Kurikulum XVIII Gimnazije

Sadraj
1. UVOD......................................................................................................3
2. FAKULTATIVNA NASTAVA.........................................................................5
DSD - 1. razredi.........................................................................................5
DSD - 2. razredi.........................................................................................7
DSD - 3. razredi.........................................................................................8
DSD - 4. razredi.......................................................................................10
Francuski jezik - 3. razredi......................................................................12
Francuski jezik - 4. razredi......................................................................13
Talijanski jezik - 3. i 4. razredi.................................................................16
Ruski jezik - 3. razredi.............................................................................17
Ruski jezik...............................................................................................20
panjolski jezik - 3. i 4. razredi...............................................................23
Geologija - 2., 3. i 4. razredi....................................................................24
Informatika - 3. razredi...........................................................................35
Informatika - 4. razredi...........................................................................37
Retorika - 1. do 4. razredi (poetnici)......................................................39
Retorika - 1. do 4. razredi (napredni)......................................................41
Vokalna glazba - 1. do 4. razredi.............................................................44
3. DODATNA NASTAVA..............................................................................45
Matematika (priprema za dravnu maturu) - 4. a i b razred...................45
Matematika (priprema za dravnu maturu) - 4. c i d razred...................47
HRVATSKI JEZIK DODATNA NASTAVA ZA 4. RAZREDE...........................51
4. DOPUNSKA NASTAVA............................................................................60
Njemaki jezik - 1. do 4. razredi..............................................................60
Matematika - 1. razredi...........................................................................60
Hrvatski jezik za povratnike....................................................................65
5. SKUPINE...............................................................................................69
Unesco skupina - 1. do 4. razredi............................................................69
Prva pomo - 2. razredi...........................................................................71
Novinarska skupina - 1. do 4. razredi......................................................71
Dramska skupina - 1. do 4. razredi.........................................................73
Sportske skupine - 1. do 4. razredi.........................................................75
Humanitarni klub - 1. do 4. razredi.........................................................76
Eko skupina - 1. do 4. razredi..................................................................77
Filmska skupina - 1. do 4. razredi............................................................78
6. DOGAANJA U KOLI............................................................................79
Boini sajam..........................................................................................79
Valentinovo.............................................................................................80
Maskenbal...............................................................................................81
Dan kole................................................................................................82
7. TERENSKA NASTAVA.............................................................................84
Geografija - 1. do 4. razredi (prof. Gall)..................................................84
Geografija - 1. do 4. razredi (prof. Medveek).........................................87
Turistika geografija 4. razredi................................................................89
Geologija - 1. do 4. razredi......................................................................91
1
Talijanski i panjolski jezik - 1. do 4. razredi............................................92

Njemaki jezik.........................................................................................93
TZK - 1. razredi.......................................................................................94
TZK - 4.b terenska nastava.....................................................................95
8. IZLETI...................................................................................................96
Prvi razredi..............................................................................................96
Drugi razredi...........................................................................................97
Trei razredi............................................................................................98
etvrti razredi.........................................................................................99
Nagradni izlet........................................................................................100
Maturalna putovanja.............................................................................101
9. PROJEKTI.............................................................................................102
Dan otvorenih vrata..............................................................................102
Rotary klub...........................................................................................103
IACC projekt..........................................................................................104
Barok....................................................................................................105
Europska unija i mediji..........................................................................107
Tragovima arheolokih nalazita u junoj tajerskoj.............................109
Projekt iz latinskog jezika......................................................................111
Projekt novinarske skupine...................................................................112
Razmjena uenika s Francuskom..........................................................114
Landau projekt......................................................................................115
Don projekt...........................................................................................116
10. OSTALE ODGOJNOOBRAZOVNE AKTIVNOSTI I PROGRAMI...............118
Obiljeavanje vanih datuma................................................................118
1.
UVOD
KOLSKI KURIKULUM
Tko smo?
18. gimnazija, zajednica 400-tinjak uenika, 40 tak nastavnika i stranih
lektora i nekolicine ostalih djelatnika kole.
to radimo?
kolujemo uenike za stjecanje gimnazijske diplome jezinog usmjerenja.
Naa specifinost je dvojezina nastava na njemakom i francuskom jeziku
i mogunost polaganja meunarodno priznatih jezinih diploma DSD i
DELF.
Naa misija
Osim omoguavanja stjecanja znanja iz razliitih podruja elimo kod naih
uenika razvijati one kompetencije koje e im omoguiti uinkovitu
prilagodbu u svijetu koji se neprestano mijenja. Osobitu vanost pridajemo
stranim jezicima jer su oni bitna kompetencija za uspjenu profesionalnu
prilagodbu. elimo da nai uenici budu fluentni u najmanje dva strana
jezika. Viejezinost, interkulturalna kompetencija i dublje poznavanje
injenica neke su od prednosti koje omoguavaju lake ukljuivanje u
suvremene tijekove na svim podrujima.
Kako je ostvariti
Istraili smo i istraujemo:
to je pojedincu potrebno da bi dobro funkcionirao u osobnom i
profesionalnom ivotu;
koje su kompetencije vane za nalaenje, prilagodbu i zadravanje
dobrog radnog mjesta;
kako se pripremiti za praenje tehnolokih promjena;
koje su kompetencije potrebne da bi pojedinac bio odgovoran
graanin i kreator svog svijeta
Nakon zavretka srednje kole elimo da nai uenici:
budu osposobljeni za nastavak kolovanja na visokim kolama i
fakultetima
budu fluentni u najmanje dva strana jezika
budu kozmopoliti sa svijeu i ponosom na svoj osobni i nacionalni
identitet
imaju usvojen humanistiki pogled na svijet i drutvo te razvijenu
toleranciju i demokratske vrijednosti
razumiju sebe, druge i drutvo u cjelini te da imaju drutveno
prihvatljivo ponaanje
imaju razvijene socijalne i komunikacijske vjetine
usvojene uspjene strategije uenja i rjeavanja problema
3
razvijeno kritiko i stvaralako miljenje

posjeduju razvijenu interkulturalnost
nakon zavrenog kolovanja u dvojezinom programu na njemakom,
odnosno francuskom jeziku, budu osposobljeni komunicirati sa stranim
sugovornicima na njihovom jeziku o bitnim gleditima drutva, drave,
gospodarstva i kulture.
U skladu s tim, uz struno zastupljenu redovitu nastavu, uenicima nudimo

brojne fakultativne sadraje, slobodne aktivnosti, projekte, meunarodne
razmjene, aktivno sudjelovanje u Vijeu uenika.
Bez entuzijazma i strunosti nastavnika te pomoi svih ostalih djelatnika
kole naa misija ne moe biti ostvarena. Zato njegujemo dobre
meuljudske odnose, nastavnici se sustavno educiraju i paljivo biramo
nove nastavnike koji e se uklopiti u na tim.
2.
FAKULTATIVNA NASTAVA
DSD - 1. razredi
Razred: I.
Razredni odjeli: 1. b,d
Program: jezina gimnazija
kolska godina: 2010./2011.
Broj sati tjedno: 2
Broj sati godinje: 70
Nastavnica: Sandra Tardelli
Udbenik: interne skripte, DSD-skripte
Cilj uenja predmeta: osposobiti uenike za govornu i pisanu
komunikaciju na njemakom jeziku u situacijama svakodnevnog ivota, te
za zahtjevniju argumentativnu komunikaciju i prezentaciju na C1 nivou,
kao i za samostalno uenje jezika i primjenu izvora znanja na njemakom
jeziku radi daljnje izobrazbe i usavravanja.
Vrednovanje rada uenika: usmena i pisana provjera, sudjelovanje na
nastavi, samostalni radovi i prezentacije.
Vrednovanje rada nastavnika: praenje radne atmosfere za vrijeme
nastave, evaluacijska anketa na kraju nastavne godine.
Bro
j
sati
7
Naziv
cjeline/teme
Cilj
Einfhrung in die
DSD-Arbeit
Upoznati uenike s nainom rada u DSD programu,

nauiti kako uiti, itati, prilaziti tekstu
16
Bundeslnder
10
Man ist, was man

isst
14
Richtig streiten
Upoznati njemake savezne pokrajine i njihove

specifinosti, osvijestiti ve zastupljeno znanje,
vjebati samostalno snalaenje u nepoznatom
tekstu i preradu dobivenih informacija, vjebati
samostalni govor/izlaganje
Upoznati tipinu njemaku kuhinju, nauiti voditi
intervju, vjebati sluanje izvornog govornika,
uvesti vokabular tipian za temu
Nauiti strukturu argumenta i nain njegova
iznoenja, ovladati vokabularom potrebnim za
iznoenje i branjenje vlastitoga miljenja
10
Sommer in
Na atraktivan nain predstaviti neki grad/dravu,

usvojiti vokabular potreban za pruanje turistikih
usluga i pokazivanje znamenitosti nekoga kraja
10
sati
Obrada lektire ili

gramatikih
jedinica koje nisu
svladane
Provjera znanja i
ocjenjivanje
Analizirati neko originalno djelo njemake

knjievnosti ili utvrditi gramatiku koja eventualno
nije dobro svladana
Nastavne metode
Korelacij
a
Nastavna
sredstva i
pomagala
Nastavni
listii, rjenik
Razgovor, diskusija, rad s

rjenikom, frontalni prikaz
na ploi, rad u paru
Grupni rad na tekstu,
parafraziranje nepoznatih
izraza, referati, izrada
plakata
Svi strani
jezici
zemljopis
Interna DSD
skripta,
ueniki
materijali
Samostalni rad na tekstu,

izlaganja, provedba
intervjua i voenje biljeaka
Samostalni rad na
tekstu,zadaci
preformuliranja, rad u paru,
izrada dijaloga u obliku
Rollenspiela
Analiza turistikih
prospekata izrada vlastite
turistike broure
zemljopis
DSD skripte,
vlastiti
materijali
DSD skripte
hrvatski
Turistika
geografija
Broure,
ueniki
materijal
DSD - 2. razredi
Razred: II.
Broj sati tjedno: 2
Nastavnica: Nada Bratani
za zahtjevniju argumentativnu komunikaciju i prezentaciju na B2 nivou,
kao i za samostalnu uenje jezika i primjenu izvora znanja na njemakom
nastavi, samostalni radovi i prezentacije, rad na projektima.
Nastavne cjeline
Ciljevi programa
AlternativschulenWie kann man

Unterricht verndern (12 sati)
Argumentation : Drogen , Rauchen
(20 sati)
Geld (10 sati)
Inhaltsangabe (20 sati)
Wortschatzarbeit (8 sati)
usvojiti i primijeniti odreene

jezine strukture u pisanom i
usmenom izraavanju
stei kompetenciju itanja, sluanja,
govorenja i pisanja na njemakome
jeziku i tako se pripremiti za
autentinu usmenu i pisanu
komunikaciju
voditi raspravu koristei odreene
jezine strukture (u usmeno i
pisanom obliku)
nauiti saeti bitne informacije iz
teksta koristei se pri tome
odgovarajuim vokabularom
DSD - 3. razredi
Razred: III.
Broj sati tjedno: 2
nastavi, samostalni radovi i prezentacije, rad na projektu unutar uenike
razmjene s Njemakom.
Broj sati
Naziv cjeline/teme
Film und Rezenssion
12
Projekt-Unser Film
20
Errterung
10
Arbeit mit
Diagrammen
10
Inhaltsangabe
Projekt Landau
Korelacija
Nastavna
sredstva i
pomagala
DSD skripte, radni
listii, DVD
Cilj
Nastavne metode
Uoiti elemente dobre

recenzije, analizirati i
usvojiti elemente pisanja
recenzije,nauiti
razgovarati o filmu( a
samim time i o slinim
vrstama umjetnikih
djela)
Snimiti vlastiti film
(razraditi temu, podjelu
uloga, samostalno
napisati dijaloge,
uvjebati scene)
Osposobiti uenike za
argumentativnu
diskusiju pisanog ili
govornog oblika na C1
nivou, ovladati frazama
za povezivanje teksta,
nauiti voditi vlastitu
misao
Osvijestiti dijagram kao
vrstu teksta, uvesti
vokabular neophodan za
analizu dijagrama, te
uvjebati njegovu
primjenu
Uvesti vokabular
potreban za
prepriavanje teksta,
vjebati pisanje
Upoznati uenike s
nainom rada na
Grupna analiza teksta,

diskusija, gledanje filma,
samostalni osvrt u obliku
pisanog sastavka
umjetnost
Plenarna diskusija, rad u

grupi, gluma
umjetnost
kamera
Analiza tekstova, voena

diskusija na temelju
teksta, te zatim
samostalno pisanje na
zadanu temu, zadaci
umetanja
hrvatski
DSD skripte
Zajednika analiza
strukture teksta, zadaci
nadopunjavanja,
samostalno pisanje
hrvatski
DSD skripte
Samostalno kreativnovoeno pisanje
hrvatski
DSD skripte
Diskusija, prezentacija
TZK
meunarodnom
projektu, analizirati temu
6
Provjera znanja,
zakljuivanje ocjena
Usmeno ispitivanje
tijekom diskusija, pisanje
sastavaka i testova
10
DSD - 4. razredi
Razred: IV.
Razredni odjeli: 4. B, D
Broj sati tjedno: 2
Vrednovanje rada uenika: usmena i pisana provjera,sudjelovanje na
nastavi, samostalni radovi i prezentacije, rad na projektima.
11
Broj sati
Naziv teme/cjeline
Simulacija usmenog
dijela DSD ispita
10
Hr-und Leseverstehen
Tee gramatike
strukture
(Passivparaphrasen,
Indirekte Rede,
Nebenstze)
Simulacija ispita
10
bungen fr die
schriftliche
Kommunikation
30
2 Projekte
Provjera znanja i
Osposobiti uenike
za samostalno
izlaganje na zadanu
temu uz pomo
natuknica
Upoznati uenike s
nainom ispitivanja
ovih vjetina na DSD
ispitu, osposobiti ih
za sluano i pismeno
razumijevanje
Ovladati sloenijim
strukturama
tipinima za vii nivo
komunikacije
Samostalno
izlaganje, diskusija
o pogrekama
Hrvatski, retorika
Nastavna
sredstva i
pomagala
DSD skripte
Sluanje, itanje i
rjeavanje zadataka
zatvorenog tipa
Strani jezici
DSD materijali
Samostalni rad na
rjeavanju zadataka
transformacije
Strani jezici
DSD skripte
Upoznati i pripremiti
se na ispitnu
situaciju i atmosferu
Osposobiti uenike i
ponoviti pisanje
zahtjevnog
argumentativnog
izlaganja
Uvesti uenike u
samostalno kreiranje
tema i razradu
projekata, osposobiti
ih za samostalni rad i
vodstvo grupe, te za
razradu i izradu
prezentacije
Sluanje i gledanje
Strani jezici
Samostalno pisanje
Strani jezici
Cilj
Nastavne metode
Diskusija, grupni rad
Korelacija
DSD skripte
Ueniki materijali
Usmena provjera,
12
ocjenjivanje
rad na projektu
13
Francuski jezik - 3. razredi

Razred: III. (1. godina uenja)
Broj sati tjedno: 2
Razredni odjeli: 3. B,C,D
Nastavnica: Dubravka Krstanovi
kolska godina: 2010. / 2011.
Udbenik: Taxi 1, Capelle, Menand, mthode de franais, Hachette 2003.
komunikaciju na francuskom jeziku u situacijama svakodnevnog ivota te
za samostalno uenje jezika i primjenu izvora znanja na francuskom jeziku
radi daljnje izobrazbe i usavravanja. Osposobiti uenike za koritenje
francuskog jezika u stjecanju znanja iz nejezinih podruja.
Zadaci:
Sustavno razvijati i uvjebavati sve etiri jezine vjetine (itanje,
sluanje, pisanje i govor) kako bi uenici ostvarili lingvistiku
kompetenciju koja odgovara razini A1 ZEROJ-a, te mogli komunicirati
prirodno, usmeno i pismeno, s dobrim stupnjem gramatike tonosti
i rabei razinu formalnosti koja odgovara situaciji.
Upoznati uenike s osnovnim kulturnim i civilizacijskim znaajkama
francuskog drutva, kao i s povijesnim i geografskim obiljejima
Francuske i frankofonih zemalja. Razviti svijest o pripadnosti skupini
uenika koji rade na zajednikom zadatku usvajanja francuskog
jezika.
Razviti sposobnost samovrednovanja i svijest o vlastitom napretku u
usvajanju francuskog jezika, te potaknuti uenike na njegovo daljnje
uenje i usavravanje.
Sadraji:
a) jezini sadraji: pozdravljanje i predstavljanje sebe i drugih (dob,
nacionalnost, zanimanje, podrijetlo), postavljanje pitanja i opisivanje
osoba, stvari i mjesta, obitelj i rodbinski odnosi, moda i odijevanje,
stanovanje i orijentacija u prostoru, promet i prijevozna sredstva, prometni
znakovi i natpisi, izricanje sati, datuma,dana u tjednu, vremenska
prognoza, godinja doba, davanje informacija o vremenu, dnevne
aktivnosti u kui i izvan nje, kola i slobodno vrijeme, kupovanje u
razliitim situacijama, prehrana (voe i povre), izricanje koliine, dijelovi
tijela: osobna higijena, zdravlje, prihvaanje i odbijanje poziva, izricanje
obveze, elje i preferencija, pripremanje tradicionalnih francuskih jela i
pia (sirevi, vina, specijaliteti), blagdani ( Boi, Uskrs- obiaji u
Francuskoj), Francuska i frankofone zemlje ( geografski smjetaj,
raznolikost zemalja, glavni gradovi i znaajniji gradovi) osobitosti
francuske kulture (obiaji, navike, predrasude), povijesne injenice
(datumi, osobe) od nacionalnog i svjetskog znaenja
14
b) jezine strukture: pravila pisanja i itanja, imenica i pridjev (rod, broj,

osobitosti), oblici i uporaba odreenog i neodreenog lana, saimanje
lana s prijedlozima i de, posvojni pridjevi , pokazni pridjevi i zamjenice,
glavni i redni brojevi,komparacija pridjeva, prezent pravilnih i nepravilnih
glagola, postavljanje pitanja, prezent povratnih glagola, imperativ u svrhu
davanja informacija, osnovna pravila tvorbe perfekta, nepravilni participi,
osobne zamjenice za direktan i indirektan objekt, futur, brojevi.
Metode: Sluanje i itanje s razumijevanjem, pisanje, govor, individualni
rad, rad u paru, rad u grupi
nastave, evaluacijska anketa ma kraju nastavne godine.
Francuski jezik - 4. razredi

Razred: 4.
Razredni odjeli: 4.a,b,c
Tjedni broj sati: 2
Godinji broj sati: 64
Nastavnica : Martina Detelj
Udbenik : Guy Capelle Robert Menand, LE NOUVEAU TAXI 1, Hachette,
Paris 2009
Cilj uenja predmeta:
razviti kompetencije (itanje s razumijevanjem, sluanje s
razumijevanjem, pisanje i govor)
osposobiti uenike za govornu i pisanu komunikaciju na francuskom
jeziku u situacijama svakodnevnog ivota, te za samostalno uenje
jezika i primjenu izvora znanja na francuskom jeziku radi daljnje
izobrazbe i usavravanja
Vrednovanje rada uenika:
usmena i pisana provjera
sudjelovanje na nastavi
samostalni radovi i prezentacije
domae zadae
redovitost dolaenja na nastavu
Vrednovanje rada nastavnika:
15
praenje radne atmosfere za vrijeme nastave

uestalost primjedaba na rad
evaluacijska anketa ma kraju nastavne godine
16
Broj
sati
Naziv cjeline/teme
15
Unit 4 :
Au rythme du temps
16
Unit 5 :
La vie de tous les jours
16
Unit 6 :
On ne peut pas plaire tout le
monde
Cilj
Nastavne metode
Korelacija
Nastavna
sredstva i
pomagala
usvojiti jezine funkcije za

iskazivanje vremena i datuma ;
utvrditi tematski vokabular vezan
uz iskazivanje vremena, slobodne
aktivnosti i sport ; uvjebati
itanje vremena ; opisati svoj
dnevni i tjedni raspored
zaduenja ; ponoviti pokazne
pridjeve, redne brojeve ; usvojiti
glagole otii i raditi, itati, pisati,
te povratne glagole
frontalni rad,
individualni rad,
diskusija,
demonstracija,
rad u grupi,
igra,
pisanje,
simulacija,
autentine situacije
TZK
hrvatski jezik
Udbenik,
radni listii,
crtei,,
karte,
CD

informiranje o navikama, za
davanje komplimenata i
izraavanje vlastitog miljenja ;
utvrditi tematski vokabular vezan
uz ivene namirnice, obroke i
pribor za jelo ; usvojiti partitivni
lan, glagole piti i kupovati,
perfekt s pomonim glagolom
imati i biti, pridjeve s dva oblika
u mukom rodu ; uvjebati
prepriavanje prolih dogaaja i
pisanje neformalnog pisma i
razglednice ; upoznati se s
postojeim praznicima u
Francuskoj
izraavanje zabrana, traenje,
davanje ili odbijanje prijedloga,
izricanje elje, mogunosti,
obveze, prijedloga ; usvojiti
glagole moi, htjeti, znati,
frontalni rad,
individualni rad,
diskusija,
demonstracija,
rad u grupi,
pisanje,
simulacija
autentine situacije
hrvatski jezik
udbenik
radni listii
crtei
CD
frontalni rad,
individualni rad,
diskusija,
demonstracija,
rad u grupi,
pisanje,
hrvatski jezik
udbenik
radni listii
CD
17
Unit 7 :
Un peu, beaucoup,
passionnment...
Unit 8 :
Tout le monde en a parl
poznavati, pokloniti ; ponoviti

indirektne i direktne zamjenice ;
uvjebati sastavljanje oglasa za
posao i predstavljanje tijekom
razgovora za posao
simulacija
autentine situacije
uvjebati sastavljanje i analizu

ankete ; usvojiti prilonu
zamjenicu en, posebne oblike
negacije ; ponoviti nazive
slobodnih aktivnosti
frontalni rad,
individualni rad,
diskusija,
demonstracija,
pisanje,
simulacija
autentine situacije
hrvatski jezik
udbenik
radni listii
CD
usvojiti prilone oznake vremena

vezane uz prole dogaaje,
neposrednu prolost, imperfekt,
usvojiti izricanje namjere ;
uvjebati primjenu perfekta i
imperfekta ; upoznati se sa
simbolima Francuske i
stereotipima o Francuzima
frontalni rad,
individualni rad,
diskusija,
demonstracija,
rad u grupi,
pisanje,
simulacija
autentine situacije
hrvatski jezik
udbenik
radni listii
crtei
karta Francuske
CD
18
Talijanski jezik - 3. i 4. razredi

Broj sati tjedno: 2
Razred: 3. (1. godina uenja)
Razredni odjeli: 3abd
Nastavnica: Ivona Pavii Meier
Razredni odjeli: 4a,b,d
Nastavnica: Ana Dorei
Udbenik: N. Cozzi F. Federico A. Tancorre, Caff Italia 1, ELI, 2005
komunikaciju na talijanskom jeziku u situacijama svakodnevnog ivota te
za samostalno uenje jezika i primjenu izvora znanja na talijanskom jeziku
radi daljnje izobrazbe i usavravanja.
Zadaci:
kompetenciju koja odgovara razini A1/A2 ZEROJ-a, te mogli
komunicirati prirodno, usmeno i pismeno, s dobrim stupnjem
gramatike tonosti i rabei razinu formalnosti koja odgovara
situaciji.
talijanskog drutva, kao i s povijesnim i geografskim obiljejima
Italije.
Razviti svijest o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom
zadatku usvajanja talijanskog jezika.
usvajanju talijanskog jezika, te potaknuti uenike na daljnje uenje i
usavravanje talijanskog jezika.
Sadraji:
19
obveze, elje i preferencija, pripremanje tradicionalnih talijanskih jela i pia

(pizza, pasta, caff), blagdani ( Boi, Uskrs- obiaji), geografske i
povijesne injenice o Italiji ( geografski smjetaj, regije, znaajniji
gradovi,), osobitosti talijanske kulture (obiaji, navike, predrasude),
povijesne injenice (datumi, osobe) od nacionalnog i svjetskog znaenja
b) jezine strukture: pravila pisanja i itanja, prezent pravilnih i nepravilnih
glagola, oblici i uporaba odreenog i neodreenog lana, postavljanje
pitanja, glavni i redni brojevi, posvojni pridjevi, prezent povratnih glagola,
prijedlozi i
prijedlozi s lanom, osnovna pravila tvorbe perfekta, nepravilni participi,
imperfekt pravilnih i nepravilnih glagola, uporaba prolih vremena, osobne
zamjenice za direktan i indirektan objekt
Ruski jezik - 3. razredi

