POLIKLINIKA

ZA ZATITU DJECE
GRADA ZAGREBA

GRAD ZAGREB

Izdava:
Grad Zagreb
Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba
Za izdavaa:
Prof. dr. sc. Mirna itum, prim. dr. med.
Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander
Autori teksta:
Renata ori poljar, prof.
Dora Kralj, prof.
Urednica:
Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander
Lektura:
NITOR USLUGE d.o.o.
Ilustracije:
Manuela Lovreni
Tisak:
Markom Graf d.o.o. Zagreb
Naklada:
2000

Zagreb, 2014.

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice

u Zagrebu pod brojem 895716

Predgovor
Rani socijalni razvoj vaeg djeteta iznimno je vaan jer odnosi koje stvara imaju
dugorono znaenje za njegov razvoj i ivot uope. Neki istraivai tvrde da je
ve evolucija osigurala mnoge djetetove reakcije te je privrenost majke i djeteta
priroena. Kau, dijete je programirano za ponaanje kojim majku dri u blizini
i potie ju da mu prui odreenu panju i njegu. A majka je bioloki pripremljena za oitavanje djetetovih signala i reagiranja na njih. Nasuprot ovom
tumaenju druga kau da je privrenost majke i djeteta naprosto rezultat
modela socijalnog uenja i rane socijalizacije koja e kasnije utjecati na mnoga
sloena ponaanja djece. Trea teorija kae da je djetetova percepcija svijeta odreena stupnjem njegova razvoja i znanja, odnosno obrade informacija koje su
mu dostupne.
No, kako god bilo, kojim god nainima gradili svijet svog djeteta, vaa uloga je u
svakom od tih svjetova jasna i velika.
Ponaanje vaeg djeteta pod utjecajem je stila vaeg roditeljstva. Dvije dimenzije roditeljstva posebno su vane za djetetov razvoj. Prva je roditeljska
toplina koja se mjeri koliinom podrke, ljubavi i ohrabrivanja koju pruate,
nasuprot neprijateljstvu, postiivanju i odbacivanju. Druga je roditeljski nadzor koji oznaava razinu i snagu kojom dijete nadzirete, discipliniranost koju
mu ugraujete i nain kojim njime upravljate, nasuprot tome da je vae dijete
uglavnom nenadzirano. Optimalno roditeljstvo ukljuuje i toplinu i nadzor.
Odredite mjeru. Ne budite ni autoritarni ni popustljivi ni ravnoduni. Budite
autoritativni koliko je potrebno, ali budite topli i u svakom trenutku svoju
ljubav uinite dostupnom svom djetetu. Od temeljnog znaaja je da se vae
dijete osjea voljeno i prihvaeno, ali da razumije da postoje pravila ponaanja
koja ete zahtijevati da ih slijedi.
Odaberite takav put za vae dijete jer ete ga njime usmjeriti u sve potrebne
socijalne vjetine koje e biti preduvjet za njegov sretan razvoj, sigurnost i
kasniju ivotnu armaciju.
Ova publikacija koju je pisao niz vrsnih poznavatelja djeje psihologije, kako u
teoriji tako i u praksi, biti e vam od velike pomoi na najteem putu koji ivot
stavi pred veinu ljudi. Roditeljstvo i skrbnitvo. Obadva pojma govore o istom,
o djetetu i ljubavi.

Prof. dr. sc. Mirna itum, prim. dr. med.

Proelnica Gradskog ureda za zdravstvo

TO SU SOCIJALNE VJETINE?
Socijalne vjetine su ponaanja koja pomau djetetu u stvaranju socijalnih
interakcija i kvalitetnih odnosa. Pridonose integraciji u vrnjaku skupinu i
uspjenijem noenju sa zahtjevima i izazovima koje pred njega postavlja
okolina. Odnose se na vjetine komuniciranja, rjeavanja problema,
odluivanja, kreativnog i kritikog miljenja i upravljanja sobom, svojim
emocijama i ponaanjem.
Pokazalo se da su socijalne vjetine povezane s prihvaanjem od strane
vrnjaka i nastavnika to doprinosi socijalnom i kognitivnom razvoju. Takoer,
najbolji pokazatelj u djetinjstvu za prilagodbu u odrasloj dobi nije inteligencija,
nisu kolske ocjene, nije ponaanje u razredu, ve je nain na koji se dijete slae
s drugom djecom.

Probleme u vrnjakim odnosima koje vidimo kod djece su upadanje u rije,

zapovijedanje, svaanje, otimanje stvari, zadirkivanje, nametljivost, nepotivanje pravila igre, grubost, tunjava, ali i povuenost, izoliranost, zatvorenost, podlonost i povodljivost. Dijete koje je agresivno i destruktivno, koje
nije sposobno odrati bliske odnose s drugom djecom te time ne nalazi svoje
mjesto u vrnjakoj skupini ili pak dijete koje je uslijed povuenosti i straha od
odbacivanja vrnjaka sklono, u elji za socijalnom pripadnou, socijalnoj
imitaciji nepoeljnih ponaanja, rizino je za razvoj daljnjih emocionalnih,
ponaajnih i akademskih tekoa.
Djeca se razlikuju u socijalnom ponaanju iz vie razloga - imaju odreene
karakteristike osobnosti i temperament od roenja, a odnosi u uoj i iroj
obitelji te (ne)postojanje modela primjerenog socijalnog ponaanja i sustava
vrijednosti takoer imaju znatan utjecaj na njihovo socijalno ponaanje.

