Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

ODREIVANJE PODRUJA I INTENZITETA

PROCJEIVANJA U LIJEVOM ZAOBALJU BRANE
HIDROELEKTRANE MOSTAR
mr. sc. Mirna Rai, dipl. ing. gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Saetak: Hidroelektrana Mostar, kao posljednje nizvodno postrojenje projekta Srednja
Neretva izgraena je s namjenom da u pogonskoj sprezi s radom HE Salakovac vri
izravnanje protoka u nizvodnom toku rijeke Neretve. Od podzemnih objekata na ovoj
hidroelektrani, pored ostalih, izvedena je kombinirana protufiltracijska dijafragma. Oko ela
dijafragme se formiraju znaajni gradijenti razine podzemnih voda s poveanim brzinama
teenja. Na okolnom prostoru, oko nasipa i dijafragme, ima naznaka filtracijskih deformacija
tla, te razvoja dominantnih pravaca strujanja podzemnih voda, to je potvreno ispitivanjima
koja su provoena u razliitim periodima. Ovaj rad je rezultirao s odreivanjem dominantnih
pravaca teenja u lijevom zaobalju HE Mostar, u cilju odreivanja koliina voda koje se
procjeuju, kao i njihovog utjecaja na stabilnost tla. Analiza strujanja je uraena koristei
program FEFLOW, gdje su dobiveni rezultati verificirani rezultatima izmjerenim na terenu.
Model je dao rezultate s neznatnim odstupanjima. Zakljueno je kako je prostorni model
pogodan za daljnja istraivanja i analize i moe nai primjenu kako kod monitoringa strujanja
podzemnih voda na podruju, tako i kod analize rizika od pronosa zagaenja u podzemlju
lijevog zaobalja HE Mostar.
Kljune rijei: hidroelektrana Mostar, dijafragma, teenje podzemnih voda, FEFLOW, 3D
model

DETERMINING THE AREA AND INTENSITY OF SEEPAGE

IN THE LEFT HINTERLAND OF THE DAM OF MOSTAR
HYDROELECTRIC POWER PLANT
Abstract: HEPP Mostar, as the last downstream object of the Middle Neretva Project, was
built in purpose of downstream Neretva watercourse flow equalization with HEPP Salakovac
combinational operation. Among other underground objects on this HEPP, combined
counter-filtration diaphragm was built. Around diaphragm head is lineament of significant
ground water level gradients with enlarged flow velocities. On the surrounding area, around
embankment and diaphragm there are signs of filtration ground deformations and
development of dominant ground water flow directions. This was confirmed by investigations
that have been done at different periods. This work resulted with identification of dominant
flow directions on the HEPP Mostar left coast area in purpose of seepage water quantity and
theirs influence on the soil stability. Flow analysis was done using software FEFLOW, where
reached results were verified by results measured in situ. Model gave results with
inconsiderable deviations. It was concluded that this spatial model is suitable for future
investigations and analysis and could find an application at ground water flow monitoring on
this area and at risk analysis considering pollution transport of the HEPP Mostar left coastal
area underground as well.
Key words: HEPP Mostar, diaphragm, ground water flow, FEFLOW, 3Dmodel
Rai, M.