Razred: 3.
Razredni odjeli: 3bc
Program: jezini
Broj sati tjedno: 2
Nastavnica: Elena Erak
Udbenik: .., .., . . (2009) ... 28 . -:
komunikaciju na ruskom jeziku u situacijama svakodnevnog ivota te za
samostalno uenje jezika i primjenu izvora znanja na ruskom jeziku radi
daljnje izobrazbe i usavravanja.
napomena: Prema zajednikom europskom referentnom okviru za jezike,
gore navedeni udbenik namijenjen je uenju jezika na A1 razini. Potrebno
je oko 140 nastavnih sati kako bi se udbenik obradio, to odgovara
dvogodinjoj fakultativnoj nastavi jezika u intezitetu od 2 nastavna sata
tjedno.
20
Vrednovanje rada uenika: usmeno i pismeno ispitivanje, sudjelovanje

na nastavi, zalaganje
Vrednovanje rada nastavnika: praenje razredne klime za vrijeme
21
Bro
j
sat
i
Naziv cjeline/teme
Cilj
Nastavne metode
Korelacija
Nastavna
sredstva i
pomagala
/
/

uvesti u predmet i kulturu i

civilizaciju Rusije; upoznati s
osnovnim karakteristikama ruskog
glasovnog sistema i pisma
brainstorming, sluanje,
ponavljanje, itanje, pisanje,
nadopunjavanje, gledanje
slika i DVD materijala
hrvatski jezik,
dr. strani jezici,
sociologija,
zemljopis
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
DVD, CD
predstavljanje; rod imenica,

pokazna zamjenica "" ; vjeba
izgovora i pisanja
sluanje, ponavljanje, rad u

paru, pogaanje, itanje
hrvatski jezik
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
pozdravljanje, posvojne zamjenice
sluanje, ponavljanje, rad u

paru, gledanje slika
zemljopis,
hrvatski jezik
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
utive fraze,
predstavljanje blinjih, zamjenice,
proirenje vokabulara (zanimanja)
kombinirane nastavne
metode
hrvatski jezik,
zemljopis,
sociologija
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
mnoina imenica; proirenje

vokabulara, davanje smjera,
prijedlozi, glagoli I. konjugacije,
ponavljanje gradiva, pismena
provjera znanja
sluanje, ponavljanje,
pjevanje, rad u paru,
dijalozi, rjeavanje
zadataka, analiza
hrvatski jezik,
glazbeni odgoj,
zemljopis
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
, ,
razgovor o sebi i drugima, glagoli I. i

II. konjugacije
pogaanje, sluanje, rad u

paru, gledanje slika i DVD
materijala, rjeavanje
zadataka, razgovor
hrvatski jezik,
dr. strani jezici,
zemljopis,
sociologija
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
DVD, CD
glagoli I. i II. konjugacije, proirenje
sluanje s razumijevanjem,
sociologija,
udbenik,
22
vokabulara (obitelj), genitiv imenica
nadopunjavanje, itanje,
frontalni grupni rad
etika, hrvatski
jezik
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
usvajanje glagola i gl. fraza, priloga,

lokativ imenica, uvod u prolo gl.
vrijeme
razgovor, frontalni rad, rad

u grupi, nadopunjavanje
sociologija,
hrvatski jezik
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
upitne, posvojne zamjenice, opisni

pridjevi, proirenje vokabulara
(grad), vjeba izgovora, kultura i
civilizacija, ponavljanje gradiva,
pismena provjera znanja
itanje, gledanje DVD-a,
nadopunjavanje, pjevanje,
rjeavanje zadataka, analiza
zemljopis,
povijest,
glazbeni odgoj,
hrvatski jezik
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
DVD, CD
...
razgovor; fraze s "moram, elim..",

kratka forma pridjeva, glavni
brojevi, kultura i civilizacija,
ponavljanje gradiva
itanje, nadopunjavanje,
pogaanje, razgovor, roleplay
hrvatski jezik,
dr. strani jezici,
zemljopis,
sociologija
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
, !
akuzativ i instrum. imenica, osnove

zapovjednog naina, akuzativ
imenica, proirenje vokabulara
(hrana), kultura i civilizacija
itanje, razgovor, prijevod,

rjeavanje zadataka, grupni
rad
sociologija,
psihologija,
zemljopis,
hrvatski jezik
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
lokativ imenica, prijedlozi, slaganje

imenica i pridjeva, obrada trad.
narodne pjesme
sluanje, itanje, razgovor,

brainstorming, itanje,
analiza
zemljopis,
hrvatski jezik,
glazbena
umjetnost
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
prolo gl. vrijeme, proirenje

vokabulara, kultura i civilizacija
metode
hrvatski jezik,
zemljopis
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
23
CD
6
?
!
uvod u budue gl. vrijeme, genitiv

imenica, proirenje vokabulara
(zdravlje), gledanje na sat, glavni
brojevi, ponavljanje gradiva,
pismena provjera znanja
itanje, rad u paru,

razgovor, samostalno
rjeavanje zadataka, analiza
matematika,
hrvatski jezik
udbenik,
radna
biljenica,
separat, slike,
CD
kultura i civilizacija Rusije
gledanje dijelova filma,

rjeavanje radnog listia,
razgovor
filmska
umjetnost,
hrvatski jezik
DVD, separat
zakljuiti ocjene
analiza, razgovor
hrvatski jezik,
psihologija
udbenik
napomena: rije "separat" oznaava radni materijal iz drugih izvora
24
Ruski jezik
Razred: 3.
Razredni odjeli: 3ad
Program: jezini
Broj sati tjedno: 2
Nastavnica: Elena Erak
Udbenik: .., .., . . (2009) ... 28 . -:
komunikaciju na ruskom jeziku u situacijama svakodnevnog ivota te za
samostalno uenje jezika i primjenu izvora znanja na ruskom jeziku radi
daljnje izobrazbe i usavravanja.
napomena: Prema zajednikom europskom referentnom okviru za jezike,
gore navedeni udbenik namijenjen je uenju jezika na A1 razini. Potrebno
je oko 140 nastavnih sati kako bi se udbenik obradio, to odgovara
dvogodinjoj fakultativnoj nastavi jezika u intezitetu od 2 nastavna sata
tjedno.
na nastavi, zalaganje.
25
Broj sati
Naziv cjeline/teme
Cilj
Nastavne metode
Korelacija
Nastavna
sredstva i
pomagala
/
/

uvesti u predmet i
kulturu i civilizaciju
Rusije; upoznati s
osnovnim
karakteristikama ruskog
glasovnog sistema i
pisma
brainstorming, sluanje,
ponavljanje, itanje,
pisanje,
nadopunjavanje,
gledanje slika i DVD
materijala
hrvatski jezik, dr.

strani jezici,
sociologija,
zemljopis
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, DVD, CD
predstavljanje; rod
imenica, pokazna
zamjenica "" ;
vjeba izgovora i
pisanja
rad u paru, pogaanje,
itanje
hrvatski jezik
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, CD
pozdravljanje, posvojne
zamjenice
rad u paru, gledanje
slika
zemljopis, hrvatski
jezik
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, CD
utive fraze,
predstavljanje blinjih,
zamjenice, proirenje
vokabulara (zanimanja)
metode
hrvatski jezik,
zemljopis,
sociologija
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, CD
mnoina imenica;
proirenje vokabulara,
davanje smjera,
prijedlozi, glagoli I.
konjugacije, ponavljanje
gradiva, pismena
provjera znanja
pjevanje, rad u paru,
dijalozi, rjeavanje
zadataka, analiza
hrvatski jezik,
glazbeni odgoj,
zemljopis
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, CD
, ,
razgovor o sebi i
drugima, glagoli I. i II.
konjugacije
pogaanje, sluanje,
rad u paru, gledanje
slika i DVD materijala,
rjeavanje zadataka,
razgovor
hrvatski jezik, dr.

strani jezici,
zemljopis,
sociologija
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, DVD, CD
glagoli I. i II.
sluanje s
sociologija, etika,
udbenik, radna
26
konjugacije, proirenje
vokabulara (obitelj),
genitiv imenica
razumijevanjem,
nadopunjavanje,
itanje, frontalni grupni
rad
hrvatski jezik
biljenica, separat,
slike, CD
usvajanje glagola i gl.

fraza, priloga, lokativ
imenica, uvod u prolo
gl. vrijeme
razgovor, frontalni rad,

rad u grupi,
nadopunjavanje
sociologija,
hrvatski jezik
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, CD
upitne, posvojne
zamjenice, opisni
pridjevi, proirenje
vokabulara (grad),
vjeba izgovora, kultura
i civilizacija, ponavljanje
gradiva, pismena
provjera znanja
sluanje s
razumijevanjem,
itanje, gledanje DVD-a,
nadopunjavanje,
pjevanje, rjeavanje
zadataka, analiza
zemljopis, povijest,
glazbeni odgoj,
hrvatski jezik
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, DVD, CD
...
razgovor; fraze s
"moram, elim..",
kratka forma pridjeva,
glavni brojevi, kultura i
civilizacija, ponavljanje
gradiva
sluanje s
razumijevanjem,
itanje,
nadopunjavanje,
pogaanje, razgovor,
role-play
hrvatski jezik, dr.

strani jezici,
zemljopis,
sociologija
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, CD
,
!
akuzativ i instrum.
imenica, osnove
zapovjednog naina,
akuzativ imenica,
proirenje vokabulara
(hrana), kultura i
civilizacija
itanje, razgovor,
prijevod, rjeavanje
zadataka, grupni rad
sociologija,
psihologija,
zemljopis, hrvatski
jezik
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, CD
lokativ imenica,
prijedlozi, slaganje
imenica i pridjeva,
obrada trad. narodne
pjesme
sluanje, itanje,
razgovor,
brainstorming, itanje,
analiza
zemljopis, hrvatski
jezik, glazbena
umjetnost
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, CD
prolo gl. vrijeme,

proirenje vokabulara,
metode
hrvatski jezik,
zemljopis
udbenik, radna
biljenica, separat,
27
kultura i civilizacija
slike, CD

?
!
uvod u budue gl.

vrijeme, genitiv
imenica, proirenje
vokabulara (zdravlje),
gledanje na sat, glavni
brojevi, ponavljanje
gradiva, pismena
provjera znanja
itanje, rad u paru,

razgovor, samostalno
rjeavanje zadataka,
analiza
matematika,
hrvatski jezik
udbenik, radna
biljenica, separat,
slike, CD
kultura i civilizacija
Rusije
gledanje dijelova filma,

rjeavanje radnog
listia, razgovor
filmska umjetnost,
hrvatski jezik
DVD, separat
zakljuiti ocjene
analiza, razgovor
hrvatski jezik,
psihologija
udbenik
napomena: rije "separat" oznaava radni materijal iz drugih izvora
28
panjolski jezik - 3. i 4. razredi

Broj sati tjedno: 2
Razredni odjeli: 3abcd
Nastavnica: Ana Dorei
Razredni odjeli: 4ab, 4cd
Udbenik: Equipo prisma, PRISMA A1- comienza, Edinumen, 2007.
komunikaciju na panjolskom jeziku u situacijama svakodnevnog ivota te
za samostalno uenje jezika i primjenu izvora znanja na panjolskom jeziku
radi daljnje izobrazbe i usavravanja.
Zadaci:
kompetenciju koja odgovara razini A1/A2 ZEROJ-a, te mogli
komunicirati prirodno, usmeno i pismeno, s dobrim stupnjem
gramatike tonosti i rabei razinu formalnosti koja odgovara
situaciji.
panjolskog drutva, kao i s povijesnim i geografskim obiljejima
panjolske i Latinske Amerike.
Razviti svijest o pripadnosti skupini uenika koji rade na zajednikom
zadatku usvajanja panjolskog jezika.
usvajanju panjolskog jezika, te potaknuti uenike na daljnje uenje i
usavravanje panjolskog jezika.
Sadraji:
obveze, elje i preferencija, pripremanje tradicionalnih panjolskih jela i
29
pia (tortilla, paella, sangra), blagdani ( Boi, Uskrs- obiaji u hispanskom

svijetu), panjolska i zemlje Latinske Amerike ( geografski smjetaj,
raznolikost zemalja, glavni gradovi i znaajniji gradovi, slubeni jezici),
osobitosti hispanske kulture (obiaji, navike, predrasude), povijesne
injenice (datumi, osobe) od nacionalnog i svjetskog znaenja
b) jezine strukture: pravila pisanja i itanja, imenica i pridjev (rod, broj,
osobitosti), oblici i uporaba odreenog i neodreenog lana, saimanje
lana s prijedlozima A i DE, posvojni pridjevi , pokazni pridjevi i zamjenice,
glavni i redni brojevi,komparacija pridjeva, prezent pravilnih i nepravilnih
glagola, postavljanje pitanja, prezent povratnih glagola, gerund (tvorba i
uporaba; ESTAR + gerundio), perfrasis verbal ( TENER QUE + inf.; HAY
QUE + inf., IR A + inf.), imperativ u svrhu davanja informacija (potvrdni
oblik 2. lica jedn. i mn.), neodreeni pridjevi i zamjenice, osnovna pravila
tvorbe perfekta, nepravilni participi, osobne zamjenice za direktan i
indirektan objekt
na nastavi, samostalni radovi i prezentacije
nastave, evaluacijska anketa ma kraju nastavne godine
Geologija - 2., 3. i 4. razredi

Program: jezini
Razred: 2, 3, 4
Tjedni broj sati: 2
Razredni odjel: 2d, 3b, 3c, 3d, 4a, 4b, 4c, 4d
Nastavnica: Iva Medveek
Cilj uenja predmeta: Razvijati spoznaju kod uenika o geologiji kao
fundamentalnoj prirodnoj znanosti, te njegovati spremnost i sposobnost
uenika da se samostalno posveti geolokim problemima i istraivanjima.
Tenja je na spremnosti uenika za prihvaanjem takvih nastavnih
sadraja, kao i njihovom osposobljavanju da uz aktualizaciju drutvenih i
prirodoslovnih tema primjene naueno gradivo geologije kao i gradivo
fizike geografije. Cilj je nastave da uenici upoznaju osnovne procese i
dinamiku Zemlje.
Vrednovanje rada uenika: samostalni rad, sudjelovanje na nastavi.
30
Vrednovanje rada nastavnika: evaluacijska anketa na kraju polugodita

i nastavne godine.
31
Redn
i broj
sata
Mjes
ec
Broj
Radno
g
Tjedna
Nastavna cjelina i
nastavna jedinica
1.
IX.
1.
1. UVODNI SAT
2.
IX.
1.
2.1 TURIZAM
osnovni pojmovi
3.
IX.
2.
4.
IX.
2.
5.
IX.
3.
Tip
Sata
Ciljevi i zadaci
-upoznati uenike s nastavnim
planom turistike geografije
-definirati pojam turizam i turist

- objasniti to je rekreacija i naine
podjele rekreacije
2.2. Povijesni razvoj

turizma
-objasniti povijesni razvoj turizma

-ukazati na promjene u shvaanju
turistikih putovanja nekada i sada
- upoznati uenike sa prvim
turistikim putovanjima i
turistikim vodiima
2.3. Funkcije i faktori

razvoja
turizma
-podijeliti funkcije turizma

- objasniti faktore razvoja turizma
Ponavljanje
-ponoviti usvojenost znanja o

pojmu turizma, turizmu u
suvremenom svijetu, povijesnom
razvoju turizma te funkcijama i
faktorima njegovog razvoja
Nastavne
metode i
Oblici rada
Metoda
razgovora
rad s
udbenikom
Metoda
razgovora
usmenog
izlaganja
-frontalni rad
Metoda
razgovora,
direktna i
indirektna
grafika
metoda
-frontalni i
samostalni rad
Metoda
razgovora,
-frontalni i
samostalni rad
Metoda
razgovora
Korelacija
Nastavna
Sredstva
Udbenik,
karta
Povijest
Likovna
umjetnost
Udbenik,
zidna karta
Hrvatske
Povijest
Udbenik,
Laptop, LCD
projektor
Povijest
Udbenik,
CD-rom o
Hrvatskoj,
laptop i LCD
projektor
Zidna karta
Europe i
Hrvatske
32
6.
IX.
3.
2.3. Putnike
agencije
7.
X.
4.
3. GLAVNA
TURISTIKA
PODRUJA SVIJETA
- podjela
3.1. Turizam
Angloamerike
- turizam
Sjedinjenih Amerikih
Drava i Kanade
8.
X.
4.
9.
X.
5.
Ponavljanje
10.
X.
5.
3.2. Turizam Latinske

Amerike
3.2.1. Turizam
Meksika i
Antilskog
otoja
Pr
-objasniti to su turistike
agencije, kako su se razvijale kroz
povijest, na primjeru jedne
turistike agencije u Zagrebu
uenike uputiti u nain rada i
organiziranosti jednog takvog
turistikog poduzea
-upoznati uenike sa glavnim
turistikim podrujima u svijetu
- analizirati posjeenost i ukupne
prihode pojedinih turistikih
podruja u svijetu
Metoda
razgovora
Zidna karta
Hrvatske i
Europe
Metoda
razgovora,
metoda
usmenog
izlaganja
Povijest
Zidna karta
svijeta
- ukazati na prednosti turizma

Angloamerike pred veim dijelom
svijeta
- objasniti turizam SAD-a te uputiti
uenike u specifinosti turistikih
regija te drave
- ukazati na turistike posebnosti
Kanade
-ponoviti to su turistike agencije
i na kojem principu se temelji
njihov rad
- ponoviti usvojena znanja o
turizmu Angloamerike
- na primjeru grada New Yorka
ukazati na vanost turizma u
gospodarstvu tog grada
-ukazati na posebnosti turizma
Latinske Amerike
- na primjerima Meksika i Antilskog
otoja ukazati na prednosti i
nedostatke turizma u tom dijelu
svijeta
Metoda
razgovora
usmenog
izlaganja
-frontalni rad
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidne karta
Sjeverne
Amerike,
laptop i LCD
projektor
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
SAD, laptop
i LCD
projektor
Metoda
razgovora
-frontalni i
samostalni rad
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Srednje
Amerike
33
11.
X.
6.
3.2.2. Turizam June

Amerike
Pr
-analizirati faktore turizma u Junoj

Americi
-razlikovati glavne turistike regije
June Amerike
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
June
Amerike,
laptop i LCD
projektor
Metoda
usmenog
izlaganja,
direktna
i indirektna
grafika
metoda
-frontalni rad
Metoda
usmenog
izlaganja,
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
June
Amerike
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Australije,
udbenik
-Metoda
usmenog
izlaganja,
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Azije, laptop
i LCD
projektor
12.
X.
6.
Ponavljanje
- ponoviti turistike posebnosti

prostora Latinske Amerike te
predstaviti najatraktivnija podruja
tog prostora (pr. Chichen Itza,
Machu Piccu, Rio de Janeiro i dr.)
13.
X.
7.
3.3. Turizam
Australije i Oceanije
7.
3.4. Turizam Azije

3.4.1. Turizam
Istone Azije i
Jugoistone
Azije
Ponavljanje
-ukazati na posebnosti u turizmu

Australije i Oceanije
- upoznati uenike sa prednostima
i nedostatcima turizma Australije i
Oceanije
- predstaviti turistiki
najatraktivnije dijelove tog dijela
svijeta (Veliki koraljni greben,
Ayer's Rock, Sidney, Novi Zeland,
Polinezija i dr.)
-upoznati uenike sa turistikim
kretanjima azijskog kontinenta
- nabrojiti turistike regije Azije
- analizirati turistike posebnosti
Istone i Jugoistone Azije
-ponoviti usvojenost znanja
osnovnih znaajki
turizma Australije s Oceanijom i
Azije
- predstaviti turistiki
najatraktivnije dijelove azijskog
kontinenta (Veliki kineski zid,
azijski gradovi, otoci, planine i sl.)
14.
15.
X.
XI.
8.
Metoda
razgovora
Zidna karta
Svijeta
34
16.
8.
3.4.2. Turizam June i

Jugozapadne
Azije
Pr
9.
3.4.3. Turizam Afrike
9.
Ponavljanje
XI.
17.
XI.
18.
XI.
19.
10.
20.
XI.
10.
21.
XI.
11.
Pismena provjera
znanja
Analiza pismene
provjere znanja
Terenska nastava
22.
XII.
11.
Terenska nastava
23.
XII.
12.
Terenska nastava
XI.

posebnostima June i Jugozapadne
Azije sa veim naglaskom na Indiju
i njene turistike zanimljivosti
-ukazati na turistike posebnosti
Afrike
- podijeliti turistike regije u Africi
- nabrojiti i analizirati turistiki
najvanije drave Afrike
-ponoviti glavne posebnosti
turistikih podruja Angloamerike i
Latinske Amerike te Australije s
Oceanijom, Azije i Afrike
Metoda
razgovora,
samostalni rad
Metoda
razgovora
POVIJEST,
LIKOVNA
UMJETNOST
Metoda
razgovora,
rad s tekstom
Zidna karta
Azije, laptop
i LCD
projektor
Zidna karta
Afrike
Zidna karta
svijeta
samostalni rad
Vj
P
-analizirati postignuta znanja iz

prethodno savladanog gradiva
- posjetom Ljubljani i Postojnskoj
jami ukazati uenicima na
atraktivne predjele susjedne
Slovenije i ukazati na
najposjeeniju spilju Europe
-posjetom Ljubljani i Postojnskoj
Samostalni
rad, metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Metoda
razgovora,
rad s tekstom,
usmeno
izlaganje
-frontalni rad
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja
-frontalni rad
Povijest,
likovna
umjetnost
Povijest,
likovna
umjetnost
35
24.
XII.
12.
Terenska nastava
25.
XII.
13.
4. TURIZAM EUROPE
-ukazati na arinu ulogu Europe u

turistikom ivotu svijeta
- navesti glavne razvoja
europskog turizma i upoznati
uenike s europskim Mediteranom
26.
XII.
13.
4.1. Turizam
Europskog
Mediterana
O
c
27.
I.
14.

Ponavljanje
O
28.
I.
14.
29.
I.
15.
Utvrivanje ocjena
na kraju prvog
polugodita
4.2. Turizam
europskih Alpa
Metoda
usmenog
izlaganja,
rad s tekstom
-frontalni i
samostalni rad
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Europe,
laptop i LCD
projektor
- upoznati uenike sa visoko

razvijenijim turistikim podrujem
Europe i dravama koje se u
njemu nalaze
- objasniti turistike posebnosti
panjolske, Portugala, Francuske,
Italije
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Azije, laptop
i LCD
projektor
-ponoviti turistike posebnosti

Europe i Europskog Mediterana
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja
- zakljuiti ocjene postignutog

znanja na kraju prvog polugodita
-samostalni
rad
-upoznati uenike s
najrazvijenijim turistikim
podrujem na Zemlji
- objasniti turistike znamenitosti
vicarske, Austrije i Slovenije
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Azije, laptop
i LCD
projektor
36
30.
I.
15.
4.3.Turizam ostalih
europskih
zemalja
4.3.1. Skandinavske
zemlje,
Njemaka i
zemlje Beneluxa
-predoiti turistike posebnosti

ostalih (veinom emitivnih)
turistikih zemalja Europe
- ukazati na turistiku valorizaciju
prostora skandinavskih zemalja, te
zemalja Beneluxa i Njemake
Metoda
usmenog
izlaganja, rad s
tekstom,
direktna
grafika
metoda
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Azije, laptop
i LCD
projektor
31.
I.
16.
6.4.Ponavljanje
-ponoviti steena znanja o

turistikim posebnostima Alpa,
Skandinavije, podruja Beneluxa i
Njemake
Metoda
usmenog
izlaganja,
direktna
grafika
metoda
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Azije, laptop
i LCD
projektor
16.
4.3.2. Ujedinjeno
Kraljevstvo i
Republika Irska
-analizirati turistike imbenike

otonih zemalja U.K. i Irske
- predoiti turistiki najatraktivnije
dijelove tih otoka
- ukazati na poetke razvoja
turistikih kretanja koji su se
odvijali u Engleskoj
posebnostima prostora
nekadanjeg SSSR-a
Metoda
razgovora,
demonstracije,
direktna
grafika
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Azije, laptop
i LCD
projektor
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Lcd
projektor,
laptop,
udbenik
-ponoviti steena znanja o turizmu

U.K., Irske, Rusije i ostalih
istonoeuropskih zemalja
-analizirati turistike prednosti i
nedostatke podruja Srednje
Europe
- upoznati uenike sa turistiki
najatraktivnijim dijelovima eke,
Slovake, Maarske i Slovenije
-samostalni
rad
Povijest,
likovna
umjetnost
Lcd
projektor,
laptop,
udbenik
32.
I.
33.
I.
17.
4.3.3. Prostor ex.