RAZVOJ SOCIJALNIH VJETINA

Socijalne vjetine se ue od samog roenja. Roditeljska odgovornost i skrb,
odnos roditelj - dijete u ranom djetinjstvu te interakcija meu lanovima obitelji
od iznimne su vanosti za razvoj socijalnih vjetina djeteta. Odgovorno i brino
roditeljstvo pomae djetetu vidjeti svijet u pozitivnom svjetlu i oekivati vrijedne
odnose s drugima. Dijete usvojenih socijalnih vjetina odrasta uz roditelje s
kojima ga vee interakcija ispunjena meusobnim prihvaanjem te
autoritativnim odgojnim stilom (pruanje topline i nadzora kroz jasno
postavljanje granica te pozitivno usmjeravanje) bez prisilnog oblika
discipliniranja i tjelesnog kanjavanja. Navedeni elementi roditeljskog odgoja
temelj su socijalnog razvoja djeteta. Takvo, poticajno roditeljstvo utjee na
stvaranje slike djeteta o njemu samom i okolini koja ga okruuje. Dijete e biti
samopouzdanije i imati vie potovanja prema sebi i drugima. A dijete koje ima
samopouzdanja i samopotovanja, koje je sretno i ispunjeno, manje je sklono
neke svakodnevne dogaaje doivljavati stresnima. Rjee se osjea povrijeeno
u socijalnim kontaktima, a probleme u odnosima ee doivljava kao
privremene i rjeive. Uspjenije je u koli, spremnije okuati se u raznim
izazovima te stvarati bolje socijalne odnose.

Osobine samopouzdanog
djeteta
zna donositi odluke
sigurno u sebe
kreativno
zadovoljno svojim
radom
oekuje uspjeh
uspjeno surauje s
vrnjacima i odraslima
veselo i puno energije
koju esto prenosi
i na drugu djecu
lako sklapa prijateljstva

U prvim socijalnim kontaktima djeca promatraju drugu djecu i igraju se

jedni pokraj drugih. S vremenom dolazi do interakcije, djeca se igraju zajedno u
strukturiranoj igri s pravilima.

JEDNOGODINJACI
Iako je veina jednogodinje djece zainteresirana vie za igrake nego za
drugu djecu, zamjetan je interes za vrnjake, pribliavaju se drugoj djeci. U ovoj
dobi djeca se uglavnom igraju sama i neovisno o drugima. Igraju se igrakama
drugaijim od igraaka druge djece (tzv. individualna igra). Iako ne pokazuju
interes za igru s drugom djecom, socijalni kontakti postaju sve ei putem
smijeenja i razmjene igraaka. Igrake najee dijele samo na zahtjev roditelja
uz mnoge upute s njihove strane. Djeca guranjem i udaranjem pokuavaju
zadrati tu igraku za sebe, takoer esto govorei ''moje'' i ''ne''. To je
oekivano. Da bi nauila dijeliti, djeca prvo prolaze fazu sebinosti, ue da je
neto njihovo. U ovoj dobi djeca se vole igrati s roditeljima i pokazivati im svoje
igrake. Blizu druge godine mogue je da se dijete radije igra s jednim roditeljem
nego s drugim. To je takoer oekivano! Bitno je da se oba roditelja nastave
igrati s djetetom pruajui mu svu svoju ljubav. Ako dijete trai da se otac igra s
njim, neka se igra, majku e traiti za neto drugo, moda itanje slikovnica. Od
iznimne vanosti je da roditelji to razumiju i prihvate!

DVOGODINJACI
Mnoga dvogodinja djeca e se igrati s drugom
djecom dok su im roditelji u blizini, ali e jo
uvijek preferirati igru s
odraslima, jer su predvidljiviji i s njima je
lake dobro se slagati
nego s vrnjacima. U
djejoj igri jo uvijek
prevladava individualna
igra i potreban je nadzor
igranju. Djeca se esto
snano veu za neke
igrake i teko ih dijele s
drugima. Ponekad ak
mogu i tipnuti, gurnuti, udariti ili ugristi
drugo dijete kako bi
izbjegli dijeljenje igraaka. Iako razumiju
takvo djeje ponaanje,
odrasli moraju reagirati
na njihova agresivna
ponaanja te ih pouiti
drugim nainima rjeavanja problema i frustracija.

TROGODINJACI
U dobi od dvije i pol
godine djeca se poinju
vie druiti s drugom
djecom iako su odrasli u
blizini. S vremenom e
se i igrati s djecom bez
blizine roditelja. Prevladava paralelna igra djece. Dijete se samostalno
igra s istom igrakom
kao i ostala djeca oko
njega. Jo uvijek se
radije igra pokraj druge
djece nego s njima, no
poinju i suradnike
igre pretvaranja, djeca u
igri zajedno oponaaju
npr. mama/dijete,
lijenik / pacijent...
ee e imitirati drugu
djecu i socijalni kontakt
pojaavati smijekom i
smijehom. Na pragu tree godine dijete se moe
jedno kratko razdoblje
igrati u strukturiranoj
igri. Dobrovoljno dijeli
igrake, ali mu je jo
uvijek teko.

