2.

vrstoa materijala i
elemenata
2.1 Osnovna mehanika optereenja..............................................................2
2.1.1
2.1.2
2.1.3
2.1.4

Nauka o vrstoi i vrste mehanikih optereenja...................................................2

Rastezanje i sabijanje - optereenja.......................................................................8
Savijanje - optereenja...........................................................................................9
Smicanje i uvijanje - optereenja...........................................................................9

2.2 Naprezanja i deformacije.........................................................................10

2.2.1
2.2.2
2.2.3
2.2.4
2.2.5
2.2.6

Osnove naprezanja i deformacija.........................................................................10

Rastezanje i sabijanje - naprezanja i deformacije................................................12
Savijanje - naprezanja i deformacije....................................................................14
Smicanje i uvijanje - naprezanja i deformacije....................................................16
Koncentracija naprezanja.....................................................................................17
Izvijanje................................................................................................................20

2.3 Radna optereenja....................................................................................21

2.3.1 Mehanika optereenja.........................................................................................21
2.3.2 Dinamika optereenja.........................................................................................24
2.3.3 Kontaktna naprezanja...........................................................................................27

2.4 Konstrukcijski materijali.........................................................................29

2.4.1
2.4.2
2.4.3
2.4.4

Proces deformiranja pri optereivanju.................................................................29

Svojstva i mehanike karakteristike materijala....................................................30
Promjene mehanikih karakteristika tijekom vremena........................................36
Izbor materijala....................................................................................................37

2.5 Prorauni jednostavnih elemenata.........................................................38

2.5.1
2.5.2
2.5.3
2.5.4
2.5.5

Naela prorauna..................................................................................................38
Primjeri prorauna (1): rastezanje, sabijanje, isto savijanje...............................39
Primjeri prorauna (2): smicanje, uvijanje...........................................................44
Primjeri prorauna (3): koncentracija naprezanja i izvijanje...............................47
Primjeri prorauna (4): Dinamiko optereenje...................................................50

Dodaci...............................................................................................................52
Literatura.........................................................................................................62

Ishodi uenja:
(a) Razumijevanje pojma nauka o vrstoi (definicija i metode) i osnovnih
mehanikih optereenja (rastezanje, sabijanje, savijanje, smicanje,
uvijanje).
(b) Razumijevanje posljedica osnovnih mehanikih optereenja
naprezanja i deformacija (naprezanja i deformacije) i specifinih
naprezanja i deformacija (koncentracija naprezanja i izvijanje).
(c) Usvajanje radnih optereenja (mehanika, dinamika, kontaktna).
(d) Obnovljena odabrana znanja iz konstrukcijskih materijala.
(e) Usvajanje prorauna jednostavnih elemenata.

Elementi strojeva 1

2.1 Osnovna mehanika optereenja

2.1.1 Nauka o vrstoi i vrste mehanikih optereenja
Nauka o vrstoi analizira stanja i promjene stanja vrstih (fluidi su iskljueni)
deformabilnih (pod optereenjima se mijenjaju oblici i dimenzije) tijela izloenih vanjskim
optereenjima. U okvirima strojarstvu ona opisuje:
naprezanja i
geometrije
elemenata strojeva i jednostavnijih sklopova elemenata.
Metodama nauke o vrstoi prouavaju se:
1.

vrstoe elemenata sposobnosti podnoenja optereenja bez pojava

plastinih deformacija, lokalnih oteivanja ili lomova,

2.

krutosti elemenata otpornosti prema deformiranju i

3.

stabilnosti elemenata sposobnosti podnoenja optereenja uz ouvanje

poetnog ravnotenog oblika.
Cilj je primjene metoda nauke o vrstoi optimalno uskladiti dva uzajamno suprotna
zahtjeva sigurnost i ekonominost elemenata. Uz to je mogue manji utroak
materijala postii to je mogue veu pogonsku sigurnost.

Vrste optereenja
Tijekom rada strojarskih sustava, elementi strojeva su izloeni razliitim vrstama
optereenja. Prema fizikoj prirodi razlikuju se:

U pravilu, analiza vrstoe zanemaruje elektrine, kemijske (dodatak za koroziju) i bioloke

vanjske utjecaje.
Uzroci su mehanikih optereenja djelovanja vektorskih sila i okretnih momenata na
elemente, a uzroci toplinskih optereenja trenja i skalarne razlike temperatura elementa i
okoline.
Posljedice su mehanikih optereenja elemenata promjene njihove geometrije i naprezanja
u materijalu od koga su elementi izraeni, a posljedice termodinamikih optereenja promjene
geometrija elemenata i svojstava materijala.

2. vrstoa materijala

Pri optereenjima elemenata, na promjene geometrija i uspostavljanje izmijenjenih stanja

naprezanja troi se rad i/ili toplina do uspostavljanja izmijenjenih novih stanja ravnotee
optereenja i otpora elementa promjenama.
U analizama vrstoe elemenata strojeva treba razlikovati:

Nazivna (nominalna) optereenja (optereenja, koja proizlaze iz nazivne snage i brzine vrtnje
pogonskih strojeva, nosivosti dizala) su optereenja pri kojima je proraunom predvien normalan
rad strojnih elemenata. Tijekom koritenja su elementi strojeva esto izloeni optereenjima
koja se znaajno razlikuju od nazivnih optereenja
Radna optereenja su odreena:

mehanika vektorskim silama i momentima

toplinska skalarnim temperaturama

pri emu se moraju uzeti u obzir promjene optereenja s vremenom (statika i dinamika
optereenja).
Proraunska optereenja su optereenja s kojima se obavlja proraun elemenata.

Vrste mehanikih optereenja

U nauci o vrstoi mehanika se optereenja elemenata opisuju s tri prikladne veliine:

Moment sile i moment sprega sila nazivaju se okretnim momentima.

Sila
Sila, F (en, Force), N pokazatelj uzajamnog mehanikog djelovanje tijela.
S obzirom na nain djelovanja sila razlikuju se etiri osnovne vrste optereenja elemenata:

Sile djeluju:

(a)

Elementi strojeva 1

volumenski na sve toke elementa po cijelom njegovom volumenu,

(b)
povrinski na povrine uzajamnih dodira elemenata i/ili dodira elemenata s
fluidima,
(c)

linijski po linijama dodira elemenata,

(d)

tokasto u tokama dodira elemenata.

Moment sile
Moment sile, T (en, Torque), Nm pokazatelj uzajamnog mehanikog djelovanje tijela.
Ako na element s nepominom tokom, van nepomine toke djeluje sila, tada e vektor
momenta koji izaziva okretanje tijela biti jednak vektorskom produktu vektora poloaja
hvatita u odnosu na nepominu toku i vektora sile.
T F d ,

T F r sin , T F r sin

gdje je: F
F ili F (pojednostavljeno)
r
r ili r (pojednostavljeno)

N m

vektora sile,
intenzitet vektora sile, N
vektor razmaka (nepomine toke i hvatita sile),
intenzitet vektor razmaka, m

oznaka za vektorski umnoak,

d
krak (en, distance) sile, m
Sa oznaka vektorske veliine je oznaen intenzitet vektora (brojana vrijednost), a sa
[oznaka vektorske veliine] jedinica intenziteta vektora

Djelovanje momenta sile moe se analizirati na primjerima koritenja alata.

Komplet viliasto-okastih kljueva

Moment sile pritezanja

2. vrstoa materijala

Moment klju:

Komplet radionikog alata:

Elementi strojeva 1

Moment sprega sila

Spreg sila du paralelnih pravaca na tijelo djeluju dvije sile istog intenziteta, u suprotnim
smjerovima:

T F d ,

T N m

Djelovanje momenta sprega sila moe se analizirati na primjeru volana, te klju za

demontau/montau kotaa automobila.

Prema promjenama tijekom vremena razlikuju se:

Hvatita i/ili intenziteti i/ili pravci i/ili smjerovi sila i/ili momenata u statikim se
optereenjima tijekom vremena ne mijenjaju, a u dinamikim mijenjaju.
Prema nainu djelovanja razlikuju se:

Osnovna se optereenja mogu opisati jednom rezultantom sila ili rezultantom momenata,
dok se sloena optereenja opisuju s dvije ili vie rezultanti sila/momenata.
Prema nainu djelovanja razlikuju se sljedee vrste osnovnih statikih optereenja:

2. vrstoa materijala

Analiza naprezanja/deformacija elemenata strojeva pod realnim sloenim optereenjima u

pravilu su vrlo komplicirane te se analize rade po pojedinim vrstama optereenja.