168

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

1. UVOD
Osnovni zadatak kod rjeavanja praktinih problema iz oblasti hidrotehnike je prognoza
reima podzemnih voda, posebno u uvjetima eksploatacije, odnosno primjene razliitih
tehnikih rjeenja. U ovisnosti o postavljenom zadatku, znanju istraivaa, uvjetima na
terenu i tehnikim mogunostima, razliit je metodoloki pristup i koncepcija rjeavanja
danog problema. Sloeniji problemi zahtijevaju i odgovarajuu razinu rjeavanja. Najee
se izuavanje reima podzemnih voda u okviru izuavane strujne oblasti provodi preko
modela teenja, razliitih karakteristika, namjena i mogunosti. Njihova zajednika osobina je
da na odgovarajui nain mogu simulirati (oponaati) prirodnu sredinu i odreene elemente
reima podzemnih voda. Oigledno je kako ne postoji model koji moe simulirati prirodu u
svim njenim aspektima. Kvaliteta jednog modela ogleda se kroz nekoliko karakteristika. To
su, prije svega, realnost rezultata dobivenih njegovim koritenjem, jednostavnost kod
njegove izrade i pri radu s njim, kao i mogunost ekstrapolacije, odnosno mogunost
provoenja prognoze u izmijenjenim uvjetima (u uvjetima primjene predvienog tehnikog
reenja).
Pored ostalih, ve klasinih metoda modeliranja (fizikalni, analogni modeli), matematiko
modeliranje reima podzemnih voda danas predstavlja praktino osnovno sredstvo u
inenjerskom rjeavanju problema vezanih za podzemne vode. Prednost primjene
matematikog modeliranja u odnosu na druge metode izuavanja podzemnih voda ogleda se
u mogunosti simulacije sloenih uvjeta i oblika strujanja i prognozi efekata planiranog
tehnikog rjeenja za praktino neogranieni broj proraunskih shema. Matematikim
modelom mogue je determinirati parametre porozne sredine (strujne oblasti) i elemente
reima podzemnih voda, koji se drugim metodama ne mogu, ili se veoma teko, mogu
odrediti. Mogunost relativno lakog provoenja velikog broja hidrodinamikih prorauna
strujanja podzemnih voda na matematikom modelu, omoguava optimizaciju u svim fazama
terenskih istraivanja (radova po pravilu daleko skupljih), kao i samog planiranog rjeenja.
Cilj rada je potvrditi primjenu prostornog stacionarnog modela teenja podzemnih voda,
zasnovanog na tehnici konanih elemenata, na razmatranom podruju lijevog zaobalja
hidroelektrane Mostar u svrhu odreivanja dominantnih pravaca teenja podzemnih voda i
koliine vode koja se procjeuje. Modeliranje se radilo na osnovu baze postojeih podataka.
Cilj je formiranje prostornog matematikog modela za uvjete stacionarnog teenja i
analiziranje filtracijskih strujanja podzemne vode u lijevom zaobalju HE Mostar, kako bi bilo
mogue odrediti koliine voda koje se procjeuju, kao i njihov utjecaj na stabilnost tla u
lijevom zaobalju. Iz razloga jer je razina donje vode na koti 55,00 m n. m., u podruju
pregradnog profila javlja se veliki gradijent razine podzemne vode, iji bi tok mogao ugroziti
stabilnost prirodne kosine obale i same brane, a i gubici vode iz akumulacije bili bi veliki.
Radi toga je, prilikom izvoenja objekta hidroelektrane, bilo potrebno izvesti zatitnu zavjesu
u produetku brane, popreno na akumulaciju, tako da se produi put teenja podzemne
vode.
Kako bi se dobile neophodne informacije o koliini vode koja tee oko zavjese, izvren je
proraun razina podzemne vode u podruju duine 860 m (260 m uzvodno i 600 m nizvodno
od pregradnog profila) i irine oko 400 m. Napravljen je trodimenzionalni stacionarni
matematiki model. Postavljanjem Darcyevog zakona filtracije i jednadbe kontinuiteta za
svaku elementarnu prizmu, koristio se izraz za razinu podzemne vode u jednoj toki, ovisno
o razini u svim susjednim tokama sreditima elementarnih prizmi.
Model bi mogao posluiti za simulaciju stanja u podzemlju u sluaju nedovoljnog opsega
podataka monitoringa razine podzemnih voda, kao i za predvianje rasporeda razina
podzemnih voda ovisno o radu hidroelektrane, kao i atmosferskim utjecajima.
Analiza filtracijskih strujanja uz utvrivanje efekata teenja u podzemlju lijevog zaobalja
hidroelektrane Mostar obavljena je raunalnim programom FEFLOW (Finite Element
Subsurface Flow and Transpot Simulation System). To je programski paket za modeliranje
Rai, M.

169

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

teenja fluida i transport estica, kao i pronosa topline u podzemlju, koji je razvijen od strane
njemake tvrtke DHI-WASY GmbH.

2. PODRUJE ISTRAIVANJA
Hidroelektrana Mostar je pribransko akumulacijsko postrojenje s pregradnim objektom,
lociranim oko 6 km uzvodno od Mostara. To je posljednja stepenica projekta Srednja Neretva
i ujedno najnizvodnije postrojenje u nizu hidroelektrana na Neretvi uzvodno od Mostara. Sa
svojim akumulacijskim bazenom korisne zapremine 6,37 x 106 m3, HE Mostar omoguava
pogodan energetski reim rada HE Salakovac uzvodno [1].

Slika 1. Hidroelektrana Mostar s lijevim zaobaljem [1]

Brana je kombiniranog tipa s dvije konstruktivne i funkcionalne cjeline: betonska gravitacijska
brana sa strojarnicom u koritu Neretve i evakuacijskim blokom u desnom boku i nasuti dio
brane u lijevom boku koji kruno prelazi u obrambeni nasip. Dio terena na lijevoj obali je nii
od usvojene kote uspora, pa je stoga izgraen obrambeni nasip du lijeve obale u duini
2500 m. Blok s evakuacijskim organima lociran je u sklopu betonskog dijela brane na desnoj
obali, a evakuacija velikih voda rijeena je s tri preljevna polja ukupne propusne moi 3070
m3/s i temeljnim ispustom od 180 m3/s. Strojarnica s tri agregata instaliranog protoka 3 x 120
m3/s ini s branom konstrukcijsku cjelinu. Visina brane od najnie toke temeljenja je 44 m,
a duina bazena je 11 km i u najveem je dijelu u koritu Neretve. Kota normalnog uspora je
78 m n. m., a minimalna radna razina je na koti 72 m n. m.

Rai, M.