Veina trogodinje djece

se voli igrati s vrnjacima. Podjednako se igraju i s djevojicama i
djeacima. Iako se paralelna igra jo pojavljuje,
zajednika igra je ea.
Tijekom zajednike igre
dijete se igra s drugom
djecom, razgovara s njima vezano uz igru i dobrovoljno dijeli igrake.
U ovoj dobi se pojavljuju
prvi elementi suradnike igre. Jo uvijek se
moe pojaviti ljutnja
zbog dijeljenja igraaka,
pa ak i zika agresija.
Vjetine dijeljenja su
poboljane i dijete moe
ekati svoj red u igri,
osim ako ne traje previe dugo. Uz poticaj
dijete e prii i srameljivijem djetetu.

DJECA OD 4 DO 6 GODINA
U dobi od etiri godine dijete e se igrati s drugom djecom s malo ili bez
neprijateljstva prema drugima, postaje pristupanije za suradnju. Poinje
oponaati odrasle iako je radije u drutvu djece nego s njima. Stvara
prijateljstva. Sada moe dijeliti igrake s jednim ili dvoje djece. Ui uspostavljati
odnos. Uoava se sklonost voenju i nareivanju, pogotovo prema mlaem
djetetu. Takve situacije esto su izvor sukoba. Nakon pete godine sve lake
uspostavlja prijateljstva. Zna suraivati s drugima, velikoduno je prema
njima, potuje njihova prava te zauzima zatitniki stav prema mlaoj brai.
Manje se drui sa suprotnim spolom nego prije.

DJECA OD 6 DO 8 GODINA

U ovoj dobi djeca se poinju brinuti o prihvaenosti u grupi i vrnjaki odnosi postaju sve vaniji. Interes za vrnjake je znak razvoja njihove neovisnosti
o roditeljima. esto ele biti prvi, najbolji, najvei i pobjeivati. Poinju davati
igrake od sebe. Pokazuju sve vei interes za suradnju s vrnjacima. Konikti s
vrnjacima su esti, ali kratkotrajni, spremni su dogovoriti se. U ovoj dobi
veina preferira igranje s prijateljima istog spola te ue kako rjeavati sukob s
drugom djecom, komunicirati s drugima iako nemaju isto miljenje, zauzeti se
za sebe i za druge, oduprijeti se pritisku vrnjaka i vrnjakom nasilju.

DJECA OD 9 DO 12 GODINA
ele se pridruiti, prikljuiti uvjerenjima i vrijednostima vanih odraslih
osoba u njihovom ivotu. Mogu zapoeti rtvovati vlastiti interes za druge te
nauiti ne usporeivati se s drugima. Vrnjaka druenja poinju zauzimati
vano mjesto u svakodnevnim djejim aktivnostima, vrnjaki odnosi postaju
djetetu izrazito vani i bitni za daljnji emocionalni i socijalni razvoj te djeca sve
vie vremena provode s vrnjacima, a manje s roditeljima. Nastaju prva prava
prijateljstva. S najboljim prijateljem dijele najintimnija iskustva, pohaaju
slobodne aktivnosti i provode slobodno vrijeme.

Kroz socijalne odnose s vrnjacima djeca ue moralna naela i

pravila ponaanja, razvijaju
socijalnu kogniciju i socijalna
znanja koja prenose u interakciju s odraslima. Vaan su im
izvor podrke, zabave i ugode.
Ue ih novim vjetinama i pomau im razviti nove interese.
Potrebna im je socijalna mrea
kao i odraslima. Mnogi vrnjaki
odnosi su roditeljima izvor briga
jer se boje vrnjakog utjecaja.
Ponekad e djeca, jer ele biti
prihvaena od vrnjaka, uiniti
neto s im se roditelji ne slau.

ADOLESCENTI
Adolescencija predstavlja razdoblje u kojem se jedna ivotna etapa
(djetinjstvo) zamjenjuje drugom (odrasla dob) te se javljaju psihike promjene
koje prate tjelesni razvoj. Na socijalnom planu se mladi ''trae'' u drutvenim
skupinama vrnjaka s kojima se poistovjeuju (zbog toga je ovo razdoblje
obiljeeno intenzivnim kontaktima s vrnjacima), ali je prisutna i njihova
potreba za osamostaljivanjem. Zbivanja koja se kod adolescenta dogaaju
nerijetko dovode u pitanje sliku koju svaki adolescent ima o vlastitoj osobnosti,
osjea se drugaije nego prije, svjestan je hormonalnog djelovanja te esto
postoji raskorak izmeu tjelesnog, intelektualnog i socijalnog sazrijevanja.
Takvo stanje dovodi do osjeaja zbunjenosti, nelagode, zabrinutosti zbog
reakcija okoline na njegove promjene pa je preokupacija estetskim esto u
prvom planu. Adolescenti se esto osjeaju kao da su u centru panje te da ih
svi kritiki prosuuju tako da vrlo esto reagiraju bez razmiljanja o
posljedicama. Institucije ire zajednice, posebno kola, potiu na uenje uloga i
identikaciju s drugima, a igraju i znaajnu ulogu u izgradnji samopouzdanja.
Kroz stvaranje veza u tom razdoblju, mladi se pripremaju i za stvaranje
emocionalnih veza. Zaljubljenost je kod njih povezana s intenzivnim
emocionalnim proivljavanjima, esto i dramatinou.

Bitno je da okolina svoja oekivanja prilagodi djetetu, njegovoj kronolokoj dobi

i razvoju, prepozna djetetov temperament i njegove mogunosti.