2.1.2 Rastezanje i sabijanje - optereenja

Rastezanje

Na element djeluju sile rastezanja koje su istog pravca i razliitih smjerova. Primjeri su:

Sabijanje

Na element djeluju sile sabijanja koje su istog pravca i razliitih smjerova. Primjeri su:

Elementi strojeva 1

2.1.3 Savijanje - optereenja

isto savijanje

Na element djeluju momenti istog pravca i razliitih smjerova. Pravac djelovanja

momenata okomit je na os elementa. Primjeri su:

2.1.4 Smicanje i uvijanje - optereenja

Smicanje

Na element djeluju sile smicanja koje su razliitih pravaca i razliitih smjerova. Primjeri
su:

2. vrstoa materijala

Uvijanje

Na element djeluju momenti istog pravca i razliitih smjerova. Pravac djelovanja

momenata poklapa se s osi elementa. Primjeri su:

2.2 Naprezanja i deformacije

2.2.1 Osnove naprezanja i deformacija
Optereenje vanjski mehaniki ili toplinski utjecaj koji djeluje na element.
Nazivna optereenja su optereenja pri kojima se odvija normalan rad elemenata.
Radna optereenja su optereenja kojima su izloeni elementi tijekom rada sustava.
Proraunska optereenja su optereenja s kojima se obavlja proraun elemenata.
Naprezanje naponsko stanje elementa koje se uspostavlja uslijed djelovanja optereenja
(unutarnja naprezanja).
Deformacija promjena oblika i dimenzija do kojih dolazi uslijed djelovanja optereenja.
S mikrostajalita, djelovanje vanjskog optereenja izaziva u materijalu odgovarajua
odstupanja razmaka atoma i/ili molekula od ravnotenih. Do poveanja razmaka atoma i/ili
molekula u odnosu na ravnotene dolazi pri vlanom optereenju, a do smanjivanja razmaka
pri tlanom.

10

Elementi strojeva 1

Za trajanja optereenja, zbog neravnotenih razmaka, materijal je napregnut. Po prestanku

optereenja atomi i/ili molekule se vraaju u ravnotene poloaje i gubi se napregnutost u
materijalu.
S makrostajalita, uslijed djelovanja razliitih optereenja javlja se u materijalu ukupna
naprezanja koja se mogu razlagati u dvije uzajamno okomite vektorske komponente:
r
r
r dFn
r dFt

dA
dA
Ako se zbog jednostavnosti izraunavanja usvoji pretpostavka o ravnomjernoj raspodjeli
naprezanja, te naprezanja izraze skalarnim komponentama, slijedi:
Normalno naprezanje

Tangencijalno naprezanje

Fn
A

Ukupno naprezanje

Ft
A

pu2 2 2

U detaljnijem opisu naprezanja koriste se devet-komponentni tenzori.

Optereenje elementa

Posljedice su optereenja elementa

(a)

naprezanja i

Rezultanta sila

Naprezanja

2. vrstoa materijala

(b)

deformacije.

Pri razliitim optereenjima javljaju se i razliita naprezanja u materijalima:

Optereenje

Naprezanje

Oznaka

Aksijalno vlano

normalno vlano

ili v

Aksijalno tlano

normalno tlano

ili t

Smicanje

tangencijalno

Uvijanje (en. torzija)

tangencijalno

isto savijanje

normalno

Savijanje silama

normalno i tangencijalno

s i s

2.2.2 Rastezanje i sabijanje - naprezanja i deformacije

Rastezanje

Vlano naprezanje v uzrokovano vlanom silom F, okomitom na povrinu A:

11

12

Elementi strojeva 1

F
A

Ovisno o postavljenom zadatku, potrebno je izraunati:

Potrebni presjek Aktualno naprezanje Maksimalno dozvoljen optereenje
F
F
Apot
FMax doz A
akt
doz
A
Produljenje
L L1 L

Suenje

L 0

h h1 h

Relativno produljenje

h 0

Relativno suenje

L
L

h
h

Uzimajui u obzir modul elastinosti:

E

dobiva se produljenje uslijed aksijalnog optereenja:

E

F
L
E
A
L

F L
A E

Relativno suenje:
p

Materijal
beton

elik i elini lijev

0,30
0,25 0,27

sivi lijev
aluminij i legure aluminija

0,33

magnezij i legure magnezija

0,35

bakar

0,34

cink

0,39

elastomeri

Sabijanje
Naprezanje uzrokovano tlanom silom F okomitom na povrinu:
t

F
A

2. vrstoa materijala

Skraenje
L L1 L

Proirenje

L 0

h h1 h

Relativno skraenje

h 0

Relativno proirenje

L
L

h
h

2.2.3 Savijanje - naprezanja i deformacije

Razlikuju se dvije vrste savijanja:
S A V IJ A N J E
p r a v o s a v ija n je

s a v ija n je s ila m a
F

s v,x

= const

F
x

sv

x
M

s v ,x

= fx

sv

Pravo savijanje se javlja kod elemenata optereih po duljini konstantnim momentima.

13

14

Elementi strojeva 1

Naprezanje na udaljenosti z od neutralne osi:

z

M sv
z
Iy

gdje je: I moment tromosti, u odnosu na os koja se nalazi u neutralnoj ravnini, m4.
Najvee naprezanje je na gornjoj/donjoj povrini:
sv,Max

Msv
zMax
Iy

Po uvoenju momenta otpora:

W

Iy
zMax

dobiva se konano:
sv,Max
Profil

krug

pravokutnik

Msv
W

Moment tromosti, I, m4

I y Iz

d 4
64

b h3
Iy
12
Iz

h b 3
12

U sluaju savijanja silama moment savijanja nije konstantan:

Moment otpora, W, m3

Wy W z

d 3
32

b h 2
Wy
6
Wz

h b 2
6

2. vrstoa materijala

15

Na mjestu djelovanja sile:

sv,Max

Msv,Max
W

2.2.4 Smicanje i uvijanje - naprezanja i deformacije

Smicanje
Smina naprezanja spadaju u grupu tangencijalnih naprezanja:
Optereenje
silom
i
tangencijalno naprezanje:
F
s
A
djeluju paralelno s aktualnom
povrinom.
Po analogiji s aksijalnim naprezanjima:
s G

gdje je: G

modul smicanja, N/mm2

kutna deformacija
G

E
2 1

Kut smicanja:
tan

s
L

Zbog veoma malog kuta:

tan

Uvijanje
Uvijanja uzrokuju momenti torzije, a pratea naprezanja spadaju u tangencijalna
naprezanja.
http://tonuk.me.metu.edu.tr/ME206/torsional_stress.html

16

Elementi strojeva 1

Izvodnice, koje su u neoptereenom stanju pravci, prilikom uvijanja se deformiraju i dobiju

oblik zavojne (vijane) linije. Kut izmeu izvornog pravca i zavojne linije jednak je kutu
smicanja . Kako je taj kut mali moe se zavojna krivulja aproksimirati pravcem.
Pri djelovanju momenta torzije T popreni presjek tapa na razmaku L zakrenut je za kut
uvijanja (torzije) :

gde je: Ip

T L
G Ip

polarni moment tromosti presjeka, mm4 (geometrijska karakteristika iz tablica u

prirunicima)

Tangencijalno naprezanje na povrini tapa krunog poprenog presjeka polumjera R

(najvee naprezanje):
t,max

T R
Ip

Polarni moment otpora poprenog presjeka (povrine) je:

Wp

Ip
R

Podaci o vrijednosti Wp mogu se nai u tablicama.

S Wp se izraz za naprezanje moe pojednostaviti:
t

T
Wp

2.2.5 Koncentracija naprezanja

Pri statikom optereenju sile se prenose po silnicama (linije du kojih djeluju sile).

2. vrstoa materijala

17

Nazivno je naprezanje:
F
n
A

U tapu konstantnog poprenog presjeka (b), optereenom aksijalnom vlanom silom,

silnice su ravnomjerno rasporeene (a) i u svim dijelovima poprenih presjeka vlada jednako
naprezanje (nazivno naprezanje).
U okolini manje ili vie naglih promjena presjeka (c) dolazi do prisilnog skretanja silnica i
pojave neravnomjernih raspodjela naprezanja. Na mjestima guih silnica su naprezanja vea
(sila po jedinici povrine) dolo je do koncentracije naprezanja (d).
Omjer najveeg lokalnog naprezanja max i nominalnog naprezanja n, (raunatog na sueni
presjek) naziva se geometrijskim faktorom koncentracije naprezanja ili jednostavno faktor
oblika:
k
gdje je: k

max
n

za vlano naprezanje

ks

za savijanje

kt

za torziju

Mjesta promjena oblika na konstrukcijskim elementima gdje dolazi do koncentracije

naprezanja nazivaju se koncentratori naprezanja.
Veliina maksimalnog lokalnog naprezanja ovisi o vrsti optereenja.

18

Elementi strojeva 1

Vlano naprezanje:
max k n k

F
A

Naprezanje na savijanje (a):

s max ks sn ks

Ms
W

Naprezanje na torziju (b):

t max kt tn kt

T
Wp

Kod sminih optereenja ne dolazi do koncentracija sminih naprezanja jer je naprezanje

na rubu jednako 0.