170

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Slika 2. HE Mostar - prikaz podzemnih vodnih veza [1]

Od podzemnih objekata na ovoj hidroelektrani izveden je kombinirani protufiltracijski ekran.
Na desnom boku, ispod betonskog dijela brane i evakuacijskog organa izvedena je
injekcijska zavjesa, a ispod nasute brane je kombinacija zatite s dijafragmom i manjim
dijelom s injekcijskom zavjesom. Injekcijska zavjesa je uspjeno zavrena, to su pokazale
kontrolne buotine, dok je dijafragma raena u sloenim geolokim uvjetima i pratile su je
razne potekoe. Primijenjena nova tehnologija nije bila u potpunosti usavrena, pa se time
dodatno oteavao iskop za dijafragmu [1].
Izgradnja HE Mostar otpoeta je 1983. godine i svi su objekti zavreni do 1987. godine,
kada je elektrana putena u rad. Tijekom ratnih dogaanja, HE Mostar je bila izvan pogona i
temeljito devastirana. Sredinom 1996. godine poeli su radovi na revitalizaciji objekta,
odnosno postrojenja i elektrana je ponovo putena u redoviti pogon krajem 1997. godine. Po
programu revitalizacije planirana su, a obzirom da je dio objekta u lijevoj obali uinjen
dostupnim za uspostavu cjelovitog sustava tehnikog motrenja (prostor lijevog zaobalja,
nasuti dio brane i dio lijeve obale nizvodno) i velikim dijelom obavljena terenska istraivanja u
ovom prostoru [30].
Izgradnjom HE Mostar i podizanjem razine vode u koritu Neretve na projektiranu kotu uspora
od 78,00 m n. m. promijenili su se uvjeti koji utjeu na formiranje reima podzemnih voda.
Efekti izmijenjenih uvjeta na podruje bili su predmet dugotrajnih razmatranja uz prikupljanje
neophodnih podataka o geolokim i hidrogeolokim (filtracijskim) osobinama sredine u kojoj
se nalazi objekt s akumulacijskim bazenom.
Problemi filtracije, prognoza gubitaka kao i poloaj razine podzemne vode u odnosu na
povrinu terena, rjeavani su na osnovu raspoloivih podataka iz dosadanjih istraivanja.
Posebna panja je posveena utvrivanju realnih filtracijskih osobina sredine lijeve obale
gdje su problemi filtracije iz bazena u zaobalje izraeniji.

Rai, M.

171

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Rezultati razmatranja izvrenih tijekom istranih radova prije izgradnje HE Mostar koji su
nadopunjeni rezultatima kasnijih istraivanja u periodu od 2003. godine do danas
predstavljaju osnovu za postavke stacionaranog prostornog modela strujanja podzemnih
voda koji je predmet ovoga rada.
Pri planiranju i izgradnji postrojenja hidroelektrane Mostar, kota uspora u akumulacijskom
bazenu definirana je na 78,0 m n.m. Ovim usvojenim usporom vode na pregradnom profilu
HE Mostar, podruje lijevog zaobalja povrine oko 42 ha, koje je na kotama ispod 78,0 m
n.m., je potopljeno. Uz to je znatan dio nepotopljenog podruja izloen nepovoljnim
utjecajima podzemnih i povrinskih voda.

3. METODOLOGIJA I CILJ RADA

Sagledavajui problematiku, uraena je analiza hidraulikih odnosa u promatranom podruju

koja je uraena na osnovu postojeih raspoloivih podataka. Analiza se sastojala od
slijedeeg:
Formiranje prostornog stacionarnog matematikog modela za analizu podruja i intenziteta
teenja podzemnih voda u lijevom zaobalju HE Mostar. Simuliranje stanja potencijala na
razmatranom podruju uz unoenje vrijednosti za gornju i donju vodu na HE Mostar. Sve je
uraeno za odreeni broj karakteristinih poprenih profila, za koje postoje hidrogeoloki
podaci.
Koeficijenti filtracije su kvalitativno pridrueni prema opisu hidrogeolokih znaajki buotina.
RPV u poznatim buotinama je posluila za verifikaciju modela.
Rezultati razmatranja izvrenih tijekom istranih radova prije izgradnje HE Mostar koji su
nadopunjeni rezultatima kasnijih istraivanja u periodu od 2003. godine do danas
predstavljaju osnovu za postavke stacionaranog prostornog modela teenja podzemnih voda
koji je predmet rada.
Baza podataka je napravljena na osnovu podataka prikupljenih prije, tijekom i neposredno
nakon izgradnje i putanja u pogon HE Mostar. Ta baza podataka je dopunjena s podacima
koji su dobiveni tijekom istranih radova koji su poeli 2003. godine i jo uvijek traju, a raeni
su za potrebe obnove sustava tehnikog monitoringa HE Mostar i lijevog zaobalja HE
Mostar.
Cilj rada je, na osnovu baze postojeih podataka, odrediti dominantne pravce teenja u
lijevom zaobalju HE Mostar, kako bi bilo mogue odrediti koliine voda koje se procjeuju,
kao i njihov utjecaj na stabilnost tla u lijevom zaobalju.
Kako bi se uspjeno rijeio zadatak istraivanja i ostvarili ciljeve i svrhu istraivanja, bilo je
potrebno:
Razumjeti uzroke koji dovode do teenja podzemnih voda;
Definirati podruje i uvjete teenja podzemnih voda;
Objasniti karakteristike vodonosnika, kao i okolnog podruja;
Objasniti rubne uvjete i ogranienja i zato se moraju potivati;
Istaknuti vanost analize teenja podzemnih voda s aspekta globalne stabilnosti tla;
Objasniti vanost monitoringa razine podzemnih voda u blizini hidrotehnikih objekata, kao i
znaaj formiranja i obnavljanja baza podataka.
U okviru rada opisane su fizikalne karakteristike teenja podzemnih voda, dane su
matematike formulacije istih, a potom je na primjeru lijevog zaobalja hidroelektrane Mostar
na rijeci Neretvi koritenje programskog paketa FEFLOW uraen prostorni stacionarni model
teenja podzemnih voda. Analizirani su rezultati prorauna i izvedeni su zakljuci
istraivanja.
Metodologija izrade rada zasnivala se na:
Prouavanju odgovarajuih izvora literature vezanih za razmatranu problematiku.