10

KAKO RODITELJ MOE PRIDONIJETI RAZVOJU

SOCIJALNIH VJETINA?
Kako bi dijete pouili socijalnim vjetinama, nije mu dovoljno samo priati o
tome kako treba biti ljubazno, velikoduno i sl., ve mu treba osmisliti i
omoguiti situacije u kojima ih moe uiti i usvojiti. Pa tako:

1. Pruite djetetu priliku za igranje s drugom djecom - za usvajanje

socijalnih vjetina, djetetu je potrebna prilika da se igra s djecom. Mnoga djeca
takve mogunosti imaju s braom i sestrama, susjedima ili u predkolskim
ustanovama (jaslice, vrti, ''mala kola''). Djeci koja nemaju nita od navedenog
bitno je osigurati susrete s drugom djecom i to odlaskom u igraonice, na djeja
igralita ili u posjete prijateljima s djecom. Ne postoji zamjena za iskustvo koje
djeca stjeu druenjem s vrnjacima. Za djecu je osobito korisno kad mogu
razvijati dugotrajne odnose.

Mala djeca ak i ona koja su tek

prohodala koja mogu sudjelovati u stalnim grupama vrnjaka, postaju s vremenom kompetentnija i imaju manje tekoa
od djece ija se pripadnost
grupama mijenja.

Ukratko, djeca razvijaju bolje socijalne vjetine kada mogu odrati stalne
prijateljske odnose kroz duga razdoblja. Postaju osjetljivija za druge. Djeca
nedovoljno usvojenih socijalnih vjetina esto se zbune u velikim grupama te im
je potrebno omoguiti druenje samo s jednim djetetom ili u posve malim
grupama. Ako je dijete socijalno nesigurno, dobro je poveati njegovu sigurnost
na nain da mu pomognete isplanirati i strukturirati aktivnosti koje e raditi
kada pozvana djeca dou. Ne planirajte umjesto djeteta, ve s njim, pitajte ga za
ideje.

11

2. Nauite dijete dijeliti - dijeljenje igraaka je teko maloj djeci i treba se

nauiti. Djeca u naelu ne znaju kako dijeliti. Kada dijete uzme tuu igraku,
pustite ga da pokua samo rijeiti nastalu situaciju. Ako to ne zasmeta drugo
dijete, podsjetite svoje dijete da treba pitati prije nego to posudi. Umijeajte se
tek kada primijetite da bi se netko mogao ozlijediti ili uznemiriti, na nain da
igraka ostane kod djeteta koje se prvo igralo s igrakom. Neka se igra odreeno
vrijeme ili dok igra ne zavri. Poeljno je u poecima djetetu ograniiti igru na
krae razdoblje. Ako je dijete u dobi od dvije i pol godine ili starije, dopustite mu
da se igra dok ne zavri. Dok se igra igrakom, pokuajte ga zainteresirati za
neku drugu igraku. Ako eli ba tu igraku, pokuajte mu panju usmjeriti na
drugi kraj sobe ili ak u drugu prostoriju dok ne doe opet njegovo vrijeme igre.
Kada dijete koje se prvo igralo s igrakom zavri igru, svom djetetu dajte
igraku. Od iznimne vanosti je ponuditi mu tu igraku iako se igra s nekom
drugom. Na taj nain gradite povjerenje, ako ste obeali igraku onda ete ju i
dati. Ako drugo dijete oduzme igraku vaem djetetu, slijedite ove iste korake.
Mnogi dvogodinjaci se izrazito veu uz neke svoje igrake. Ako su posesivni oko
svojih igraaka zasigurno ih teko dijele s drugom djecom, dok se jako lijepo
igraju s tuim igrakama kada odu u goste. etiri su glavna koraka u uenju
djeteta kako dijeliti igrake:

Prva strategija je dijelite s djetetom na stvaran nain. Ako djetetu uvijek

dajete ono to eli iste minute kad ono to eli, moe pretpostaviti da e i
druga djeca uiniti isto. No veina djece nee spremno dijeliti. Svoje dijete
moete pripremiti na pravila dijeljenja primjenjujui ih kad se igrate
zajedno. Uz to, dajte mu do znanja da je koji put u redu rei ne kad netko
drugi eli njegovu igraku. Nauite ga kako objasniti da je na njemu red za
igraku, zatraiti od drugih da ekaju svoj red, ponuditi drugomu neku
drugu igraku i dati igraku drugome kad se zavrilo igrati s njom.
Druga strategija, pripremite ga za posjet drugog djeteta. Recite djetetu da e
se prijatelj doi igrati. Neka izabere neke igrake za igru s prijateljem.
Igrake koje mogu jednako dijeliti su najbolje za poetak. To su kocke,
autii, knjige i sve druge igrake kojih ima vie od jedne. Objasnite da e se
prijatelj igrati s igrakama, ali ih nee ponijeti svojoj kui. Prije posjeta
upitajte dijete postoji li neka igraka za koju ne eli da se prijatelj igra.
Sklonite te igrake prije dolaska prijatelja.