SSSR-a i zemlje
Istone Europe
34.
II.
17.
Ponavljanje
Pr
4.3.4.
Srednjoeuropske
drava
- eka,
Slovaka,
Maarska i
Slovenija
35.
II.
18.
Metoda
razgovora
37
36.
II.
18.
4.3.5. Zemlje
Jugoistone Europe
- Bosna i
Hercegovina, Srbija,
Crna Gora, Kosovo,
Albanija, Bugarska i
Rumunjska
- objasniti turistike imbenike koji

utjeu na razvoj turizma zemalja
Jugoistone Europe
- ukazati na iznimne prirodne
ljepote i kulturne zanimljivosti BiH,
Srbije, Crne Gore, Kosova,
Albanije, Bugarske i Rumunjske
Metoda
usmenog
izlaganja,
razgovora
37.
II.
19.
Ponavljanje
-uz pomo prezentacija u

Powerpointu uenici e predoiti
neka turistiki atraktivna podruja
Srednje i Jugoistone Europe (pr.
Prag, Be, Sarajevo i sl.)
Metoda
razgovora
38.
II.
19.
Pismena provjera
znanja
- pismeno provjeriti znanje o

turizmu Europe
- samostalni
rad
39.
II.
20.
Analiza pismene
provjere znanja
Metoda
razgovora
20.
5. TURIZAM
HRVATSKE
5.1. Geografskoturistiki poloaj
- analizirati postignute rezultate iz

pismene provjere znanja o turizmu
Europe
-objasniti geografsko-turistiki
poloaj Hrvatske i njegov utjecaj
na turistika kretanja u naoj
zemlji
- nabrojiti turistike imbenike koji
utjeu na razvoj Hrvatske
21.
5.2. Privlani ili

atraktivni turistiki
imbenici
40.
41.
II.
II.
-izdvojiti privlane ili atraktivne

turistike imbenike na podruju
Hrvatske
Metoda
razgovora,
rad s tekstom,
indirektna
grafika
metoda
-frontalni rad
Metoda
usmenog
izlaganja,
razgovora,
indirektna
grafika
metoda
-frontalni rad
Povijest,
likovna
umjetnost
Lcd
projektor,
laptop,
udbenik
Zidna karta
Europe
Povijest
Zidna karta
Hrvatske,
udbenik,
Biologija
Zidna karta
Hrvatske,
udbenik,
38
42.
III.
21.
5.2.1. Zatieni
spomenici prirodne i
kulturne batine
43.
III.
22.
Ponavljanje
44.
III
22.
5.3. Prometni ili

komunikativni
turistiki imbenici
23.
5.4. Prihvatni ili

receptivni turistiki
imbenici
23.
5.5. Razvoj i znaenje

turizma u Hrvatskoj
45.
46.
III.
III.
-nabrojiti i objasniti spomenike

prirodne i kulturne batine u
Hrvatskoj
- uenike upoznati sa Listom
UNESCO-ve spomenike batine
- ponoviti geografsko-turistiki
poloaj Hrvatske i
turistike imbenike koji utjeu na
razvoj turizma
- analizirati prometne ili
komunikativne turistike
imbenike i objasniti njihov znaaj
u turizmu Hrvatske
P
-definirati to su prihvatni ili

receptivni turistiki imbenici i
ukazati na razlike meu njima
- uenicima na primjeru nekog
hotela objasniti nain poslovanja
jednog takvog turistikog objekta
-uenike upoznati sa povijesnim
razvojem turizma u Hrvatskoj
- naglasiti veliko znaenje turizma
u gospodarstvu Hrvatske
Metoda
usmenog
izlaganja,
razgovora, rad
s teksom
-frontalni i
samostalni rad
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Svijeta i
Hrvatske
Lcd
projektor i
lapto
Zidna karta
Hrvatske
Metoda
razgovora,
frontalni rad
Zidna karta
Hrvatske,
lcd projektor
i laptop
Metoda
razgovora,
-frontalni,
samostalni i skupni
rad
Metoda
usmenog
izlaganja,
direktna
grafika
metoda
-frontalni rad
Zidna karta
Hrvatske i
Europe
Povijest
Zidna karta
Hrvatske,
udbenik
39
47.
III.
24.
5.6. Glavna turistika

podruja
5.6.1. Sjeverno
hrvatsko primorje
-nabrojati turistika podruja

Hrvatske
- analizirati turistika kretanja u
tim podrujima
- objasniti turistike posebnosti
Sjevernog hrvatskog primorja sa
naglaskom na Istru, nau glavnu
turistiku regiju
48.
III.
24.
5.6.2. Juno hrvatsko

primorje (Sjeverna i
Srednja Dalmacija)
-analizirati turizam Junog

hrvatskog primorja sa naglaskom
na turistike posebnosti Sjeverne i
Srednje Dalmacije
49.
III.
25.
5.6.2. Juno hrvatsko

primorje (Juna
Dalmacija)
IV.
25.
Ponavljanje
50..
O
51.
52.
IV.
IV.
26.
5.6.3. Gorsko
turistiko podruje
26.
5.6.4. Panonskoperipanonsko
turistiko podruje

posebnostima June Dalmacije s
naglaskom na Dubrovnik,
najpoznatiji turistiki grad
Hrvatske
-ponoviti razvojne etape hrvatskog
turizma te turistike posebnosti
primorske Hrvatske
-ukazati na prirodne privlane
imbenike u turistikoj privlanosti
Gorske Hrvatske
- nabrojiti glavna turistika
sredita
- analizirati zbog ega ova regija
nije dovoljno turistiki valorizirana
-objasniti turistike posebnosti
Panonsko-peripanonskog
turistikog podruja
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja
demonstracije,
direktna
grafika
metoda
-frontalni rad
Metoda
usmenog
izlaganja,
razgovora
-frontalni rad
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
Hrvatske,
slijepe karte
gradova
R.H.
fotografije,
prozirnice
Povijest,
likovna
umjetnost
upanijska
karta
Hrvatske,
udbenik
Povijest,
likovna
umjetnost
Zidna karta
June
Dalmacije
Metoda
razgovora
Metoda
demonstracije,
usmenog
izlaganja
-frontalni rad
Povijest,
biologija
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Udbenik,
zidna karta
Hrvatske,
fotografije
Zidna karta
Gorske
Hrvatske
Zidna karta
Nizinske
Hrvatske
40
53.
IV.
27.
5.6.4.1. Turizam
Zagreba
54.
IV.
27.
Terenski obilazak
turistikih
znamenitosti
Zagreba
55.
IV.
28.
56.
IV.
28.
Terenski obilazak
turistikih
znamenitosti
Zagreba
Ponavljanje ismena
provjera znanja
57.
IV.
29.
58.
V.
29.
59.
V.
30.
Pismena provjera
znanja
Analiza pismene
provjere znanja
Terenska nastava
Pr
P
p
O
-objasniti znaenje Zagreba u

turizmu Panonsko-peripanonske
turistike regije te turizma
Hrvatske
- naglasiti vanost turizma u
gospodarstvu Zagreba
-uenike upoznati sa glavnim
turistikim mjestima u Zagrebu te
funkcioniranju turistike zajednice
naeg grada
Metoda
razgovora
Povijest,
likovna
umjetnost
Turistika
karta
Zagreba
Metoda
usmenog
izlaganja,
razgovora,
Turistiki
plan
Zagreba
- uenike upoznati sa glavnim

turistikim mjestima u Zagrebu te
funkcioniranju turistike zajednice
naeg grada
-ponoviti posebnosti turistikih
regija u Hrvatskoj
Metoda
razgovora
Turistiki
plan
Zagreba
-samostalni
rad
karta R.H.
- provjeriti znanja iz turizma

Hrvatske
- analizirati postignuta znanja iz
prethodnih nastavnih cjelina
- posjetom nekog od turistiki
atraktivnih dijelova Hrvatske s
uenicima u analizirati turistike
imbenike tog podruja
- mogui su posjeti (nakon
dogovora s uenicima) Koprivnici,
Varadinu, Plitvikim jezerima,
Opatiji i sl. )
- samostalni
rad
- metoda
razgovora
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja
Povijest,
likovna
umjetnost
41
6O.
V.
30.
Terenska nastava
61.
V.
31.
Terenska nastava
62.
V.
31.
Terenska nastava
63.
V.
32.
64.
V.
32.
5.7. Smjernice
razvoja turizma
Hrvatske
Utvrivanje ocjena
na kraju
nastavne godine
Pr
O
c

Opatiji i sl.
Opatiji i sl.)
Opatiji i sl.
-ukazati na smjernice za daljnji
razvoj hrvatskog turizma
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja
Povijest,
likovna
umjetnost
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja
Povijest,
likovna
umjetnost
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja
Povijest,
likovna
umjetnost
-utvrditi ocjene na kraju nastavne

godine na temelju postignutih
rezultata tijekom godine
Metoda
razgovora
Metoda
razgovora
Zidna karta
Hrvatske,
udbenik
Fakultativna nastava iz turistike geografije radit e se uz pomo udbenika:

Turistika geografija Ivan Blaevi, kolska knjiga
Turistika geografija Hrvatske Ivan Blaevi, kolska knjiga
42
Informatika - 3. razredi
Razred: 3.
Razredni odjeli: 3a, 3c
kolska godina: 2010/2011
Broj sati tjedno: 2
Nastavnica: Tamara Rabuzin
Literatura:
J..Lindari, D.Sudarevi, D.okac: WWW Informatika, udbenik i
zbirka zadataka, Profil 2010
Nacionalni portal za uenje na daljinu Nikola Tesla, online teajevi
Cilj uenja predmeta: Uenici e proiriti znanje informatike steeno na
redovnoj nastavi iz predmeta Informatika, nauiti e kako steeno znanje
primjenjivati u izradi samostalnih projekata i projekata u grupi.
Vrednovanje rada uenika: Usmeno i pismeno ispitivanje, izrada
projektnih zadataka samostalno i u grupi, prezentacije.
Vrednovanje rada nastavnika: Praenje razredne klime za vrijeme
43
Broj sati
Naziv cjeline/teme
17
Flash
13
Obrada slika pomou

GIMP-a
Osnove HTML-a
Izrada web stranica

pomou FrontPage-a
Osnove CSS-a
12
Programiranje u C-u
Cilj
Uenici e usvojiti
osnovne pojmove
raunalne grafike i
animacije i moi e
samostalno kreirati
Flash uradak
Uenici e usvojiti
osnovne pojmove
vezane uz obradu slika
Uenici e usvojiti
osnovne pojmove i
postupke programiranja,
te e ih moi
primjenjivati u
samostalnom rjeavanju
problema
Uenici e usvojiti
osnovne pojmove i
postupke kreiranja web
stranica
Uenici e ponoviti
osnovne pojmove i
postupke programiranja i
proiriti znanje o
programiranju i
stvaranju algoritama
Uenici e ponoviti
osnovne pojmove i
proiriti svoje znanje o
programiranju i
Nastavne metode
Korelacija
Nastavna
sredstva i
pomagala
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
predavaka metoda,
demonstracijska
metoda, samostalni rad
Grafiki dizajn
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
predavaka metoda,
demonstracijska
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
predavaka metoda,
demonstracijska
Grafiki dizajn,
fotografija
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Engleski jezik
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
demonstracijska
metoda, samostalni rad i
rad u paru
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
demonstracijska metoda
Engleski jezik
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Engleski jezik
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
demonstracijska
rad u paru
Engleski jezik,
matematika
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
44
Projektni zadatak za
uenike
Uenici e primijeniti
naueno u izradi
projektnog zadatka
Samostalni rad i rad u

paru
Engleski jezik,
matematika
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
45
Informatika - 4. razredi
Razred: 4.
Razredni odjeli: 4a, 4b, 4c, 4d
kolska godina: 2010/2011
Broj sati tjedno: 2
Nastavnica: Tamara Rabuzin
Literatura:
J. Lindari, D. Sudarevi, D. okac: WWW informatika, udbenik i
zbirka zadataka, Profil 2010.
Nacionalni portal za uenje na daljinu Nikola Tesla, online teajevi
Cilj uenja predmeta: Uenici e proiriti znanje informatike steeno na
redovnoj nastavi iz predmeta informatika i fakultativnoj nastavi informatike
u treem razredu, nauit e kako steeno znanje primjenjivati u izradi
samostalnih projekata i projekata u grupi.
Vrednovanje rada uenika: Usmena i pisana provjera, izrada projektnih
zadataka samostalno i u grupi, prezentacije.
Vrednovanje rada nastavnika: Praenje radne atmosfere za vrijeme
46
Broj sati
Naziv cjeline/teme
17
Flash
13
Obrada slika pomou

GIMP-a
Osnove HTML-a
Izrada web stranica

pomou FrontPage-a
12
Programiranje u C-u
Projektni zadatak za
uenike
Cilj
Uenici e usvojiti
osnovne pojmove
raunalne grafike i
animacije i moi e
samostalno kreirati Flash
uradak
Uenici e usvojiti
osnovne pojmove
vezane uz obradu slika
Uenici e usvojiti
osnovne pojmove i
postupke programiranja,
te e ih moi
primjenjivati u
samostalnom rjeavanju
problema
Uenici e usvojiti
osnovne pojmove i
postupke kreiranja web
stranica
Uenici e ponoviti
osnovne pojmove i
proiriti svoje znanje o
programiranju i
Uenici e primijeniti
naueno u izradi
projektnog zadatka
Nastavne metode
Korelacija
Nastavna
sredstva i
pomagala
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
predavaka metoda,
demonstracijska
Grafiki dizajn
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
predavaka metoda,
demonstracijska
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
predavaka metoda,
demonstracijska
Grafiki dizajn,
fotografija
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Engleski jezik
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
demonstracijska
rad u paru
Frontalna nastava,
metoda dijaloga,
demonstracijska
rad u paru
Engleski jezik
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Engleski jezik,
matematika
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
Samostalni rad i rad u

paru
Engleski jezik,
matematika
Online teajevi s
portala Nikola
Tesla, E-uionica
47
Retorika - 1. do 4. razredi (poetnici)

Razred: od 1. do 3. razreda
Razina: poetna
Tjedni broj sati: 1 sat (nastava se odrava svaki drugi tjedan u blok satu,
a dio sati kroz radionice tijekom jednog vikenda u 1. polugoditu)
Nastavnica: Ida Dvorak, prof.
Literatura:
kari, Ivo: Temeljci suvremenoga govornitva. K, Zagreb 2008.
ego, Jasna: Kako postati uspjean govornik. Profil, Zagreb, 2005.
Glasoviti govori. Urednik: Ivan Zadro. Naklada Zadro, Zagreb, 1999.
Odabrana literatura s podruja lingvistike i filologije.
Samostalno sastaviti i izvesti javni govor u skladu s pravilima
govornike vjetine.
Jasno izraziti i kvalitetno argumentirati vlastite stavove.
Razviti kritiko miljenje.
Razviti interes za vlastiti jezik te obogatiti jezini izriaj.
Primijeniti govorniku vjetinu u situacijama iz svakodnevnog ivota.
Vrednovanje rada uenika: Vrednovanje se provodi kroz praktini rad u
obliku raznih vjebi, kroz sudjelovanje u raspravama te kroz samostalne
radove uenika.
Vrednovanje rada nastavnika: Provodi se kroz redovite pisane osvrte
na nastavu i radionice te kroz razgovor na zadnjem nastavnom satu.
48
Broj sati
Naziv cjeline/teme
Povijest retorike i
retorika danas
12
Sastavljanje govora
Govorna izvedba
Sluanje i analiza
Debata
Cilj
Nastavne
metode
Frontalni,
samostalni, grupni
rad, izlaganje,
dijalog, itanje
interpretacija
Nast. sredstva i
pomagala
-papir A3 formata i
flomasteri
-uruci
-razni izvori iz
strune literature
Frontalni,
samostalni, grupni
rad, rad u paru,
izlaganje, dijalog
Interpretacija,
pismeni rad,
istraivaki rad
-ploa i kreda
-papir A3 formata i
flomasteri
-uruci
Ovladati vjetinom javnog

govorenja.
Osloboditi se treme kod javnog
nastupa.
Prepoznati strukturu dobrog
govora i retorike figure.
Stei vjetinu sluanja i
prihvaanja argumenata.
Frontalni,
samostalni,
izlaganje,
interpretacija
Frontalni,
samostalni, grupni
rad, obrazlaganje,
dijalo,itanje,
interpretacija
-video kamera
-uruci
Hrvatski jezik
Psihologija
TZK
Znati izraziti vlastito miljenje

koristei valjane argumente.
grupni rad, dijalog
-raunalo i
projektor
-raunalo s
internetom
-papir A3 formata i
flomasteri
-auditivni i video
materijali
-papir A3 formata i
flomasteri
-video kamera
Hrvatski jezik i
knjievnost
Politika i
gospodarstvo
Sociologija
Filozofija
Logika
Etika Vjeronauk
Hrvatski jezik i
knjievnost
Politika i
gospodarstvo
Upoznati razvoj retorike i

najznaajnije govornike.
Usporediti ulogu retorike nekad i
danas.
Razumjeti znaaj retorike za
demokratizaciju drutva.
Razviti odgovornost prema
javnom govorenju.
Samostalno sastaviti govor u
skladu s pravilima govornikog
umijea.
Koristiti retorike figure.
Uoiti i promicati vrijednosti
argumentiranog i lijepog
govorenja.
Korelacija
Povijest
Hrvatski jezik i
knjievnost
Politika i
gospodarstvo
Sociologija
Filozofija
Etika Vjeronauk
Hrvatski jezik i
knjievnost
Logika
Sociologija
Filozofija
49
Prihvatiti razliitost miljenja.
Vjebe i ponavljanje
Utvrditi steena znanja i

vjetine.
Sociologija
Filozofija
Logika
Etika Vjeronauk
grupni rad, dijalog
-papir A3 formata i
flomasteri
50
Retorika - 1. do 4. razredi (napredni)

Razred: od 1. do 4. razreda
Razina: napredna
Tjedni broj sati: 1 sat (nastava se odrava svaki drugi tjedan u blok satu,
a dio sati kroz radionice tijekom jednog vikenda u 1. polugoditu)
Godinji broj sati: 35 (32 za maturante; maturanti e imati izdvojeni sat
od ostatka grupe na kojem e im biti zakljuena ocjena.)
Nastavnica: Ida Dvorak, prof.
Literatura:
kari, Ivo: Temeljci suvremenoga govornitva. K, Zagreb 2008.
ego, Jasna: Kako postati uspjean govornik. Profil, Zagreb, 2005.
Glasoviti govori. Urednik: Ivan Zadro. Naklada Zadro, Zagreb, 1999.
Odabrana literatura s podruja lingvistike i filologije.
Samostalno sastaviti i izvesti javni govor u skladu s pravilima
govornike vjetine.
Kritiki analizirati poruke u javnim medijima.
Razviti interes za vlastiti jezik te obogatiti jezini izriaj.
Primjenjivati govorniku vjetinu u situacijama iz svakodnevnog
ivota.
Razviti svijest o vanosti uvaavanja miljenja drugoga te ih uputiti
kako ostvariti kvalitetan dijalog.
Vrednovanje rada uenika: Vrednovanje se provodi kroz praktini rad u
obliku raznih vjebi, kroz sudjelovanje u raspravama te kroz samostalne
radove uenika.
Vrednovanje rada nastavnika: Provodi se kroz redovite pisane osvrte
na nastavu i radionice te kroz razgovor na zadnjem nastavnom satu.
51
Broj sati
2
Naziv cjeline/teme
Jezine funkcije
Sastavljanje govora
Govorna izvedba
Sluanje i analiza
Cilj
Osvijestiti vrijednost i ulogu
jezika u razvoju pojedinca i
drutva.
Samostalno sastaviti govor

u skladu s pravilima
govornikog umijea.
Koristiti retorike figure.
Uoiti i promicati vrijednosti
argumentiranog i lijepog
govorenja.
Ovladati vjetinom javnog

govorenja.
Osloboditi se treme kod
javnog nastupa.
Prepoznati strukturu dobrog
govora i retorike figure.
Nastavne metode
-frontalni
-samostalni
-grupni rad
-izlaganje
-dijalog
-itanje
interpretacija
-frontalni
-samostalni
-grupni rad
-rad u paru
-izlaganje
-dijalog
interpretacija
-pismeni rad
-istraivaki rad
-frontalni
-samostalni
-izlaganje
interpretacija
-frontalni
-samostalni
-grupni rad
-obrazlaganje
-dijalog
-itanje
interpretacija
Nast. sredstva
i pomagala
-papir A3
formata i
flomasteri
-uruci
-razni izvori iz
strune
literature
-ploa i kreda
-papir A3
formata i
flomasteri
-uruci
Korelacija
Povijest
Hrvatski jezik i
knjievnost
Politika i
gospodarstvo
Sociologija
Filozofija
Etika Vjeronauk
Hrvatski jezik i
knjievnost
Logika
Sociologija
Filozofija
-video kamera
-uruci
Hrvatski jezik
Psihologija
TZK
-raunalo i
projektor
-raunalo s
internetom
-papir A3
formata i
flomasteri
-auditivni i video
materijali
Hrvatski jezik i
knjievnost
Politika i
gospodarstvo
Sociologija
Filozofija
Logika
Etika Vjeronauk
52
Debata
Javni govor
Komunikacija
Vjebe i ponavljanje
Znati izraziti vlastito

miljenje koristei valjane
argumente.
Prihvatiti razliitost
miljenja.
-grupni rad
Prepoznati obiljeja javnog

govora.
Prepoznati poruke koje
prenose mediji i razviti
prema njima kritiko
miljenje.
Razviti odgovornost prema
javnom govorenju.
-frontalni
-samostalni
-grupni rad
Stei vjetinu rjeavanja

konflikata kroz
komunikaciju.
Svladati vjetinu
pregovaranja.
Uoiti i promicati vrijednost
dijaloga i potivanja
drugoga.
Utvrditi steena znanja i

vjetine.
-dijalog
-obrazlaganje
-dijalog
-itanje
interpretacija
-istraivaki rad
-frontalni
-rad u paru
-grupni rad
-obrazlaganje
-dijalog
-itanje
interpretacija
-ilustrativni rad
-grupni rad
-dijalog
-papir A3
formata i
flomasteri
-video kamera
-raunalo i
projektor
-raunalo s
internetom
-papir A3
formata i
flomasteri
-auditivni i video
materijali
-raunalo i
projektor
-raunalo s
internetom
-papir A3
formata i
flomasteri
-auditivni i video
materijali
-video kamera
-papir A3
formata i
flomasteri
Hrvatski jezik i
knjievnost
Politika i
gospodarstvo
Sociologija
Filozofija
Logika
Etika Vjeronauk
Hrvatski jezik i
knjievnost
Politika i
gospodarstvo
Sociologija
Filozofija
Logika
Etika Vjeronauk
Hrvatski jezik i
knjievnost
Politika i
gospodarstvo
Sociologija
Filozofija
Psihologija
Etika Vjeronauk
53
Vokalna glazba - 1. do 4. razredi

Razred: svi razredi
Tjedni broj sati: 2
Razredni odjeli: svi razredi
Nastavnici koji izvode nastavu: Monika Harja
Cilj (svrha) uenja predmeta (obrazovna postignua): Odgojnoglazbena ponuda eli pomoi uenicima u razvijanju osjeaja za lijepo te
kroz zajedniko druenje uz pjesmu poticati uenike na razvijanje svijesti o
meusobnom pomaganju i potivanju ivota i svakog ovjeka.
Vrednovanje uenika: usmeno i pisano izraavanje, vjebanje
Vrednovanje profesora: razgovor na kraju godine
54
3.DODATNA NASTAVA
Matematika (priprema za dravnu maturu) - 4. a i
b razred
Razred: etvrti
Tjedni broj sati: 2
Razredni odjeli: 4.a, 4.b
Nastavnici koji izvode nastavu: Mirjana Gaina-Bilin
Cilj (svrha) uenja predmeta: Pripremiti uenika za to uspjenije
polaganje ispita iz matematika na dravnoj maturi kroz ponavljanje
poznatih injenica te dopunjavanje nejasnih ili nepoznatih injenica.
Zadaci:
Ponoviti elementarna matematika znanja
razumjeti znanja iz podruja matematike koja su stekli do sada tako
da ih se moe primijeniti u vlastitom uenju i samostalnom
pripremanju za ispit
razviti vjetine potrebne za rjeavanje konkretnih zadataka vie i
nie razine
Udbenik: Daki Branimir, Elezovi Neven: Matematika u 24 lekcije (A i B
prog.mature), Element, 2010.
na nastavi, samostalni radovi i prezentacije.
nastave, uestalost primjedaba na rad, evaluacijska anketa ma kraju
nastavne godine.
55
Vrijeme
realizacije
Mjesec
Broj
radnog
tjedna
Redni
broj
sata
Nastavna cjelina
Nastavna jedinica
9
9
9/10
10
1
2-5
6-9
10-13
Algebarski izrazi
Jednadbe i primjena
Nejednadbe i primjena
Logaritamska i
eksponencijalna funkcija
Trigonometrija i primjene
Analitika geometrija
Planimetrija
Stereometrija
10/11
11
11/12
12
14-17
18-21
22-25
26-29
30
Via razina ispita

osnovne upute
1/5
31-35
Rjeavanje zadataka iz
vie razine
Ciljevi pojedine
nastavne
cjeline
Ponavljanje
elementarnih
matematikih
znanja
Upoznavanje
uenika s
konkretnim
primjerima
zadataka s
proteklih ispit
Nastavne
metode
i
oblici rada
Korelacija
Nastavna
sredstva
pomagala
Napom
ena
Kreda, ploa
Frontalno
Grupni rad
Demonstracij
a
Fizika
Biologija
Kemija
Primjeri probnih
ispita iz vie razine
56
Matematika (priprema za dravnu maturu) - 4. c i

d razred
Program: jezini
k.god. : 2010./11.
Razred: etvrti
Godinji br.sati: 32
Razredni odjeli: 4c, 4d
Tjedni br.sati: 1
Nastavnik: Jasminka Popovi
Literatura:
Ispitni katalog za dravnu maturu, k. God.2009./10.
Nacionalni ispiti 2006., 2007. I 2008.g.
Probna dravna matura 2009. I 2010.g.
Dravna matura 2010.g.
Udbenik i zbirka zadataka za 1., 2., 3., i 4. R. Gimnazije, odnosno
matematika 1, 2, 3, 4 (1. I 2. Dio)-element
Udbenik sa zbirkom zad. Za 1., 2., 3., i 4. R. Ope, jezine i
klasine gimnazije tj. Matematika 1, 2, 3, 4 (1. I 2. Dio)-k
Matematika u 24 lekcije, b. Daki i n. Elezovi-element
Opi ciljevi (obrazovni ishodi) dodatne nastave:
Usvajanje osnovnih matematikih znanja potrebnih za razumijevanje
pojava i zakonitosti u prirodi i drutvu.
Stjecanje odgovarajue razine znanja i kompetencije pristupnika
dravnoj maturi putem koje e moi:
o rabiti matematiki
jezik tijekom itanja, interpretiranja i
rjeavanja zadataka;
o oitavati i interpretirati podatke zadane u analitikome,
tablinome i grafikome obliku ili rijeima te u navedenim
oblicima jasno, logino i precizno
prikazivati dobivene
rezultate;
o matematiki modelirati problemsku situaciju, rijeiti je i
provjeriti ispravnost dobivenog rezultata;
o prepoznati i rabiti vezu izmeu razliitih podruja matematike;
o rabiti razliite matematike tehnike tijekom rjeavanja
zadataka;
o rabiti mjerne jedinice u geometriji i zadatcima s tekstom;
o rabiti geometrijski pribor (trokut, ravnalo i estar), depno
raunalo i knjiicu formula.
Ostvarenje specifinih i kljunih obrazovnih ishoda za svako podruje
ispitivanja na dravnoj maturi (Brojevi i algebra, Jednadbe i
nejednadbe, Geometrija, Funkcije, Modeliranje), odnosno onoga to
pristupnik dravnoj maturi mora znati, razumjeti i moi uiniti kako
bi je uspjeno poloio.
57
Podruje
1.
BROJEVI I ALGEBRA
1.1. Skupovi N,Z,Q.R

1.2. Potencije i korijeni
1.3. Skup C
1.4. Postoci i razmjeri
1.5. Algebarski izrazi i algebarski
razlomci
2.
JEDNADBE I NEJEDNADBE
2.1. Linearne jednadbe i nejedn.