Rai, M.

172

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Prikupljanju, sistematizaciji i analizi raspoloivih podataka iz prethodnih istraivanja i

projekata u cilju definiranja stanja podzemnih voda u podzemlju lijevog zaobalja
hidroelektrane Mostar.
Prikupljanju ostalih podataka potrebnih za istraivanje i postavku numerikog modela .
Formiranju i primjeni numerikog modela implementiranog u programski paket FEFLOW za
simulaciju sadanjeg i prognozu budueg stanja razina i koliina podzemnih voda na
podruju.
4. REZULTATI TERENSKIH ISTRAIVANJA

Pregled dosadanjih istranih radova na podruju lijevog zaobalja hidroelektrane Mostar je

predstavljen po vrsti istraivanja:
Geologija i geofizika,
Trasiranja i
Hidrodinamika istraivanja.
I po periodu istraivanja:
Period prije putanja u pogon hidroelektrane Mostar, tj. do 1987. godine, i
Period istraivanja zapoetih 2003. godine, koja su imala za cilj obnovu sustava tehnikog
promatranja i istraivanje stanja u podruju brane i lijevog zaobalja HE Mostar.
Specifina geoloka graa terena, posebno na lijevoj obali, odredila je opsene istrane
radove koji su otpoeti jo 1971. god. Prije izgradnje trebalo je rijeiti dva osnovna problema
i to: odabir pregradnog profila za smjetaj brane i strojare i problem zatite lijevog zaobalja.
Istrani radovi su raeni sukcesivno i koritene su sljedee metode:
- detaljno geoloko kartiranje,
- istraivanja buenjem i ispitivanje VDP metodom Lugeon,
- istraivanje istranim potkopima,
- ispitivanje koeficijenta filtracije terasnog materijala metodom La Franc,
- ispitivanje koeficijenta filtracije (k) i stupnja anizotropije u terasnim materijalima, metodom
utiskivanja zraka na 5 lokaliteta,
- geofizika ispitivanja seizmikom i geoelektrinom metodom,
- geotehnika ispitivanja deformabilnosti i posminih karakteristika osnovne stijene,
- geomehanika ispitivanja kvartarnih naslaga,
- utvrivanje reima podzemnih voda u podruju brane i u zaobalju,
- utvrivanje podzemnih vodnih veza i
- paleontoloka ispitivanja.

S obzirom na probleme koje je trebalo rijeiti, kao metoda istraivanja najvie je

primjenjivano istrano buenje. Na irem podruju zaobalja i na prostoru brane ukupno je
izbueno 210 istranih buotina ili 12.000 m buenja. Polovina ukupnih metara buenja
utroeno je u zoni pregradnog mjesta. Rezultati svih metoda istraivanja prikazani su u
mnogobrojnim izvjeima i elaboratima i koriteni su najvie za projektiranje protufiltarskih
ekrana.
Zakljuci prethodnih terenskihovih istraivanja [1] su:
1.
Provedena hidrodinamika istraivanja na prostoru oko nasutog dijela brane i
dijafragme HE Mostar, s kvalitativnim ispitivanjima na uzorcima procjednih voda potvrdila su
mogunost pojave i razvoja sufozijskih i erozijskih procesa.
2.
Posebnu panju je potrebno posvetiti dijafragmi, s ciljem utvrivanja eventualnih
deformacija, proboja, kao i ope propusnosti.

Rai, M.

173

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Utvrena snienja razine podzemnih voda ukazuju da se vremenom propusnost osnovne

sredine kroz koju struji podzemna voda poveava, to se moe pripisati erozijskim i
sufozijskim procesima.
3.
Na osnovu analize taloga s dna veine piezometara potvren je utjecaj erozijskih i
sufozijskih procesa. Izravno su uoena podruja s pojaanim ispiranjem estica finog
materijala kako iz kvartarne terase, tako i iz nasipa u lijevom boku brane. Uglavnom se radi o
fino ispranom krupnozrnom pijesku bez ili s malo mulja. Porast razine taloga u ispitivanim
piezometrima iznosi od nekoliko centimetara u nasipu brane (profil PI), pa do nekoliko
decimetara u terasi nizvodno od nasutog dijela brane (profil PII).
4.
Rezultati najnovijih video-endoskopskih istraivanja u piezometrima lijevog boka
brane potvrdili su pravce podzemnog otjecanja utvrene na temelju analize rezultata iz
prethodnog perioda.

