Osnove anatomije i fiziologije

ovjeka

mr. sc. Ivana Dujmovi

Anatomija
Znanost o obliku i grai
tijela
gr. anatemnein
rezati, rastavljati u
dijelove
Dio znanosti o ivim
biima Biologija
Podijela:
Antropotomija
Zootomija
Fitotomija

Sustavna anatomija
istrauje pojedinane
organske sustave
Embriologija razvitak
ljudskog tijela
Kauzalna morfologija
razvoj oblika tijela

Histologija znanost o
tkivima
Citologija znanost o
stanici

Fiziologija
Znanost o funkcijama
organizma
Prouava mehanizme koji
omoguavaju i reguliraju
ivotne procese
Prouava odravanje
homeostaze

Fiziologija ovjeka obuhvaa:

Fiziologiju stanice
Fiziologiju krvnih stanica,
imuniteta i zgruavanja krvi
Fiziologiju srca
Fiziologiju cirkulacije
Fiziologiju tjelesnih tekuina i
bubrega
Fiziologiju respiracije
Fiziologiju letenja, putovanja u
svemir i ronjenja
Fiziologiju ivanog sistema i
osjetila
Fiziologiju probavnog trakta
Fiziologiju metabolizma i
regulacije temperature
Fiziologiju endokrinologije i
reprodukcije

Od atoma do organizma

organ

atom
tkivo

molekula
stanica

sustav
organa

organizam

Vrste tkiva u ljudskom organizmu

Hrskavino tkivo

ivano tkivo

Pokrovno tkivo

Miino tkivo

Kotano tkivo

Organski sustavi u ljudskom tijelu

Reproduktivni sustav

ivani sustav
Sustav organa za pokretanje

Organski sustavi u ljudskom tijelu

Hormonski sustav

Sustav organa
za izluivanje

Probavni sustav

Krvoilni sustav

Sustav organa
za disanje

Sustav organa za kretanje

Miini sustav

Kotani sustav

Osteologija
Znanost o
kostima
Lokomotorni
sustav
Kosti
Spojevi meu
kostima
Miii

Kostur
Jedinstvena
cjelina kostiju
Meusobno
povezane
zglobovima

Kostur ovjeka
Osnovni potporanj tijela
Omoguuje uspravan
hod
titi osjetljive
unutranje organe
Omoguuje pokrete

Kotana stanica
Kotano tkivo

Kostur ovjeka
kosti glave
lubanja i lice
kosti trupa
kraljenica, prsni ko,
zdjelica
kosti udova
ruke i noge

Kostur ovjeka
Novoroene 270
kostiju
Odrasla osoba -260
kostiju
Bedrena kost
Najvea kost u tijelu
Moe se utrostruiti
tijekom ivota

Kraljenica
Zakrivljena
Oblik dvostrukog S
Omoguuje uspravan
hod
ublaava udarce

Atlas
prvi kraljeak

33- 34 kraljeka
spojeni elastinim,
hrskavinim ploicama

Axis
drugi vratni
kraljeak

POKOSNICA
izvana
obavija kost
VRSTO KOTANO TKIVO
ispod pokosnice
ini kost vrstom
SPUVASTO KOTANO TKIVO
u unutranjosti i na krajevima
kostiju
smanjuje masu kostima uz
zadranu vrstou
KOTANA SR
ispunjava upljine u kostima
proizvodi krvne stanice
HRSKAVICA
na mjestu dodira dviju kostiju
ublaava udarce i smanjuje trenje

Graa kosti

 kotana sr
skladite masti
stvaranje krvnih stanica

Graa kosti
Oblik kosti
Cjevaste duge
Kosti ruku i nogu
Plosnate iroke
Lopatice, zdjeline kosti
Kratke kubine
Kraljenica, aka, stopalo
Sastav kosti
20% vode
25% organske tvari - osein
Kolagen elastinost i
gipkost
55% mineralne tvari
spojevi kalcija i fosfora
vrstoa i tvrdoa

Veze meu kostima

Hrskavica

Zglobovi

avovi

Konstitucija ena - mukarac

Konstitucija ene
manja, laka i nenija
Udio kotanog aparata u
tjelesnoj teini
ene - oko 16 %
mukarci - oko 18 %
specifinost grae
zdjelice i zdjelinog
pojasa
ene iroka i niska
Poroajni kanal