Utjecaj oblika zareza na koncentraciju naprezanja

Koncentracija naprezanja bit e vea to je promjena presjeka naglija, odnosno to je zarez

otriji.

2. vrstoa materijala

19

2.2.6 Izvijanje
Pri postupnom poveanju tlanih optereenja vitkih elemenata (duina mnogo vea u odnosu na
njihovu debljinu), dolazi kod odreenih kritinih optereenja do gubitka njihove elastine
stabilnosti i izvijanja. Mala dodatna optereenja iznad kritinog dovode do velikog porasta
naprezanja i loma.

Normalno naprezanje u elementu u trenutku izvijanja naziva se kritino naprezanje

izvijanja k (odreuje se analitiki, posebno za elastino i neelastino izvijanje) , a ovisno je o vitkosti
elementa , koja se odreuje izrazom:

gde je: Lk
imin

duina izvijanja, mm
najmanji polumjer inercije, mm
imin

gde je: Imin

A

Lk
imin

Imin
A

najmanji moment inercije presjeka, mm4

povrina poprenog presjeka, mm2

Duina izvijanja Lk ovisi o nainu ukljetenja elementa:

20

Elementi strojeva 1

Fk

2 E I
L2k

Elastino izvijanje (deformacija pri naprezanju u elementu < granice proporcionalnosti) , kritino
naprezanje izvijanja k odreuje se po Eulerovom izrazu:
k

Fk
E I
E
2 2 min 2 2
A
Lk A

U podruju 60 kr dolazi do neelastinog izvijanja, pri emu se za odreivanje

kritinih naprezanja izvijanja upotrebljava Tetmajerova empirijska formula:
2
k a b c

2.3 Radna optereenja

2.3.1 Mehanika optereenja
Radna optereenja tijekom jednog radnog ciklusa, ili u duljem vremenskom razdoblju nisu
uvijek jednaka nazivnim. Potrebno je razlikovati strojeve, koji djeluju u:

stalnom reimu rada (konstantna optereenja i vrlo male vibracije pumpe, ventilatori)

promjenljivom reimu rada (promjenjiva nominalna optereenja u vremenskim intervalima

motorna vozila, dizala, radni strojevi).

Pri tome su strojevi dobro ili slabo uravnoteeni (dodatna optereenja zbog utjecaja centrifugalnih,
inercijskih i vibracijskih sila).
Tono odreivanje veliine radnih optereenja, kojima su izloeni dijelovi strojeva u
odreenim vremenskim intervalima, je u veini sluajeva komplicirano i rijetko je mogue
provesti. Zato se za osnovu prorauna vrstoe strojnih dijelova uvijek uzima mjerodavno tj.
proraunsko optereenje, koje se uglavnom razlikuje od nominalnog. Proraunsko
optereenje se obino odreuje pomou faktora radnih uvjeta:
Frac K opt Fnom
,N
gdje je: Frac proraunsko optereenje, N

2. vrstoa materijala

21

Kopt faktor radnih uvjeta,

Fnom nominalno optereenje, N
Faktor radnih uvjeta sadri nepoznata vanjska i/ili unutarnja optereenje strojnih dijelova,
koja se pojavljuju tijekom rada stroja. S faktorom vanjskih uvjeta se u proraun
(dimenzioniranje) strojnih dijelova uvodi odreeni stupanj sigurnosti. Faktor radnih uvjeta je
obino u granicama od 1,0 do 2,5 i vie. Njegova vrijednost se odreuje pomou iskustvenih
izraza, dijagrama i tablica, obzirom na poznate ope radne uvjete (nain rada, vrijeme rada,
utjecaji okolia, vrste otpora), te prethodna iskustva u konstruiranju.
Optereenja uzrokuju:

Gravitacija
Uslijed djelovanja gravitacije element djeluje na hvatite ovjesa ili na podlogu silom:
Fg m g

gdje je: Fg
m
g

teina elementa, N ,
masa elementa, kg ,
ubrzanje zemljine tee 9,8 m/s2 .

Deformacija
Elementi se optereuju:
(c) elastinim deformacijama drugih elemenata s kojima su u dodiru i
(d)

promjenama temperature u uvjetima ogranienih promjena dimenzija.

Pogon
Tijekom pogona se javljaju pogonska optereenja element vrei korisni rad mora
savladavati odreene otpore te pri tome biva optereen. Optereenje se javlja u obliku sile ili
momenta. Pri prijenosu snage:
F
gdje je: P
v

snaga, W
brzina, m/s
kutna brzina, rad/s

P
v

22

Elementi strojeva 1

Inercija
Pri ubrzanjima ili usporenjima elemenata pojavljuju se inercijskih sile i momenti.
U sluaju pravocrtnog gibanja, inercijska je sila:
Fin m a

gdje je: m
a

masa elementa, kg ,
aktualno ubrzanje, m/s2 .

Pravac djelovanja inercijskih sila se poklapa s pravcem ubrzanja, a znak je posljedica

suprotnog smjera djelovanja inercijskih sila od smjera ubrzanja.
U sluaju krunog gibanja inercijski je moment:
Tin J

gdje je: I

moment inercije, kgm2 ,

kutno ubrzanje, rad/s2 .

Pored toga, kod krunog gibanja su prisutne i centrifugalne sile:

2
Fcf m r

Pravac djelovanja centrifugalnih sila se poklapa s pravcem normale a smjer je djelovanja od

centra krunog gibanja k vani.

Optereenje uslijed trenja

Na mjestima dodira i uzajamnog gibanja elemenata, pored normalne sile FN javlja se i sila
trenja Ftr: koje se protive uzajamnom gibanju. Sile trenja su neovisne o obliku i dimenzijama
dodirnih povrina a ovise o normalno sili:
Ftr FN

gdje je: Ftr

FN

sila trenja, N ,
koeficijent trenja, 1 ,
normalna sila, N .

Optereenje uslijed tlaka fluida

Kada na povrinu elementa djeluje tlak fluida javlja se sila pritiska p (en. pressure):
Fpr p A

gdje je: p
A

tlak fluida, N/m2 ,

povrina na koju djeluje tlak, 1m2 .

2. vrstoa materijala

23

Mehanika optereenja uslijed promjena temperature

Kod slobodnih elemenata pri zagrijavanju nee doi do pojave naprezanja. Uslijed porasta
temperature element se samo produlji za L.
L L

gdje je: L

L

L

modul elastinosti, mm

koeficijent toplinskog linearnog rastezanja , C1

poetna duljina elementa, mm
promjena temperature, C

Ako je element uklijeten, pri porastu temperature javlja naprezanje :

E E

2.3.2 Dinamika optereenja

Dinamika optereenja tijekom vremena mijenjaju se brojane vrijednosti, hvatita,
pravci i/ili smjerovi optereenja. Prema dinamici razlikuju se optereenja:
stohastika (sluajna)

periodika

harmonika

Razlikuju se i udarna optereenja, pri kojima se vrijednosti optereenja mijenja skokovito

u vrlo kratkom vremenskom intervalu (kratkotrajni impulsi).
S obzirom na smjer djelovanja dinamika se optereenja dijele na:
istosmjerna
izmjenina

24

Elementi strojeva 1

Kod prorauna dinamiki optereenih elemenata, najee se polazi od slinih

harmonijskih optereenja, a dodatni nepogodni utjecaji se obuhvaaju faktorima radnih
uvjeta. Karakteristike su harmonijskog optereenja:
Amplituda
F Fmin
FA Max
2

Srednje optereenje
F Fmin
Fsr Max
2

Koeficijent asimetrije
F
min
FMax

Za statiko optereenje: = 1.
jednosmjerno dinamiko optereenje
impulsno dinamiko optereenje
izmjenino dinamiko optereenje
isto izmjenino optereenje
Statiko optereenje: = 1.
U strojarskim su sustavima este dvije vrste dinamikog optereenja:
pulzirajue optereenje:

1.

Fmin = 0,

FA = Fmax/2,

Fsr = FMax/2,

=0

titrajue optereenje:

2.

Fmin = FA,

FA = Fmax,

Fsr = 0,

=1

Dinamika optereenja (izuzev titrajueg s Fsr = 0) mogu se opisati kombinacijom statikog

optereenja Fsr i titrajueg optereenja amplitude FA.
Isti se pristup koristi za optereenja silama i momentima (torzije T i savijanja Ms), te za
naprezanja.

2. vrstoa materijala

25

U klackalicama za otvaranje/zatvaranje ventila motora SUI optereenja izazivaju

pulzirajue naprezanje na savijanje.