5. OPIS MODELA
Matematiki modeli teenja podzemnih voda se koriste od kasnih 1800-ih godina.
Matematiki model se sastoji od skupa diferencijalnih jednadbi za koje se zna da se mogu
primijeniti za teenje podzemnih voda. Pouzdanost predvianja koja proizlazi iz modela
podzemne vode ovisi o tome koliko dobro model aproksimira situaciju na terenu. Da bi se
izradio model, neizbjeno se moraju napraviti pojednostavljujue pretpostavke, poto je
situacija na terenu previe sloena da bi se tono simulirala. Obino su pretpostavke
potrebne da se neki matematiki model rijei analitiki prilino restriktivne - na primjer,
mnoga analitika rjeenja zahtijevaju da sredina bude homogena i izotropna. Za razmatranje
realnih situacija, obino je potrebno rijeiti matematiki model priblino koristei numerike
tehnike. Od 1960-ih, kada su brza digitalna raunala postala iroko dostupna, numeriki
modeli su bili poeljna vrsta modela za prouavanje podzemnih voda [2].
5.1 Programsko rjeenje FEFLOW

FEFLOW 6 simulacijski paket se sastoji od sljedeih glavnih programa skupa s programskim

dodacima:
FEFLOW 6 je interaktivni simulacijski sustav koji se zasniva na metodi konanih
elemenata i slui za 2D i 3D modeliranje teenja, modeliranje procesa pronosa topline i
mase u podzemnim vodama, kao i u nezasienim zonama.
FEFLOW Viewer je alat za 3D vizualizaciju i izradu animacija za modele uraene
u FEFLOWu, kao i za prezentaciju rezultata modeliranja.
FEPLOT je potprogram za pripremanje tekstualnih dokumenata, karata sadranih
od vektorskih podloga i grafikih elemenata za ispis, a koristi se jer FEFLOW ne omoguuje
opcije za ispis.
WGEO 6 je sofisticiran program za georeferenciranje, geokodiranje i
transformaciju koordinata kojeg je razvila tvrtka WASY Gmbh.
FEFLOW (Finite Element subsurface FLOW system) je interaktivni sustav za modeliranje
podzemnih voda i koristi se za:
trodimenzionalnu i dvodimenzionalnu analizu,
tlocrtnu i analizu po presjecima (horizontalnim, vertikalnim ili aksisimetrinim),
analizu fluida razliitih gustoa, kao i termohalina, povezanih ili nevezanih,
analizu promjenljivo zasienog tla,

Rai, M.

174

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

prijelazno ili ustaljeno stanje,

pronos toka, mase i toplote,
pronos vie vrsta reaktora
i to za podzemne vode s ili bez vie slobodnih povrina.
FEFLOW ima primjenu u definiranju prostorne i vremenske raspodjele oneienja
podzemnih voda, kod modeliranja geotermalnih procesa, za procjenu trajanja i puta
zagaivaa u vodonosnicima, za planiranje i projektiranje strategija saniranja zagaenja i
tehnika zaustavljanja irenja istoga, koristi se i kao pomo kod odreivanja alternativnih i
efektivnih sustava monitoringa.
Uz pomo sofisticirane meusobne veze izmeu FEFLOWa i GIS-aplikacija kao to su:
ArcInfo, ArcView i ArcGIS vektorski formati i grid-formati su takoer dostupni.
Integrirani Interface Manager (IFM) omoguuje meusobnu vezu izmeu vanjskog koda ili
ak vanjskih programa i FEFLOWa. Koristi se za primjenu procjenu parametara PEST u
FEFLOWu.
FEFLOW je dostupan za WINDOWS sustave, kao i za razliite platforme UNIXa.
Od kada je objavljen (1979. godine) FEFLOW je besprekidno bio poboljavan. Izvorni kod
FEFLOWa je pisan u ANSI C/C++ i sadri vie od 1300000 redaka. FEFLOW se koristi irom
svijeta kao vodei software za modeliranje podzemnih voda na sveuilitima, istraivakim
ustanovama, dravnim institucijama i inenjerskim poduzeima.
6. KONCEPTUALNI MODEL
U svrhu definiranja raspodjele akumulacijskih i transportnih karakteristika sredine formiran je
trodimenzionalni model lijevog zaobalja HE Mostar (HEMO). Za formiranje modela bila je na
raspolaganju projektna dokumentacija i podloge koje su dobivene na posudbu za potrebe
izrade magistarskog rada od JP Elektroprivrede HZ H-B Mostar.

Slika 3. Poloaj razmatranog podruja s ucrtanom granicom modela

Rai, M.