12

Trea strategija ukljuuje pouavanje vjetinama pregovaranja. Ukoliko

nastane situacija u kojoj dijete eli igraku s kojom se igra prijatelj, recite
neto kao ''eli li se igrati s vlakom kojeg ima Ivo?'' Priekajte odgovor ili
neto predloite. Zatim pregovarajte. U veini sluajeva drugo dijete e to
prihvatiti. Meutim, bit e prilika kad drugo dijete odbija suradnju. Kad se
to dogodi, objasnite djetetu da e morati priekati svoj red. im prijatelj
zavri igru s igrakom, svakako mu je ponudite.
Ako ove tri strategije nisu dovoljno uspjene da ga se naui kako dijeliti
uvedite vjebe dijeljenja. Za vrijeme vjebi dajte im nakratko naizmjence
neku igraku. Ohrabrite oboje djece da kau ''Sad je na tebi red'' ili ''Sad je
na meni red''. Nauiti verbalno komunicirati je vano jer smanjuje broj
situacija u kojima jedno dijete udara drugo da bi dobilo igraku.

13

3. Njegujte kvalitetne socijalne interakcije razumijevajui i mijenjajui

agresivna i pasivna ponaanja - djeca esto ne znaju izraziti to ele. Mogu
postati ziki agresivna, udariti ili tipnuti da dobiju igraku ili da izbjegnu
dijeliti ju. Druga pak djeca su pasivnija, mogu plakati kad ele igraku ili kad
netko uzme njihovu. Za poticanje kvalitetnih socijalnih odnosa, vano je nauiti
ih djelotvorne i socijalno prihvatljive naine izraavanja svojih osjeaja i elja.

Agresivno ponaanje - mnoga mala djeca lupaju, udaraju i grizu za

vrijeme igre kako bi izbjegli podijeliti igraku ili da dobiju to ele. Takvo
ponaanje obino nije trajno. Dijete moe prolaziti kroz agresivne faze prije
nego naui izboriti se za svoja prava na socijalno prihvatljiviji nain. Ako se
agresivno ponaa, pokaite mu primjeren nain izraavanja osjeaja i
pouite ga, na ranije opisan nain, dijeljenju igraaka. Provjerite shvaa li
da je zajedniko koritenje igrake s drugim djetetom isto jedna od
mogunosti. Uz pouavanje o primjerenim nainima izraavanja osjeaja i
primjerenim nainima kako da se izbori za svoja prava, pokaite razumijevanje za djetetove osjeaje, ali i izrazite svoj stav prema agresivnom
ponaanju. Recite da vidite da mu je teko i da vam je ao, ali da lupanje,
udaranje i grienje nisu doputeni. Budite topli i odluni.

14

Pasivno ponaanje - neka mala djeca doputaju da im druga djeca uzmu

njihove igrake, zatim postaju tuna kad drugo dijete ima igraku koju ona
ele. Ako imate pasivno dijete moete se zatei da se borite za njegova
prava. Moete vratiti za njega igraku i rei drugoj djeci neka dijele s njim.
Ako vae dijete dopusti drugom djetetu da mu oduzme igraku i onda bude
time uznemireno, nauite ga kako da se izbori za sebe i svoje pravo da se
igra s tom igrakom. Ako primijetite da stoji sa strane eznutljivo gledajui
igraku, pouite ga kako da ponudi drugom djetetu zamjenu ili da zatrai
od djeteta da podijele. Pokuajte ne raditi to umjesto njega.

15

4. Uite dijete rjeavati probleme - roditelji ne moraju znati odgovore na sve

djetetove probleme da bi mu mogli pomoi u razgovoru. Naprimjer, jedna
vrtika djevojica priala je ocu o djevojici u grupi koja je ''zloesta prema
svima'' i prema kojoj su zauzvrat svi drugi bili zloesti. Kroz razgovor otac je
upitao kerku to se prema njenom miljenju dogaa izmeu tog djeteta i
njenih prijatelja iz vrtia. Tijekom razgovora kerka je zakljuila da se djevojica
moda ponaa ''zloesto'' jer misli da ju nitko u grupi ne voli, i odluila je, kao
izraz naklonosti, nacrtati sliku i dati ju toj djevojici. Ovaj otac je uvaio
djetetove brige, nije ih umanjivao nudei jednostavan odgovor, ve joj je dao
podrku da ona sama razmotri problem.
Roditelji socijalno kompetentnije djece esto s djecom razmatraju viestruki
pristup situacijama razmiljajui o moguim posljedicama svakog od njih, na
nain:
Roditelj: Hm, ako ponovno uzme tvoj kamion to e uiniti?
Dijete: Vjerojatno bih ga udario po glavi!
Roditelj: Zar bi? to misli to bi on uinio ako ga udari?!
Dijete: Vratio bi ga i vie ga nikad ne bi uzeo!
Roditelj: Tako misli? A ne misli da bi i on tebe udario i da biste se jako potukli i
da se onda vie ne bi htio igrati s tobom?
Dijete: O, da.
Roditelj: to bi jo mogao probati?
Dijete: Rei ''molim''?
Roditelj: Bilo bi lijepo da to pokua. Misli da bi to djelovalo?
Dijete: Ne.
Roditelj: Moda ne bi, a moda bi, zar ne?
Dijete: Mogao bih rei ''Dat u ti ga kad ja zavrim s igrom''.
Roditelj: Hej, to je dobra ideja. To katkad djeluje s tvojom sestrom, zar ne?
esto nema jednostavnih odgovora na veinu djejih problema s vrnjacima. Zato djeci pomae nauiti kako razmiljati o odnosima i vagati posljedice
svojih postupaka za sebe i za druge. Djeca ohrabrena razmiljati o tuim
osjeajima i potrebama pozitivnija su i suradljivija prema vrnjacima.