Miini sustav ovjeka

Miologija znanost o
miiima
Miii sposobnost
kontrahiranja i
oputanja
Zajedno s kostima
tijelu daju oblik
Omoguuju
pokretanje

Miini sustav ovjeka

Miino tkivo
Popreno prugasto
Popreno prugasti miii
Miii kostura

Glatko
Miii unutranjih
organa

Srano
Srani mii

Miii
ovjeka

Popreno prugasti miii

Svjetle i tamne poprene
pruge
Pod utjecajem nae volje
voljni miii
Izduene stanice s mnogo
staninih jezgri (nukleusa)
Izduena miina vlakna

Udruena u miine snopie

Miini snopii snop

mii
Obavijeni miinom
ovojnicom
Tetive

veze s kostima
elastine, vrste, slabo
rastezljive

Popreno prugasti miii

Krvne ile
Donose kisik i hranu
miiu

ivci
Upravljaju radom miia

Glatki miii

Srani mii
Stanice koje se "granaju" s
jednom jezgrom smjetenom
u sredini stanice
upalj popreno-prugasti mii
vidljiva ispruganost
meusobno povezana vlakna

mokrani mjehur

Stanice vretenastog oblika

Jedna stanina jezgra
(nukleus) u sredini stanice,
Nisu pod utjecajem nae
volje
ine stijenku unutranjih
organa eludac, crijevo,...

Nije pod utjecajem nae volje

Kontrahiraju se slino kao i
skeletni miii
kontrakcija traje due

Pokretanje miia
pokretima miii upravljaju u parovima
dvoglavi
i troglavi mii nadlaktice
podie ruku

- isprui ruku

miii za rad troe energiju

miini umor
MLIJENA KISELINA

Unutranji organi
Utroba viscera
Zajedniki naziv za sve
organe u visceralnoj
upljini

Vegetativna uloga
organa
Omoguuju kemijsku
pretvorbu hrane
Izmjenu tvari
Izluuju nepotrebne
ostatke

Dini sustav
Probavni sustav
Mokrani sustav
Spolni sustav
lijezde s unutranjim
izluivanjem

Sustav
Uloga:
Prenoenje zraka do
plua
Pluni mjehurii
Izmjena plinova
Kisik i ugljikov dioksid

Podjela:
Gornji dini putevi:
Nos i gornji dijelovi
drijela

Donji dini putevi:

Grkljan, dunik, dunice

Sustav plunih
mjehuria

organa za disanje

Organi za disanje:
nosna upljina
zrak se vlai, proiuje,
zagrijava
drijelo
grkljan
dunik
dvije dunice
pluni mjehurii
obavijeni krvnim
kapilarama
plua
lijevo krilo - dva renja
desno krilo- tri renja
obavijena opnom poplunica

Sustav organa
za disanje

Pokreti disanja
Pokreti disanja:
Udisaj
ulazi 21% kisika i 0,035%
CO2
Izdisaj
izlazi 16% kisika i 4% CO2
U pokretima disanja
sudjeluju:
oit
trbuni miii
meurebreni miii

Pluno i stanino disanje

Pluno disanje
izmjena plinova izmeu
organizma i okoline

Stanino disanje ili bioloka

oksidacija
u stanicama
iz hranjivih tvari i kisika
oslobaa se energija, voda i
ugljikov dioksid

Organi za glas
Grkljan
graen od hrskavice
gornji dio dunika
glasnice dva elastina
miina nabora
glas nastaje titranjem
glasnica
stvaranje glasa glasnice
jako blizu (zatvorene)

Probavni sustav
Uloga:
Prima hranu
Probavlja
Prerauje u hranjive
sastojke
Odstranjuje
neprobavljene i
nepotrebne sastojke

Probavni sustav

Probavni sustav probavna

cijev i probavne lijezde
Probavna cijev:

usta - zubi i jezik

jednjak i eludac
dvanaesnik, tanko i debelo
crijevo
crijevni otvor (mar)

