Ivan Muni

Plovnost broda
UPUTE ZA POLAGANJE ISPITA
I
RAD NA PROGRAMSKOM ZADATKU

Zagreb, 21.03.2013.

Plovnost broda upute za polaganje ispita i rad na programskom zadatku

1. Kolokviji, ispiti i uvjeti

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

Pismeni dio je mogue poloiti putem dvaju kolokvija u semestru odravanja kolegija ili
odjednom na redovnim i izvanrednim ispitnim rokovima.

Usmeni dio ispita polae se na ispitnim rokovima.

Prvi kolokviji mogue je polagati u 8. i 15. tjednu nastave u ljetnom semestru, a drugi u 15.
tjednu nastave i u sklopu prvog ispitnog roka u lipnju. Na temelju osvojenih bodova iz oba
kolokvija formira se ocjena pismenog djela ispita.

Za izlazak na prvi kolokvij potrebno je proraunati i nacrtati Bonjeanove krivulje i predati

njihov nacrt na odgovarajuem formatu papira najkasnije tjedan dana prije kolokvija.

Za izlazak na drugi kolokvij potrebno je poloiti prvi kolokvij i proraunati i nacrtati

dijagramni list i predati njegov nacrt na odgovarajuem formatu papira najkasnije tjedan
dana prije kolokvija.

Za izlazak na bilo koji dio ispita u sklopu ispitnih rokova potrebno je predati cijeli ispisani
program najkasnije 4 radna dana prije datuma ispitnog roka oglaenog na oglasnoj ploi
Katedre za hidromehaniku plovnih objekata.

Uvjet za potpis je takoer predan cijeli program.

2. Gradivo kolegija

Gradivo kolegija i literatura prikazani su na web stranicama Fakulteta.

Udbenik J. Uri, Plovnost broda pokriva cijelo gradivo kolegija, a dio tog gradiva nalazi se
i u online udbeniku Geometrija broda. Praktini zadaci s vjebi, kolokvija i pismenih ispita
su dopuna tim udbenicima i orijentir kako e izgledati pismeni dio ispita.

Svaki kolokvij sadri onaj praktini dio gradiva koji je obraen na vjebama do kolokvija.
Tjedan dana prije kolokvija studentima e na vjebama ukratko biti prikazan saetak tog
dijela gradiva.

Plovnost broda upute za polaganje ispita i rad na programskom zadatku

3. Izrada programa Bonjeanove krivulje

Za izradu programa potrebno je imati gotov program iz Geometrija broda i koristiti te

podatke u proraunu i traenju oitanja na dodatnim gazovima.

Bonjeanove krivulje potrebno je proraunati metodom numerike integracije zadanom u

programskom zadatku.

Gazovi za koje je potrebno izraunati AR i mR su T/8, T/4, T/2, 3T/4,T i 5T/4.

U svrhu bolje tonosti integracije potrebno je uzeti u obzir oitanja na osnovici, T/16, T/8,
3T/16, T/4, 3T/8, T/2, 5T/8, 3T/4, 7T/8, T, 9T/8 i 5T/4.

Kod rebara koja ne poinju na osnovici potrebno je numeriku integraciju vriti od poetka
rebra, a ne od prvog okruglog gaza navedenog u prethodnoj toki (vidi sliku 1 - toke broj 1
na rebrima A, B i D)

Poetno oitanje rebara koja imaju ravno dno, na osnovici ili iznad nje, nije Y = 0 m ve irina
ravnog dna , tj. vanjska tangentna toka na dnu (vidi sliku 1 - toke broj 1 na rebrima A, B i C)

Primjeri oitanja prikazani su na slici 1

Slika 1

Sva etiri rebra obavezno imaju oitanja na zadanim gazovima, ako ih sijeku
Sva etiri rebra obavezno imaju i oitanja na meugazovima (ljubiasto, crtkano) ako
sijeku susjedne zadane gazove
Ukoliko rebro poinje izmeu dva zadana gaza onda se razmak izmeu poetka rebra i
prvog zadanog gaza dijeli na pola i ucrtava dodatni gaz (plavo, tokasto); primjer za to
su toke broj 2 na rebrima A, B i D