16

5. Odobrite pozitivne strategije - iako je pomaganje djetetu da razmotri

razliite opcije i stajalita dobra ideja, roditelj ne treba sva mogua rjeenja
tretirati kao jednako dobra. Roditelji socijalno kompetentne djece, kao roditelj u
prethodnom primjeru, razgovaraju o razliitim opcijama, ali odobravaju
prijateljske, prosocijalne strategije koje otvaraju vrata igri i prijateljstvu. Djeca
pozitivnije reagiraju na vrnjake koji pokuavaju rijeiti problem dogovaranjem
ili kompromisom nego vraanjem ''milo za drago'', agresijom ili verbalnom
ucjenom (''Neu se vie igrati s tobom'' ili ''Neu biti tvoj prijatelj''). Roditelji
mogu pomoi djetetu usvojiti tu vjetinu razgovorom kao to je sljedei u kojem
majka i njen etverogodinji sin razgovaraju o tome kako da njega prihvati
dvoje djece koja se igraju kuhanja i nose jedine dvije kuharske kape u grupi:
Dijete: Rekao bih: ''Mogu li molim ja kuhati''
Majka: To bi bilo lijepo. Ali to ako oni ele i dalje kuhati?
Dijete: Iao bih se igrati sam.
Majka: Sigurno, moe to uiniti. Ali tamo je stol i neko posue. to se dogaa kad
ide u restoran. Kad eli neto jesti?
Dijete: Kae ''Donesi mi hamburger''.
Majka: Da. Moda bi mogao biti gost i naruiti veeru?
Dijete: O, da.
6. Potkrepljujte poeljna ponaanja - pri pouavanju djece dobro je pozitivno
potkrijepiti (pohvaliti, nagraditi, dati pozitivnu panju) ponaanje koje elimo
da dijete zadri ili razvije, a prekinuti i ignorirati ono koje elimo da dijete
promijeni. Izrazito je vano verbalno potkrijepiti dijete svaki put kada pokazuje
primjereno, adekvatno ponaanje i reakcije (tj. kada koristi socijalne vjetine).
U naelu treba izbjegavati kanjavanje jer ono za dijete ima komponentu
ukazane panje (pri kanjavanju obino viemo, emocionalno se angairamo).
Npr. srameljivo dijete treba pohvaliti i ohrabriti kada se drui s vrnjacima,
koliko god to rijetko bilo, pohvaliti ga moemo i u drutvu vrnjaka; ne treba mu
poklanjati panju kada se krije od gostiju.

17

7. Budite model primjerenog ponaanja - roditelji su najvaniji uitelji

djetetu, svojim ponaanjem ga ue koje ponaanje je primjereno. Dijete koje ui
od roditelja kako adekvatno rjeavati sukobe, izraavati ljutnju ili se nositi sa
stresom bez agresivnog ponaanja, uspjenije e, na slian nain, rjeavati
svoje sukobe. Ono koje ui od roditelja kako paljivo sluati druge,
komunicirati i odnositi se prema drugima s potovanjem, vjerojatnije e se tako
i samo ponaati prema svojim vrnjacima i okolini. Dogovarajte se s djetetom
ako elite da se ono dogovara s drugima.

8. Potrudite se oko svojih odnosa s vaim prijateljima i potencijalnim

prijateljima - istraivanja pokazuju da su usamljena djeca najee ona koja
imaju usamljene roditelje. Ako su u vaem domu dolasci prijatelja rijetkost, ako
rijetko dijelite svoje doivljaje s prijateljima, dijete ui da prijatelji nisu sastavni
dio ivota. Uz to, vano je imati na umu da kao sretan i siguran roditelj moete
biti bolji primjer i podrka svome djetetu.

18

9. Razgovarajte s djetetom o socijalnim odnosima i vrijednostima - djeca

koja ee razgovaraju s roditeljima o odnosima s vrnjacima prihvaenija su u
razredu i nastavnici ih svrstavaju u socijalno kompetentnije. U okviru
uobiajenih, svakodnevnih razgovora, ovi roditelji i djeca razgovaraju o
svakodnevnim dogaajima, ukljuujui stvari koje se dogaaju s vrnjacima.
esto se ti razgovori dogaaju na putu kui ili za veerom. Najvanije je postii
da ti razgovori ne budu lekcije ve zadovoljstvo i roditeljima i djetetu. Kao takvi,
ti razgovori postiu dvije svrhe: pokazuju djetetu da roditelj ima interes za njega
te slue kao temelj za izmjenu informacija i rjeavanje problema. Ako e roditelji
znati ozbiljno sluati dijete i dijeliti osjeaje s njim, tada e ono nauiti biti
suosjeajno u odnosu s drugima.
10. Igrajte se s djetetom kao vrnjak, samo za zabavu - dijete ui kljune
socijalne vjetine kroz igru s drugom djecom, ali isto tako puno naui i kroz igru
s roditeljima. Dijete s kojim se roditelji esto igraju, ima usvojene socijalne
vjetine i bolje se snalazi s vrnjacima. To podrazumijeva da se roditelji igraju s
djetetom na pozitivan nain i poput vrnjaka. Roditelji socijalno kompetentnije
djece ee se smiju, izbjegavaju kritiziranje djece za vrijeme igre, otvoreni su
prema djejim idejama i ne daju previe uputa.