2.2. Kvadratne jednadbe i nejedn.
2.3. Jednadbe i nejednadbe s
apsolutnim vrijednostima
2.4. Eksponencijalne i logaritamske
jednadbe i nejednadbe
2.5. Sustavi jednadbi i nejednadbi
2.6. Modeliranje jednadbama i
nejednadbama
3.
Obrazovni ishodi
- razlikovati skupove N, Z, Q, R i C (poznavati termine prirodan, cijeli, racionalan, iracionalan,

realan i kompleksan broj te razlikovati navedene brojeve);
- zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti, potencirati, korjenovati sve brojeve, odreivati im aps.
vrijednosti te provoditi operacije s potencijama cjelobr.eksponentA;
- usporeivati i zaokruivati brojeve te rabiti znanstveni zapis realnog broja;
- rabiti depno raunalo za izvoenje osnovnih raunskih operacija;
- rabiti postotke i omjere;
- prepoznati i rabiti oznake intervala a, b, [a, b], [a, b, a, b] te zapisivati skupove realnih
brojeva intervalima i prikazivati ih na brojevnom pravcu;
- odreivati i tablino prikazivati funkcijske vrijednosti;
- raunati s jedinicama za duljinu, povrinu, obujam, masu, novac i vrijeme;
- rabiti formule za kvadrat i kub binoma, razliku kvadrata te zbroj i razliku kubova. a zatim znati
raunati s algebarskim izrazima i razlomcima;
- iz zadane algebarske formule izraunati jednu veliinu pomou druge;
- MODELIRATI situaciju primjenom brojeva.
- rjeavati linearne jednadbe i nejednadbe te jednadbe i nejednadbe koje se (metodama

faktorizacije, supstitucije i sl.) svode na njih;
- rjeavati kvadratne jednadbe i nejednadbe te jednadbe i nejednadbe koje se svode na njih
(npr. bikvadratna, eksp. ili log. jednadba );
- poznavati i rabiti Viete-ove formule te svojstva diskriminante;
- rjeavati jednostavne jednadbe i nejednadbe s apsolutnim vrijednostima;
- rjeavati jednadbe i nejednadbe s potencijama jednakih baza tj. eksponencijalne jednadbe i
nejednadbe;
- rjeavati jednadbe i nejednadbe izravnom primjenom pravila logaritmiranja i svojstava
logaritama tj. Logaritamske jednadbe i nejednadbe;
- rjeavati algebarski i grafiki sustave dviju linearnih jednadbi s dvjema nepoznanicama te
interpretirati grafiki prikaz pripadnom jednadbom;
- zapisati linearnui i kvadratnu funkciju formulom;
- MODELIRATI situaciju koristei algebarske metode.
GEOMETRIJA
58
3.1. Element. geom. likova u ravnini

3.2. Geometrija prostora
3.3. Trigonometrija
3.4. Vektori
3.5. Analitika geometrija
3.5.1.Koordinatni sustav i pravac
3.5.2.Krivulje drugog reda
- odrediti mjeru kuta te razlikovati vrste trokuta (u odnosu na stranice i kutove);

- rabiti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta, Pitagorin pouak i njegov obrat, te Talesove
pouke;
- rabiti osnovna svojstva paralelograma, mnogokuta, kruga i krunice, poznajui pri tome
osnovne elemente kruga i krunice (kruni luk, kruni isjeak i
odsjeak te obodni i sredinji kut);
- izraunavati mjere ravninskih likova (duljinu, opseg, povrinu);
- skicirati geometrijska tijela, prepoznati elemente tijela (osnovku ili bazu, vrh, visinu, poboke ili
strane, plat), te odrediti njihovo oploje i volumen
- rabiti definicije sinusa, kosinusa, tangensa u pravokutnom trokutu, te osnovne trigonometrijske
identitete i svojstva trig. funkcija komplementnih kutova;
- poznavati, razlikovati i rabiti sinusov i kosinusov pouak u kosokutnom trokutu te izraunavati
njegovu povrinu primjenom trigonometrjskih formula;
- razlikovati osnovne elemente i svojstva vektora (zbroj, razlika, umnoak vek. sa skalarom,
kolinearnost, lin.komb.) te rabiti koor. prikaz vektora i skalar. umno.;
- rabiti koordinatni sustav na pravcu i u ravnini, prikazivati toke i oitavati njihove kcoordinate u
koord. sustavu ravnine te izraunavati udaljenost dviju toaka;
- crtati i rabiti graf linearne funkcije i jednostavnije funkcije zapisane pomou apsolutne
vrijednosti;
- razlikovati i rabiti eksplicitni, implicitni i segmentni oblik jednadbe pravca, jednadbu pravca
zadanog tokom i koeficijentom smjera ili dvjema tokama;
- rabiti uvjet usporednosti odnosno okomitosti dvaju pravaca te jednakost koeficijenta smjera i
tangensa priklonjenog kuta;
- odrediti jednadbu krunice, elipse, hiperbole, parabole iz zadanih elemenata i obratno;
- MODELIRATI situaciju koja ukljuuje primjenu geometrije i grafikog prikaza.
59
Vrijeme
realizacije
Mjesec
Broj
Radnog
Tjedna
Redni
broj
sata
Nastavna cjelina,
nastavna jedinica
1.1.Skupovi N, Z, Q, R
1.2.Potencije i korijeni.
1.3.Skup C
1.4.Postoci i razmjeri
1.5.Alg. izrazi i razlomci
2.1.Lin.jedn.i nejednadbe
2.2.Kv.jedn.i nejednadbe
2.3.Jedn.i nejedn.s
aps.vrijed. 2.4.Eksp.i
log..jedn.i nejedn.
2.5.Sustavi jedn. i nejedn.
2.6.Modeliranje jedn. i
nejed.
3.1.Elem.geom.likova u
rav. 3.2.Geometrija
prostora
3.3.Trigonometrija
3.4.Vektori
3.5.Analitika geometrija
4.1.-4.3.Funkcije,
nizovi,derivacije
Rje. zadataka iz
nacionalnih ispita, probne
dravne mature i dravne
mature
IX.
IX.
IX.
X.
X.
XI.
XI.
XI.
XI./XII.
XII.
XII.
I.
I.
I./II.
II.
II.
III.
1.
2.
3.-4.
5.-6.
7.-8.
9.
10.-11.
12.
13.-14.
15.
16.
17.
18.
19.-20.
21.
22.-23.
24.-28.
1.
2.
3.-4.
5.-6.
7.-8.
9.
10.-11.
12.
13.-14.
15.
16.
17.
18.
19.-20.
21.
22.-23.
24.-28.
IV./V.
29.-32.
29.-32.
Ciljevi i
zadatci
Ponavljanje
elementarnih
matematikih
znanja.
Obrada nejasnih
ili nepoznatih
matem. znanja
( zbog tjednog
fonda od 3 sata
redovne
nastave)
Upoznavanje
uenika s
konkretnim
primjerima
zadataka vie i
nie razine
Nastavne
metode i
Oblici rada
Frontalni rad
Grupni rad
Demonstracij
a
Korela
cija
Nastavna
sredstva i
pomagala
Fizika
Kreda,ploa
Biologij
a
Kemija
Primjeri
nacional.
ispita,
pr.dr.
matura,
dr. matura.
Udbenici za
1., 2., 3., 4.,
gimnazije
Slobodni
primjeri
Matematika u
24 lekcije
Napomena
Zbog tjednog
fonda od 3 sata
redovne
nastave kroz
sve 4 k.god te
opsenosti
potrebitih
priprema za
polaganje vie
razine matem.,
predlaem
dodatne
konzultacije.
Naime,
dodatna
nastava od 2
sata tjedno
prostorno je
neizvediva jer
skoro 100%
uenika 4.c i
4.d razrednog
odjela
(vjerojatno 4.a
i 4.b takoer)
eli pohaati
dodatnu
60
nastavu iz
matematike.
61
HRVATSKI JEZIK DODATNA NASTAVA ZA 4.

RAZREDE
Razred: 4.
Razredni odjeli: 4. A,B, C, D
Program: jezine gimnazije
kolska godina: 2010/2011.
Broj sati tjedno: 1
Nastavnik: Zoran Feri
Literatura: itanke 1,2,3,4, kolska knjiga, Zagreb, ili Knjievni vremeplov
1,2,3,4, Profil Zagreb i Fon-Fon 1,2, 3,4, Profil Zagreb
Cilj uenja predmeta: osposobiti uenike za pravilnu pisanu i govornu
komunikaciju hrvatskim jezikom, kao i obnavljanje temeljnih jezinih
kompetencija kroz sve etiri godine uenja predmeta; obnoviti
knjievnoteorijske i interpretativne kompetencije steene kroz sve etiri
godine i olakati im primjenu na tekstovima;
obnoviti i izvjebati
sposobnosti sluanja i ciljane interpretacije odsluanoga teksta; obnoviti
izraajne mogunosti uenika i pomoi onima koji imaju problema u bilo
kojem od ovih segmenata.
Vrednovanje rada uenika: usmena i pisana provjera znanja,
sudjelovanje u nastavi, pisanje domaih radova iz jezika i knjievnosti,
pisanje kolskih eseja, provjera pravogovornih i pravopisnih kompetencija
na tekstu za vrijeme nastave.
Vrednovanje rada nastavnika: razgovor s uenicima i permanentno
ocjenjivanje nastavnog sata, evaluacijska anketa na kraju godine.
62
Mjese
c
Br.
tj.
R.
br.
sa
ta
Rujan
1.
1.
Uvodni sat informacija o

nastavi i upoznavanje
uenika s planom i
programom
Pruiti uenicima saeti

pregled rada na dodatnoj
nastavi
Heuristiki
razgovor,
Frontalno
Strani jezik,
Jezik,
izraavanje
2.
Pisanje maturalnog eseja

informacije o strukturi i
kompoziciji esejistikog
teksta
Upoznati uenike s formom

maturalnog eseja,
pripremiti ih za osobitu
pisanu formu
Frontalno
Individualno,
pisani rad
2..
3.
Maturalni esej pisanje

uvodnoga dijela
Pokazati uenicima tehnike

pisanja dobrog uvoda,
proraditi elemente uvoda i
uvjebati pisati dobar i
saet uvod
Frontalno,
individualno,
pisani rad
knjievnost,
poinje se s
uvodnim
dijelom eseja
Imaginarne
domovine S.
Rushdija
Lingvistika,
lingvistika
teksta
4.
Maturalni esej
povezivanje reenica
pomou tipskih konektora
Razviti u uenicima jezini

osjeaj za biranje najbolje i
stilski ujednaene veze
meu re.
Frontalno,
individualno,
pisani rad
Lingvistika
teksta
5.
Ponavljanje gradiva iz
teorije knjievnosti
provjera kompetencija
Podsjetiti uenike na
gradivo prvog razreda i
temeljne pojmove teorije
koje su ve nauili
Frontalno,
heuristiki
razgovor,
individualno
tijekom provjere
interpretativnih
Osnove
lingvistike,
zajedniki
pojmovi s
teorijom k.
3.
Nastavna cjelina i
jedinica
Ciljevi i zadaci
Nastavne
metode i oblici
rada
Korelacija
Nastav
na
sredstv
ai
pomaga
la
Napome
na
Nastava
se odnosi
na sve
uenike
4.
Razreda
Raunalo
i
projektor
,
Nastavni
listii
Raunalo
i
projektor
,
nastavni
listii
Raunalo
i
projektor
,
nastavni
listii
itanke,
nastavni
listii
63
4.
Listop
ad
5.
6..
kompetencija
Heuristiki
razgovor,
individualni rad
6.
Analiza pjesme utjeha

kose kako bi se ponovila
tehnika interpretacije
Ponoviti s uenicima
temelje interpretacijske
tehnike i uvjebati
snalaenje u poetskom
tekstu
7.
Maturalni esej sredinji

dio, citiranje i
argumentacija, efektne
reenice i uviti
8.
Ponavljanje gradiva iz
povijesti knjievnosti
tablica razdoblja i epoha i
njihove karakteristike
9.
Knjievnosti starog vijeka,

Biblija, srednjovjekovna
knjievnost
10.
Renesansa u europskim k.
hrvatska renesansa,
barok
Maturalni esej sredinji
dio, argumentacija,
pisanje vjebe na temu
Uvjebati pisanje
argumentacijskog dijela
maturalnog eseja, kod
uenika savladati strah od
ove forme i uspostaviti
naviku adekvatnoga
citiranja
Pruiti uvid u cjelinu
gradiva iz knjievnosti
tokom 4 godine i
adekvatnu mentalnu
shemu u koju e se uklapati
dijelovi ponavljanoga
gradiva
Osvjeiti ve memorirane
podatke, nauiti povezivati
i postavljati u odnos
razliite tradicije i tekstove,
obnoviti interpretativne I
analitike kompetencije
Uvjebati pisanje sredinjeg

razradbenog dijela eseja
Individualni rad
11.
Osnove teorije
knjievnosti,
likovna
umjetnost, film
Nastavni
listii
Heuristiki
razgovor,
interpretativno
itanje
Lingvistika
Nastavni
listii
Heuristiki
razgovor, frontalna
metoda, itanje i
individualni radpisanje biljeki za
odreenu cjelinu.
povijest
Heuristiki
razgovor,
individualni rad na
tekstu
Povijest, likovne
umjetnosti,
glazba
Video,
nastavni
listii
64
Pomoi uenicima da uvide

jezine i argumentacijske
razlike u ovim tipovima
maturalnih eseja
Heuristiki
razgovor,
Individualni rad
analiza vlastitoga
teksta
12.
7.
13.
Jezik fon, fonem, alofon,

morfem, alomorf,
glasovne promjene,
pisanje i , pisanje ije i
je
Obnoviti znan ja iz prve

godine, uvjebati glasovne
promjene na primjerima
obnavljanje osnovnih
jezinih kompetencija
Heuristiki
razgovor, pismeni
rad
Lingvistika
Nastavni
listii
14.
Knjievnost, klasicizam i
prosvjetiteljstvo,
romantizam
15.
Maturalni esej zavrni

dio, zakljuak
Heuristiki
razgovor,
individualni rad,
esej o
prosvjetiteljskim
temama
Pisani rad, rad na
tekstu
Povijest, politika
i gospodarstvo,
likovne
umjetnosti,
scenska
umjetnost
Knjievnost,
stilistika
Kompjut
or i
projektor
,
nastavni
listii
Kompjut
or i
projektor
16.
Pravopisna vjeba
Pisani rad
Lingvistika
17.
Knjievnost realizam u
europskim k. i u hrvatskoj
k
Navesti uenike da ponove

gradivo iz prosvjetiteljstva i
romantizma; pruiti
mogunost da shvate
vanost prosvjetiteljstva i
za na ivot danas
Uvjebati pisanje zakljuka
i izabiranje adekvatnih
stilski opravdanih
konektora u razliitim
tipovima eseja
Uvjebati veliko i malo
slovo, i , te ije, je
Podsjetiti se na
karakteristike realizma i
odnos prema drutvu
Heuristiki
razgovor,
individualni rad,
referati
Povijest,
sociologija,
politika i
gospodarstvo,
psihologija
18.
Jezik morfem,
morfologija, imenice,
njihove jezike
Heuristiki
razgovor
Lingvistika,
teorije
Nastavni
listii
Kompjut
or i
projektor
,
nastavni
listii
Nastavni
listii
8.
Stude
ni
provjera eseja
Maturalni esej
specifinosti pojedinih
eseja interpretativni
esej, poredbeno-analitiki
9.
65
zamjenice, pridjevi
10
..
Prosin
ac
19.
Moderna u europskim
knji. i u hrvatskoj
kompetencije i osvijestiti
znanje gramatike
Razviti kod uenika afinitet
prema modernistikim
tekstovima i podsjetiti se
to sve znaju o tome
20.
Knjievnost prevoenje
Baudelaireove pjesme
Albatros s francuskog i
engleskog
Esej kompletno
Razvijati prevodilake
mogunosti na primjeru
poezije, ponoviti znanja o
Baudelaireovoj poeziji
Uvjebati pisanje eseja
Individualni rad
Individualan rad
knjievnosti,
knjievnost
Likovne
umjetnosti,
glazba,
sociologija,
psihologija,
biologija
(osnove
sinestezije)
Likovne
umjetnosti,
biologija, film,
sociologija
Stilistika
Ponoviti znaenje
avangardi za suvremenu
umjetnost, razviti osjeaj i
razumijevanje za
avangardne umjetnosti
Ponoviti sve vano za eksp.
Heuristiki
razgovor, gledanje
dijelova filma
Likovne
umjetnosti, film,
glazba
Heuristiki
razgovor, referati
Likovne
umjetnosti, film,
glazba
Razviti osjeaj za moderni

roman i ponoviti koja mu je
vanost unutar knjievnosti
i moderniteta
Ponoviti znaajke moderne
drame i uspostaviti relaciju
sa svijetom koji opisuje
Uspostaviti odnos prema
Krlei i obnoviti znanja o
njegovom opusu
Heuristiki
razgovor,
individualni rad,
LIkovne, glazba,
film
itanje, dramski
dijalog,
individualni rad
itanje, dramski
dijalog, heuristiki
razgovor
Film, glazba
11
.
.
21.
22.
Knjievnost avangarde,
modernitet openito
12
.
23.
Znaenje ekspresionizma
za hrvatsku knjievnost
24.
Nadrealistiki san i
moderni roman: Kafka i
Joyce
12
.
24.
Modrnistika drama:
ehov, >Pirandello
13
.
25.
Krlea _ ponoviti sva djela

i vanost za hrv. lit.
Heuristiki
razgovor,
individualni rad na
temu sinestezije
Scenska
umjetnost,
glazba, likovne
umjetnosti
Nastavni
listii,
heuristi
ki
razgovor
Kompjut
or i
projektor
Kompjut
or i
projektor
, video
66
Sijea
nj
26.
Pjesnici prije i izmeu dva

rata Ujevi, Cesari,
Tadijanovi
Ponovti analizu po jedne

pjesme
14
.
27.
Andri i Selimovi kao

hrvatski i bosanski autori
Obnoviti znanja o ta dva

romana i uspostaviti
relacije s Matoevim
esejom Umjetnosti i
nacionalizam
28.
15
.
29.
Pisanje eseja generalna

proba na tekstu
Knjievnost: drama
apsurda i egzistencijalisti
Priviknuti uenike na rad

pod pritiskom
Pokazati uenicima kako su
egzistencijalisti a kako
apsurdisti obradili temu
apsurda.
Obnoviti jezike
kompetencije
16
.
17
.
Sijea
18
30.
Glagoli, prilozi, prijedlozi
31.
Sintagme i sintaksa
32.
Vrste sintagmi
33.
Lektira uvod u
ponavljanje najvanijih
djela
34.
Homer: Ilijada glavni

likovi, problem, povijesni
kontekst
35.
Antigona, grka drama,
Obnoviti znanja o
reenicama, dijelovima
reenica i njihovim vrstama
Obnoviti znanja o vrstama
sintagmi i njihovim
razlikama
Podsjetiti uenike na vane
lektirne naslove, likove,
radnju i problem, kao i
poetike karakteristike s
obzirom na razdoblja
Ponoviti s uenicima
osobine epopeje, obnoviti
znanja o likovima, autoru I
nastanku Ilijade, te
povijesnom kontekstu
Obnoviti znanja o grkoj
Interpretativno
recitiranje,
heuristiki
razgovor
Heuristiki
razgovor,
individualni rad
Glazbena
umjetnosti,
stilistika
Heuristiki
razgovor, dramski
spektakl,
individualni rad
Heuristiki
razgovor,
individualni rad
Individualni rad
Knjievnost,
filozofija,
sociologija,
etika
Lingvistika i
stilistika, strani
jezici
Strani jezici,
latinski
Individualni rad
uenika, razgovor
Lingvistika,
strani jezici
Heuristiki
razgovor,
individualni rad na
tekstu, pismeni
rad
Heuristiki
razgovor,
individualni rad,
rad na tekstu
Povijest, etika,
filozofija
Heuristiki
Filozofija,
Knjievnost,
sociologija,
etika, povijest
Povijest,
filozofija,
psihologija,
sociologija
Kompjut
or i
projektor
67
nj
19
.
Velja
a
20
.
21
.
Sofoklovo stvaralatvo,
dio trilogije o Edipu
36.
Izraavanje diskurs I
slaganje reenica u tekst
37.
Eneida karakteristike
Vergilijeva epa,
povezanost s Homerom,
ep kao verifikacija drave
38.
Tekstovi hrvatskog
srednjeg vijeka pregled
39.
Dante:Pakao kasni
srednji vijek I nagovjetaj
renesanse
40.
Boccaccio: Dekameron
novele, najava renesanse
41
Petrarca: Kanconijer
ljubavna pjesma
renesanse
42.
Shakespeare: Hamlet
drami, o Antigoni I
potaknuti uenike na
samostalnu analizu djela
Uenici moraju stei
sposobnost loginog
ulanavanja reenica I
upotrebe stil. Pravilnih
konektora
Na temelju povijesnih I
knjievnopovijesnih uvida
uenici moraju stei
sposobnost ralanjivanja
pojedinih slojeva epa I
pokazati svoje teorijske
kompetencije
Ponoviti s uenicima
najvanije karakteristike
srednjovjekovne
knjievnosti
Obnoviti znanja o Danteu i
tekstu Pakla; ponoviti
moralne i religijske dileme
vezane uz djelo i omoguiti
im da ga kompetentno
analiziraju
Obnoviti znanja o strukturi
novele i konkretnom djelu
razgovor,
individualni rad na
tekstu
Individualni rad
pismeni
povijest,
psihologija
Heuristiki
razgovor, rad u
grupama
Povijest,
filozofija,
likovna
umjetnost
Nastavni
listii,
kompjut
or i
projektor
Heuristiki
razgovor
Povijest,
geografija
Slike i
plakati
Heuristiki
razgovor, rad na
tekstu, rad u
grupama uz
objanjenja
dijelova teksta
Rad u grupama,
analiza novela
Povijest, likovna
umjetnost,
filozofija,
vjeronauk
Slike,
nastavni
listii,
projektor
Obnoviti vjetinu temeljite

interpretacije poetskog
djela u pisanom i usmenom
obliku
Utvrditi sposobnost
interpretacije dramskog
djela s usmenom
argumentacijom citatima
Individualni rad,
rad u grupama
na tekstu
Heuristiki
razgovor,
individualni rad
usmena analiza
Strani jezici
Filozofija,
povijest,
psihologija
Sociologija
Povijest,
psihologija,
vjeronauk, etika
68
umijee sluanja, pamenja

i interpretiranja
22
.
Oujak
23
.
43.
Shakespeare: San ljetne

Noi komini i bajkoviti
aspekti drame
Obnoviti sposobnost
adekvatnog itanja
Shakespearea,
interpretativna znanja i
argumentiranja
Individualni rad,
pismeno
argumentiranje
stavova povezanih
s likovima
Povijest, likovna
umjetnost,
psihologija
Nastavni
listii
44.
Cervantes: Don Quijote

komini i tragini aspekti
romana prvi umjetniki
roman
Obnoviti svijest o znaenju

romana za europsku
povijest knjievnosti
Povijest,
psihologija,
likovna
umjetnost
Plakat
45.
Pisana vjeba za ispit

znanja zadaci
objektivnog tipa iz
knjievnosti i lektire
Analiza rezultata testa
Stei praksu u rjeavanja

zadataka objektivnog tipa i
to prema primjerima iz
maturalnoga testa
Stei sposobnost
procjenjivanja i
vrednovanja vlastitoga
rada na konkretnom
primjeru
temeljne vrijednosti drame
i njenu univerzalnost
Heuristiki
razgovor,
individualni rad
reinterpretacija
dijelova teksta
Individualni rad
grupna analiza
rezultata
Analiza po
grupama
prevoenje teksta
na suvremeni jezik
Individualni rad
Povijest,
filozofija,
sociologija
Heuristiki
razgovor,
individualni rad,
Povijest,
filozofija,
vjeronauk
46.
24
.
25
.
47.
Marin Dri: Dundo

Maroje analiza drame
48.
Marin Dri: Novela od

Stanca analiza
49.
Gunduli: Suze sina

razmetnoga analiza
poeme, usporedba s
biblijskom priom
Utvrditi uenike
kompetencije za
samostalnu analizu
dramskog djela iz
renesanse
Obnoviti etike I analitike
sposobnosti uenika za
analizu baroknog djela I
utvrivanje njegovog
69
opeljudskog znaenja
26
.
50.
Pisana vjeba ispit iz

jezika sa zadacima
objektivnog tipa
51.
Analiza pisane vjebe iz

jezika
Voltaire: Candide
analiza romana
52.
Travan
j
27
.
28
.
53.
Titu Brezovaki:Matija
grabancija dijak
54.
Goethe: Patnje mladog

