga 5

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga 5

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE

OPI TEHNIKI UVJETI

KNJIGA V CESTOVNI TUNELI

ZAGREB, PROSINAC 2001

Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb, Janka Rakue 1.

Dr. sc. Petar ukan, dipl.ing.gra.

Ivan Banjad, dipl.ing.gra.

Dr. sc. Antun Szavits-Nossan

Ivan Banjad, dipl.ing.gra.

Mijo Ere, dipl.ing.gra.

Branimir Palkovi, dipl.ing.kem.tehn.

Dr. sc. Jovo Besla, dipl.ing.gra.

OPE ODREDBE I DEFINICIJE .................................................. 8-1

OPE ODREDBE I DEFINICIJE

DEFINICIJE POJMOVA U CESTOVNOJ TUNELOGRADNJI

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

Ostatak profila (bench) je preostali dio iskopa do punog profila tunela.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

Ekspanzijska sidra su sidra s ekspanzijskom glavom na vrhu koja se ugradnjom iri te

IZVJETAJ O ISTRANIM RADOVIMA

Strojevi za gradnju tunela, strojevi sa titom, strojevi za probijanje

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

Objekte za pruanje prve pomoi sa propisno obuenim osobljem i to na i ispod

Nadzornog inenjera se mora konzultirati u vezi sa svim prijedlozima koji se odnose na

Da su gradilite i strojevi u dobrom stanju,

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

PROMETNI ZNAKOVI I OZNAKE NA KOLNIKU

NORME I TEHNIKI PROPISI

Osnova za projekt i postupke na objektima,

Primjeniti i ostale vaee i odgovarajue Zakone, norme i propise iz poglavlja 0 knjiga I

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

Izrada pristupa gradilitu

Izrada gradilinih prometnica

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

kolnike konstrukcije i zastora odabire izvoa ovisno o trokovima graenja i vremenu

Izrada skladita eksplozivnih tvari

zidana skladita za koliine eksplozivnih tvari veih od 5000 kg i to razdvojeno od

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA V

Izrada kompresorske stanice s cjevnim razvodom po gradilitu

Izrada prikljuka visokog napona i trafostanica (TS)

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

Izrada prikljuka za snabdjevanje gradilita vodom

Odlaganje iskopnog materijala i odvod vode iz tunela

neupotrebljivi otpadni materijal

Neupotrebljivi otpadni materijal, je zemljani materijal sa prevelikom ili potpunom

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA V

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

Izvoa e organizirati gradilite prema svojoj vlastitoj tehnologiji i obvezan je da

odobrenje od distributora elektrine energije za snabdijevanje gradilita,

odobrenje od distributora elektrine energije za snabdijevanje gradilita,

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA V

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

Za vrijeme svake smjene provode se slijedee provjere:

Ventilator ili ventilatori provjeravaju se na zagrijavanje, neobinu buku i vibracije.

Koliine protoka zraka provjeravaju se tjedno na elu iskopa i 20 m od dna okna.

Izvoa e dopremiti na gradilite i koristiti ekoloki prihvatljivu opremu s tihim radom u

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

Izvoa e s nadzornim inenjerom dogovoriti detaljan program zahvata za uklanjanje

Obraun radova i plaanje

Radovi postavljanja privremene elektrine instalacije i rasvjete nee se

Osiguranje ela predusjeka

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA V

NORME I TEHNIKI PROPISI