Dijete stjee vane

socijalne vjetine od
roditelja koji se s njim
igra ravnopravno.

19

Naprimjer:
Roditelj: Jesi li vidio ove kocke?
Dijete: O, kocke!
Roditelj: to bismo mogli napraviti od njih?
Dijete: Znam! Moemo napraviti veliki dvorac.
Roditelj: Dvorac! OK. Evo ja u poeti ovdje.
Dijete: Ne, ne. Moramo poeti ovdje. Pomakni ih ovamo.
Roditelj: U redu, razumijem, tako da ide prema fotelji. O, ako okrenem kocku
ovako, dvorac e biti dui. Ili hoemo da bude vii?
Dijete: Treba biti visok, tako da T-Rex ne moe iskoiti.
Roditelj (podie dinosaura i s njim poskakuje prema ogradi i grubim glasom):
RRRRRRRRRR.... Preskoit u ogradu.
Dijete (podie guricu drugog dinosaura, gurne ju prema roditeljevom
dinosauru): Ali ja sam T-Rex i imam otre zube, zato bolje ne udaraj u ogradu.
Evo ti krava koju moe pojesti! (Baca malu kravu prema drugom dinosauru.)
Roditelj: Ham, ham, ham. Hvala g. T-Rex.
Ovaj roditelj nije ispravljao dijete, niti je pokuao dominirati u igri. Umjesto
toga roditelj je slijedio djetetove ideje aktivno sudjelujui i pridonio razvijanju
prie u igri. Dijete je pak prihvatilo i nastavilo se na roditeljeve ideje, igra se tako
proirila te su se i roditelj i dijete zabavili igrajui se ravnopravno. Dijete tako
moe nauiti mnogo ranije opisanih vjetina koje imaju socijalno kompetentna
djeca. Uz to, kada roditelji prihvaaju djetetove ideje u igri, ono osjea da je
dobar i uspjean partner za igru to ga potie na igru s vrnjacima te mu prua
osjeaj zadovoljstva.

20

11. Igrajte uloge naprimjer ako je dijete srameljivo, kaite mu ''Hajde da

sam ja tvoj najbolji prijatelj. Uvijek se igramo onog to ja predloim i idemo
kamo ja elim. Zamisli da ti danas eli u kino jer lm koji eli gledati igra
zadnji dan, a ja elim ii u zooloki vrt. Pokuaj me uvjeriti da idemo danas u
kino.'' Zabavljajte se pritom, kako bi dijete shvatilo da druenje s drugima slui
tome da se dobro osjeamo. Nakon igranja uloga razgovarajte kako se dijete
osjealo u svojoj ulozi. Ukoliko je bilo neuspjeno, zamijenite uloge te pokaite
djetetu kako se moglo ponaati, nakon ega opet razgovarajte o osjeajima i
postupcima.

21

12. Izrazite pozitivan stav - kao to je ve spomenuto, iskljuivanje u igri od

strane vrnjaka je injenica u ivotu djece. Djeca razliito reagiraju na ova
odbijanja, od ljutnje do prihvaanja. Neko dijete vjeruje da su drugi
neprijateljski raspoloeni te e vjerojatno reagirati agresijom. Drugo dijete moe
pretpostaviti da je odbijanje izazvano trajnim osobnim nedostatkom (''Nisam
ba zabavan'', ''Druga djeca me ne vole'') i vjerojatno e se povui iz daljnje
vrnjake interakcije. Socijalno kompetentna djeca, naprotiv, sklona su
objasniti ova odbijanja kao privremena jer prepoznaju da je sama situacija
dovela do odbijanja, naprimjer: ''Naravno da se nisam mogao igrati, trebao sam
primijetiti da imaju samo dva kamiona!''. Ili pak prepoznaju da se socijalna
situacija moe poboljati ako promijene svoje ponaanje (''Morat u govoriti
glasnije da me uju'', ''Moda emo se neki drugi put igrati'').
Roditelji socijalno kompetentne djece tumae socijalne dogaaje na nain
koji ohrabruje i sadri konstruktivne stavove. Umjesto da kau ''To je zaista
zloesto dijete'', mogu rei neto poput ''Uh, moda mu je danas lo dan.'' Oni
izraavaju pozitivne primjedbe kao ''Ponekad se djeca ele igrati sama'' umjesto
da kau ''Oni ba nisu dobri ako te ne ele pustiti da se igra s njima.''
Izbjegavaju komentare poput ''Moda im se ne svia'' i umjesto toga
komentiraju ''Moda se ne ele igrati ba to, ali bi ih zanimalo neto drugo''.
Takvi pozitivni, konstruktivni komentari ohrabruju dijete za daljnje pokuaje.
Svaki eventualni neuspjeh prilika je za uenje! U odnosima s drugima vano je
znati da ishod neke situacije u velikoj mjeri ovisi i o drugoj osobi ili osobama.
Primjerice, injenica da je drugo dijete odbilo ii s vaim djetetom u kino moda
je u veoj mjeri posljedica znaajki tog drugog djeteta nego vaeg djeteta. Vae
dijete treba nauiti da injenica da se netko odbija druiti s njime ne znai da je
ono loe, ve da svatko odabire prijatelje koji njemu odgovaraju.