Werthera analiza
romana
55.
Schiller: Razbojnici
analiza drame, rad na
tekstu
Poe: Crni maak analiza
teksta, fantastika kao
anr
56.
29
.
57.
Balzac: Otac Goriot

analiza romana
58.
Flaubert: Gospoa Bovary
Stei praksu u rjeavan ju

zadataka objektivnog tipa
kakvi se pojavljuju u
maturalnom testu
Stei sposobnost
samoocjenjivanja
Obnoviti znanja o
prosvjetiteljstvu I
sposobnost analize
humoristinog romana
Ponoviti Hrvatsko
prosvjetiteljstvo na
primjeru drame
Brezovakog, kao I osnovne
karakteristike
prosvjetiteljstva
Obnoviti znanja o
epistolarnom romantinom
romanu i projekciji novoga
ovjeka u prvoj pol. 19. St.
Individualni rad
Obnoviti etike i estetike

pojmove vezane uz
Razbojnike
Utvrditi znanja o
fantastinoj prirodi
dogaaja i fantastinoj
knjievnosti demonsko
natprirodno
Obnoviti znanja o realizmu i
realistikom romanu i
kompetencije za njegovu
analizu
Pokazati vanost ovog
Individualni rad,
frontalno,
Individualni rad
Individualni rad,
heuristiki
razgovor
Povijest,
filozofija
Nastavni
listii
Heuristiki
razgovor,
individualni rad na
tekstu, prevoenje
na standardni jezik
Povijest,
filozofija, etika
Plakat s
predstav
e
Heuristiki
razgovor, rad na
tekstu
Psihologija,
sociologija,
filozofija,
likovna
umjetnost
Etika, povijest,
filozofija
Heuristiki
razgovor,
individualni rad
Etika,
psihologija
Heuristiki
razgovor, rad u
grupama, grupna
analiza
Heuristiki
Etika,
sociologija,
psihologija
Etika,
Nastavni
listii
Nastavni
70
analiza romana
30
.
Sviban
j
31
.
32
.
romana za moderni roman,

izotriti njihove etike
opservacije uz knjievni
tekst, osvijestiti stvarni
poloaj ene u 19. St. i
postupnu emancipaciju
Ponoviti karakteristike
romana Dostojevskog i
analizu romana s teitem
na psiholoku analizu
glavnog lika
Obnoviti znanja o hrv.
realistikom romanu, stei
kompetencije za njegovu
analizu u kontekstu hrv.
knjievnosti
Ponoviti sve o modernom
romanu i novim knji.
tehnikama, kompetentno
ga analizirati
razgovor,
individualni rad
psihologija,
sociologija,
Heuristiki
razgovor, rad u
grupama
Etika,
vjeronauk,
psihologija,
Individualni rad,
rad u grupama
Povijest, etika,
psihologija
Heuristiki
razgovor,
individualni rad
Psihologija,
likovna
umjetnost,
glazbena
umjetnost
Psihologija,
likovna
umjetnost,
filozofija, etika
59.
Dostojevski: Zloin i
kazna analiza romana
60.
Kovai: U registraturi
Analiza romana
61.
Proust: Combray analiza

romana
62.
M. Krlea: Povratak Filipa

Latinovicza
Obnoviti znanja o prvom

hrv. modernom romanu i
postupcima koritenim u
njemu, kao i kompetentno
analizirati likove, pogotovo
Filipa
Heuristiki
razgovor,
individualni rad
63.
Pisani rad kompletno

gradivo
Analiza pismenog rada i
evaluacijska anketa
Izvjebati gradivo na
zadacima objektivnog tipa
Omoguiti uenicima samo
vrednovanje, vidjeti dobre i
loe strane ovogodinje
dodatne nastave
Individualni rad
64.
listii
Individualni rad
71
4. DOPUNSKA NASTAVA
Njemaki jezik - 1. do 4. razredi
Dopunska nastava
Aktivnos
t
program
projekt
Nastavni
odjel/
Nastavni
predmet
Nositelj
aktivnost
i
Dopunska
nastava iz
njemakog
jezika
Razredi:svi
Profesorica
njemakog
jezika
Irena
Vajdovi
Ciljevi
aktivnosti
Nain
realizacij
e
Pomoi
uenicima
u
savladavanj
u
nastavnog
gradiva.
Uvjebati i
objasniti
gradivo
koje uenici
nisu u
dovoljnoj
mjeri
savladali u
redovnoj
nastavi u
suradnji s
profesorima
predmetne
nastave
etvrtkom
prije ili
poslije
nastave
Vremeni
k
aktivnos
ti
1,5 sat
tjedno
kroz
nastavnu
godinu
Nain
vrednovan
ja i nain
koritenja
rezultata
vrednovan
ja
Rezultati se
vrednuju
kroz uspjeh
na redovnoj
nastavi
njemakog
jezika
Matematika - 1. razredi
Razred: I.
Razredni odjeli: 1. a,b,c,d,e
Broj sati tjedno: 1
Nastavnica: eljka poljar, prof. matematike i informatike
Udbenik: B. Daki , N. Elezovi: MATEMATIKA 1, udbenik i zbirka zadataka za
1. razred gimnazije, 1. i 2. dio, " Element" , Zagreb, 2006.
72
Korisnici: uenici koji ne usvajaju nastavne sadraje u skladu s nastavnim

planom i programom te imaju tekoa s praenjem nastave i uenjem.
Mjesto provedbe programa: Prostor XVIII. gimnazije uionica 1f ili
neka druga slobodna.
Vrijeme provedbe programa: Jednom tjedno, 45 min kroz cijelu godinu
od rujna do lipnja.
Utorak 8 sat prije podne, utorak 0 sat popodne.
Cilj uenja predmeta: Pruiti uenicima pomo u nadoknaivanju i
stjecanju znanja, sposobnosti i vjetina putem individualiziranog pristupa i
prilagodbe nastavnih metoda i postupaka pojedinom ueniku.
Zadaci uenja predmeta:
ponoviti osnovno gradivo osnovne kole
ovladati osnovnim znanjima vezanim uz skupove brojeva u
strukturalnom smislu
usvojiti osnovne operacije sa skupovima i skupovnu simboliku
usvojiti pojam racionalnog broja te razviti vjetinu raunanja s
racionalnim brojevima
usvojiti svojstva operacija + i te ih primijeniti pri raunanju s
algebarskim izrazima, uvesti brojevni pravac kao model skupa
realnih brojeva
usvajanje pojma potencije s prirodnim i cjelobrojnim koeficijentom,
razviti vjetinu raunanja s potencijama
usvajanje osnovnih algebarskim identiteta i razvijanje vjetine
operiranja tim izrazima
dobro uvjebati faktorizaciju algebarskih izraza
razvijanje i stjecanje vjetina u radu s algebarskim razlomcima
usvajanje pojma polinoma jedna varijable, uvjebati operacije s
polinomima te algoritam dijeljenja polinoma
usvojiti postupak rjeavanja linearne jednadbe
razvijati sposobnost razumijevanja zadataka iskazanih rijeima
razumijevanje ideje ureaja u skupu realnih brojeva
definirati intervale kao skupove brojeva te uvjebati operacije nad
tim skupovima
usvajanje postupaka rjeavanja linearnih nejedanadbi
usvojiti definiciju i svojstva apsolutne vrijednosti realnog broja
usvojiti formulu za udaljenost toaka na broj. pravcu
usvajanje postupaka rjeavanja jednadbi i nejedanadbi s
apsolutnim vrijednostima
razumjeti ideju koordinatnog sustava u ravnini te stei vjetinu
snalaenja
usvajanje formule za udaljenost toaka u ravnini
usvajanje formule za povrinu trokuta
usvajanje formule za polovite duine
73
upoznati graf linearne jednadbe, razviti vjetinu brzog i spretnog

crtanja
povezati linearnu funkciju s njezinim grafom - pravcem
ponoviti znaenje apsolutne vrijednosti broja
povezati odreivanje sjecita dvaju pravaca i rjeavanje sustava
jednadbi
usvojiti postupke rjeavanja sustava linearnih jednadbi
primijeniti znanja o sustavima na jednostavne praktine probleme
usvojiti definicije sukladnosti duina i kutova
usvojiti definiciju sukladnosti trokuta i pouke o sukladnosti trokuta;
primjena; konstrukcije
upoznati etiri karakteristine toke trokuta
povezati proporcionalnost s konstruktivnim geometrijskim zadacima
usvojiti pouke o slinim trokutima; primjena; konstrukcije
definirati homotetiju; primjena
usvojiti pojam n-tog korijena
uvesti pojam potencije s racionalnim eksponentom
obraditi raunske operacije s korijenima
usvojiti algoritam rjeavanja iracionalnih jednadbi
usvojiti formule za opseg i povrinu kruga; primjena
usvojiti formule za duljinu krunog luka i povrinu krunog isjeka;
primjena
razumjeti iskaz pouka o obodnom i sredinjem kutu
nauiti definiciju tangente i kriterij da bi neki pravac bio tangenta
krunice
definirati tetivni i tangencijalni etverokut; svojstva
ponoviti pojam pravilnog mnogokuta iz O
Namjena programa:
postupno savladavati osnovne elemente matematikog jezika,
razvijati sposobnost izraavanja matematikim jezikom
razvijati sposobnosti primjene metoda matematikog miljenja,
formuliranja pojmova, algoritamskom rjeavanju problema
navikavanje na sustavnost, tonost, urednost u rjeavanju
matematikih zadataka
Vrednovanje rada uenika: Opisno praenje uenikih postignua i
interesa za rad.
nastave, evaluacijska anketa na kraju nastavne godine
74
Bro
j
sat
i
3
Naziv cjeline/teme
1. Realni brojevi
1.1.Skupovi brojeva
1.2. Operacije sa skupovima
1.3. Racionalni brojevi
1.4. Realni brojevi
1.5. Brojevni pravac
2. Potencije i algebarski
izrazi
2.1. Potencije
2.2. Potenciranje binoma.
Razlika i zbroj potencija
2.3. Rastavljanje na faktore
2.4. Algebarski razlomci
2.5. Algebra polinoma
2.6.Linearne jednadbe
6
3. Ureaj na skupu realnih
brojeva
3.1. Svojstva relacije ureaja
3.2. Linearne nejednadbe
3.3.Apsolutna vrijednost
realnog broja
3.4. Udaljenost toaka na
brojevnom pravcu
3.5. Jednadbe i nejednadbe
s apsolutnim vrijednostima
Nastavne metode
Korelacija
Svladati osnovna znanja o

skupovima brojeva, strogo
razlikovati svojstva
prirodnih, cijelih
racionalnih i iracionalnih
brojeva.
demonstracija, pismeni
radovi, itanje i rad na
tekstu, razgovor, crtanje,
samostalan rad uenika,
Kemija (maseni,
volumni, mnoinski
udio u postotku, odnos
broja jedinki, odnos
mnoina)
Ploa, kreda u
boji, udbenik i
zbirka zadataka,
depno raunalo.
Svladati pojam potencija s

cjelobrojnim eksponentom
, neke vane formule te
algebarske razlomke do
razine vjetine
tekstu, rad na raunalu,
razgovor, crtanje,
praktini radovi,
Fizika (veliine u fizici

prikazane su kao redni
brojevi)
Ploa, kreda u
boji, udbenik i
zbirka zadataka,
depno raunalo.
Usvojiti termine i
simboliku vezanu uz
pojam ureaja. Nauiti
rjeavati linearne
nejednadbe i sustave
linearnih nejednadbi.
Usvojiti definiciju i
svojstva apsolutne
vrijednosti realnog broja.
Nauiti rjeavati
jednadbe i nejednadbe s
apsolutnim vrijednostima.
razgovor, crtanje,
praktini radovi,
istraivaki projekti,
Kemija
fizika
Ploa, kreda u
boji, udbenik i
zbirka zadataka,
depno raunalo.
razgovor, crtanje,
Kemija,
Fizika,
Geografija
Ploa, kreda u
boji, udbenik i
zbirka zadataka,
depno raunalo.
3
4. Koordinatni sustav u
ravnini
Nastavna
sredstva i
pomagala
Cilj
Cilj: Ovladati snalaenjem

u koordinatnom sustavu
odrediti udaljenost toaka
75
4.1.Koordinatni sustav u
ravnini
4.2. Udaljenost dviju toaka u
ravnini
4.3. Povrina trokuta
4.4.Polovite duine
5. Linearna funkcija.
Sustavi jednadbi
5.1. Graf linearne jednadbe
5.2. Linearna funkcija
5.3. Graf funkcije f(x) = |x|
5.4. Sjecite dvaju pravaca
5.5. Sustavi linearnih
jednadbi
5.5. Problemski zadaci
6. Sukladnost i slinost
6.1. Teoremi o sukladnosti

trokuta
6.2.Konstrukcije trokuta
6.3. Proporcionalnost duina.
Talesov teorem
6.4. Teoremi o slinosti trokuta
6.5.Homotetija
7. Korijeni
7.1. Korijeni
7.2.. Potencije s racionalnim
eksponentom
7.3. Raun s korijenima
7.4. Iracionalne jednadbe
2
8. Krunica i krug. Pravilni

mnogokuti
8.1. Opseg i povrina kruga
8.2. Duljina krunog luka i
ravnine pomou njihovih

koordinata
Cilj: Ovladati jednadbom

pravca te razumjeti
grafiko rjeavanje
sustava dvije linearne
jednadbe
praktini radovi,
fizika
Ploa, kreda u
boji, udbenik i
zbirka zadataka,
depno raunalo.
Cilj:Svladati pojmove
sukladnosti i slinosti ,
osnovne konstrukcije i
homotetiju
demonstracija, pisani
praktini radovi,
informatika(pisanje
programa, crtanje
likova u grafikom
nainu rada)
Ploa, kreda u
boji, udbenik i
zbirka zadataka,
depno raunalo.
Svladati rad s korijenima i

potencijama s racionalnim
eksponentom te
jednostavnijih iracionalnih
jednadbi do nivoa
operativnosti
radovi, razgovor,
crtanje, praktini radovi,
fizika
Ploa, kreda u
boji, udbenik i
zbirka zadataka,
depno raunalo.
poznavati i koristiti
pojmove vezane uz krug,
krunicu i pravilne
poligone
razgovor, crtanje,
praktini radovi,
Informatika (pisanje
programa, crtanje
likova u grafikom
nainu rada)
Ploa, kreda u
boji, udbenik i
zbirka zadataka,
depno raunalo.
76
povrina krunog isjeka

8.3. Obodni i sredinji kut
8.4. Tangenta na krunicu
8.5. Tetivni i tangencijalni
etverokut
8.6. Pravilni mnogokuti

istraivaki projekti,
izrada plakata
77
Hrvatski jezik za povratnike

Program: I.II. III. IV.
Razred: A,B,C,D,E
Tjedni broj sati: 1
Razredni odjeli: 1.2.3.4. A,B,C,D,E
Nastavnici koji izvode nastavu: Zoran Feri
78
Mjese
c
Radn
i
tjeda
n
Redn
i broj
sata
Rujan
1.
1.
Inicijalni test za grupe

povratnika da bi se utvrdila
razina znanja i jezine
kompetencije
Stei uvid u jezine probleme

povratnika kako bi se razvila
strategija za grupe uenika
koji imaju odreeni jezini
problem.
Pisani rad,
razgovor s
uenicima
2.
2.
Ispravljati ono to je u testu

bilo krivo i razviti problem
Uenici moraju uvidjeti zato

grijee i to e im omoguiti
bre uenje jezika
Heuristiki
razgovor,
individualni rad
3.
3.
Pravopisna vjeba za veliko i

malo slovo i
Uvidjeti razliku u pisanju i

koritenju ta dva glasa
Individualni rad
4.
4.
Razgovor i glasovne vjebe
5.
5.
Frontalno i
individualni rad
Frontalno,
individualno
6.
6.
Izgovor glasova i , njihov

nastanak i koritenje
Reflest jata u hrv. Jeziku, ije.
Je i koritenje
Pravopis i pravogovorrazlike u govoru i pismu
7.
8.
7.
8.
Futur i izgovor i pismo

Glasovne promjene koliko
ih ima i kako djeluju
9.
9.
10.
10.
Nastanak glasovnih
promjena
Najee greke povezane s
Listop
ad
Stude
ni
Nastavna cjelina i
jedinica
Ciljevi i zadaci
Nauiti pravilno pisati

spomenute glasove
Upoznati uenike sa
situacijama kad se jedno pie
a drugo izgovara u hrv. Jeziku
Upoznati uenike s pojedinim
promjenama i objasniti zato
se dogaaju
Metode i
oblici rada
Korelaci
ja
Nastav
na
sredstv
ai
pomaga
la
Napome
na
Nastava
je po
prirodi
stvari
ovdje
individual
izirana
Lingvisti
ka,
knjievn
ost
Lingvisti
ka,
povijest
jezika
Kazetofo
n
Frontalno,
individualno,
pismeni rad
Osvijestiti mehanizam
79
glasovnim promjenama
Prosin
ac
Sijea
nj
Velja
a
Oujak
11.
11.
Glagolska vremena u hrv.

Jeziku
12.
12.
Prezent
13.
13.
Perfekt
14.
14.
Futur i.
15.
16.
17.
15.
16.
17.
Pluskvamperfekt
Futur ii.
Aorist
18.
19.
18.
19.
Imperfekt
Pravopisna vjeba
20.
20.
Padei i sklonjivost
21.
22.
21.
22.
Imenice
Pridjevi komparacija
23.
24.
23.
24.
25.
26.
25.
26.
Zamjenice
Brojevi pisanje brojeva i
sklonjivost
Prilozi
Prijedlozi
grijeenja i uputiti na pravilno

pisanje
Uputiti uenike kako se
koriste pojedina vremena i u
kojemu kontekstu, te
osobitosti glagolskih vremena
u upotrebi
Frontalno,
individualno,
heuristiki
razgovor,
pismeni rad
Strani
jezici
Osposobiti uenike za
pravilno pisanje
Osvijestiti kod uenika

promjenjivost rijei i njihove
oblike
Individualni rad,
heuristiki
razgovor kod
analize
Frontalno,
individualno
Strani
jezici
Stei uvid u promjenjivost

pridjeva po razliitim
osnovama
Nauiti ih da pravilno piu
sloene brojeve
Pisani rad
80
Travan
j
Sviban
j
Lipanj
27.
28.
29.
30.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
31.
32.
33.
33.
34.
34.
35.
35.
36.
36.
37.
38.
37.
38.
Veznici
Uzvici
estice
Pisani rad imenice i
promjenjive vrste rijei
Subjekt i predikat
upotreba i slaganje reenica
Konektori i povezivanje
reenica rijei koje slue
kao konektori
Objekt, atribut i prilone
oznake
Upotreba zareza kod
imenskih dodataka i u
sloenim reenicama:
inverzija, vokativ i suprotni
veznici
Rezervno vrijeme za
aktualne probleme
Rezervno vrijeme
Sinteza za kraj godine
individualna pomo djeci s
negativnim ocjenama
Izvjebati ono to su nauili
Pisani rad
Nauiti polaznike da pravilno i

stilski ujednaeno povezuju
reenice u tekst
Nauiti upotrebu glagolskih i

imenskih dodataka u reenici
81
5. SKUPINE
Unesco skupina - 1. do 4. razredi
NAZIV PROGRAMA
UNESCO
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
Iva Medveek
ANALIZA PROBLEMA
XVIII. gimnazija je UNESCO-va pridruena kola te se moe

ukljuiti u projekte iz podruja kulture, obrazovanja i znanosti.
Projektna e se nastava odravati u skladu s nacionalnim okvirnim
kurikulumom, potujui temeljne kompetencije Europske Unije.
1. Obrazovanje
Obrazovanje za sve
Jedna od pretpostavki modernih drutava je pomo ugroenim
socijalnim skupinama, a kako su uenici XVIII. gimnazije kroz
brojne humanitarne aktivnosti pokazali notu socijalne osjetljivosti,
uz pomo humanitarne grupe kole moe se ostvariti ulaganje u
pojedince ili odreene grupe. U tu svrhu mogao bi se organizirati
humanitarni koncert ili humanitarna akcija na razini kole ili na
razini svih kola grada Zagreba.
2. Prirodne znanosti
Pitanje voda i njihovih pridruenih ekosustava
Hrvatska je zemlja izraenog vodnog bogatstva, te jo uvijek nije
rairena svijest o njegovom ouvanju u skladu s programom
odrivog razvoja. Uz pomo nastavnika geografije, biologije i
kemije uenici e se educirati o odrivom razvoju i poticat e se
ekoloka svijest kod uenika kao i njihov utjecaj na okolinu.
3. Drutvene i humanistike znanosti
Promicanje ljudskih prava
Jedan od problema izraen meu uenicima je netrpeljivost prema
odreenim skupinama. Kroz radionice ili posjete odreenim
agencijama i udrugama, uenici bi se uili toleranciji, te bi ih se
poticalo da aktivno sudjeluju u demokratskim procesima.
Sudjelovanjem u radionicama uenici bi bili osposobljeni za
meuljudsku i meukulturnu suradnju.
4. Kultura
Ouvanje materijalne i nematerijalne kulturne batine
Uenicima treba ukazati na vanost poznavanja hrvatske kulturne
batine, kao i njenog znaenja u okviru europske i svjetske
kulturne batine. Kroz terensku nastavu i snimanje amaterskih
dokumentarnih filmova, kod uenika e se razvijati svijest o
vanosti stvaralatva, kao i svijest o znaaju zatite materijalnih i
82
nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske, ali i svijeta.

5. Komunikacija i informacija
Razvoj komunikacija
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
Informatika pismenost uenika je klju za budunost pa e se

uenici osposobljavati za upotrebu informacijsko-komunikacijske
tehnologije za njihov budui rad. Posebno e se naglasiti potreba
ouvanja slobode medija, a uenici e moi nai potrebne
informacije putem interneta te iste slobodno razmjenjivati i
prikazivati. Uiti e planirati projekte i time se usmjeravati za
profesionalni ivot.
Razvoj temeljnih uenikih kompetencija u skladu s nacionalnim
okvirnim kurikulumom
Vladine agencije, Humanitarne organizacije, nevladine udruge,
kolske udruge i nastavnici (vanjski suradnici ovise o trenutnoj
dostupnosti)
Uenici 1.-4. razreda
Predavanja za uenike
Materijalna i nematerijalna kulturna batina Hrvatske
Kulturna batina svijeta
(predavanja ovise o mogunosti suradnje sa eljenim vanjskim
suradnicima)
Radionice
Dokumentarni film
Sloboda medija
Humanitarne akcije
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
ANTICIPACIJA
PROBLEMA
EVALUACIJA
PROGRAMA
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Humanitarni koncert
XVIII. gimnazija, prostori agencija i udruga, terenska nastava (ovisi
o financijskim mogunostima uenika i eventualnim donacijama)
kolska godina 2010./2011.
Nedostatak financijskih sredstava te problemi s dostupnosti
pojedinih vanjskih suradnika
Anketni listii tijekom nastavne godine i nakon ostvarenih
radionica i predavanja po odreenim temama
Ovise o dostupnosti pojedinih suradnika

kare, ljepilo, boje za izradu plakata
Kamera, projektor
Sufinanciranje trokova prijevoza i eventualnog noenja na
odreenim lokacijama pod UNESCO-vom zatitom u RH
Iva Medveek
83
Prva pomo - 2. razredi

Razred: 2.
Tjedni broj sati: 1
Razredni odjeli: 2.a, 2.b, 2.c, 2.d
Nastavnici koji izvode nastavu: Monika Harja
Udbenik: prva pomo
Cilj (svrha) uenja predmeta (obrazovna postignua): Pomoi
uenicima u razvijanju osjeaja solidarnosti i poticati ih na humanost te
kroz timski rad njegovati dobre meuljudske odnose.
Vrednovanje uenika: usmeno i pisano izraavanje, vjebanje
Vrednovanje profesora: razgovor na kraju godine
Novinarska skupina - 1. do 4. razredi

Tjedni broj sati: 2
Razred: svi razredi
Voditeljice: Blaenka ovi
Ida Dvorak
Cilj (svrha) izvannastavne aktivnosti:
Cilj rada novinarske grupe jest kroz tjedne sastanke, razgovore i druenja
upoznati uenike s osnovnim novinarskim formama ( izvjetaj,
intervju, reportaa, komentar )
upoznati novinarski stil pisanja
razvijati istraivaki duh, upoznavati uenike s pravilima lijepog
pisanja i pravilne upotrebe hrvatskoga standardnoga jezika
poticati kritiko razmiljanje i izjanjavanje vlastitih stavova
izraditi i izdati kolski list 18. gimnazije '' Kreativni kaos''
84
Vrijeme
realizacij
e
rujan
Redni
broj
sata
1.-8
listopad
9.-16.
- osvrt na prologodinji broj

- biranje urednitva, upoznavanje sa zadaama i obvezama
urednitva
- dogovor o nainu praenja svih vanih dogaanja u koli
- podjela zadataka
studeni
17.-24.
prosinac
25.-32.
Sljeme- radionice:
- Novinar na terenu
- Vrste novinskog teksta
- Kako napisati vijest
- Analiza napisanih vijesti
- Intervju
-pisanje tekstova
-zajedniki rad na tekstovima
-lektura tekstova
sijeanj
33.-37.
-pregled i sistematizacija dosad prikupljenih radova

-lektura tekstova
veljaa
38.-42.
- podjela zadataka
- prikupljanje literarnih i likovnih radova uenika
- lektura tekstova
oujak
43.-51.
-pisanje tekstova
-zajednika analiza tekstova
52.-60.
- pregled i korekcija novinarskih uradaka