175

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Slika 4. Mrea trokutnih konanih elemenata na tlocrtnom modelu podruja HEMO

Kako bi se dobile neophodne informacije o koliini vode koja struji oko ove zavjese, izvren
je proraun razina podzemne vode u podruju duine 860 m (po 260 m uzvodno i 600 m
nizvodno od pregradnog profila) i irine oko 400 m. Napravljen je trodimenzionalni
stacionarni matematiki model. Postavljanjem Darcyevog zakona filtracije i jednadbe
kontinuiteta za svaku elementarnu prizmu, dobio se izraz za razinu podzemne vode u jednoj
toki, ovisno o razini u svim susjednim tokama sreditima elementarnih prizmi.
Prvi korak u formiranju modela sastojao se u tome da se iz cjeline podruja izdvoji podruje
od interesa za modeliranje. Ono je sa zapadne strane ogranieno rijekom Neretvom, dok se
istona granica prua paralelno trasi magistralnog puta M17 profilom koji je nastao
spajanjem lokacija buotina u kojima je poznata RPV za odreenu vrijednost gornje vode i
donje vode HE Mostar. Sa sjevera podruje je ogranieno profilom paralelnim osi brane na
udaljenosti 260 m uzvodno od HE Mostar.
Profil je odreen spajanjem mjesta buotina s poznatim RPV i/ili koeficijentom filtracije na
osnovu podataka ranijih terenskih istraivanja. Juna kontura podruja se nalazi oko 600 m
nizvodno od HE Mostar na profilu paralelnom osi brane koji je odreen spajanjem lokacija
poznatih buotina.
Izdvojeno podruje je diskretizirano mreom trokutnih konanih elemenata. Trea dimenzija
modela je definirana dodavanjem 4 razliita sloja materijala. Svakom sloju je pridruen
odreeni koeficijent filtracije. Interakcija izmeu odbaenog i modeliranog podruja
nadomjetena je poetnim i rubnim uvjetima.
Podruje je diskretizirano trokutnim prizmatinim konanim elementima. Broj vorova po
elementu je 6. Broj elemenata po sloju je 182048. Ukupan broj konanih elemenata unutar
domene prostornog modela je 728192, a ukupan broj vorova je 504905.
Razmatrano je stacionarno teenje u zasienom vodonosniku sa slobodnom povrinom.
Rubni uvjeti su zadani kao apsolutna vrijednost kote gornje vode HE Mostar i nizvodno od
HE, zadana je kota najvieg aktivnog reda barbakana i dalje se nastavlja rubni uvjet donja
voda HE Mostar. Sjeverna, istona i juna kontura modela je zadana slobodno u modelu, to
znai da je mogue i dotjecanje i otjecanje prema/od konture.
Rai, M.

176

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Trea dimenzija modela je odreena definiranjem 4 sloja materijala na 23 buotine (vora)

rasporeenih po itavom podruju. Za te buotine postoji detaljan opis geolokih profila. Na
osnovu tih podataka, cijelo podruje je interpolirano Kriging metodom regionalizacije.
Vrijednosti koeficijenata filtracije su kvalitativno pridrueni odreenim slojevima i/ili
buotinama na osnovu analize geolokih istranih radova na podruju kroz dugi niz godina.
Tablica 1. Materijali na geolokim profilima
OZNAKA
LITOLOKI
HIDROGEOLOKA
SLOJA
SASTAV
FUNKCIJA
(LAYER)
Diluvijalni
terasni
materijal i ljunak i
pijesak sa slabim Jako vodopropusne sredine
1
glinovito-karbonatnim
vezivom
Jako
zaglinjena Djelomino
krenjaka drobina vodonepropusne stijene s
2
dobro
zbijeni hidrogeolokom funkcijom
konglomerat
apsolutne barijere
Kvartar ljunak,
zdrobljeni
Vodopropusne sredine
3
konglomerat, pijesak
Vodonepropusne stijene s
Neogeni lapor i lapor
hidrogeolokom funkcijom
4
s ugljem
apsolutne barijere

KOEFICIJENT
FILTRACIJE
[m/s]
Kxx = Kyy = 310-3
Kzz = 310-4

Kxx = Kyy = 10-5

Kzz = 10-6
Kxx = Kyy =10-4
Kzz = 10-5
Kxx = Kyy =10-6
Kzz = 10-7

Slika 5. Oznaeni vorovi u kojima su definirani poetni i rubni uvjeti

Rai, M.

177

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

6.1 Analiza osjetljivosti

Unutar podruja modela su obiljeene kontrolne toke (vorovi) koji imaju svrhu validacije
modela. U tim tokama je poznato piezometarsko stanje za postavljene rubne uvjete (RV
uzvodno i nizvodno od HE Mostar) i te toke slue za usporedbu rezultata dobivenih
modeliranjem i vrijednosti RPV koja je izmjerena na piezometru.
Simulacije su bile raene sve dok nisu dobiveni zadovoljavajui rezultati. Prije poetka
modeliranja, nije uraena provjera podataka s terena, pa su odstupanja u poetnim
simulacijama bila uzrokovana djelomino netonim kontrolnim vrijednostima, a ne grekom u
postavci modela.