Probavne lijezde

slinovnice
eluane lijezde
guteraa i jetra

lue probavne sokove u

dvanaesnik

Probava
u probavnome sustavu
hrana se mijenja mehaniki i
kemijski

 vakanjem usitnjuju
hranu

Graa zuba:

kruna
vrat
caklina
pulpa
Korijen

Vrste zuba:

sjekutii 8 (4+4)
onjaci 4 (2+2)
pretkutnjaci 8 (4+4)
kutnjaci 12 (6+6)

Zubi
mlijeno
zubalo
(20)

trajno
zubalo
(32)

PROBAVA
SLINA

ptijalin

kroba

ELUANI
SOK

pepsin i HCl

bjelanevina

raspruje
masti

GUTERAA

vie razliitih
enzima

bjelanevina,
masti,
ugljikohidrati

CRIJEVNI
SOK

Vie razliitih
enzima lipaza

bjelanevine,
masti,
ugljikohidrati

Probava
u probavnome sustavu
hrana se mijenja
mehaniki i kemijski
Usitnjavanje, vakanje,
mijeanje, potiskivanje
Sloene molekule enzimi
jednostavne molekule
Enzimi - bioktalizatori

Probava hrane
Usna upljina
Jezik mijeanje hrane
lijezde slinovnice lue
slinu

drijelo
Provodi hranu u jednjak

eludac
Elastian, uplji organ
Spremnik hrane (2 L)

Jetra
Proizvodi u
razgradnja masti

Probava hrane

Guteraa lui enzime u

dvanaesnik
Dvanaesnik poetni dio
tankog crijeva
Razgradnja bjelanevina,
ugljikohidrata i masti

Tanko crijevo
Zavrava se kemijska
razgradnja svih sastojaka
Ugljikohidrati glukoza
Bjelanevine AK
Masti masne kiseline i
glicerol
Crijevne resice upijaju
hranjive tvari

Debelo crijevo
neprobavljive tvari
izmet

Zdrava prehrana

Mokrano spolni sustav

Urogenitalni trakt
Mokrani i spolni sustav
Usko povezani

Sustav organa za izluivanje

Uloga:
Izluivanje tetnih, otpadnih
tvari urinom

bubrena
arterija

Graa:
Dva bubrega
Filtracijom proizvode urin

Dva mokraovoda

bubrena
vena

bubreg

mokraovod

Cijevi koje odvode mokrau iz

bubrega

Mokrani mjehur
Miini organ
Sakupljanje mokrae

Mokrana cijev
Izvodi mokrau iz organizma

mokrani
mjehur

mokrana
cijev

Parni organ
Smjeteni na lenoj strani
trbune upljine
Dugi oko 12 cm
Oblikom slini zrnu graha
Nefroni osnovne jedinice
bubrega
Hormoni nadbubrene
lijezde i hipotalamus

kontrola rada bubrega

Proiivanjem iz krvi
izluuju mokrau
Odravaju unutranju
ravnoteu

Graa bubrega
ovojnica
bubrena
arterija
bubrena
kora

bubrena
vena

Stalna koliina vode i soli u

organizmu

bubrena sr
nefron

Nefron

Graa:
Bubreno tjelece
U kori bubrega
Filtriranje krvi s otpadnim
tvarima
Krv prolazi kroz kapilare
bubrenog tjeleca

bubreno tjelece

Cjevasti dio
Voda, glukoza i dio soli dobiveni
filtracijom vraaju se u krv

arterija

Preostala vodena otopina

mokraa (urin)
Nakuplja se u bubrenoj
nakapnici

Mokrani mjehur
Pranjenje urina
Prstenast mii
Poticaj iz lene modine i velikog
mozga

vena

sabirna cijev

Spolni sustav
Uloga:
Odravanje i
produljenje vrste
Spolni organi
primarna obiljeja
mukarca i ene
zajednika osnova iz koje
se razvijaju samo jedni
spolni organi

Pubertet
Mukarac

hipofiza

ena

Izluuju enske
spolne hormone
Izluuju muke
spolne hormone
jajnici
sjemenici

spermij

jajna stanica

Spolni organi ovjeka

Muki spolni organi

vanjski:
monja
spolni ud
unutarnji:
sjemenik
pasjemenik
sjemenovod
sjemena vreica
prostata
mokrana cijev
spermiji