- dogovori o opremanju lista (izgled naslovnice, format, likovni
prilozi, izbor slova)
svibanj
60.-68.
lipanj
69.-70.
Radionica - Zavravanje lista:

-sastanak urednitva: konana odluka o sadraju lista, raspored
sadraja
-izrada pigla
-grafika obrada i prijelom
-lektura tekstova
-pripreme za tiskanje lista
- podjela lista uenicima i profesorima
- sastanak s osvrtom na protekli rad
- dogovor za sljedeu k. godinu
travanj
Sadraj
- formiranje grupe, ukljuivanje novih lanova u novinarsku grupu

- upoznavanje uenika s planom i programom rada ( nain rada,
termini sastajanja, prostor, podijeliti pojedinana zaduenja)
- dogovor o sadrajima i izgledu naeg kolskog lista
Napomena: Plan rada novinarske grupe ukljuuje i dvije jednodnevne

radionice koje e se odrati subotom, po jedna u svakom polugoditu.
Toan termin radionica nije unaprijed odreen jer ovisi o obvezama
uenika.
85
Dramska skupina - 1. do 4. razredi

Slobodna aktivnost: dramska skupina 18. gimnazije
Broj uenika: deset
Razred: sva etiri razreda
Voditelj: Zoran Feri prof.
Ciljevi i zadaci: Obrazovni je cilj dramske skupine upoznati uenike s
dramskim tekstovima, s radom na dramskom tekstu, s temeljima
dramaturgije i tehnikama glume i reije. Kroz vjebe improvizacije i etide
uenici se upoznaju s tehnikama glume, kao i s osnovnom tehnikom
kretanja na pozornici, gestikulacijama i mimikom. Odgojni ciljevi takoer
su izuzetno vani jer rad na drami, od improvizacije do rada na tekstu,
bruenja dijaloga i itaih proba razvija ueniku kreativnost i prije svega
razvija njihov afinitet za dramu neovisno o tome da li je samo gledaju, ili u
njoj sudjeluju kao kreativni pojedinci. Vaan je odgojni cilj takoer razviti
smisao za timski rad i za uklapanje vlastite kreativnosti u skupinu i
zajedniko djelovanje. Usmjerenost na zajedniki rezultat uspostavlja
meu uenicima specifian odnos koji nije mogue uspostaviti na redovnoj
nastavi u razredu.
Pribor, scenografija i kostimi:
Uenici prvo koriste ono to je
najdostupnije, namjetaj u razredima, a tek kasnije i odjevne predmete
koje donose od kue. Uglavnom se za kostime uenici snalaze sami, tako
da kombiniraju ono to ve imaju, a tek ako je nemogue, onda od kole
dobivamo skromna sredstva za kostime, i to za konkretnu predstavu.
Inae, nastojimo se snai s prologodinjim kostimima.
Kad treba
koristimo kolsko ozvuenje, a glazbu biraju sami uenici.
86
MJES
EC
IX.
VRSTA VJEBE
PRIBOR
SADRAJ
Vjebe
koncentracije i
emocionalnog
doivljaja
Osobni predmeti
Projekcija emocija
u predmete i
rudimentarna
predstava
znakovima
X.
Vjebe
improvizacije
Namjetaj, stolovi,
stolice
Improvizacija na
zadanu
nepoznatu temu,
snalaenje u
prostoru i jeziku
XI.
Etide
Namjetaj, dijelovi
odjee, kape, alovi,
osobni predmeti
Kratke dramske
situacije
temeljene na
improvizaciji
XII.
Predstava
Scenografija i kostimi
Rad na predstavi
u trajanju od 10
minuta i s 10
glumaca
I.
Predstava
Rad na predstavi
za Lidrano
II.
Predstava
Probe pred samu

smotru Lidrano
III.
Predstava
IV.
Etide
Priruna sredstva
V.
Rad s tekstom
Priruna sredstva
Predstave za
smotru
Analiza onoga to
je bilo dobro a to
nije na predstavi i
rad na
improvizaciji
itae probe,
dijalozi i monolozi
VI.
Rad s tekstom
Priruna sredstva
CILJEVI I
ZADACI
Stei
sposobnosti
kombiniranja
razliitih
znakova i
izraavanja
neverbalnim
sredstvima
Izvjebati
uenike da vrlo
brzo verbalno
reagiraju na
podraaje i
uspostavljanje
sukoba i
dijaloga
Uenici trebaju
stei uvid u
cjelinu dramske
predstave i svoj
doprinos u njoj
Uspostaviti
intelektualni i
emotivni odnos
s likovima
drame,
osloboditi se od
sebe samog
Uenici
vjebaju timski
rad na pozornici
i u drugaijim
uvjetima
Izvjebati rad
pod pritiskom i
u drugaijim
uvjetima
Timski rad
Razviti
kritinost
prema
vlastitom radu
Razvijati
sposobnost
pamenja
Dogovor za sljedeu godinu i
zadae za rad preko ljeta. Upute za
gledanje i analizu predstava.
Festivali.
87
Sportske skupine - 1. do 4. razredi

NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA (AUTOR
PROGRAMA)
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE PROGRAMA

VRIJEME PROVEDBE PROGRAMA
ANTICIPACIJA PROBLEMA
EVALUACIJA PROGRAMA
FINANCIJSKA KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
AKTIVNOSTI KOLSKOG PORTSKOG KLUBA

MLADEN ROSSINI, prof.
DAMIR VUI, prof.
Poticanje uenika na bavljenje sportom, razvoj
zdravih ivotnih navika, razvoj motorikih
sposobnosti, poticanje momadskog i portskog
duha kod uenika.
MLADEN ROSSINI prof.
DAMIR VUI prof.
Uenici XVIII. gimnazije
Nogomet M
Odbojka M/
Koarka M
Plesovi M/
portska dvorana i vanjska igralita XVIII. gimnazije,
dvorane za kolska natjecanja grada Zagreba
Tijekom cijele kolske godine
Loi vremenski uvjeti za aktivnosti koje bi se trebale
odvijati na vanjskim igralitima, nemogunost
koritenja dvorane, povrede
Provoenje ankete na kraju kolske godine
2. 000,00
3. 000,00
3. 000,00
8. 000,00
Mladen Rossini, prof.
Damir Vui, prof.
88
Humanitarni klub - 1. do 4. razredi

NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
Humanitarni klub
Olga Bani, prof., Tamara Rabuzin, prof.
Ukljuivanjem uenika u humanitarni klub nastojimo

pruiti uenicima dodatni sadraj kojim e ispuniti
svoje slobodno vrijeme na koristan nain te na taj
nain pomoi u radu razliitih humanitarnih udruga.
Povezivanje uenika s udrugama, ustanovama i
inicijativama koje trebaju volontersku podrku i
djeluju na podruju grada Zagreba, poticanje
volonterskog rada, razvijanje osjeaja empatije
prema onima kojima je potrebna pomo, poticanje
osobnog razvoja i razvijanje duha zajednitva.
Vanjski suradnici
Nastavnici i uenici 18. gimnazije
Nastavnici i uenici 18. gimnazije te lokalna
zajednica
Edukacijske radionice
Predavanja za uenike
Volonterski rad
Grad Zagreb
Tijekom kolske godine
Humanitarni klub djeluje na bazi dobrovoljnog

ukljuivanja te stoga ne oekujemo iznenadne
probleme.
Povratne informacije uenika i korisnika
CILJEVI PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
EVALUACIJA PROGRAMA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za kazalite,
potrebe prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Olga Bani, prof.

Tamara Rabuzin, prof.
89
Eko skupina - 1. do 4. razredi
Aktivnos
t
program
projekt
Ekoskupina
Nositelj
aktivnosti
Ciljevi
aktivnosti
Vijee uenika/
Vijee
roditelja/
ravnateljica/
domar/sprema
ica
-Probuditi
ekoloku svijest
uenika
-Urediti vanjski i
unutarnji
prostor kole
(npr. sadnja i
odravanje
biljaka)
-Voditi rauna o
urednosti i
istoi kolskog
prostora
(vanjski prostor
za puenje,
unutarnji
prostor za
boravak
uenika za
vrijeme
odmora....)
-Izrada
plakata
Financijsk
a
konstrukcij
a
-Donacije
roditelja
-Vijee
uenika
-Sredstva
kole
- Pomo
lokalne
zajednice
Vreme
nik
aktivn
osti
Vikendo
m
-Poslije
ili prije
nastave
Nain
vrednovanja i
nain
koritenja
rezultata
vrednovanja
Izgled vanjskog i
unutarnjeg
prostora
90
Filmska skupina - 1. do 4. razredi

NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
Filmska grupa
Iva Medveek
Izvoenje nastavnog plana i programa usmjereno na uenika
postignua kao i na uspjeh na dravnoj maturi onemoguava
iru slobodu izbora i izvoenja tema na satu. Filmska grupa
formirala bi se u svrhu proirenja nastavnog programa svih
predmeta, te bi nastavnici na taj nain imali vie vremena za
detaljniju razradu pojedinih tema, kao i za korelaciju s ostalim
predmetima (primjerice korelacija hrvatskog jezika, glazbene i
likovne umjetnosti te filozofije ili korelacija unutar prirodne
grupe predmeta). Nacionalnim okvirnim kurikulumom
propisana su odgojno-obrazovna podruja, a unutar
umjetnikog podruja predviena je filmska i medijska kultura
i umjetnost.
1. Dokumentarni, igrani i animirani filmovi
Tematski odreeni u svrhu korelacije programa vie predmeta,
kao pomo redovnoj nastavi i s pripremljenim radnim
zadacima od strane nastavnika.
2. Klasici svjetske kinematografije
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
EVALUACIJA PROGRAMA
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
Filmska je umjetnost moda i najblia veini uenika, a kroz

projekcije klasika oni e razlikovati osnovne filmske rodove i
vrste, ali e i nauiti istraivati probleme i teme iz stvarnog
ivota.
Razvoj temeljnih uenikih kompetencija u skladu s
nacionalnim okvirnim kurikulumom
Nastavnici i eventualni vanjski suradnici
Uenici 1.- 4. razreda
Projekcije za uenike
XVIII. gimnazija, kino Tukanac i ostale projekcijske dvorane
kolska godina 2010. /2011.
Potekoe s korelacijom nastanih programa te problemi s
dostupnosti pojedinih vanjskih suradnika
Anketni listii tijekom nastavne godine
Ovise o dostupnosti eventualnih vanjskih suradnika

Prazni CD-i i DVD-i
Kamera, projektor, prijenosno raunalo
91
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Iva Medveek
6. DOGAANJA U KOLI
Boini sajam
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
Boini sajam
Blaenka ovi, prof. Monika Harja, prof. Goran
Dui, prof.
ANALIZA PROBLEMA
Predboino vrijeme je razdoblje u kojem zajedno s

uenicima nastojimo osvijestiti kako mnogi u naoj
blioj okolici trebaju nau pomo. Izradom i
prodajom prigodnih proizvoda nastojimo skupiti
novac te na taj nain pomoi u radu razliitih
humanitarnih udruga.
Zajedniko druenje nastavnika, uenika, roditelja.
Prodaja razliitih artikala koje su donijeli uenici i
nastavnici s ciljem prikupljanja novca u humanitarne
svrhe, razvijanje osjeaja empatije prema onima
kojima je potrebna pomo, razvijanje duha
zajednitva.
Nastavnici i uenici 18. gimnazije
CILJEVI PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
Nastavnici i uenici 18. gimnazije te lokalna

zajednica
Izrada i prodaja prigodnih proizvoda
18. gimnazija
Prosinac 2010.g.
Boini sajam je dugogodinji uspjean projekt 18.

gimnazije te stoga ni ove godine ne oekujemo
iznenadne probleme
Povratne informacije uenika
EVALUACIJA PROGRAMA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Ureenje kole i izrada letaka (do 500 kuna)

Nisu potrebna
kolski namjetaj i pribor
Do 500 kuna
Blaenka ovi, prof.
92
Valentinovo
NAZIV PROGRAMA
Valentinovo
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
Anelka Vincek, prof.
ANALIZA PROBLEMA
Obiljeavanje dana Valentinova
CILJEVI PROGRAMA
Odgojni i obrazovni
Anelka Vincek, prof. i uenici
KORISNICI
Uenici
SADRAJ PROGRAMA
Izloba i uenika anketa
kola
14. veljae 2011.
Brojnost uenika u sudjelovanju
EVALUACIJA PROGRAMA
Povratna informacija uenika
PROGRAMA
KONTAKT OSOBA (ime i prezime,
telefon)
Financijska sredstva nisu potrebna za realizaciju

programa
Anelka Vincek, prof.
93
Maskenbal
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
Maskenbal
Uenici i nastavnici 18. gimnazije
CILJEVI PROGRAMA
Makare su vrijeme zabavljanja, druenja i oputanja

pa taj ugoaj elimo prenijeti i u kolu .
Cilj je upoznavanje uenika sa simbolikom
maskenbala, ouvanje tradicije te zabava uenika i
nastavnika.
KORISNICI

SADRAJ PROGRAMA
U kolskoj dvorani odrat e se maskenbal i izbor za

najbolju masku.
Prostori XVIII. gimnazije.
Veljaa
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Nisu potrebna sredstva
SVEUKUPNO
EVALUACIJA PROGRAMA
00,00
Broj uenika koji sudjeluje na maskenbalu i povratne
informacije o zadovoljstvu uenika i nastavnika
Iva Medveek, prof.
KONTAKT
94
Dan kole
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJI PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
Dan kole
Damir Vui, Iva Medveek
XVIII. gimnazija u kolskoj godini 2010./2011. slavi svoju 20-u
obljetnicu. Sveanom predstavom obiljeila bi se povijest
gimnazije, predstavile generacije uenika koje su pohaale
kolu, njihovi kolski i kasniji uspjesi u privatnom ivotu.
Sadanji uenici koji pohaaju glazbene kole, uenici koji su
prvaci na raznim sportskim i drugim podrujima imali bi
nastupe, a predstavio bi se i cjelokupan rad i djelovanje kole.
1. Novinarska grupa
Uenici e prikupiti podatke o bivim uenicima i profesorima,
intervjuirati uspjene uenike te napravili dokumentarni film o
koli. Uenici e popisati uenike po generacijama i zasebno
predstaviti generacije bivih uenika dvojezinog programa.
Prikupljeni e se podaci koristiti kod izrade spomenara.
2. Promocija
Uenici i profesori e izvriti kontakt s medijima, kao i kontakt
s uzvanicima i bivim uenicima i profesorima, te izraditi
promotivne plakate i letke koji e se koristiti u buduim
kolskim projektima.
3. Uvjebavanje
Uenicima koji e nastupati na samoj sveanosti osigurat e
se mjesto za uvjebavanje kao i prijevoz instrumenata, te
profesori mentori.
4. Tehnika podrka
INDOK i ostali uenici dobrovoljci osigurat e filmsku
prezentaciju, kao i postavljanje sve tehnike opreme, te
pomoi oko izrade promotivnih letaka i plakata.
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
Jaanje timskog duha i osjeaja pripadnosti, promocija kole

Sadanji i bivi uenici i profesori kole
Uenici kole, roditelji uenika, uzvanici
1. Intervjuiranje bivih uenika
2. Izrada spomenara
3. Kontakt s medijima
4. Nastupi uenika
5. Predstavljanje bivih generacija
6. Predstavljanje uspjenih uenika
7. Predstavljanje i promocija kole
Prostorije kazalita, kina ili drugi prikladan i dostupan prostor
kolska godina 2010. /2011.
95
PROGRAMA
Problemi s donacijama i financiranjem projekta
EVALUACIJA PROGRAMA
Anketni listii nakon ostvarenog projekta
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ovise o donacijama
DVD-i, CD-i, papir, kare, ljepilo
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Kamera, projektor, prijenosna raunala, pojaala, tonska

oprema, printeri u boji
Financiranje prostora, financiranje spomenara te letaka i
plakata i pozivnica
Damir Vui, Iva Medveek
96
7. TERENSKA NASTAVA
Geografija - 1. do 4. razredi (prof. Gall)
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE
Terenska nastava iz geografije

Hermenegildo Gall
KRATKA RAZRADA PROGRAMA PO

FAZAMA - PRIJE, ZA VRIJEME,
NAKON PUTOVANJA
Projekt je najavljen na prvoj sjednici NV-a odranoj 6.

rujna 2010. Razradu programa i ciljeva izradio je
prof. Hermenegildo Gall, koji e i provesti nastavu na
terenu. Nakon povratka voditelj i sudionici terenske
nastave sudjelovat e u evaluaciji.
CILJEVI PROGRAMA (OBRAZOVNI

ISHODI)
Uenici e upoznati geografska obiljeja Gorskog

kotara i Kvarnera s naglaskom na tipine krke
podzemne i povrinske reljefne oblike (pr. pilja
Vrelo, uvala Zavratnica), klimatsko-vegetacijske
posebnosti tih podruja te kulturno-povijesnu
batinu Rijeke, Opatije, Bakra i Senja
Hermenegildo Gall
KORISNICI
Uenici prvog A i D razreda
Republika Hrvatska
Vrijeme odravanja: tijekom oujka 2011.
CIJENA PO UENIKU
Prema vaeem cjeniku
IZVORI SREDSTAVA ZA UENIKE
Terenska nastava provodi se na dobrovoljnoj bazi uz

pismenu suglasnost roditelja koji financiraju svoju
djecu.
IZVORI SREDSTAVA ZA VODITELJE I

PRATITELJE
ORGANIZATOR PUTOVANJA
(agencija)
EVALUACIJA PROGRAMA
Agencija
Uenici e upoznati geografska obiljeja Gorskog

kotara i Kvarnera s naglaskom na tipine krke
reljefne oblike koji se tamo nalaze
Korelacije: povijest, umjetnost
Ovlatena agencija
Po povratku
97
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE

Hermenegildo Gall

NAKON PUTOVANJA


ISHODI)
Uenici e upoznati geografske, povijesne i kulturne

znaajke Maarske s naglaskom na Budimpetu,
Estergom, Viehrad i jezero Balaton, to je u skladu
s nastavnim planom i programom.
Hermenegildo Gall
KORISNICI
Uenici etvrtog C i D razreda
Budimpeta, Estergon, Visegrad - Maarska
Vrijeme odravanja 8.10.2010.-10.10.2010.
CIJENA PO UENIKU
Prema vaeem cjeniku

djecu.

PRATITELJE
(agencija)
EVALUACIJA PROGRAMA
(Kvalitativna i/ ili kvantitativna)
Agencija
Uenici e upoznati obiljeja Maarske i Budimpete

s naglaskom na stoljetnu povezanost sa Hrvatskom
Korelacije: povijest, umjetnost.
Ovlatena agencija
Po povratku
98
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE

Hermenegildo Gall

NAKON PUTOVANJA


ISHODI)

znaajke Maarske s naglaskom na Budimpetu,
Estergom, Viehrad i jezero Balaton, to je u skladu
s nastavnim planom i programom.
Hermenegildo Gall
KORISNICI
Uenici treeg A i D razreda
Budimpeta, Estergom, Visegrad - Maarska
Vrijeme odravanja 30.10.2010 -1.11.2010.
CIJENA PO UENIKU
Prema vaeem cjeniku

djecu.

PRATITELJE
(agencija)
EVALUACIJA PROGRAMA
Agencija
Uenici e upoznati obiljeja Maarske i Budimpete

s naglaskom na njezino lanstvo u EU i primjer
drave koja je u tranziciji.
Korelacije: povijest, umjetnost.
Ovlatena agencija
Po povratku
99
Geografija - 1. do 4. razredi (prof. Medveek)

NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE
Integrirana terenska nastava

Iva Medveek
Korelacije ovise o dostupnosti nastavnika u razdoblju
izvoenja terenske nastave
Program je usuglaen s programom nastave geografije za
odreenu generaciju uenika za koje se nastava organizira
Viednevna terenska nastava za prve razrede
Proljee 2011. - Slavonija
Viednevna terenska nastava za drugi razred (2d)
Jesen 2010. Lonjsko polje
Viednevna terenska nastava za tree razrede
Jesen 2010. EU terenska nastava e biti organizirana ovisno
o financijski najpovoljnijoj ponudi (u sukladnosti s roditeljima
uenika)
Terenska nastava za etvrte razrede
Proljee 2011. juna Hrvatska i Bosna
KRATKA RAZRADA
PROGRAMA PO FAZAMA PRIJE, ZA VRIJEME,
NAKON PUTOVANJA (to
se radi, tko radi, kada se
radi, ostvarivanje
korelacija,...)
CILJEVI PROGRAMA
(OBRAZOVNI ISHODI)
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
CIJENA PO UENIKU
IZVORI SREDSTAVA ZA
UENIKE
IZVORI SREDSTAVA ZA
VODITELJE I PRATITELJE
ORGANIZATOR
PUTOVANJA (agencija)
Uenicima se prije putovanja daju problemski zadaci koje

samostalno rjeavaju uz konzultacije s nastavnicima koji e ih
pratiti na terenskoj nastavi. Prezentacija rjeenja odvija se
tijekom same terenske nastave. Nastavnici e uenicima
podijeliti niz manjih zadataka na samom terenu, uenici e
voditi kratki terenski dnevnik te dokumentirati putovanje kroz
filmove i foto-reportae. Znanje steeno na terenu provjeravat
e se tijekom putovanja. Ueniki se rad i zalaganje moe
vrjednovati iz vie zastupljenih predmeta.
Poticati uenike da samostalno rjeavaju probleme kao i da
uspjeno funkcioniraju unutar manje i vee grupe. Na
terenskoj nastavi bi se dopunio i proirio nastavni plan i
program pojedinih predmeta.
Nastavnici XVIII. gimnazije
Hrvatska i zemlje EU
Nastavna godina 2010./2011.
Ovisi o ponudama turistikih agencija
Uenici sami osiguravaju sredstva za terensku nastavu koja
nije obavezna
XVIII. gimnazija
Agencija se utvruje nakon usporedbe ponuda minimalno tri
agencije
100
PREDVIANJE PROBLEMA
EVALUACIJA PROGRAMA
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE
Previsok iznos ponuda od strane agencija, nedostatak

dostupnih profesora za izvoenje integrirane nastave
Evaluacija programa odvijat e se tijekom terenske nastave,
kroz evaluacijske listie
TERENSKA NASTAVA IZ POVIJESTI I GEOGRAFIJE
Igor Zovko i Hermenegildo Gall
Uenici e upoznati povijesno-geografska obiljeja Austrije
i Njemake s naglaskom na detaljnije upoznavanje
gradova Salzburga, Munchena i Stuttgarta
Korelacije: povijest, umjetnost, glazbena umjetnost.
KRATKA RAZRADA
NAKON PUTOVANJA
Projekt je najavljen na prvoj sjednici NV-a odranoj 6. rujna

2010. Razradu programa i ciljeva izradili su prof. Igor
Zovko i prof. Hermenegildo Gall, koji e i provesti nastavu
na terenu. Nakon povratka voditelj i sudionici terenske
CILJEVI PROGRAMA
(OBRAZOVNI ISHODI)
Uenici e upoznati povijesno-geografska obiljeja Austrije

i Njemake s naglaskom na posjet gradovima Salzburgu,
Munchenu i Stuttgartu i otkrivanju zajednikih obiljeja sa
prostorom Hrvatske i grada Zagreba
PROVODITELJI
PROGRAMA
Hermenegildo Gall
KORISNICI
Uenici treeg A i C razreda (DON / proljee 2011.)
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
Njemaka, Austrija
CIJENA PO UENIKU
Prema vaeem cjeniku
IZVORI SREDSTAVA ZA
UENIKE

pismenu suglasnost roditelja koji financiraju svoju djecu.
IZVORI SREDSTAVA ZA
ORGANIZATOR
EVALUACIJA PROGRAMA
Agencija
Vrijeme odravanja: tijekom travnja 2011.
Ovlatena agencija
Po povratku
101
Turistika geografija 4. razredi

Razred: IV.
Razredni odjeli: 4. C, D
Broj sati tjedno: 2
Nastavnik: Hermenegildo Gall
Udbenik:
interne skripte:
o Turistika geografija Ivan Blaevi, kolska knjiga
(eventualno)
o Turistika geografija Hrvatske Ivan Blaevi, kolska knjiga
(eventualno)
Cilj uenja predmeta: Usvojiti osnovna znanja o turizmu kao
gospodarskoj grani koja biljei najvei rast u svijetu te turistikim
obiljejima suvremenog svijeta koji su potrebni za razumijevanje odnosa i
integrativnih procesa u svijetu i Hrvatskoj.
nastavi, samostalni radovi i prezentacije, sudjelovanje na terenskoj
nastavi.
102
Br
oj
sat
i
4
10
13
21
Naziv
cjeline/te
me
Osnovni
pojmovi o
turizmu
Glavna
izvaneurop
ska
turistika
podruja
Turizam
europskih
zemalja
Terenska
nastava
Turizam
Republike
Hrvatske
Cilj
Nastavne
metode
Korelacija
Nastavna
sredstva i
pomagala
Upoznati uenike s
osnovnim
pojmovima:
turizam, turist,
turistike
destinacije,
turistike agencije
te turistiki
imbenici
Upoznati uenike s
turistikim
posebnosti
Angloamerike,
Latinske Amerike,
Australije s
Oceanijom, Azije i
Afrike
Upoznati uenike s
turistikom
raznolikou
europskih drava
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja, rad u
grupi, direktna i
indirektna
metoda rada
povijest,
politika i
gospodarst
vo
Skripte,
Turistika
geografija
(udbenik), LCD
projektor i
laptop,
dokumentarni
filmovi
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja, rada
u grupi
povijest,
umjetnost
Skripte,
udbenik, lcd
projektor i
laptop, zidna
karta svijeta,
dokumentarni
filmovi
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja,
zajednika
analiza
Povijest,
PiG,
umjetnost
Osposobiti
uenike za
dijelove zadataka
koje obavljaju
turistiki pratitelji i
turistiki vodii
Ukazati na
vanost turizma u
gospodarstvu
Hrvatske te
upoznati uenike
sa turistikom
ponudom koju
prua naa zemlja
Ponavljanje,
provjera znanja,
ocjenjivanje
Metoda
usmenog
izlaganja,
razgovora,
samostalni rad
Povijest,
umjetnost,
Skripta,
udbenik, lcd
projektor i
laptop, zidna
karta,
dokumentarni
filmovi
Turistike karte,
turistiki vodii
(bedekeri)
Metoda
razgovora,
usmenog
izlaganja,
samostalni rad
Povijest,
umjetnost
Skripte,
udbenik
Turistika
geografija
Hrvatske, lcd i
projektor,
dokumentarni
filmovi
103
104
Geologija - 1. do 4. razredi
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE
Terenska nastava iz geologije