Slika 6. Poloaj kontrolnih toaka

7. REZULTATI MODELA
Nakon definiranja podruja obuhvata prostornog modela, karakteristika slojeva tla i poetnih i
rubnih uvjeta, zapoeta je simulacija modela za stacionarno strujanje u neogranienom
slobodnom vodonosniku.

Rai, M.

178

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Slika 7. Povrine jednakih potencijala prostorni prikaz

Predstavljeni su rezultati brzina teenja podzemnih voda za svaki sloj posebno i za podruje
oko dijafragme radi velikih hidraulikih gradijenata. Tablica 2. pokazuje maksimalne
vrijednosti brzina teenja za svaki sloj posebno.
Tablica 2. Maksimalne vrijednosti brzine teenja
Sloj
Maksimalna vrijednost brzine (m/s)
1

7,8410-3

3,0310-3

1,0310-4

8,9710-5

Promatrajui ukupno podruje modela moe se zakljuiti kako se najvee brzine teenja
podzemnih voda pojavljuju u prvom sloju i to na podruju nizvodno od lijevog obalnog zida,
na mjestu ispusta iz drenanog kanala.

Rai, M.

179

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Slika 8. Raspored brzina teenja oko dijafragme

Na slici 11 pokazano je podruje na kojem voda utjee i istjee iz modeliranog sustava. To je
rub modela koji granii s koritom rijeke Neretve, nizvodno od hidroelektrane Mostar. Ukupna
koliina vode koja ulazi u modelirano podruje i izlazi iz sustava je prikazana na slikama 9 i
10 u obliku tablica koje su dio rezultata prorauna u programskom paketu FEFLOW.

Slika 9. Ukupna koliina voda koja protjee

kroz domenu modela

Rai, M.

Slika 10. Balans protoka u domeni modela

180

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

U proraun nije uzeta u obzir koliina vode koja dotjee s istonog oboda Bijelog polja iz
razloga jer ta koliina ne utjee na teenje podzemnih voda u podruju oko dijafragme, nego
ima utjecaj na teenje nizvodno od dijafragme. Na osnovu analiza ranijih prorauna teenja
na podruju lijevog zaobalja hidroelektrane Mostar, ustanovljeno je kako su dotoci u sustav
mali u odnosu na koliine vode koja istjee prema koritu rijeke Neretve.
Za usporedbu rezultata razina podzemnih voda na podruju lijevog zaobalja hidroelektrane
Mostar koritene su kontrolne toke poznatih prostornih koordinata. Te toke su unesene u
mreu konanih elemenata kako bi se u njima dobile vrijednosti potencijala, te usporedile s
vrijednostima koje su mjerene na terenu u sklopu redovitog monitoringa RPV na podruju
hidroelektrane Mostar. Oekivalo se da vrijednosti RPV dobivene u modelu budu nie od
vrijednosti izmjerenih na terenu iz razloga to ureaj za mjerenje RPV prilikom mjerenja u
zacijevljenim perforiranim piezometrima oita vrijednost pri prvom kontaktu s vodom, a to
moe biti i podruje istjecanja iz perforacije koja je smjetena na vioj razini nego to je
ustaljena razina vode u piezometru.

Slika 11. Prostorni prikaz mjesta utjecanja i istjecanja u razmatrano podruje

s naznaenim ekvipotencijalama
Mogu se primijetiti vea odstupanja na piezometrima koji su smjeteni na i neposredno blizu
profila dijafragme. Ta odstupanja nastaju iz razloga neposredne veze izmeu razine gornje
vode, odnosno razine vode u akumulaciji i razine vode u tim piezometrima. Oscilacije su
svakodnevne i ovise o radu hidroelektrane. Model je stacionaran i daje vrijednost RPV samo
u jednom vremenskom trenutku, pa je to jedan od razloga neslaganja vrijednosti.

Rai, M.

181

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Slika 12. Usporedba rezultata RPV dobivenih numerikim modelom

i rezultata mjerenih na terenu u dva navrata
Trasiranja iz 1989. godine na podruju lijevog zaobalja hidroelektrane Mostar [1] koja su
raena us cilju utvrivanja brzina teenja u podzemlju lijevoga zaobalja pokazala su kako je
maksimalna brzina kretanja trasera 0,1 m/s na podruju od ela dijafragme prema
drenanom ispustu nizvodno od lijevog obalnog zida. Na ostalom podruju brzine kretanja
trasera su iznosile od 310-3 m/s do 310-2 m/s. Slika 13 pokazuje strujnu sliku oko dijafragme
dobivenu programskim paketom FEFLOW.

Slika 13. Strujna slika oko dijafragme

Prema rezultatima geofizikih istraivanja koja su raena tijekom 2003. godine na podruju
lijevog zaobalja hidroelektrane Mostar [1], efektivna brzina teenja podzemnih voda na
mjestu proboja dijafragme je vef = 6,610-3 m/s.
Rai, M.