SPOLNI UD
omoguuje prijenos spermija u
ensko tijelo
DOSJEMENIK
mjesto sazrijevanja spermija
izluuje muke spolne hormone
SJEMENOVOD
provodi spermije do mokrane
cijevi
MOKRANA CIJEV
provodi mokrau i spermu
MONJA
titi sjemenike
SJEMENIK
lijezda u kojoj nastaju spermiji
PROSTATA I SJEMENA VREICA
nastaje tekuina koja je dio
sperme

Muki
spolni organi

Spolni organi ovjeka

enski spolni organi

vanjski:
stidnica (velike i male stidne usne)
vanjski otvor rodnice
draica

unutarnji:
jajnik
jajovod
maternica, grli maternice
rodnica

Jajna stanica

Menstruacijski ciklus
1 6 dan

sluznica maternice
se ljuti

razvoj nove
jajne stanice

7 12 dan

oljutena sluznica
se obnavlja

15 28 dan
13 14 dan
ovulacija
jajna stanica
u jajovodu

Menstruacijski ciklus

Menstruacijski ciklus
Menstruacijski kalendar

Od prvog dana
mjesenice
Do zadnjeg dana prije
sljedee mjesenice

sazrijevanje jajne
stanice ovulacija rast sluznice maternice mjesenica
Klimakterij
menopauza

Oplodnja

Razvitak od oplodnje do roenja

Ugnjeenje zametka u maternicu

Razvitak od oplodnje do roenja

Oplodnja - jajovod
Dioba oploene jajne stanice (morula blastula gastrula)
BRAZDANJE - dijeljenje (dioba) stanica zametka
Zametak ugnjeenje u maternici (nakon 8 tjedana)
Plod posteljica, pupkovina, vodenjak, plodna voda
Poroaj - novoroene

Funkcija placente

Razvitak od oplodnje do roenja

Trudnoa

Trudnoa - 40 tjedana (280 dana)

Poroaj

lijezde s u nutranjim izluivanjem

odrava organizam u
stanju unutarnje
ravnotee
prilagoava organizam
promjenama u okoliu
Suradnja sustava:
ivani sustav elektrini impulsi
hormonski sustav kemijske poruke
mozak - nadzire rad
lijezda

lijezde
S vanjskim izluivanjem
(egzokrine):
slinovnice
znojnice
lojnice
izluuju sokove na
povrinu ili unutar
tijela

S unutarnjim izluivanjem
(endokrine):
hipofiza
titna lijezda
nadbubrene lijezde
guteraa
sjemenici (testisi)
jajnici (ovariji)
hormone izluuju u krv

HORMONI

prenose kemijske poruke organima

djeluju sporo i dugotrajno
potiu rast i razvoj, izmjenu tvari, spolni razvoj...
POVRATNA SPREGA (veza) odravanje hormonske
ravnotee u organizmu

hipofiza

titna lijezda
nadbubrene
lijezde

hormon rasta
Regulira rast tijela
hormoni hipofize -izravno
utjeu na tijelo
stvaranje mlijeka,
poticanje trudova i odravanje
razine vode u tijelu
Tiroksin
odrava sustave u tijelu
aktivnima
Adrenalin
potie tijelo na akciju

hipofiza
titna lijezda

nadbubrene
lijezde

Hormoni nadbubrenih lijezda

Suzbijaju stres
Kontrola razine soli u tijelu

guteraa

jajnici

Inzulin i glukagon
odravaju razinu eera u krvi
Estrogen i progesteron
enska spolna obiljeja
stvaranje jajnih stanica
Testosteron
muka spolna obiljeja
stvaranje spremija

guteraa

sjemenici

Krvoilni sustav
Angiologija znanost o
krvoilnom sustavu
Prouava sustav kanala i
kanalia kojima kola krv
Sredinji organ srce
Krvne ile:
Arterije
od srca prema periferiji
tijela

Vene
od periferije tijela prema
srcu

SASTAV KRVI
krvna plazma - 55% krvi
voda, otopljene tvari i
bjelanevine
krvne stanice - 45% krvi
crvene krvne stanice eritrociti
bijele krvne stanice leukociti
krvne ploice trombociti