Koncentracija naprezanja pri dinamikom optereenju

Pri dinamikim optereenjima na mjestima najvee koncentracije naprezanja dolazi do
zamora materijala, stvaranja mikro pukotina koje same koje su u biti novi koncentratori.
Iz tog je razloga proraun koncentracije naprezanja osobito vaan kod dinamiki
optereenih konstrukcijskih elemenata.
Efektivni faktor koncentracije naprezanja odreuje se eksperimentalno uz pomo glatke
probne epruvete i epruvete s odgovarajuim koncentratorom naprezanja te razliitim vrstama
optereenja (vlak/tlak, savijanje i torzija):
k

Rd1
Rd1k

ks

Rds1
Rds 1k

Veza izmeu k i k
Prema Thumu:
k 1 k k 1

Faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja:

kt

Rdt 1
Rdt 1k

26

Elementi strojeva 1

gdje je:

1
R
8
1 1 p0,2

Rm

polumjer zakrivljenosti na mjestu koncentratora naprezanja, mm

2.3.3 Kontaktna naprezanja

Kontaktna naprezanja (pritisci) nastaju na mjestu gdje se dva elementa dodiruju i uzajamno
djeluju silom okomitom na dodirnu povrinu.
Dodirne su povrine najee malih dimenzija te se javljaju velika lokalna naprezanja.
Za kugle i valjke su utvreni analitiki izrazi za pritiske i naprezanja (Hertzovi kontaktni
problemi).

Dodir dvije kugle

R2

a
b

-b
-a

R1

Maksimalni dodirni pritisak:

pH -

1 6F
1
2
2
3 R 1- 1- 2 2
1
2

E
E

1
2

Maksimalno tangencijalno naprezanje:

2. vrstoa materijala

27

max = 0,31 pH na dubini 0,47a

Dodir dva valjka

Maksimalni dodirni pritisak:

pH -

F
1
2
2
l R 1-1 1- 22

E2
E1

Maksimalno smino naprezanje:

max = 0,3 pH na dubini 0,79a

Za rjeavanje problema kontaktnih pritisaka i naprezanja kod geometrija elemenata
razliitih od kugla/kugla i valjak/valjak (ne-Hertzovi kontaktni problemi) koriste se raunalno
podrane numerike metode.
Podruja tlakova se opisuju razliitim bojama:

28

Elementi strojeva 1

2.4 Konstrukcijski materijali

2.4.1 Proces deformiranja pri optereivanju
Dijagrami naprezanje deformacija
Ovisnost naprezanja i deformacije odreuje se na kidalici (vlano optereenje), s
epruvetama (ispitivani uzorci) normiranih oblika i dimenzija.

Kidalica

Epruvete

2. vrstoa materijala

29

2.4.2 Svojstva i mehanike karakteristike materijala

vrstoa opisuje sposobnost tijela da prenese optereenja bez pojave oteenja (plastine
deformacije, pukotine, lom).
Tvrdoa opisuje otpornost lokalnom prodiranju tijela.
ilavost opisuje rad uloen u izazivanje loma.
Elastinost opisuje sposobnost tijela da se po prestanku djelovanja optereenja vrati u svoj
prvotni oblik (ukljuivo dimenzije).
Duktilnost opisuje svojstvo materijala da se znaajnije deformira prije pojave loma.
Krhkost opisuje sklonost materijala pojavi loma bez znaajnih plastinih deformacija.

30

Elementi strojeva 1

1.

Keramika aluminij-oksid, Al2O3 , (velika vrstoa, velika krhkost) ,

2.

Metal niskougljini elik, ima relativno usko podruje elastinih

deformacija i iroko, manje ili vie nepravilno podruje plastinih,
Plastomer poli(etil-metakrilat) pri 122 C, ima slinu ovisnost v = f()
kao i metal, ali uz znaajno nia vlana naprezanjima,

3.
4.

Elastomer umreena prirodna guma, u irokom je podruju elastina, ali

ne vrijedi Hookeov zakon (mala vrstoa, velika duktilnost).

Mehanike karakteristike materijala

vrstoa materijala
Granica elastinosti, RE najvee naprezanje kod kojeg jo ne nastupa trajna
deformacija.
Granica proporcionalnosti, Rp najvee naprezanje koje jo prati proporcionalna
deformacija, te kod koga jo vrijedi Hookov zakon:
E

gdje je: E

modul elastinosti, N/mm2

Iznad granice proporcionalnosti deformacije bre rastu od naprezanja (koriteni nain prikaza
dijagrama = f() zbunjuje nedovoljno informirane).
Granica razvlaenja, Re, N/mm2 : najnie naprezanje kod koga poinje teenje
materijala i pri malim poveanjima naprezanja dolazi do velikih deformacija (ne vai Hookov
zakon)..
Konvencionalna granica razvlaenja, Rp,0,2, N/mm2 : nakon prekida vlanog optereenja
zaostaje deformacija od = 0,2 % .

2. vrstoa materijala

31

Granica plastinosti minimalno naprezanje kod koga je plastina deformacija

oigledna. U elementi strojeva se ne smije pojaviti naprezanja iznad granice plastinosti
(uzrokuje trajnu deformaciju). Pri konstruiranju dijela odabire se materijal koji ima dovoljno
visoku granicu plastinosti ili se usvajaju dovoljno velike dimenzije.
vrstoa, Rm , N/mm2 : maksimalno naprezanje koje se moe postii pri kvazistatikom
optereivanju normirane epruvete.
Granica loma, RK naprezanje kod kojeg dolazi do pojave loma.
Lomna ilavost, KIC , N/m3/2 : pokazatelj otpora materijala irenju pukotine.

Krutost
Modul elastinosti, E, kN/mm2 : omjer naprezanja i deformacija u elastinom podruju:
L

E , N/mm2

, N/mm2
,1
L0

A
Istezljivost, A, % : deformacija normirane epruvete definiranih dimenzija pri pojavi loma.

Tvrdoa
Tvrdoa po Vickersu, HV , 1 : pokazatelj otpornosti materijala prodiranju normirane
dijamantne piramide definiranih dimenzija, optereene definiranom silom.

Dinamika vrstoa
Oprema laboratorija za ispitivanje zamorne vrstoe i mehanike loma:

Karakteristika vrstoe relevantna za dinamika naprezanja elemenata jest dinamika

vrstoa (granica zamora). Odreuje se ispitivanjem na zamor samog elementa, ili ee, na
temelju ispitivanja na zamor probne epruvete, izraene od istog materijala kao i strojni
element.
Epruvete i postupak ispitivanja su normirani. Najee se koristi okrugla epruveta promjera
7 mm s poliranim povrinama. Epruvete se izlau dinamikim optereenjima odreenog
intenziteta, sve do pojave loma.

32

Elementi strojeva 1

Whlerov dijagram
Normirana epruveta se podvrgava vlanim dinamikim naprezanjima dX (X = 1, 2, 3, , g),
manjim od Rm koja izazivaju zamorni lom nakon odreenog broja promjena optereenja NX.

Pokusi se ponavljaju s novim epruvetama, sa sve manjim naprezanjima dobivajui sve

vee brojeve ciklusa do zamornog loma. Pri dovoljno malom naprezanju ne dolazi do
zamornog loma pri broju ciklusa jednakom ili veem od Ng. To se naprezanje naziva trajnom
dinamikom vrstoom Rd.
Trajna dinamika vstoa Rd najvee je dinamiko naprezanje koje materijal moe
podnijeti pri neogranienom broju ciklusa N bez pojave zamornog loma.
U Whlerovom dijagramu dva su podruja za odreenu kombinaciju naprezanja i broja
ciklusa:
iznad krivulje dolazi do zamornog loma
ispod krivulje ne dolazi do zamornog loma.
Granini broj ciklusa Ng je:
elik

2106 1107

laki metali

5107 ... 1108

Jednadba Whlerove krivulje:

Rxm N x Rdm Ng konst.

gdje je: Rx
Rd
m

vremenska dinamika vrstoa za trajnost od Nx ciklusa

trajna dinamika vrstoa
eksponent Whlerove krivulje (nagib krivulje u logaritamskim koordinatama),

m = 4 10 ovisno o materijalu, obliku elementa (spoja) te vrsti naprezanja

Whlerov dijagram u logaritamskom koordinatnom sustavu:

2. vrstoa materijala

33

Tijek Whlerovih krivulja u ovisnosti o faktoru asimetrije

gdje je: Ra

amplituda dinamike vrstoe

Oznake za trajnu dinamiku vrstou prema vrsti dinamikog naprezanja i faktoru

asimetrije:
Optereenje

Vlak/tlak

Savijanje

Torzija

Izmjenino dinamiko ( = 1)

Rd1

Rds1

Rdt1

Ishodino dinamiko ( = 0)

Rd0

Rds0

Rdt0

Smithov dijagram
Smithov dijagram ovisnost dinamike vrstoe o srednjem naprezanju
Opisuje promjene dinamike vrstoe za razliite m / m, (razlite vrste dinamikih naprezanja)
za odreeni materijal ili grupu materijala slinih svojstava.