22

13. Intervenirajte kad je neophodno, ali dopustite djetetu da i samo

rjeava probleme kad je mogue - prethodne sugestije mogu dovesti do
zakljuka da roditelji socijalno kompetentne djece moraju provoditi mnogo
vremena omoguavajui djetetu igru s vrnjacima i razgovarajui s djetetom o
vrijednostima odnosa. Roditelji omoguuju djetetu igru s vrnjacima i pomau
u interpretiranju doivljaja iz igre, no ne mijeaju se u djeju igru osim kada je
neophodno. Dapae, postupno iskljuivanje roditelja iz igre male djece s
vrnjacima vrlo je korisno. Dok sasvim mala djeca trebaju nadzor odraslih koji
olakavaju njihovu interakciju, vea djeca upravo protiraju u samostalnim
pokuajima rjeavanja ''problema'' tijekom igre. Prisustvo i mijeanje roditelja
ne koristi predkolskom djetetu i moe mu oteavati usvajanje socijalnih
vjetina.
14. Povuenom djetetu budite podrka - postupno ga uvodite u drutvo
vrnjaka (sportski klubovi, igraonice, centri za djecu), u one situacije u kojima
povuenost najvie dolazi do izraaja, pruajui mu sigurnost i podrku te
pohvaljujui i male napretke.
15. Odgajajte dijete toplo i podravajue - potrudite se oko svog odnosa s
djetetom, djeca koja se osjeaju usamljeno u odnosu sa svojim roditeljima,
takoer se znaajno ee osjeaju usamljeno i u odnosu s vrnjacima. Pokaite
interes za djetetov svakodnevni ivot. Podijelite s njime njegove radosti, tuge,
bojazni i snove. Svaki dan mu pokazujte da su njegovi doivljaji vama vrijedni i
zanimljivi. Time mu pokazujete da je vano i vrijedno takvo kakvo je.

23

ZA KRAJ:
Vano je:
odvojiti svakodnevno vrijeme koje ete provesti s djetetom, usredotoeni
samo na njega
pohvaliti djetetove uspjehe i talente, pronai u emu je dobro i pokazati
zanimanje i panju
nauiti ga kako se nositi s neuspjehom. Nitko ne moe sve uiniti svaki put
dobro te djeca moraju nauiti da su i neuspjesi neto to ponekad treba
oekivati. Neuspjesi mogu biti informacija i izazov djetetu da iz sebe izvue
najbolje
pomoi djetetu da samo razmisli i rijei svoje probleme te mu biti na
raspolaganju za razgovor o njegovim brigama i osjeajima
potivati djetetove osjeaje i razmiljanja, djeca zasluuju potovanje i
uvaavanje isto kao i odrasli
paljivo birati rijei, prekinuti loe navike vrijeanja djece
usmjeriti se na da i uradi, umjesto na ne i nemoj
nuditi djetetu izbor samo onda kad ste spremni prihvatiti odluku
prepoznavati osjeaje (svoje i djetetove)
odravati autoritet mirno i konzistentno (biti dosljedni u postavljanju
jasnih i smislenih granica/pravila)
biti dobar primjer (vanost roditeljskog modela je neprocjenjiva)
gledati cijelu sliku (djeje ponaanje obino je povezano s dogaajima u
cijeloj obitelji)
ne zaboraviti da je svako dijete vrijedno i jedinstveno te da ima svoje
potencijale koje e moi razviti tek ako se osjea prihvaeno i voljeno takvo
kakvo jest

24

Vrijeme posveeno djetetu omoguava stvaranje i razvijanje meusobnog

odnosa te stvara prostor za pouavanje!!!

25

Literatura:

1.

Bhavnagri, N., Parke, R. (1991): Parents as direct facilitators of

children's peer relationships: Effects of age of child and sex of parent.
Journal of Social and Personal Relationships, 8, 423-440

2.

Bili,V., Buljan Flander,G. i Hrpka H. (2012): Nasilje nad djecom i meu

djecom. Naklada Slap. Jastrebarsko

3.

Brenda Hussey Gardner: Parenting to make a difference

(www.parentingme.com/social.htm)

4.

Buljan Flander, G., Baan, M., Matekovi, D. (2010): Nasilna

ponaanja mladih: Zato je ljubav vana. Denona d.o.o. Zagreb

5.

Juul J.(2001): Vae kompetentno dijete.Educa.Zagreb

6.

Klarin, M. (2006): Razvoj djece u socijalnom kontekstu.Naklada Slap.

Jastrebarsko

7.

McDonald, F. B., Parke, P. (1984): Bridging the gap: Parent child play
interaction and peer interactive competence. Child Development, 55,
1265-1277

8.

Mize, J. (1995): Coaching preschool children in social skills: A cognitive

- social learning curriculum. Teaching social skills to children and
youth: Innovative approaches. 237-261. Third edition. Boston. MS: AUyn
and Bacon

9.

Pennington, D. C. (2004): Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap.

Jastrebarsko

10. Salovey, P., Sluyter, J. D. (1997): Emotional development and emotional

intelligence. BasicBooks. New York
11. Starc, B., udina Obradovi, M., Plea,A., Profaca,B., Letica,M. (2004):
Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi.Golden
Marketing. Zagreb
12. Strbe, W., Hewstone, M. (2003): Socijalna psihologija. Naklada Slap.
Jastrebarsko