Krv
ULOGA KRVI
prenosi korisne (hranjive
tvari, hormone) i tetne
tvari (ugljiko dioksid,
produkte izmjene tvari
odrava stalnu
temperaturu tijela
raznosi kisik po tijelu
brani organizam od bolesti
sprjeava krvarenje

ERITROCITI
nemaju jezgru
bjelanevina hemoglobin s
ionom eljeza
prenose kisik iz plunih
mjehuria do stanica tijela
(hemoglobin)
odnose ugljikov dioksid u
plune mjehurie
svake sekunde stvaraju se i
propadaju milijuni eritrocita
LEUKOCITI
stanice s jezgrom
vie tipova leukocita
unitavaju tetne
mikroorganizme
limfociti - nositelji specifine
otpornosti (imunosti)
organizma

Krvne
stanice

TROMBOCITI
bez jezgre
krvne ploice
nastaju raspadanjem
posebnih stanica u kotanoj
sri
sudjeluju u zgruavanju krvi

Krvne grupe
Krvna grupa AB - univerzalni primatelj
Krvna grupa O - univerzalni davatelj
Transfuzija krvi pretakanje
Sljepljivanje eritrocita pri pogrenoj transfuziji
Krvna grupa
Crvene
krvne
stanice

protutijela

nema
protutijela

Krvne ile
Arterije:
debele, elastine stijenke
vlastiti miii
odvode krv iz srca
donose stanicama kisik i
hranjive tvari
Vene:
tanje, rastezljive stijenke
imaju zaliske
otpremaju iz stanice tetne
tvari i ugljikov dioksid
dovode neistu krv u srce

Kapilare:
tanke stijenke
izmjena tvari izmeu
krvi i stanica
izmjena plinova u pluima
povezuju arterije i vene

Srce graa i funkcija

U prsnom kou
Pumpa krv po tijelu
Veliine stisnute ake
Teine 300 500 g
Izvana zatieno opnom
srana ovojnica
2 predklijetke, 2 klijetke,
srani zalisci
Aorta najvea arterija u
tijelu

Srce graa i funkcija

Venska krv iz tijela ulazi
u desnu pretklijetku,
prolazi u desnu
klijetku i istiskuje se u
plua.

Nabori na srcu zalisci, osiguravaju

jednosmjerni protok
krvi. Nalaze se izmeu
pretklijetke i klijetke,
kao i na izlazu iz
klijetaka u arterije.

Krv bogata kisikom

iz plua ulazi u lijevu
pretklijetku i ulijeva
se u lijevu klijetku. U
tijelo se potiskuje kroz
aortu.

Srce se sastoji od
etiri upljine: dvije
pretklijetke i dvije
klijetke. Miini zid, tzv.
pregrada, dijeli srce
uzduno, po sredini, na
lijevu i desnu stranu.

 Bilo ili puls

60 80 puta u minuti
vratna arterija ili arterija
zapea ruke

Krvni tlak
Pritisak krvi na stijenke
krvnih ila
Najvei u velikim arterijama
Normalan krvni tlak 120/80
mmHg

Sistola
pritisak srca
pumpanjem krvi
kroz arterije
Dijastola
pritisak stijenki
arterija - odupiru
se protoku krvi
izmeu otkucaja
srca

Srce graa i
funkcija

Optok krvi
Mali optok krvi:
PLUA - SRCE
izmjena plinova u pluima

Veliki optok krvi:

SRCE - TIJELO
stanice dobivaju hranu i
kisik
iz stanica se odnose
otpadne tvari i ugljikov
dioksid

ivani sustav
Provoenje ivanih
impulsa
Prenosi obavijesti iz
unutranjosti tijela i
okoline
Obrauje informacije
Usklauje informacije
Stvara motoriki
odgovor

ivani sustav
Sredinji
Kraljenika modina
Mozak
Smjeteni u lubanji
Zatieni
vrstim kotanim ovojem
Ovojnicama mozga
Cerebrospinalnom
tekuinom

Periferni
Gangliji skup tijela
ivanih stanica
Strukture poput vora

Snopovi ivanih
vlakana ivci
Povezuju sredinje
dijelove sustava s
osjetnim i izvrnim
organima

ivani sustav
Tjelesni (somatski)