34

Elementi strojeva 1

Za svako srednje naprezanje nanesene su vrijednosti

gornje i donje granice trajne dinamike vrstoe
RdG i RdG
apscis: srednje naprezanje m ili m
ordinata: trajna dinamika vrstoa
= 1 RdG = +Rd-1 i RdD = Rd-1
=0
RdG = + Rd0 i RdD = Rd0

Modificirani Smithov dijagram

odbaen dio dijagrama iznad granice teenja Re (Rp0,2)
krivulje zamijenjene s pravcima

Podaci potrebni za crtanje:

Rd1
Rd0
Re (Rp0,2)

Odreivanje dinamike vrstoe Ra za poznati Rd1.

Ako je poznat faktor asimetrije :
RdG

Ako je poznato srednje naprezanje m:

Rd1
Re
1
1 b

1 2 b

2. vrstoa materijala

RdG

35

1 b
Rd-1 Re
b m
1
2

Amplituda dinamike vrstoe bit e:

Ra

RdG
1
2

2.4.3 Promjene mehanikih karakteristika tijekom vremena

Promjene mehanikih karakteristika uslijed obrade elemenata
Promjene mehanikih karakteristika uslijed djelovanja okoline
Zamor materijala i lom
Zamor materijala element dulje vremena podvrgnut dinamikim naprezanjima, lomi se
pri naprezanjima znatno manjim od Rm (Re , Rp0,02).
Lomovima zbog zamora materijala ne prethodi razvlaenja materijala (bez plastine
deformacije i smanjenja presjeka), neovisno vrstama materijala i naprezanja.

36

Elementi strojeva 1

Zamor poinje zaeem inicijalne (mikro) pukotine duljine reda veliine kristalnog zrna (oko
0,05 mm), a zaee pukotine zapoinje gomilanjem plastinih deformacija na mjestima
mikrokoncentracije naprezanja.
Inicijalne mikropukotine naprezanja su najee na povrini dinamiki napregnutog
elementa, na dnu povrinskih neravnina, u okolini nehomogenosti (gubitak ugljika pri kovanju ili
ukljuci pri lijevanju, produkti korozije).
irenja pukotine traje sve dok naprezanja u ostatku presjeka ne dostignu vrijednost Rm (Re ,
Rp0,02), nakon ega nastaje lom.
Na povrini loma uslijed zamora materijala su dvije jasno izraene zone:
zonu irenja pukotine glatka (hrapavost na nivou kristalnih zrna) i
zonu statikog loma nepravilna, grubo hrapava (karakteristine za statiki lom)

2.4.4 Izbor materijala

tablice to se za to koristi Kraut ?

2. vrstoa materijala

37

2.5 Prorauni jednostavnih elemenata

2.5.1 Naela prorauna
Sloena optereenja
Pri usvajanju (odreivanje i prihvaanje) dimenzija elemenata potrebno je imati na umu
ispunjavanje kriterija vrstoe: naprezanje koje se javlja u bilo kojoj toki elementa ne smije
biti vee od doputenog naprezanja:
dop

dop

Doputeno se naprezanje odreuje u odnosu na kritino stanje u kom element ne moe

valjano ispunjavati svoju funkciju. Kritina su stanja za statika optereenja:
ilavi materijali pojava plastinih, trajnih deformacija, a to znai da su
naprezanja bila vea od granice elastinosti Re (Rp0,02).
krhki materijali pojava statikog loma, a to znai da je naprezanje
bilo vee od vlane vrstoe Rm.

U praksi je najee stanje sloenog naprezanja, s vie istovremenih razliitih optereenja.

38

Elementi strojeva 1

Teorijama vrstoe se na jednostavan nain postojee sloeno stanje naprezanja svodi na

ekvivaletno naprezanje e (jednakovrijedno jednoosno stanje naprezanja). Najee se primjenjuju
sljedee teorije:
najveeg normalnog naprezanja vlano optereeni krhki materijali
najvee dilatacije krhki materijali
najveeg tangencijalnog naprezanja ilavi materijali
najvee energije deformacije: materijal moe primiti energiju jednaku

energiji koju primi prilikom razvlaenja na kidalici do granice teenja

ilavi materijali

2.5.2 Primjeri prorauna (1): rastezanje, sabijanje, isto

savijanje
Rastezanje
Primjer P-02.01

Cijev prikazana na skici, izraena od elika za poboljanje 34CrMo4,

optereena je vlanom silom od 60 kN. [Lpple (2008), str. 5/22]

Karakteristike su materijala 34CrMo4:

2. vrstoa materijala

680 N/mm2

konvencionalna granica teenja:

Rp0,2 =

vlana vrstoa:

Rm

modul elastinosti:

= 208000 N/mm2

Poissonov koeficijent:

1050 N/mm2
0,30

Odrediti:
(a)

Normalno naprezanje () u vlano optereenoj cijevi.

(b)
Faktore sigurnosti od: teenja (p) i loma (m) te na temelju rezultata
zakljuiti jesu li dovoljno veliki.
(c)

Produljenje cijevi L pri zadatom optereenju.

(d)

Dozvoljenu vlanu silu (F1) za suenje ogranieno na D1,Max = 0,01 mm.

(e)
Potrebnu debljinu zida (s2) cijevi (34CrMo4, D = 25 mm, L = 1,2 m)
optereene vlanom silom F2 = 150 kN za faktor sigurnosti od teenja p = 1,4.
Rjeenje:
(a)

= 340 N/mm2.

(b)

p = 2,00; m = 3,09;

(c)

L = 1,96 mm.

(d)

F1,doz = 49 kN.

(e)

s2 = 4,9 mm

Primjer P-02.02

p > 1,20 dovoljan; m = > 2,0 dovoljan.

tap prikazan na skici, od elika za poboljanje C35E, optereena je

vlanom silom od 15500 N. [Lpple (2008), 5/24 str]

Karakteristike su materijala 34CrMo4:

granica teenja:
vlana vrstoa:
modul elastinosti:

Re
Rm
E

=
430 N/mm2
=
630 N/mm2
= 210000 N/mm2

Odrediti:
(a)

Promjer tapa (D) potreban za sigurno koritenje (p = 1,5 i m = 2,0).

39

40

Elementi strojeva 1

(b)
Produljenje () i apsolutno produljenje (L) tapa pri vlanom optereenju
zadatom silom.
(c)

Vlanu silu (F1) pri kojoj dolazi do loma tapa.

Rjeenje:

(a)

D = 8,29 mm.

(b)

= 0,137 %.

(c)

L = 1,96 mm.

(d)

FL = 34,1 kN.

Sabijanje
Primjer P-02.03

Cijev prikazan na skici, od elika za poboljanje S235JR,

optereena je tlanom silom od 120 kN. [Lpple (2008), str. 9/34]

Karakteristike su materijala 34CrMo4:

granica teenja:
vlana vrstoa:
modul elastinosti:

Re
Rm
E

=
235 N/mm2
=
390 N/mm2
= 210000 N/mm2

Odrediti:
(a)

Na koji nain moe doi do otkaza cijevi.

(b)
Potrebnu debljinu zida cijevi (s) optereene zadatom tlanom silom za faktor
sigurnosti p = 1,5.
(c)
Apsolutno skraenje (L) cijevi debljine zida izraunatog pod (b) pri
optereenju zadatom silom.
Rjeenje:
(a)

Plastinim deformiranjem i izvijanjem.

(b)

s = 2,5 mm.

(c)

L = 1,19 mm.

2. vrstoa materijala

Primjer P-02.04

Hidraulika dizalica, prikazan na skici, namijenjena je podizanju

tereta do 10 000 kg (g = 9,81 m/s2). ipka klipa je izraena od
poboljanog elika za poboljanje 34CrMo4. [Lpple (2008), str.
10/35]

Karakteristike su materijala 34CrMo4:

granica teenja:
vlana vrstoa:
modul elastinosti:
Poissonov koeficijent:

Rp,0,2 =
235 N/mm2
Rm =
390 N/mm2
E
= 210000 N/mm2

0,30

Odrediti:
(a)

Potrebni presjek (D) za optereivanje uz faktor sigurnosti p = 1,2.

(b)
Apsolutno skraenje (L) ipke promjera izraunatog pod (a) pri optereenju
izazvanom podizanjem mase od 10 000 kg.
(c)
U drugoj izvedbi usvojena je ipka klipa promjera D = 80 mm. Odrediti
najveu masu kojom se moe opteretiti dizalic ako je najvee dozvoljeno poveanje
promjera ipke 0,015 mm.
Rjeenje:
(a)

D = 28,7 mm.

(b)

L = 3,45 mm.