Iva Medveek
Korelacije ovise o dostupnosti nastavnika u razdoblju
izvoenja terenske nastave
Program je usuglaen s programom nastave geologije
Viednevna terenska nastava
Jesen 2010. Istra i Slovenija (Postojna)
Viednevna terenska nastava
Proljee 2011. Slavonija
KRATKA RAZRADA
NAKON PUTOVANJA (to
radi, ostvarivanje
korelacija,...)
Uenicima se prije putovanja daju geoloki problemski

zadaci koje samostalno rjeavaju. Prezentacija rjeenja
odvija se tijekom same terenske nastave. Uenici e
znanja steena iz fizike geografije primijeniti na
terenskom istraivanju. Nastavnici e uenicima podijeliti
niz manjih zadataka na samom terenu, uenici e voditi
kratki terenski dnevnik te dokumentirati putovanje kroz
filmove i foto-reportae. Znanje steeno na terenu
provjeravati e se tijekom putovanja.
CILJEVI PROGRAMA
(OBRAZOVNI ISHODI)
Poticati uenike da samostalno rjeavaju probleme kao i

da uspjeno funkcioniraju unutar manje i vee grupe.
Zainteresirati uenike za znanost, probleme odrivog
razvoja i za potrebu ouvanja prirode.
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
CIJENA PO UENIKU
Nastavnici XVIII. gimnazije, vanjski suradnici
IZVORI SREDSTAVA ZA
UENIKE
IZVORI SREDSTAVA ZA
ORGANIZATOR
Uenici sami osiguravaju sredstva za terensku nastavu

koja nije obavezna
XVIII. gimnazija
PREDVIANJE PROBLEMA
Previsok iznos ponuda od strane agencija; nedostatak

dostupnih profesora za izvoenje integrirane nastave
EVALUACIJA PROGRAMA
Evaluacija programa odvijat e se tijekom terenske

Hrvatska i Slovenija
Nastavna godina 2010./2011.
Ovisi o ponudama turistikih agencija
Agencija se utvruje nakon usporedbe ponuda minimalno

tri agencije
105
(Kvalitativna i/ ili
kvantitativna)
nastave, kroz evaluacijske listie
Talijanski i panjolski jezik - 1. do 4. razredi

NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE
Terenska nastava iz kulture i civilizacije italije

Ivona Pavii Meier i Ana Dorei
KRATKA RAZRADA
NAKON PUTOVANJA

2010. Razradu programa i ciljeva izradile su profesorice
Ana Dorei i Ivona Pavii Meier, koje e i provesti
nastavu na terenu. Nakon povratka voditelji i sudionici
terenske nastave sudjelovat e u evaluaciji.
CILJEVI PROGRAMA
(OBRAZOVNI ISHODI)

znaajke regije Liguria / Friuli Venezia Giulia u skladu s
nastavnim planom i programom.
PROVODITELJI
PROGRAMA
Ivona Pavii Meier i Ana Dorei
KORISNICI
Uenici talijanskog i panjolskog jezika
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
Italija
CIJENA PO UENIKU
Prema vaeem cjeniku
IZVORI SREDSTAVA ZA
UENIKE

pisanu suglasnost roditelja koji financiraju svoju djecu.
IZVORI SREDSTAVA ZA
ORGANIZATOR
PREDVIANJE PROBLEMA
Agencija
EVALUACIJA PROGRAMA
(Kvalitativna i/ ili
kvantitativna
Po povratku

znaajke regije Liguria / Friuli Venezia Giulia u skladu s
nastavnim planom i programom.
Korelacije: povijest, geografija, umjetnost.
Vrijeme odravanja DON-a / proljee 2011.
Ovlatena agencija
U sluaju prevelikog broja zainteresiranih prednost imaju
uenici koji ostvaruju bolji uspjeh na nastavi i nemaju
pedagokih mjera.
106
Njemaki jezik
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
Terenska nastava iz kulture i civilizacije SR

Njemake / Austrije
Nada Bratani, Reana Neveerel
Kulturoloke slinosti i razliitosti te primjena steenoga
jezinog znanja u autohtonim situacijama
Uenici e upoznati zemljopisne, povijesne i kulturne
znaajke regije Bavarske / Bea u skladu s nastavnim
planom i programom
Uenici njemakoga jezika
znaajke regije Bavarske / Bea u skladu s nastavnim
planom i programom
SR Njemaka / Austrija
Vrijem odravanje DON-a / II. polugodite
Nedostatak financijskih sredstava
EVALUACIJA PROGRAMA
Nakon povratka s terenske nastave u obliku kraih osvrta i

putem vizualnih sadraja.
prema vaeem cjeniku
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Nada Bratani
107
TZK - 1. razredi
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE
KRATKA RAZRADA
PROGRAMA PO FAZAMAPRIJE, ZA VRIJEME,
NAKON TERENSKE
NASTAVE (to se radi,
tko radi, kada se radi,
ostvarivanje korelacija,...)
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
CIJENA TERENSKE
NASTAVE PO UENIKU
IZVORI SREDSTAVA ZA
UENIKE
IZVORI SREDSTAVA ZA
ORGANIZATOR
EVALUACIJA PROGRAMA
Preivljavanje i boravak u divljini

DAMIR VUI, prof. TZK
1. Unapreenje zdravlja
2. Teorijska i motorika znanja za bolje snalaenje u
svakodnevnim i nepredvidivim situacijama (prva pomo,
vorologija, orijentacija..)
3. Razvoj odgojnih uinaka i meusobne komunikacije
Damir Vui, profesionalni gorski spaavatelji i pripadnici
HGSS-a
Uenici i profesori XVIII. gimnazije
Interdisciplinarni pristup nastavi (tzk, geografija, povijest,
biologija, sociologija, psihologija, fizika...)
Kroz dva dana uenici na vlastitom iskustvu ue kroz
predavanja u kojima oni aktivno sudjeluju kako boraviti i
preivjeti u izvanrednim situacijama, koristei znanja iz
prve pomoi, vorologije, orijentacije. Uz to kroz igru se
uspostavlja i dobra komunikacija.
Primjeri predavanja i grupa: pristup unesreenom, ozljede,
zavoji i imobilizacije, grupa za snimanje, grijanje,
tjelovjebu, urednost prostorija, pripremu jela, pranje sua
itd....
OGULIN (planinarski dom na Kleku)
2 dana (subota, nedjelja) odrati e se u 2 ili 3 termina po
dva razreda (studeni i prosinac)
Oko 500 kuna (ovisi o ponudama agencija)
Vlastito
Plaanje prema ugovoru o djelu
Agencija odabrana od strane vijea roditelja prvih razreda
Plaanje, povrede, bolest
Provoenje ankete prije i po povratku u Zagreb koju e
sastaviti kolski psiholog prof. Ana Boban Lipi
108
TZK - 4.b terenska nastava

NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE
KRATKA RAZRADA
PROGRAMA PO FAZAMAPRIJE, ZA VRIJEME,
NAKON TERENSKE
NASTAVE (to se radi,
tko radi, kada se radi,
ostvarivanje korelacija,...)
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
CIJENA TERENSKE
NASTAVE PO UENIKU
IZVORI SREDSTAVA ZA
UENIKE
IZVORI SREDSTAVA ZA
ORGANIZATOR
EVALUACIJA PROGRAMA
Preivljavanje i boravak u divljini

DAMIR VUI, prof. TZK
1. Unapreenje zdravlja
2. Usavravanje teorijskih i motorikih znanja za bolje
snalaenje u svakodnevnim i nepredvidivim situacijama
(prva pomo, vorologija, orijentacija, alpinizam)
3. Razvoj odgojnih uinaka i meusobne komunikacije
Damir Vui, profesionalni gorski spaavatelji i pripadnici
HGSS-a
Uenici i profesori XVIII. gimnazije
Interdisciplinarni pristup nastavi (tzk, geografija, povijest,
biologija, sociologija, psihologija, fizika...)
Kroz dva dana uenici na vlastitom iskustvu ue kroz
predavanja u kojima oni aktivno sudjeluju kako boraviti i
preivjeti u izvanrednim situacijama, koristei znanja iz
prve pomoi, vorologije, orijentacije i alpinizma. Uz to
kroz igru se uspostavlja i dobra komunikacija.
Primjeri predavanja i grupa: pristup unesreenom, ozljede,
zavoji i imobilizacije, grupa za snimanje, grijanje,
tjelovjebu, urednost prostorija, pripremu jela, pranje sua
itd....
OGULIN (planinarski dom na Kleku)
2 dana (subota, nedjelja) provest e se u proljetnom
vremenu ili prema dogovoru s roditeljima
(ovisi o ponudama agencija)
Vlastito
Plaanje prema ugovoru o djelu
Agencija odabrana od strane roditelja 4.b razreda
Plaanje, povrede, bolest
Provoenje ankete prije i po povratku u Zagreb koju e
sastaviti kolski psiholog prof. Ana Boban Lipi
109
8. IZLETI
Prvi razredi
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE
Izlet u sjevernu italiju

Ana Dorei i Hermenegildo Gall
KRATKA RAZRADA
NAKON PUTOVANJA

2010. Razradu programa i ciljeva izradili su prof. Ana
Dorei i prof. Hermenegildo Gall, koji e i provesti
nastavu na terenu. Nakon povratka voditelj i sudionici
terenske nastave sudjelovat e u evaluaciji.
CILJEVI PROGRAMA
(OBRAZOVNI ISHODI)
Uenici e upoznati geografska obiljeja Italije s

naglaskom na posjet turistiki najposjeenijem zabavnom
parku Italije Gardalandu te unescovom zatienom gradu
Veneciji
PROVODITELJI
PROGRAMA
Ana Dorei i Hermenegildo Gall
KORISNICI
Uenici prvog C i D razreda
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
Republika Italija
CIJENA PO UENIKU
Prema vaeem cjeniku
IZVORI SREDSTAVA ZA
UENIKE

pismenu suglasnost roditelja koji financiraju svoju djecu.
IZVORI SREDSTAVA ZA
ORGANIZATOR
EVALUACIJA PROGRAMA
Agencija
Uenici e upoznati geografska obiljeja sjevernog dijela

Italije te e usavravati steena znanja iz talijanskog jezika
Korelacija: povijest, likovna umjetnost
Vrijeme odravanja: tijekom svibnja 2011.
Ovlatena agencija
Po povratku
110
Drugi razredi
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
Jednodvevni izlet
Olga Bani
CILJEVI PROGRAMA
upoznati sjevernu Italiju i najvei zabavni park u Italiji
Olga Bani
KORISNICI
2.b razred
SADRAJ PROGRAMA
posjet zabavnom parku Gardaland
Italija
travanj 2010.
CIJENA TERENSKE NASTAVE PO

UENIKU
oko 290 kn + trokovi ulaznice za zabavni park
Jednodnevni izlet provodi se na dobrovoljnoj bazi uz

djecu.
agencija
IZVORI SREDSTAVA ZA
(agencija)
agencija koja prui najbolju ponudu
U sluaju prevelikog broja zainteresiranih prednost

imaju uenici koji ostvaruju bolji uspjeh na nastavi i
nemaju pedagokih mjera.
po povratku
EVALUACIJA PROGRAMA
111
Trei razredi
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
Razredni izlet
Razrednica, M. Harja, prof.
CILJEVI PROGRAMA
Razvijanje duha zajednitva

Poboljanje odnosa prema sebi, koli i ivotu
Razrednica, Turistika agencija
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
Poboljanje osobnog zadovoljstva kvalitetom ivota
Uenici, razrednik, roditelji uenika
SADRAJ PROGRAMA
Teambuilding u razredu
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
Destinacija po odabiru uenika
Eventualna sprijeenost u provedbi zbog nesnalaenja

uenika s zadanim ciljevima
Na satu razrednog odjela
EVALUACIJA PROGRAMA
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Prvo polugodite sk. god. 2010./2011.
U suradnji s putnikom agencijom i XVIII. gimnazijom
M. Harja, prof.
112
etvrti razredi
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
Edukativni izlet u tajersku

Kulturoloke slinosti i razliitosti te primjena steenoga
jezinog znanja u autohtonim situacijama
znaajke regije tajerske u skladu s nastavnim planom i
programom
Uenici njemakoga jezika
znaajke regije tajerske u skladu s nastavnim planom i
programom
tajerska, Republika Austrija
kolska godina 2010./2011.
Nedostatak financijskih sredstava
EVALUACIJA PROGRAMA
Nakon povratka s terenske nastave u obliku kraih osvrta i

putem vizualnih sadraja.
prema vaeem cjeniku
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Nada Bratani
113
Nagradni izlet
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
Manjim brojem izostanaka do nagrade

Nastavnici 18.gimnazije
SADRAJ PROGRAMA I
KORELACIJE
Uenici e provesti jedan dan na edukativnom izletu na

odabranom mjestu/podruju u Republici Hrvatskoj koje
ima kulturno, povijesno ili prirodno znaenje. Tijekom
izleta mogue je povezati znanja iz razliitih predmeta,
npr. povijesti, umjetnosti, geografije, biologije,..
KRATKA RAZRADA
NAKON PUTOVANJA (to
radi, ostvarivanje
korelacija,...)
kola odabire uenike koji ne izostaju s nastave, koji

postiu izvrstan akademski uspjeh (kolski uspjeh,
natjecanja, nacionalni ispiti) i koji su angairani u
projektima od interesa za kolu te ih upuuje na nagradni
edukativni izlet. Tijekom izleta uz struno vodstvo uenici
se upoznaju s kulturnim, povijesnim ili prirodnim
znamenitostima mjesta/ podruja. Kroz iskustveno uenje
povezuju znanja iz razliitih predmeta.
CILJEVI PROGRAMA
(OBRAZOVNI ISHODI)
1. Afirmirati pozitivne vrijednosti kod uenika kroz

isticanje, pohvaljivanje i nagraivanje uenike koji ne
izostaju s nastave, koji postiu izvrstan akademski uspjeh
(kolski uspjeh, natjecanja, nacionalni ispiti) i koji su
angairani u projektima od interesa za kolu.
2. Smanjiti broj izostanaka tijekom godine
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
Nastavnici
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
Neka od destinacija u republici Hrvatskoj
CIJENA PO UENIKU
Ovisi o odabranoj destinaciji
IZVORI SREDSTAVA ZA
UENIKE
IZVORI SREDSTAVA ZA
ORGANIZATOR
PREDVIANJE PROBLEMA
kolska sredstva pokrivaju trokove autobusa
EVALUACIJA PROGRAMA
Uenici
Listopad
kolska sredstva
Agencija koja koli ponudi najbolje uvjete
Nedostatak sredstava za financiranje izleta
1. Praenje broja izostanaka uenika s nastave
tijekom godine i usporedba s prethodnim godinama
2. Praenje akademskih uspjeha uenika
3. Praenje broja uenika koji se ukljuuju u projekte
znaajne za kolu.
114
Maturalna putovanja
Tijekom kolske godine 2010./11. na maturalna putovanja ii e trei
razredi. Maturalno putovanje se organizira u suradnji s ovlatenom
turistikom agencijom koja e ponuditi kvalitetan i sadrajan program s
tono preciziranim uvjetima. Voditelj maturalnog putovanja je razrednik ili
drugi lan razrednog vijea tog razreda u dogovoru s ravnateljicom. U
pratnji, kao pomo voditelju putovanja, ide jedan profesor koji je lan
Nastavnikog vijea i/ili roditelj. Cilj maturalnih putovanja je da se struno
osmisli ovaj dio nastavnog procesa i izbjegne mogunost povrnog i
ispraznog provoenja vremena, s moguim incidentima i neprihvatljivim
ponaanjem uenika. Na maturalno putovanje ne mogu ii uenici koji do
poetka putovanja nisu zavrili trei razred. Prije putovanja roditelji
uenika duni su potpisati izjavu kojom prihvaaju uvjete kole u vezi
realizacije putovanja.
Razredi koji u pratnji voditelja ove kolske godine putuju na maturalno
putovanje su sljedei:
3.a - razrednica Sandra Tardelli
3.b - razrednik Monika Harja
3.c - razrednica Ljerka Planini
3.d - razrednica eljka kudar-Merle
Nastavniko vijee moe donijeti odluku o zabrani odlaska na maturalno
putovanje cijelom razrednom odjelu ako procijeni da za to postoje
opravdani razlozi. Pod opravdanim razlozima se podrazumijevaju
elementarne nepogode, epidemije, sigurnosne prilike i rizino ponaanje
razrednog odjela (kad Nastavniko vijee i ravnateljica nisu sigurni da se
prema Pravilima za provedbu kolskih izleta i ekskurzija moe osigurati
primjereno ponaanje uenika kao grupe).
Maturalna putovanja e se provesti sukladno propisima kojima se regulira
njihova organizacija i provedba.
115
9. PROJEKTI
Dan otvorenih vrata
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.)
SVEUKUPNO
EVALUACIJA PROGRAMA
KONTAKT
Dan otvorenih vrata

Jezina gimnazija ima program koji naroito razvija
jezine kompetencije pa eli potaknuti na upis
uenike koji viejezinost prepoznaju kao vanu u
svom buduem ivotu.
Potaknuti na upis uenike osmih razreda koji imaju
slian interes i viziju daljnjeg obrazovanja kao i naa
kola.
Uenici 8. razreda i njihovi roditelji
Prezentacija redovite i fakultativne nastave,
slobodnih aktivnosti i razliitih projekata kole
Svibanj
Promidbeni letci
2000,00 kn
Broj uenika koji su posjetili Dan otvorenih vrata i
koji su se nakon toga upisali u 1. razred
Ana Boban Lipi, prof.
116
Rotary klub
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
CILJEVI PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
Suradnja Rotary kluba i 18. gimnazije

Rotary klub i 18. gimnazija
S Rotary klubom imamo viegodinju suradnju na podruju
meunarodne razmjene uenika i dodjeljivanja stipendija
izabranim uenicima kole. Svake godine ugostimo
nekolicinu uenika iz raznih zemalja svijeta koji borave u
naoj sredini jedno polugodite ili cijelu kolsku godinu.
Druenjem s naim uenicima ue hrvatski jezik, a nai
uenici ue njihov jezik ili usavravaju svoja znanja jezika
ako su gostujui uenici iz engleskog, njemakog,
talijanskog ili panjolskog govornog podruja. Uenici kole
takoer odlaze na razmjenu u razliite zemlje.
Razmjenama uenika potie se multikulturalnost uenika i
usavravanje jezika.
Cilj dodjeljivanja stipendija je istaknuti izvrsne uenike i
pomoi im u to kvalitetnijem kolovanju.
Rotary klub i nastavnici 18. gimnazije
Uenici
Uenici koji dolaze na razmjenu u 18. gimnaziju sudjeluju u
nastavi zajedno s uenicima kole.
Tijekom jednog polugodita ili jedne kolske godine
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Sva sredstva pokriva Rotary klub
SVEUKUPNO
PROGRAMA
EVALUACIJA PROGRAMA
KONTAKT
00,00
Trokove boravka uenika i stipendija pokriva Rotary klub
Kvalitativna analiza zadovoljstva uenika
Ana Boban Lipi, prof.
117
IACC projekt
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
Meunarodni projekt IAAC Linz innovativ

IAAC udruga
CILJEVI PROGRAMA
Kroz suradnju mladih iz razliitih kultura doprinijeti

kreativnosti u uenju i pouavanju
Nada Bratani, prof. njemakoga jezika
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
EVALUACIJA PROGRAMA
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Uenici razliitoga stupnja znanja njemakoga jezika u

jednoj skupini surauju zajedno.
Uenici 3.razreda koji ue njemaki

Tema se obrauje u razliitim radionicama: Musik und
Naturwissenschaft, Kultur, Kunst und bildende
Literatur, Chemie, Biologie, Umwelt, Meisterklasse
der Musik, Geschichte und Wirtschaft
Linz, Republika Austrija
25.rujna 1.listopada 2010.
Nedostatak financijskih sredstava za provedbu

projektnoga tjedna.
Evaluacija e biti zadnji dan projektnog tjedna u obliku
ankete i pri povratku u Zagreb.
7 dnevnica prema vaeem cjeniku

150 kn
Povratna karta do Linza prema vaeem cjeniku
Nada Bratani, prof.
118
Barok
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
Barok (das barock)

MILICA BRAUN, prof. povijesti
ANALIZA PROBLEMA
1. MULTIKULTURALNOST
XVIII. gimnazija ima dvojezini hrvatskonjemaki program povijesti od 1. do 4.
razreda.
kao
U dvojezini hrvatsko-njemaki program

ukljuen je znaajan broj uenika koji su se
do upisa u XVIII. gimnaziju kolovali u
zemljama njemakog govornog podruja,
i odreen broj uenika iz ovih zemalja koji
borave u Hrvatskoj u okviru razmjene
uenika.
samog
dobro
znati je
povijesnu
Multikulturalnost koja proizlazi ve iz

sastava razrednih odjela izraava se vrlo
u projektnoj nastavi, pa je kontinuitet ove
nastave nuno odravati i njegovati.
2. KULTURNA BATINA
Jedan od vanih ciljeva nastave povijesti je
upoznati nacionalnu kulturnu batinu i
predstaviti u svijetu. Sustavnim radom u
nastavi pokazalo se da uenici pokazuju
vee zanimanje za svoju kulturnobatinu ako im se omogui da je istrauju i
prezentiraju na kreativan nain.
CILJEVI PROGRAMA
povijest,
politiki,
u
1. Trenirati uenike u primjeni managementa i

metoda projektne nastave.
2. Uspostaviti korelaciju predmeta
geografija, likovna i glazbena umjetnost.
3. Omoguiti uenicima da upoznaju
gospodarski i kulturni te svakodnevni ivot
razdoblju baroka.
4. Usporediti i pronalaziti slinosti
baroknog
18.
razdoblja u dva hrvatska grada: Zagrebu i

Varadinu.
5. Produbiti poznavanje hrvatske povijesti
st. istraivanjem na terenu.
6. Uspostaviti korelaciju s europskom
povijesti usporeujui Zagreb i Varadin
119
Njemakoj i
povratnici.
kulturne
razdoblju baroka s gradovima u

Austriji u kojima su ivjeli uenici
7. Predstaviti rezultate istraivanja na
hrvatskom i njemakom jeziku.
8. Istraiti mogunosti revitalizacije
batine u turistike svrhe.
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
Zagrebu
vanjski suradnici strunjaci za razdoblje

baroka u Zagrebu i Varadinu iz Gradskog
muzeja Varadin, Muzeja grada Zagreba,
Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu i
Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Milica Braun, prof, povijesti
nastavnici geografije, likovne i glazbene
umjetnosti XVIII. gimnazije
uenici
Predavanja za uenike:
- Arhitektura baroka
- Barokna glazba
- Drutveni ivot u doba baroka
- Odijevanje i stanovanje u doba baroka
- Zagreb i Varadin u 18. st.
Istraivanje na terenu:
- posjeta Varadinu i razgled grada uz
struno
voenje
- susreti s turistikim djelatnicima u
i Varadinu
- razgled grada Zagreba uz struno
voenje
Radionice za uenike:
- Mjesta molitve i uenosti
- Sastajalita ljubitelja glazbe
- ivot u palai
- Poklonici barokne mode
- Pitanje glavnog grada
Prostori XVIII. gimnazije te varadinskih i
zagrebakih muzeja i javni prostori oba
grada.
Tijekom jeseni i zime tekue k. godine.
__________________________________________________________________________
Nedostatak financijskih sredstava za eventualne
honorare predavaima te trokove
putovanja i
smjetaja u Varadinu.
EVALUACIJA PROGRAMA
Kontinuirano e se provoditi kvalitativna
analiza programa putem evaluacijskih
120
listia
za uenike.
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za kazalite, potrebe
prijevoza i sl.)
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
1.000,00
1.000,00
8.000,00
10.000,00
Milica Braun, prof.
Europska unija i mediji
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
Europska unija i mediji