Vegetativni (autonomni)

Upravlja tjelesnim
pokretima

Upravlja radom unutranjih

organa
Bez utjecaja volje
Podijela:
Simpatikus
Pomae pri naporima

Parasimpatikus
Omoguuje odmor organizma

Djeluju antagonistiki i
usklaeno

ivani sustav
Graa ivane stanice
Tipovi ivanih stanica
ivano vlakno
- akson

kratki ogranci

tijelo ivane
stanice s jezgrom

miino vlakno

Sinapsa

ivani impuls
Putuje du ivane
stanice - elektrini
U sinapsi postaju
kemijski

Autonomni ivani sustav

Parasimpatikus

Simpatikus

- Suava zjenica
- Stimulira
izluivanje sline

- Poveava zjenice
- Usporava
izluivanje sline

-Stee bronhe
- Usporava rad
srca

- Oputa bronhe
- Ubrzava rad srca
- Stimulira stvaranje
adrenalina
-Stimulira otputanje
glukoze
- Usporava rad eluca
- Usporava aktivnost
guterae
- Usporava rad crijeva
- Usporava mokrenje

- Stimulira rad
eluca, guterae
i crijeva
- Stimulira rad
debelog crijeva
- Stimulira
mokrenje

Mozak
Graa mozga

Smjeten u lubanji
Zatien ovojnicama i
Tekuina izmeu
ovojnica
Mase oko 1,4 kg
Troi 20% krvi kisik
Glavni dijelovi:
veliki mozak
mali mozak
produena modina

Veliki mozak
veliki mozak

Graa
modana kora
modana sr

mali mozak

brazde i vijuge
naborana povrina
lijeva i desna polovica

Povrina mozga modana

kora

produena modina

Siva tvar
Tijela ivanih stanica

Unutranjost modana sr
Bijela tvar
ivana vlakna

Modana sredita
PET - pozitron emisijska
tomografija
Glukoza - energetsko
gorivo modanih stanica
Obiljeena
radioaktivnim tvarima
Monitor u boji drugaija boja prilikom
aktivnosti
odreenog dijela mozga

Ozljedom modanog sredita gubi

se funkcija organa kojim upravlja,
iako je organ zdrav

veliki mozak

GRAA MOZGA
siva tvar izvana,
bijela tvar iznutra

upravlja voljnim pokretima

prima, prerauje, sprema i koristi
informacije
miljenje, pamenje,
zakljuivanje, svijest

produena modina
povezuje mozak i lenu
modinu
upravlja refleksima vanim za
ivot
rad srca
disanje
gutanje
kihanje
suavanje zjenica

mali mozak
usklauje voljne i precizne
pokrete
odrava ravnoteu tijela

Produena modina
Krianje ivanih
vlakana iz jedne starne
mozga u suprotnu stanu
tijela
Upravlja refleksima
vanima za odravanje
ivotnih funkcija
- disanje, rad srca,
gutanje, kihanje,...

Lena modina
lubanja
bijela tvar

kraljenjak

siva tvar

mozak

kraljenica

lena modina

Graa lene modine

Smjetaj lene modine

Lena modina
bijela tvar

GRAA LENE MODINE

siva tvar u sredinjem dijelu
oblik raskriljena leptira
bijela tvar oko sive tvari

ULOGA LENE MODINE

kraljenjak

siva tvar

upravlja jednostavnim
refleksnim pokretima
trenutana reakcija
smanjuje mogue ozljede

povezuje mozak s
periferijom tijela
obavljanjem jednostavnih
pokreta rastereuje mozak

Refleksni luk
Osjetilna ivana
vlakna

Motorika ivana
vlakna
SIVA TVAR
BIJELA TVAR

Podraaj ubod u prst

Lena modina
nastajanje refleksa
Mii noge se stee
noga se pomakne
Refleksni put put
podraaja do reakcije
miia na podraaj

Osjetilni organi
Osjetila
Recetori ivanog sustav
Primaju kemijske i
fizikalne podraaje iz
vanjske sredine
Put podraaja:
1. Receptor
2. Osjetni ivac
3. Sredinji ivani sustav
Percepcija osjetnih
organa