(c)

m = 21 100 kg.

isto savijanje
Primjer P-02.07

Kutijasti nosa, prikazan na skici, izraen je od nelegiranog elika

S275JR te optereen statikom silom od 25 kN. [Lpple (2008), str.
11/38]

41

42

Elementi strojeva 1

Primjer P-02.08

T nosa, prikazan na skici, izraen je od nelegiranog elika S355J2

te optereen statikom silom od 1 kN. [Lpple (2006), str. 11/39]

2. vrstoa materijala

2.5.3 Primjeri prorauna (2): smicanje, uvijanje

Smicanje
Primjer P-02.05

Labavi spoj, prikazan na skici, treba prenijeti silu od 35 kN. Za

izradu spoja koriten je nelegirani elik E295. [Lpple (2006), str.
16/53]

Primjer P-02.06

Ovjes sa zakovinim spojem, prikazan na skici, treba prenijeti silu od

100 kN sa stupnjem sigurnosti p = 3,5. Za izradu zakovica koriten
je elik C22. [Lpple (2006), str. 17/57]

43

44

Elementi strojeva 1

Uvijanje
Primjer P-02.09

Cijev za prijenos okretnog momenta, prikazana na skici, izraen je

od nelegiranog elika S275JR. [Lpple (2006), str. 18/59]

Primjer P-02.10

tap izraen od nelegiranog elika S275JR prenosi okretni moment

uzrokovan statikim silama od 900 N koje djeluju na kvadratnu
plou, prikazanu na skici, zavarenu na nosa. [Lpple (2006), str.
18/60]

2. vrstoa materijala

2.5.4 Primjeri prorauna (3): koncentracija naprezanja i

izvijanje
Koncentracija naprezanja
[Lpple (2006), 146. str]

45

46

Elementi strojeva 1

[Lpple (2006), 146. str]

Izvijanje
Primjer P-02.11

Profil prikazan na skici je izraen od elika za poboljanje C22 te

optereen statikom silom od 50 kN. [Lpple (2006), 166. str]

2. vrstoa materijala

Primjer P-02.12

Profil prikazan na skici je izraen od nelegiranog konstrukcijskog

elika S275JR. [Lpple (2006), 166. str]

47

48

Elementi strojeva 1

2.5.5 Primjeri prorauna (4): Dinamiko optereenje

[Lpple (2006), 296. str]

[Lpple (2006), 297. str]

2. vrstoa materijala

49

50

Elementi strojeva 1

Dodaci
Literatura
Alfirevic1996/249340, Androi 2008, Arndt2011, Avallone2006, Balke2010, Barber2011, Bassin1979,
Beer2010, Beer2011, Beer2001, Berger2005, BgeA2001, BgeL2011, BgeF2011, BgeM2011,
BgeT2011, Bge2007, Brown2005, Budynas2011, Budynas2008, Carvill2003, Case1999,
Czichos2008, daSilva2006, Dankert2011, Dorf2004, Eli1973, Fleischer 2009, Gekeler2006,
Gere2009, Gere2011, Gere2006, Gross2011, Grote 2009, Grote 2007, Haberhauer2011,
Haberhauer2009, Hartog1961, Hauger2008, Hearn1997, Hering2004, Hibbeler2010, Hibbeler2004,
Hicks2004, Hodi2004, Huston2009, Jelaska2005, Khan2006, Klebanov2008, Kolumbi2010,
Kraut1988, Kreith2005, Kudumovi2000, Knne2008, Kutz12005, Kutz1998, LppleT2006,
LppleT2008, LppleZ2007, LppleZ2008, Leckie2009, Lingaiah2002, Mack2006, Marghitu2001,
Mott2004, MuhsF2006, MuhsZ2006, Nahrstedt2006, Niemann2005, Norton2006, Oberg2004,
Oberg2008, Pandi2008, Patnaik2004, Podhorsky1963-1997, Podrug2008, Pustaic2009, Pytel2011,
Pytel-, Rakovi1985, Richard2008, Richard2006, Rothbart2006, Schier2011, Shigley1996,
Shigley2004, imi2002, imi1995, Singh2007, Smith2000, Spotts1961, Stark2006, Steinhilper2008,
Timings2005, Ulbrich2006, Wittel2009,

2.1
2.1.1
2.1.2
2.1.3
2.1.4
2.2

Optereenja i naprezanja
Mehanika optereenja
Statika i dinamika optereenja
Radna i proraunska optereenja
Naprezanja
Naprezanja i deformacije

2.2.1
2.2.2
2.2.3
2.3

Osnovna statika naprezanja i deformacije

Koncentrirana naprezanja
Ostala radna naprezanja
Konstrukcijski materijali
Ashby2002, Ashby2009, Ashby2007, Ashby2005, Callister2007, Kalweit2006, Kaw2005,
Kolumbi2005, Kutz12005, Kutz1998, Norton2006, Oberg2004, Oberg2008, Totten2004, Ullman2010,
Weibach2007,

2.3.1
2.3.2
2.3.3
2.3.4
2.3.5
2.3.6
2.3.7
2.3.8
2.4

vrstoa
Krutost
Tvrdoa
Izbor materijala
Mehanika svojstva konstrukcijskih materijala
vrstoa
Elastinost
Tvrdoa
Prorauni elemenata
Chapra2006,

2.4.1 Naelo kontrolnog prorauna

2.4.2 Veliine vrstoe materijala
2.4.3 Primjeri prorauna
Dodaci
Literatura

2. vrstoa materijala

Internet

51

52

Elementi strojeva 1

Oznake
Carvill2003/299300, Haberhauer2011/637, Shigley1996/A.2,

A
D/d
F
m
L/B/H
p
t
T
V
v
W

povrina, mm2
vanjski/unutarnji promjer, mm
sila, N
masa, kg
duljina/irina/visina, mm
tlak, N/mm2
vrijeme, s
apsolutna temperatura, K
volumen, m3
brzina, m/s
rad, J
temperatura, C
koeficijent gubitaka energije, 1 ; dinamika viskoznost, Pas
gustoa, kg/dm3 ; elektrina otpornost, cm

2. vrstoa materijala

Rjenik
Carvill2003/322340,

hrvatski
sila
povrina
tlak

engleski
force
area
pressure

njemaki
Kraft
Flche
Druck

53

54

Elementi strojeva 1

Podloge

2. vrstoa materijala

55

56

Elementi strojeva 1

Razno

2. vrstoa materijala

Provjera znanja
Kod prezentacija i raunskih zadataka ocjenjuje se: zanimljivost, sadraj, obim, razina i estetika.

Prezentacija
o

Svaki student u grupi priprema prezentaciju uz koritenje programa: PowerPoint, CorelDraw i

Photoshop;

Izraunavanja
o
o
o
o

Raunske zadatke rade timovi od po 3 studenta (2 ili 4);

Tekst se pie u Word-u s formulama pisanim uz koritenje MathType-a;
Crtei se izrauju u CorelDraw i/ili AutoCAD-u i/ili SolidWorks-u;
Zadacima se prilau MATLAB semi-programi (format *.m);

2. Zadatak 02 vrstoa materijala: (60 bodova)

(a) Izraditi prezentaciju odabrane teme iz vrstoe materijala i elemenata
(20 bodova);
(b) Izraditi zadatak iz: rastezanja, sabijanja ili smicanja (20 bodova);
(c) Izraditi zadatak iz: uvijanja, savijanja ili izvijanja (20 bodova);
(d) Izraditi zadatak iz: koncentracija naprezanja ili dinamikih naprezanja
(20 bodova).
OBAVEZNO:
svaki student po jednu prezentacju (a),
svaka grupa po jedan zadatak (b).
svaka grupa jedan zadatak po izboru (c) ili (d),

57

58

Elementi strojeva 1

2. Zadatak (a) Prezentacija (20 bodova)

Izraditi prezentaciju odabrane teme iz vrstoe materijala i elemenata.
Napomena: Naslov teme moe biti jednak ili ui od sljedeih naslova tema:

Teme (prijedlozi naslova za prezentacije)

5.

Nauka o vrstoi i vrste mehanikih optereenja

6.

Rastezanje i sabijanje - optereenje

7.

Savijanje - optereenje

8.

Smicanje i uvijanje - optereenje

9.

Osnove naprezanja i deformacija

10.

Rastezanje i sabijanje - naprezanja i deformacije

11.

Savijanje - naprezanja i deformacije

12.

Smicanje i uvijanje - naprezanja i deformacije

13.

Koncentracija naprezanja

14.

Izvijanje

15.

Mehanika optereenja

16.

Dinamika optereenja

17.

Kontaktna naprezanja

18.

Proces deformiranja pri optereivanju

19.

Svojstva i mehanike karakteristike materijala

20.

Promjene mehanikih karakteristika tijekom vremena

21.

Izbor materijala

22.

Naela prorauna

23.