Plovnost broda upute za polaganje ispita i rad na programskom zadatku

Organizacija tablica za proraun Bonjeanovih krivulja je proizvoljna i bitno je samo da je

proraun toan i uredan (itak)
-

Primjer prorauna rebra B sa slike 1 Simpsonovim I pravilom

toka
1
2
3

z
1.300
1.550
1.800

y
6.094
9.068
9.739

k
0.139
0.278
0.139
gaz
1.800

toka
1
2
3
4
5

z
1.300
1.550
1.800
2.700
3.600

y
6.094
9.068
9.739
10.569
10.805

k
0.139
0.278
0.639
2
0.5
gaz
3.600

toka
1
2
3
4
5
6
7

z
1.300
1.550
1.800
2.700
3.600
4.500
5.400

y
6.094
9.068
9.739
10.569
10.805
10.871
10.898

k
0.139
0.278
0.639
2
1
2
0.5
gaz
5.400

toka
1
2
3
4
5
6
7
8
9

z
1.300
1.550
1.800
2.700
3.600
4.500
5.400
6.300
7.200

y
6.094
9.068
9.739
10.569
10.805
10.871
10.898
10.920
10.941

k
0.139
0.278
0.639
2
1
2
1
2
0.5
gaz
7.200

toka
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11

z
1.300
1.550
1.800
2.700
3.600
4.500
5.400
6.300
7.200
8.100
9.000

y
6.094
9.068
9.739
10.569
10.805
10.871
10.898
10.920
10.941
10.961
10.983

k
0.139
0.278
0.639
2
1
2
1
2
1
2
0.5
gaz
9.000

ky
0.85
2.52
1.35
ky
4.72
AR
5.66

kyz
1.10
3.90
1.22
kyz
6.22
mR
7.47

ky
0.85
2.52
6.22
21.14
5.40
ky
36.13
AR
43.35

kyz
1.10
3.90
11.20
57.07
19.45
kyz
92.73
mR
111.27

ky
0.85
2.52
6.22
21.14
10.81
21.74
5.45
ky
68.72
AR
82.47

kyz
1.10
3.90
11.20
57.07
38.90
97.84
29.42
kyz
239.44
mR
287.33

ky
0.85
2.52
6.22
21.14
10.81
21.74
10.90
21.84
5.47
ky
101.48
AR
121.78

kyz
1.10
3.90
11.20
57.07
38.90
97.84
58.85
137.59
39.39
kyz
445.84
mR
535.01

ky
0.85
2.52
6.22
21.14
10.81
21.74
10.90
21.84
10.94
21.92
5.49
ky
134.36
AR
161.24

kyz
1.10
3.90
11.20
57.07
38.90
97.84
58.85
137.59
78.78
177.57
49.42
kyz
712.22
mR
854.67

Plovnost broda upute za polaganje ispita i rad na programskom zadatku

Sve dobivene vrijednosti povrina i momenata svih rebara za odgovarajue gazove treba
prikazati i u zbirnoj tablici

Bonjeanove krivulje crtaju se iz podataka dobivenih proraunom se onako kako je

objanjeno na vjebama i u udbeniku na stranicama 126-128 i pri tom treba paziti na
slijedee:
-

krivulje za rebra koja ne poinju na osnovici potrebno je crtati od gaza na kojem

poinju, a ne od osnovice
koristiti iskljuivo standardna mjerila za krivulje povrina i momenata
horizontalna i vertikalna os ne moraju biti u standardnom mjerilu
mjerilo vertikalne osi treba biti - 1 m gaza = cijeli broj mm na papiru
vertikalnu os podijeliti na gazove po 1 metar
ucrtati KVL
upisati mjerilo (npr. AR -> 1 cm = 50 m2 , mR -> 1 cm = 100 m3)
naznaiti vrste linija (legenda za AR i mR)
upisati brojeve rebara (ne njihove X-koordinate)
crtati povrine i momente cijelih rebara (ne polupovrine)
primjer Bonjeanovih krivulja za rebro B sa slike 1
gaz

AR

mR

1.3

1.8

5.66

8.67

3.6

43.35

111.27

5.4

82.47

287.33

7.2

121.78

535.01

9.0

161.24

854.67

Slika 2