Dr. Gerald Hhner und Milica Braun iz XVIII. gimnazije,
Zagreb
Hans-Jrgen Bollig iz Kopernikus Gymnasium,
Niederkassel, SRNJ
ANALIZA PROBLEMA
1. PRISTUPANJE HRVATSKE EU
Republika Hrvatska uskoro e pristupiti Europskoj uniji
o emu se u zemlji vode polemike. Posebno su mladi
zainteresirani za prednosti koje Hrvatskoj donosi
ulazak u EU i ele o Uniji doznati to vie. Projektna
nastava u suradnji s kolom-partnerom u SRNJ, dakle
jednoj od osovina Unije, dobra je prigoda za razmjenu
miljenja i iskustava.
2. USPOSTAVA PARTNERSTVA s
Kopernikus Gymnasium iz Niederkassela
Ovaj projekt bio bi poetak dugoronog
partnerstva izmeu XVIII. gimnazije, jezine
gimnazije iz Zagreba i gimnazije iz Kassela, kroz
koje bi se i uz pomo sredstava Unije mogli
realizirati vrlo korisni projekti.
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
stjecanje iskustava s Europskom Unijom

usporedba kolskih sustava u dvije zemlje
istraiti znaenje medija u EU
razvijati dvojezinost
prezentirati rezultate istraivanja na kreativan
nain
- razvijati razumijevanje meu pripadnicima razliitih
naroda
Dr. Gerald Hhner und Milica Braun iz XVIII. gimnazije,
Zagreb
Hans-Jrgen Bollig iz Kopernikus Gymnasium,
Niederkassel, SRNJ
121
KORISNICI
- uenici gimnazija iz Zagreba i Niederkasselaa
SADRAJ PROGRAMA
Radionice:
- Europa bez granica
- Europa 2003.
- Turistika ponuda naih regija
- Kako postupati s masovnim medijima
Razgledavanje Niederkassela
Hospitiranje na nastavi u gimnaziji u Niederkasselu
Izlet u Kln, razgled grada i posjeta nogometnom klubu
Kln te posjeta WDR-u
Izlet u Mainz, obilazak Gutenbergovog muzeja i posjeta
ZDF-u
Izlet u Bonn, posjeta novinskoj kui Bonner
Generalanzeiger i radio-postaji Deutsche Welle
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
Niederkassel, Kln, Mainz i Bonn (SRNJ)

7. 14. svibanj 2010.
Nedostatak financijskih sredstava za trokove putovanja.
EVALUACIJA PROGRAMA
Redovito e se vriti kvalitativna analiza programa putem

evaluacijskih listia.
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
200,00 eura
300,00 eura
3.500,00 eura
4.000,00 eura
Milica Braun,prof.
122
Tragovima
arheolokih
tajerskoj
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
dvojezinim
partnerima
nalazita
junoj
AUF DEN ARCHOLOGISCHEN SPUREN IN

DER SDSTEIERMARK
(TRAGOVIMA ARHEOLOKIH NALAZITA U
JUNOJ TAJERSKOJ)
Mag. Gunther Preindl, prof. povijesti
Milica Braun, prof. povijesti
1. KOLA-PARTNER U INOZEMSTVU
XVIII. gimnazija je jezina gimnazija s
hrvatsko-njemakim i hrvatsko-francuskim
programom i njeguje suradnju sa kolamau inozemstvu, poglavito u Njemakoj, Austriji i
Francuskoj. U okviru dvojezine hrvatsko-
njemake
projekata.
potrebno
nastave povijesti ve desetak godina postoji

suradnja s pedagokom gimnazijom u Murecku u
Austriji (Bundesbildungsanstalt fr
Kindergartenpdagogik, Mureck). Dosadanja
suradnja odvijala se kroz vie zajednikih
Budui da uenici pokazuju elju za zajednikim
radom s uenicima gimnazije u Murecku,
ih je podrati unutar mogunosti koje prua
projektna nastava.
2. DVOJEZINOST
Cilj nastave povijesti u dvojezinom, hrvatskonjemakom programu je i osposobiti uenike da
o povijesnim, drutvenim, politikim i
gospodarskim pitanjima mogu kompetentno
razgovarati kako na svom materinjem,
hrvatskom
posjete
inozemstvu
na
jeziku, tako i na njemakom jeziku koji intenzivno

ue. Ostvarenju toga cilja svakako pridonose
nastavi povijesti u kolama-partnerima u
i zajedniki projekti u Hrvatskoj i inozemstvu jer
uenike djeluju vrlo motivirajue.
CILJEVI PROGRAMA
pretvorena
1. Posredovati uenicima osnove managementa i

metoda projektne nastave.
2. Upoznati arheoloka nalazita Flavia Solva u
Austriji i Andautonija u Hrvatskoj, oba
u arheoloke parkove i usporediti ih te upoznati
uenike sa zanimanjem: arheolog/inja.
3. U dvorcu Seggau kod Leibnitza razgledati
Lapidarij s rimskim nadgrobnim spomenicima i
analizirati ih kao povijesni izvor.
4. Na primjeru Frauenberga kod Leibnitza
123
pokazati
uenika.
u
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
Andautonija
EVALUACIJA PROGRAMA
kontinuitet naseljenosti nekog prostora od

neolitika do mlaeg eljeznog doba.
5. Koristiti strani jezik (njemaki) kao sredstvo
posredovanja znanja i razmjene iskustava u
mijeanim grupama hrvatskih i austrijskih
6. Prezentirati rezultate istraivanja na CD-u na
hrvatskom i njemakom jeziku.
vanjski suradnici kustosi muzeja u dvorcu Seggau
kod Leibnitza i mr. Gunther Preindl iz gimnazije
Murecku
Milica Braun, prof. povijesti na XVIII. gimnaziji
uenici prvih razreda obiju kola, XVIII.
gimnazije i gimnazije u Murecku
prikupljanje informacija putem interneta:
- arheoloka nalazita u junoj tajerskoj i
irem podruju grada Zagreba
rad s literaturom na njemakom jeziku:
- Frauenberg
istraivanje na terenu:
- arheoloki parkovi Andautonija i Flavia Solva
- arheoloko nalazite Frauenberg
radionice za uenike:
- Rimski nadgrobni spomenici
- Zanimanje: arheolog/inja
Prostori XVIII. gimnazije, gimnazije u Murecku,
ostaci rimskog naselja Flavia Solva i Frauenberg
kod Leibnitza u Austriji, lapidarij muzeja u dvorcu
Seggau kod Leibnitza i arheoloki park
kod Zagreba.
Oujak-travanj tekue kolske godine.
Mogui su problemi kod pribavljanja sredstava za
dvodnevni izlet u junu tajersku.
Provest e se zavrna kvalitativna analiza programa
pomou evaluacijskih listia za uenike i
nastavnike.
PROGRAMA
_________________________________________________________________________________________
Honorari
_______________________________________________________________________________________
Potroni materijal
1.000,00 kn
__________________________________________________________________________________________
Nastavna pomagala
2.000,00 kn
__________________________________________________________________________________________
Oprema
________________________________________________________________________________________
Ostalo (ulaznice za muzeje,
13.000,00 kn
potrebe prijevoza i smjetaja i sl.)
__________________________________________________________________________________________
SVEUKUPNO
16.000,00 kn
KOKTAKT OSOBA
Milica Braun, prof.
124
125
Projekt iz latinskog jezika

NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA (AUTOR
PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
Skok u antiku
(Hic Salonae, hic salta!)
Ira Mardei, prof. i Ida Dvorak, prof.
Uenici se na nastavi upoznaju s civilizacijom i
umjetnou starog Rima kroz predavanja, tekstove iz
udbenika te video-prikazima. Nedostaje im
iskustveni i osjetilni doivljaj obraenih tema koje im
stoga ostaju nejasne i apstraktne.
CILJEVI PROGRAMA
Razviti kod uenika svijest o vanosti antike batine

za hrvatsku povijest i kulturu.
Razviti kod uenika interes za antiku povijest i
kulturu.
Upoznati uenike s obiljejima starorimske
civilizacije i kulture.
KORISNICI
Struni suradnici
Uenici 2. razreda 18. gimnazije
SADRAJ PROGRAMA

EVALUACIJA PROGRAMA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Samostalni istraivaki rad uenika po grupama.

Razgledavanje lokacija u Zadru, Splitu i Solinu te
posjet muzejima uz struno vodstvo.
Voeni istraivaki rad uenika na lokacijama.
Radionice.
Zadar, Split, Solin
Listopad, 2010. godine
Ukoliko uenici ne pripreme kvalitetno zadane
sadraje, imat e potekoa u provedbi projekta.
Razgovor s uenicima te pisani osvrti na provedeni
projekt.
Prema trenutnim cijenama turistikih agencija za
dvodnevno putovanje na navedene lokacije.
126
Projekt novinarske skupine
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
Novinarska radionica 1
Ida Dvorak i Blaenka ovi
CILJEVI PROGRAMA
Razvijati osjeaj kolektivnog duha, stvoriti osjeaj

povezanosti izmeu lanova novinarske grupe, poticati
timski rad; upoznati, shvatiti i nauiti koristiti osnovne
novinarske forme.
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
Radionice:
Novinar na terenu
Vrste novinskog teksta
Kako napisati vijest
Analiza napisanih vijesti
Intervju
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
EVALUACIJA PROGRAMA
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Pisanje za kolske novine te njihovo izdavanje uz volju i

entuzijazam uenika zahtijeva i poznavanje osnovnih
vjetina novinarske struke. Kako bi napisani tekstovi dobili
oblik novinarskog teksta uenike je potrebno educirati, a
kroz dosadanje iskustvo, pokazalo se da se takve vjetine
najbolje ue kroz osmiljene jednodnevne radionice.
lanovi novinarske grupe 18. gimnazije
Zajedniki ruak
Sljeme - Dom Crvenog kria
Prvo polugodite k. godine 2010./2011.
Motivacija uenika za sudjelovanje
Zavrne ankete meu lanovima novinarske grupe
Raunalo i projektor
Hrana i sokovi za uenike (trokove ruka snose sami)
Ruak za voditeljice
Do 400 kuna
Blaenka ovi
127
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
ANALIZA PROBLEMA
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
EVALUACIJA PROGRAMA
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Novinarska radionica 2
Pisanje za kolske novine te njihovo izdavanje uz volju i
entuzijazam uenika zahtijeva i poznavanje osnovnih
vjetina novinarske struke. Kako bi napisani tekstovi dobili
oblik novinarskog teksta uenike je potrebno educirati, a
kroz dosadanje iskustvo, pokazalo se da se takve vjetine
najbolje ue kroz osmiljene jednodnevne radionice.
Razvijati osjeaj kolektivnog duha, poticati timski rad,
upoznati, shvatiti i nauiti osnove novinarske fotografije,
izraditi ''pigl'' za novi broj Kreativnog kaosa.
lanovi novinarske grupe 18. gimnazije
Radionice:
konana odluka o sadraju lista, raspored
sadraja
izrada pigla
grafika obrada i prijelom
lektura tekstova
pripreme za tiskanje lista
Zajedniki ruak
Sljeme- Dom Crvenog kria
Drugo polugodite k. godine 2010./2011.
Motivacija uenika za sudjelovanje
Zavrne ankete meu lanovima novinarske grupe
Raunalo i projektor
Hrana i sokovi za uenike (trokove ruka snose sami)
Ruak za voditeljice
Do 400 kuna
Blaenka ovi
128
Razmjena uenika s Francuskom

NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
ANALIZA PROBLEMA
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
SADRAJ PROGRAMA
MJESTO PROVEDBE
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
EVALUACIJA PROGRAMA
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Jezini boravak uenika u Francuskoj

Jadranka Strabi, prof. savjetnik
Uenicima koji pohaaju dvojezinu francusko-hrvatsku
nastavu, za svladavanje programa izuzetno je vana
jezina kompetencija. Uenici dolaze s neujednaenim
predznanjem i stoga im boravak u frankofonoj sredini
izuzetno pomae u poboljanju jezinih vjetina.
Cilj programa je usporedba kulturolokih datosti dvaju
gradova i dviju drava u svakodnevnom ivotu te primjena
steenoga jezinog znanja u autentinim situacijama.
Rezultate e uenici prezentirati pri povratku s putovanja
u obliku kraih osvrta i prezentacija.
Boravkom se eli uenicima pribliiti francuska kultura,
jezik i nain ivota, posebice u koli (ivot u internatu,
kolski sustav...).
Uenici e upoznati znamenitosti Brivea, provest e
anketu ili intervju sa stanovnicima ili/i uenicima i
profesorima u koli pri emu e primijeniti svoje znanje
kako jezino, tako i iz ostalih predmeta u autentinim
situacijama. Edukativni boravak se nadopunjava nastavom
iz ostalih predmeta.
Jadranka Strabi, prof. savjetnik XVIII. gimnazija Zagreb
Marie Astruc, ravnateljica Lyce Danton, Brive, Francuska
Juliette Huillon, prof. Lyce Danton, Brive, Francuska
Uenici 2. d i 3. d razreda XVIII. gimnazije
Boravak u Brive-u (Lyce Danton) u trajanju od 2-4 tjedna,
za koje vrijeme su uenici ukljueni u redovnu nastavu
francuske kole.
Lyce Danton, Brive-la-Gaillarde, Francuska
listopad-studeni 2010.
veljaa-oujak 2011.
Toan datum nije mogue navesti jer ovisi o kalendaru
francuske kole i trenutano raspoloivim mjestima u
internatu u kojem su uenici smjeteni.
Timski rad, nesnalaenje i mogui nesporazumi u novoj
kulturnoj sredini
Evaluacija se provodi po povratku uenika kada su duni
predati radove koji su im prije puta zadani, odrati
izlaganja i prezentacije ostalim uenicima u razredu,
izraditi plakate i napisati priloge za kolski list. Napredak u
jezinim vjetinama prati se tijekom nastave.
o Trokovi puta: ovisno o broju uenika (max 10
tijekom k. god.) i ovisno o trenutanoj cijeni
avionske povratne karte Zagreb-Paris-Zagreb +
povratna karta za vlak Paris-Brive-Paris (prema
mogunosti MZOS) cca. 3000 kn po osobi
o Trokovi boravka Francuska ambasada Zagreb
-
129
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Jadranka Strabi
Landau projekt
Naziv programa
Nositelj programa (autor
programa)
Analiza problema
Najvei uspjesi hrvatskog i njemakog sporta

Sandra Tardelli, Andrea Koranin, Hans Allmendinger
Ciljevi programa
Interkulturalno komunicirati i osvijestiti slinosti i razlike

izmeu njemake i hrvatske, kako vezane uz temu sporta,
tako i na sociolokoj razini
Provoditelji programa
Sandra tardelli, andrea koranin (srednja kola sesvete),

hans allmendinger (otto-hahn-gymnasium-landau)
Korisnici
Uenici 18. Gimnazije, srednje kole sesvete i otto-hahngimnazije iz landaua
Sadraj programa
Istraivanje u skupinama na internetu, izrada anketa meu

stanovnicima njemake i hrvatske, posjeti muzejima i
sportskim borilitima, izrada prezentacije
Zadar, Zagreb, Landau
Mjesto provedbe
programa
Vrijeme provedbe
programa
Anticipacija problema
Evaluacija programa
Financijska konstrukcija
programa
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
Sveukupno
Kontakt osoba
Interkulturalno analiziranje teme sporta i dogaaja

vezanih uz sport
1. Dio: 26.9.-2.10.2010.
2. Dio: kraj veljee 2011.
Eventualna nepodudarnost interesa i karaktera meu
uenicima
Javna prezentacija u njemakoj i naknadni razgovor s
uenicima
1000 kn
Cca.25.000 kn
26.000 kn
Sandra Tardelli
130
131
Don projekt
NAZIV PROGRAMA
NOSITELJ PROGRAMA
(AUTOR PROGRAMA)
DON
Sunaana Kapov, Ira Mardei, Iva Medveek i Ida
Dvorak i uenici
ANALIZA PROBLEMA
Naa kola veliku pozornost pridaje alternativnim oblicima

obrazovanja, osobito projektnoj nastavi.
CILJEVI PROGRAMA
PROVODITELJI
PROGRAMA
KORISNICI
Na inicijativu nekolicine profesora entuzijasta, 1994.

godine prvi put je pokrenut projekt pod nazivom Dani
otvorene nastave DON. Glavni cilj bio je pribliavanja
nastavnog sadraja uenikim interesima te poveanjem
njihove ukljuenosti i motivacije u nastavnom procesu.
DON traje tri dana, a klasinu nastavu zamjenjuju
raznolike radionice u koli ili na terenu kroz koje uenici i
nastavnici obrauju dogovorenu temu. Nastavni sadraj
uklapa se tako u iri drutveni kontekst, a uenicima se
omoguava iskazivanje kreativnosti i inicijative za
samostalno istraivanje.
Projekt DON razvija temeljne kompetencije koje propisuje
nacionalni okvirni kurikulum.
Razviti osjeaj za timski rad (prepoznavanje
vlastite uloge u timu, suradnja, pronalaenje i
ostvarivanje zajednikog cilja).
Razviti samostalnost u radu i samosvijest o
vlastitim sposobnostima.
Iskazati sposobnosti koje se ne trae i ne
prepoznaju u redovnoj nastavi.
Iskustveno uiti.
Obraditi ivotne teme.
Nauiti nova znanja i vjetine koje nisu dio
redovnog kolskog programa.
Razviti partnerski odnos i ravnopravnu
komunikaciju izmeu profesora i uenika.
Profesori mentori
Uenici koji pripremaju projekt
Vanjski suradnici
Ostali uenici (sudionici radionica)
Ostali profesori (takoer sudjeluju u radu radionica)
SADRAJ PROGRAMA
I.
FAZA:
15. 9. 2010. 1. 4. 2011.
Priprema i provedba projekata kroz 2 do 5 dana tijekom
kolske godine (ovisno o zahtjevima pojedinog projekta).
Uenici s mentorima provode projekt kroz zadatke, posjete
raznim institucijama, predavanja s vanjskim suradnicima,
putovanja i slino. Tijekom rada na projektu uenici i
nastavnici-mentori su osloboeni nastave. Termini njihovih
izostanaka s nastave se znaju unaprijed i prijavljuju se
zajedno s opisom projekta najkasnije do 15.10.2010.
II.
FAZA
3. 4. 2011. 15. 4. 2011.
132
Priprema i organizacija projekta.

III.
FAZA
18. 4. 2011. 20. 4. 2011.
Uenici koji su sudjelovali na projektima vode radionice na
istu temu. Svaki projekt moe provoditi paralelno nekoliko
istih radionica s razliitim voditeljima. Voditelji radionica
su iskljuivo uenici.
Ostali uenici, u unaprijed odreenim grupama od po 10
12 uenika, posjeuju radionice prema interesu. Svaki dan
sudjeluju u dvije radionice (ukupno 4).
Prva dva dana se odravaju radionice, dok je trei dan
prezentacija.
Prezentacija se izvodi tako da svaka radionica ispuni dio
platna neime to predstavlja sadraj kojim su se bavili.
Na kraju dana gledamo dokumentarni film o dogaanjima
na DON-u (zajedniki projekt INDOK i novinarske grupe).
MJESTO PROVEDBE
PROGRAMA
XVIII. gimnazija, terenska nastava (ovisi o pojedinoj

radionici)
VRIJEME PROVEDBE
PROGRAMA
kolska godina 2010/2011.
Nedostatak financijskih sredstava te problemi s

dostupnosti pojedinih vanjskih suradnika
Anketni listii nakon privedene II. i III. faze projekta
EVALUACIJA PROGRAMA
FINANCIJSKA
KONSTRUKCIJA
PROGRAMA
Honorari
Potroni materijal
Nastavna pomagala
Oprema
Ostalo (ulaznice za
kazalite, potrebe
prijevoza i sl.
SVEUKUPNO
KONTAKT OSOBA
Ovise o dostupnosti pojedinih suradnika

kare, ljepilo, boje za izradu plakata
Laptop, projektor
Kamera, projektor
Financijska konstrukcija bit e napravljena do 15. listopada

kada e biti razraeni svi projekti i radionice.
Sunana Kapov, Ira Mardei, Iva Medveek i Ida Dvorak
133
10. OSTALE ODGOJNOOBRAZOVNE AKTIVNOSTI I

PROGRAMI
Obiljeavanje vanih datuma

Ciljevi: Poveati svijest uenika o drutvenim zbivanjima, podsjeanje na
vane
dogaaje i ljude koji su obiljeili povijest
Namjena: Suradniki rad profesora i uenika, oplemenjivanje prostora i
ivota
kole
Nositelji: Nastavnici prema
suradnici,
ravnateljica, Vijee uenika
dogovoru,
najee
razrednici,
struni
Nain realizacije:
Odreene datume obiljeit emo na satu razrednika, u okviru nastavnih
predmeta, kroz dogaanju u knjinici kole ili organizirano za sve uenike
putem razgovora, plakata, izlobi, gostovanja, kreativnih radionica,
odreenih posjeta, ukljuivanja u dogaanja u gradu i sl.
Vremenik: Tijekom godine
Trokovnik: Potroni materijal za izradu panoa i izlobi
Vrednovanje:
uenika
Evaluacijska
izvjea, razgovori
s uenicima,
radovi
Znaajni datumi:
Nastavnici e zajedno s uenicima, a prema vlastitom

izboru , izraivati panoe tijekom godine. Raspored ureivanja panoa predvien je
godinjim planom i programom rada kole.
134
datum
rujan
25.9.
listopa
d
4.10.
5.10.
8.10.
15.10.
20.10.
25.10.
studen
i
1.11.
9.11.
16.11.
18.11.
23.11.
25.11.
prosina
c
1.12.
3.12.
10.12.
11.12.
25.
i
26.12
sijean
j
1.1.
6.1.
15.1.
27.1.
veljaa
7.2.
14.2.
21.2.
oujak
8.3.
20.3.
22.3.
travanj
7.4.
22.4.
svibanj
1.5.
8.5.
9.5.
15.5.
18.5.
31.5.
lipanj
4.6.
5.6.
Dan donoenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka sa maticom

zemljom Hrvatskom
Meunarodni dan zatite ivotinja
Meunarodni dan uitelja (UNESCO)
Dan neovisnosti - blagdan RH
Meunarodni dan bijelog tapa (Svjetski dan slijepih)
Meunarodni dan kruha
Dan darivatelja krvi
Svi sveti - blagdan RH
Meunarodni dan borbe protiv faizma i antisemitizma
Meunarodni dan tolerancije
Dan sjeanja na Vukovar
Svjetski humanitarni dan
Meunarodni dan za uklanjanje nasilja nad enama
Dan borbe protiv AIDS-a
Meunarodni dan invalida
Dan ovjekovih prava
Dan UNICEF-a
Boini blagdani RH
Nova Godina - blagdan RH

Sveta tri kralja - blagdan RH
Dan meunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Dan sjeanja na holokaust i spreavanja zloina protiv ovjenosti
Meunarodni dan ivota
Valentinovo
Meunarodni dan materinskog jezika (UNESCO)
Meunarodni dan ena
Meunarodni dan frankofonije
Svjetski dan vode
Svjetski dan zdravlja
Dan planeta Zemlja
Praznik rada - blagdan RH
Meunarodni dan Crvenog kria
Dan Europe
Meunarodni dan obitelji
Dan spomena na hrvatske rtve u borbi za slobodu i nezavisnost
Dan grada Zagreba
Meunarodni dan djece - rtava rata
Svjetski dan zatite okolia i Dan zatite hrvatske planinske prirode
135
136

Kurikulum XVIII Gimnazije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kurikulum XVIII Gimnazije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sadraj

Talijanski i panjolski jezik - 1. do 4. razredi............................................92

razvijeno kritiko i stvaralako miljenje

U skladu s tim, uz struno zastupljenu redovitu nastavu, uenicima nudimo

Upoznati uenike s nainom rada u DSD programu,

Man ist, was man

Upoznati njemake savezne pokrajine i njihove

Na atraktivan nain predstaviti neki grad/dravu,

Obrada lektire ili

Analizirati neko originalno djelo njemake

Razgovor, diskusija, rad s

Samostalni rad na tekstu,

AlternativschulenWie kann man

usvojiti i primijeniti odreene

Film und Rezenssion

Uoiti elemente dobre

Grupna analiza teksta,

Plenarna diskusija, rad u

Analiza tekstova, voena

Samostalno kreativnovoeno pisanje

Diskusija, grupni rad

Francuski jezik - 3. razredi

b) jezine strukture: pravila pisanja i itanja, imenica i pridjev (rod, broj,

Francuski jezik - 4. razredi

praenje radne atmosfere za vrijeme nastave

usvojiti jezine funkcije za

usvojiti jezine funkcije za

poznavati, pokloniti ; ponoviti

uvjebati sastavljanje i analizu

usvojiti prilone oznake vremena

Talijanski jezik - 3. i 4. razredi

obveze, elje i preferencija, pripremanje tradicionalnih talijanskih jela i pia

Ruski jezik - 3. razredi

Vrednovanje rada uenika: usmeno i pismeno ispitivanje, sudjelovanje

uvesti u predmet i kulturu i

predstavljanje; rod imenica,

sluanje, ponavljanje, rad u

pozdravljanje, posvojne zamjenice

sluanje, ponavljanje, rad u

mnoina imenica; proirenje

razgovor o sebi i drugima, glagoli I. i

pogaanje, sluanje, rad u

glagoli I. i II. konjugacije, proirenje

vokabulara (obitelj), genitiv imenica

usvajanje glagola i gl. fraza, priloga,

razgovor, frontalni rad, rad

upitne, posvojne zamjenice, opisni

razgovor; fraze s "moram, elim..",

akuzativ i instrum. imenica, osnove

itanje, razgovor, prijevod,

lokativ imenica, prijedlozi, slaganje

sluanje, itanje, razgovor,

prolo gl. vrijeme, proirenje

uvod u budue gl. vrijeme, genitiv

itanje, rad u paru,

kultura i civilizacija Rusije

gledanje dijelova filma,

napomena: rije "separat" oznaava radni materijal iz drugih izvora

hrvatski jezik, dr.

hrvatski jezik, dr.

usvajanje glagola i gl.

razgovor, frontalni rad,

hrvatski jezik, dr.