Primjeri prorauna (1): rastezanje, sabijanje, isto savijanje

24.

Primjeri prorauna (2): smicanje, uvijanje

25.

Primjeri prorauna (3): koncentracija naprezanja i izvijanje

26.

Primjeri prorauna (4): Dinamiko optereenje

2. vrstoa materijala

2. Zadatak (b) Rastezanje, sabijanje, smicanje (20 bodova)

Izraditi zadatak iz: istezanja, sabijanja ili smicanja.

59

60

Elementi strojeva 1

2. Zadatak (c) Uvijanje, savijanje, izvijanje (20 bodova)

Izraditi zadatak iz: uvijanja, savijanja ili izvijanja.

2. vrstoa materijala

2. Zadatak (d) Koncentracija naprezanja, dinamiko naprezanje (20 bodova)

Izraditi zadatak iz: koncentracija naprezanja ili dinamikih naprezanja.

61

62

Elementi strojeva 1

Literatura
1.

Alfirevic I., Sikic Z., Budin I.: Inzinjerski prirucnik IP 1 temelji inzenjerskih znanja; Skolska knjiga,
1996.

2.

Androi B., Dujmovi D., Deba I.: Metalne konstrukcije 1 Eurocode; Institut graevinarstva
Hrvatske, 1994.

3.

Arndt K.-D., Brggemann H., Ihme J.: Festigkeitslehre fr Wirtschaftsingenieure Kompaktwissen fr

den Bachelor; Vieweg+Teubner, 2011.

4.

Ashby M. F., Johnson K.: Materials and Design The Art and Science of Material Selection in Product
Design; Butterworth-Heinemann, 2002.

5.

Ashby M. F., Messler R. W., Asthana R., Furlani E. P., Smallman R. E., Ngan A. H. W., Mills N.:
Engineering Materials and Processes Desk Reference; Butterworth-Heinemann, 2009.

6.

Ashby M. F., Shercliff H., Cebon D.: Materials Engineering, Science, Processing and Design;
Butterworth-Heinemann, 2007.

7.

Ashby M. F.: Materials Selection in Mechanical Design, 3rd Edition; Elsevier Butterworth-Heinemann,
2005.

8.

Avallone E. A., Baumeister T. Sadegh A.: Marks' Standard Handbook for Mechanical Engineers 11th
Edition; McGraw-Hill Professional 2006.
Balke H.: Einfhrung in die Technische Mechanik Festigkeitslehre, 2. Auflage; Springer, 2010.
Barber J. R.: Intermediate Mechanics of Materials, 2nd Edition; Springer, 2011.
Bassin M.G., Brodsky S. M., Wolkoff H.: Statics and Strength of Materials 3rd Edition; McDraw-Hill,
1979.

9.
10.
11.

12.

Beer F. P., Johnston R. E. Jr., DeWolf J. T., Mazurek D. F.: Mechanics of Materials, 5th Edition;
McGraw-Hill Higher Education, 2009.

13.

Beer F. P., Johnston R. E. Jr., DeWolf J. T., Mazurek D. F.: Mechanics of Materials, 6th Edition;
McGraw-Hill Higher Education, 2011.

14.

Beer F. P., Johnston R. E. Jr., DeWolf J. T., Mazurek D. F.: Mechanics of Materials, 3rd Edition,
Solutions Manual; rukopis, 2001.

15.

Berger J.: Klausurentrainer Technische Mechanik, 2. Auflage; Vieweg+Teubner, 2005.

Bge A., Schlemmer W.: Aufgabensammlung Technische Mechanik, 20. Auflage; Vieweg+Teubner,
2011.

16.

17.
18.

19.
20.

Bge A., Schlemmer W.: Lsungen zur Aufgabensammlung Technische Mechanik, 14. Auflage;
Vieweg+Teubner, 2011.
Bge A.: Formeln und Tabellen zur Technischen Mechanik, 22. Auflage; Vieweg+Teubner, 2011.
Bge A.: Handbuch Maschinenbau Grundlagen und Anwendungen der Maschinenbau-Technik, 20.
Auflage; Vieweg+Teubner, 2011.
Bge A.: Technische Mechanik: Statik Dynamik Fluidmechanik Festigkeitslehre, 29. Auflage;
Vieweg+Teubner, 2011.

21.

Bge A.: Vieweg Handbuch Maschinenbau Grundlagen und Anwendungen der MaschinenbauTechnik, 18. Auflage; Vieweg, 2007.

22.
23.

Brown T. H. Jr.: Mark's Calculations For Machine Design; McGraw-Hill, 2005.

24.

Budynas R. G., Nisbett K. J.: Shigleys Mechanical Engineering Design, 8th Edition; McGraw-Hill,
2008.

Budynas R. G., Nisbett J. K.: Shigley's Mechanical Engineering Design, 9th Edition; McGraw-Hill,
2011.

2. vrstoa materijala

63

25.

Callister Jr. W. D.: Materials Science and Engineering: An Introduction, 7th Edition; John Wiley & Sons,
New York, 2007.

26.
27.

Carvill J.: Mechanical Engineer's Data Handbook; Butterworth-Heinemann, 2003.

28.

29.
30.
31.
32.
33.

34.
35.
36.
37.
38.

39.
40.
41.

42.
43.
44.
45.

Case J., Chilver L., Ross C. T. F.: Strength of Materials and Structures, 4th Edition; Arnold 1999.
Chapra S. C.: Applied Numerical Methods with MATLAB for Engineers and Scientists, 2nd Edition;
McGraw-Hill, 2006.
Czichos H., Hennecke M.: Htte Das Ingenieurwissen 33. Auflage; Springer, 2008.
da Silva V. D.: Mechanics and Strength of Materials; Springer, 2006.
Dankert J., Dankert H.: Statik, Festigkeitslehre, Kinematik / Kinetik, 6. Auflage; Vieweg+Teubner,
2011.
Dorf C.: The Engineering Handbook, 2nd Edition; CRC, 2004.
Eli Z., Grubjei N., Kosteli A., Maarevi B., Obermit E., Rai V., Senti B., Skalicky B., Vojta
D.: Praktiar 3 Strojarstvo 2; kolska knjiga, 1973.
Fleischer B., Theumert H.: Entwickeln Konstruieren Berechnen Komplexe praxisnahe Beispiele mit
Lsungsvarianten, 2. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009.
Gekeler E. W.: Mathematische Methoden zur Mechanik Ein Handbuch mit MATLAB- Experimenten;
Springer, 2006.
Gere J. M., Goodno B. J.: Mechanics of Materials, 7th Edition; Cengage Learning, 2009.
Gere J. M., Goodno B. J.: Mechanics of Materials, Brief Edition; Cengage Learning, 2011.
Gere J. M.: Mechanics of Materials, 6th Edition; Thomson, 2003.
Gross D., Hauger W., Schrder J., Wall W. A., Bonet J.: Engineering Mechanics 2 Mechanics of
Materials; Springer, 2011.
Grote K.-H., Antonsson E. K.: Springer Handbook of Mechanical Engineering; Springer, 2009.
Grote K.-H., Feldhusen J.: Dubbel - Taschenbuch fr den Maschinenbau, 22. Auflage; Springer, 2007.
Haberhauer H., Bodenstein F.: Maschinenelemente Gestaltung Berechnung Anwendung, 16. Auflage;
Springer, 2011.
Haberhauer H., Bodenstein F.: Maschinenelemente Gestaltung, Berechnung, Anwendung, 15.
Auflage; Springer, 2009.
Hall A. S. Holowenko A. R., Laughlin H. G.: Schaum's Outline of Theory and Problems of Machine
Design; McGraw-Hill, 1968.
Hartog D. J. P.: Strength of Materials; Dover 1961.

46.

Hauger W., Mannl V., Wall W., Werner E.: Aufgaben zu Technische Mechanik 1 - 3 Statik,
Elastostatik, Kinetik, 6. Auflage; Springer, 2008.

47.

Hearn E. J.: Mechanics of Materials 1 An Introduction to the Mechanics of Elastic and Plastic
Deformation of Solids and Structural Materials, 3rd Edition; Butterworth-Heinemann, 1997.
Hearn E. J.: Mechanics of Materials 2 The Mechanics of Elastic and Plastic Deformation of Solids
and Structural Materials, 3rd Edition; Butterworth-Heinemann, 1997.

48.

49.
50.
51.
52.

Hering E., Schrder B.: Springer Ingenieurtabellen; Springer, 2004.

Hibbeler R. C.: Mechanics of Materials, 8th Edition; Prentice Hall, 2010.
Hibbeler R. C.: Statics and Mechanics of Materials SI Edition; Prentice Hall, 2004.
Hicks T. G.: Standard Handbook of Engineering Calculations, 4th Edition; McGraw-Hill, 2004.

53.
54.
55.
56.