182

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Model koji je predmet ovoga magistarskog rada je rezultirao s maksimalnom vrijednou

brzine na mjestu istjecanja iz drenanog kanala od 7,8410-3 m/s.
Prema hidrolokim volumnim mjerenjima izdanosti na barbakanama (otvorima) na lijevom
obalnom zidu nizvodno od hidroelektrane Mostar (HEMO) koja su raena u sklopu
istraivanja za potrebe obnove sustava monitoringa na HEMO [1] i procjene koliina vode
koja se javljaju na vrelima nizvodno od lijevog obalnog zida HEMO, ukupna koliina vode je
iznosila priblino 348,40 l/s.
Modeliranje u FEFLOWu je dalo vrijednost na rubu modela koji granii s koritom rijeke
Neretve koliinu vode koja se procjeuje od 326,01 l/s. Na slici 7.8 su na prostornom prikazu
naznaeni vorovi u kojima dolazi do istjecanja vode iz sustava. Zbroj koliina vode koja
istjee u tim vorovima je jednak gore navedenoj vrijednosti od 326,01 l/s.

Slika 14. vorovi u kojima je registrirano istjecanje procjednih voda

8. ZAKLJUAK
Uraeno modeliranje na prostornom stacionarnom matematikom modelu prostora lijevog
zaobalja hidroelektrane Mostar, omoguilo je kvalitativno sagledavanje utjecaja postojeih
objekata hidroelektrane na uvjete filtracije u razmatranom podruju.
Imajui u vidu izrazitu nehomogenost razmatranog prostora, kao i sloene rubne uvjete,
odabrana metoda matematikog modeliranja koritenjem programskog rjeenja FEFLOW se
pokazala kao veoma praktina za analizu teenja podzemnih voda.
Rad je pokazao kako primjena ovakvog naina modeliranja moe nai iroku primjenu kod
odreivanja dominantnih pravaca teenja podzemnih voda. Samim odreivanjem pravaca i
intenziteta dominantnih tokova podzemnih voda odreeni su i pravci mogueg pronosa
zagaenja u podzemlju.
Uz tono definiranu geometriju podruja, kao i detaljno obraene raspoloive geoloke
podatke s velikog broja buotina na podruju, mogue je dobiti kvalitetnu predodbu stanja
podzemnih voda.
Rai, M.

183

Broj 4 prosinac, 2012

Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane HE Mostar

Posebnu pozornost je potrebno obratiti na vjerodostojnost podataka koji nam slue za

provjeru modela. Prije usvajanja ulaznih parametara potrebno je uraditi kalibraciju postojeih
podataka koji e vjerojatno biti referentni podaci za kontrolu rezultata modela. Sluaj kada je
mogue usporedno s istraivanjima na terenu, formirati model teenja podzemnih voda je
najprikladniji za hidrodinamiku analizu, ali je, rijetko izvodljiv.
Dobiveni prostorni stacionarni model lijevog zaobalja hidroelektrane Mostar je osnova za
daljnje razvijanje nestacionarnog modela za ije potrebe je neophodno neprekidno
dopunjavati bazu podataka s novim podacima osmatranja.
Model je takoer polazna toka za analizu rizika zagaenja, odnosno pronos zagaenja kroz
podzemlje prema rijeci Neretvi koja nizvodno od razmatranog podruja prolazi kroz grad
Mostar. Obzirom na neposrednu blizinu magistralnog puta Mostar-Sarajevo, kao i blizinu
gradske deponije otpada Uborak, koji su potencijalni izvori zagaenja podruja, na
odgovarajui nain je mogue simulirati bilo kakvu incidentnu situaciju na ta dva lokaliteta
koja bi mogla dovesti u opasnost podruje od zagaenja.
Preporuka za budua istraivanja je da se kontinuirano nastavi s dopunjavanjem baze
podataka dobivenih s terena koji bi mogli posluiti za to tonije definiranje stvarnog stanja u
podzemlju lijevog zaobalja hidroelektrane Mostar. Podaci se tada mogu iskoristiti za
dopunjavanje modela, a i za provjeru dobivenih rezultata u buduim modelskim
istraivanjima.
LITERATURA
1. Projektna i arhivska dokumentacija vezana za HE Mostar
2. W. Kinzelbach: Groundwater Modelling - An Introduction with Sample Programs in
BASIC, Elsevier, Amsterdam, Oxford, New York, Tokyo, 1986.
3. M. Rai: Odreivanje podruja i intenziteta procjeivanja u lijevom zaobalju brane
hidroelektrane Mostar, Magistarski rad (FGAG Sveuilita u Splitu), 2012.
4. H.-J. G. Diersch: DHI-WASY Software FEFLOW Finite Element Subsurface Flow and
Transport Simulation System Reference Manual, DHI-WASY GmbH, Berlin,
Germany, 2009.
5. J. Bear, A. Verruijt: Modeling Groundwater Flow and Pollution, Reidel Publ.,
Holland,
1987.

Rai, M.

184