Osjetni organi:
Vidni
Sluni
Njuni
Osjetni
Senzorna vlakna
provode podraaje iz
osjetnih organa

Osjet dodira, pritiska,

temperature i boli
Proprioceptivni osjet

Osjetila
Nastajanje
osjeta:
OSJETILNI ORGAN

Osjetilo vida

OSJETILNI
IVAC
SREDITE U
MOZGU

Osjetilo njuha

Osjetilo sluha

Osjetilo vida
Glavni dijelovi oka
ona jabuica:

ronica
bjeloonica
zjenica
lea
ilnica
mrenica

uta pjega
slijepa pjega
arenica
staklovina

Graa oka
pomoni dijelovi
oka:

trepavice
kapak
suzna lijezda
oni miii
vidni ivac

Nastajanje slike u oku

Oko - vidni ivac sredite za vid u velikom

mozgu
Lea lomi zrake svjetlosti
Slika u mozgu obrnuta i umanjena
Okom gledamo mozgom vidimo

Svojstva oka
Prilagoavanje oka
Vidne stanice u mrenici
(uta pjega)
Trodimenzionalna slika
Gledanje s oba oka
Daleko blizu

Plastinost slike

Svojstva oka
Svjetlo tama
irenje i suavanje
zjenice

Boje
tapii
reagiraju na svjetlost
unjii
odgovorni za boju
najgui u utoj pjegi

Poremeaji vida
Mane oka
Kratkovidnost
Osoba ne vidi daleke
predmete

Dalekovidnost
Osoba ne vidi predmet blizu

Slabovidnost
Zamagljen vid

Dalekovidni
konveksne lee

Kratkovidni
konkavne lee

Osjetilo
sluha

Osjetilo
sluha

Uho organ za sluh i

ravnoteu
Detektira vibraciju,
frekvenciju i amplitudu
(glasnou) zvuka

Kako nastaje zvuk u uhu?

Uke hvataju zvukove Slune koice prenose zvuk
na punicu
Zvukovod provodi
Slune stanice s dlaicama
titraje zvunih valova
Udaraju u bubnji

Bubnji prenosi
titraje na slune
koice
eki, nakovanj i
stremen
Pojaavaju zvuk
titranjem

Pretvaraju podraaj u
elektrini impuls
Sluni ivac sredite u
mozgu

Organ za ravnoteu
Vestibularni aparat
Kontrolira ravnoteu
Receptori detektiraju
U srednjem uhu
je li glava uspravna ili
Sastoji se od tri
nije
polukruna kanaliai alju impulse mozgu
ispunjena tekuinom
Une vreice sa
stanicama s dlaicama
Biljee promjene
poloaja

Osjetilo okusa
Receptori za okus
Smjeteni na jeziku
Vrh i strane

Okusni pupoljci
Okusne bradavice

4 receptora:
Slatko
Slano
Gorko
Kiselo

Osjetilo okusa
Osjetu okusa
doprinose:
Miris
Tekstura
Temperatura

Kemijski podraaj elektrini signal okusni ivac

sredite za okus u velikom mozgu

Osjetilo mirisa
Njune stanice u nosu
Mirisi podrauju ivane zavretke njunih
stanica
Elektrini signali putuju u sredite za njuh u
mozgu

 Smjeteni u koi
Kona
Receptori za dodir i temperaturu
Opip, bol, toplo, hladno
Razliite koliine receptora
Razliita mjesta u tijelu
pr. nekoliko receptora za dodir peta
mnogo receptora za toplinu - rame

osjetila

Koa

Graa koe:
Pousmina vanjski sloj

Sloj ivaca
Sloj odumrlih stanica
Neprestano se obnavlja
Sloj ivih stanica
Melanin pigment

Usmina unutranji sloj

Elastina vlakna
Vezivno tkivo, osjetilni
ivci i krvne ile
lijezde znojnice i lojnice
Dublji slojevi osjetila za
dodir, bol, toplinu,
hladnou

Koa
Uloga koe:
Zatitni organ cijelog tijela
Povrine 1,6 1,9 etvornih
metara
Organ za izluivanje
Znoj i loj
Regulira tjelesnu
temperaturu
Vruina koa se znoji
hladi se
Osjetilni organ
Tijelo osjea okolinu