Hodzic S., Mai S.: Zbirka rijesenih zadataka iz otpornosti materijala i teorije elastinosti; 2004.

57.

Kalweit A., Paul C., Peters S., Wallbaum R.: Handbuch fr Technisches Produktdesign Material und
Fertigung Entscheidungsgrundlagen fr Designer und Ingenieure; Springer, 2006.
Kaw A. K.: Mechanics of Composite Materials, 2nd Edition; CRC 2005.

58.

Hodi S.: Otpornosti materijala i teorije elastinosti; Rudarsko geoloko graevinski fakultet; 2004
Huston R., Joseph H.: Practical Stress Analysis in Engineering Design, 3rd Edition; CRC, 2009.
Jelaska D.: Elementi strojeva skripta za studente Industrijskog inenjerstva; Fakultet elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, 2005.

64

Elementi strojeva 1

59.

Khan W. A., Raouf A.: Standards for Engineering Design and Manufacturing; CRC Taylor & Francis,
2006.

60.

Klebanov B. M., Barlam D. M., Nystrom F. E.: Machine Elements Life and Design; CRC Taylor &
Francis Group, 2008.

61.

Kolumbi Z., Kozak D.: Fizika podloge za studij strojarstva; Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010. http://www.sfsb.hr/~zkolum/Fizika/

62.

Kolumbi Z., Tomac N.: Materijali podloge za diskusiju; Odsijek za politehniku Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Rijeci, 2005. http://www.ffri.uniri.hr/~zvonimir/Materijali

63.
64.

Kraut B.: Strojarski prirunik, 9. izdanje; Tehnika knjiga, 1988.

65.
66.

67.
68.

69.
70.

71.
72.
73.

74.
75.
76.

Kreith F., Goswami D. Y.: The CRC Handbook of Mechanical Engineering, 2nd Edition; CRC 2005.
Kudumovi D., Alagi S.: Zbirka rijeenih zadataka iz otpornosti materijala; Promoteks, 2000.
Knne B.: Khler Rgnitz Maschinenteile Vol 1, 10. Auflage; Vieweg + Teubner, 2008.
Kutz M.: Mechanical Engineers' Handbook Four Volume Set, 3rd Edition Volume 1: Materials and
Mechanical Design; Wiley, 2005.
Kutz M.: Mechanical Engineers' Handbook, 2nd Edition; Wiley, 1998.
Lpple V.: Einfhrung in die Festigkeitslehre Lehr- und Ubungsbuch; Viewegs Fachbcher der
Technik, 2006.
Lpple V.: Einfhrung in die Festigkeitslehre Lehr- und bungsbuch, 2. Auflage; Vieweg+Teubner,
2008.
Lpple V.: Lsungsbuch zur Einfhrung in die Festigkeitslehre Ausfhrliche Lsungen und
Formelsammlung; Viewegs Fachbcher der Technik, 2007.
Lpple V.: Lsungsbuch zur Einfhrung in die Festigkeitslehre Aufgaben Ausfhrliche Lsungswege
Formelsammlung, 2. Auflage; Vieweg+Teubner, 2008.
Leckie F. A., Dal Bello D. J.: Strength and Stiffness of Engineering Systems; Springer, 2009.
Lingaiah K.: Machine Design Databook, 2nd Edition; McGraw-Hill, 2002.
Mack W., Lugner P., Plchl M.: Angewandte Mechanik Aufgaben und Lsungen aus Statik und
Festigkeitslehre; Springer, 2006.
Marghitu D. B.: Mechanical Engineer's Handbook; Academic Press, 2001.

77.
78.

Mott R. L.: Machine Elements in Mechanical Design, 4th Edition; Prentice Hall, 2004.

79.

Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Voiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente Aufgabensammlung
Aufgaben, Lsungshinweise, Ergebnisse, 14. Auflage; Vieweg, 2007.

80.

Nahrstedt H.: Algorithmen fr Ingenieure realisiert mit Visual Basic Eine anwendungsorientierte
Einfhrung Problemanalyse und Lsungsweg anhand konkreter Beispiele; Vieweg & Sohn, 2005.
Niemann G., Winter H.,Hhn B.-R.: Maschinenelemente Band 1 Konstruktion und Berechnung von
Verbindungen, Lagern, Wellen, 4. Auflage; Springer, 2005.

81.

Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Becker M., Voiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente Interaktive
Formelsammlung auf CD-ROM, 8. Auflage; Vieweg, 2006.

82.

Norton R. L.: Design of Machinery An Introduction to the Synthesis and Analysis of Mechanisms and
Machines, 2nd Edition; WCB/McGraw-Hill, 1999.

83.
84.

Norton R. L.: Machine Design An Integrated Approach, 3rd Edition; Prentice Hall, 2006.

85.

Oberg E., Jones F. D., Horton H. L., Ryffel H. H.: Machinery's Handbook 28th Edition; Industrial Press,
2008.
Pandi J., Pasanovi B.: Elementi strojeva udbenik s DVD-om za 2. razred tehnikih kola u
podruju strojarstva i brodogradnje; Neodidacta, 2008.

86.

Oberg E., Jones F. D., Horton H. L., Ryffel H. H.: Machinery's Handbook 27th Edition; Industrial Press,
2004.

87.

Patnaik S., Hopkins D.: Strength of Materials A New Unified Theory for the 21st Century; Elsevier
Butterworth-Heinemann, 2004.

88.

Podhorsky R.: Tehnika enciklopedija, sveske 113; Leksikografski zavod, 19631997.

2. vrstoa materijala

65

89.

Podrug S.: Elementi strojeva predavanja za struni i preddiplomski studij brodogradnje; Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, 2008.

90.

Pustai D., Cukor I.: Teorija plastinosti i viskoelastinosti saetak predavanja; Fakultet strojarstva i
brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, 2009.
Pytel A., Kiusalaas J.: Mechanics of Materials, 2nd Edition; Cengage Learning, 2011.
Pytel A.: Strength of Materials Solutions Manual

91.
92.

93.
94.

Rakovi D.: Tablice iz otpornosti materijala, XIII izdanje; Graevinska knjiga 1985.

95.

Richard H. -A., Sander M.: Technische Mechanik Festigkeitslehre Lehrbuch mit Praxisbeispielen
Klausuraufgaben und Lsungen, 2. Auflage; Vieweg+Teubner, 2008.

96.

Rothbart H. A., Brown T. H.: Mechanical Design Handbook Measurement, Analysis and Control of
Dynamic Systems, 2nd Edition; McGraw Hill, 2006.

97.

Schier K.: Finite Elemente Modelle der Statik und Festigkeitslehre 101 Anwendungsflle zur
Modellbildung; Springer 2011.

98.

Shigley J. E., Mischke C. R.: Standard handbook of machine design, 2nd Edition; McGraw-Hill
Professional, 1996.

99.

Shigley J. E., Mischke C. R.: Standard handbook of machine design, 3rd Edition; McGraw-Hill
Professional, 2004.
imi V.: Otpornost materijala 1, II izdanje; kolska knjiga 2002.
imi V.: Otpornost materijala 2; kolska knjiga, 1995.

100.
101.

102.
103.

104.
105.
106.
107.
108.

Richard H. -A., Sander M.: Technische Mechanik Festigkeitslehre Lehrbuch mit Praxisbeispielen
Klausuraufgaben und Lsungen; Vieweg+Teubner, 2006.

Singh U. K., Dwivedi M.: Problems and Solutions in Mechanical Engineering; New Age International,
2007.
Smith E. H.: Mechanical Engineer's Reference Book 12th Edition; Butterworth-Heinemann, 2000.
Spotts M. F.: Design of Machine Elements; 3rd Edition; Prentice Hall, 1961.
Stark R.: Festigkeitslehre Aufgaben und Lsungen; Springer, 2006.
Steinhilper W.,Sauer B.: Konstruktionselemente des Maschinenbaus 1 Grundlagen der Berechnung
und Gestaltung von Maschinenelementen, 7. Auflage; Springer, 2008.
Timings R.: Mechanical Engineer's Pocket Book, 3rd Edition; Newnes, 2005.
Totten G. E., Xie L., Funatani K.: Modeling and Simulation for Material Selection and Mechanical
Design; Marcel Dekker, 2004.

109.

Ulbrich H., Weidemann H.-J., Pfeiffer F.: Technische Mechanik in Formeln Aufgaben und Lsungen;
Teubner, 2006.

110.
111.

Ullman D. G.: The Mechanical Design Process, 4th Edition; 2010.

112.

Wittel H., Muhs D., Jannasch D., Voiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente Lehrbuch und
Tabellenbuch Normung, Berechnung, Gestaltung, 19. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009.

Weibach W.: Werkstoffkunde Strukturen, Eigenschaften, Prfung, 16. Auflage; Vieweg & Sohn,
2007.